EPM_Vea Porotetani_195803.pdf
- Texte
-
1e 58
O TE
Matahiti
MATI 1958
HOÈ-AHURÜ
HooHe matahiti hoè:
Ei haamana‘oraa te Oroà Pasa;
Ealia te hiini
no
io
oe raveraa
La
i te Oroà Pasa ?
Na roto i to letu faaroo-maite-raa i te paran na
to'na Metua
noa’tu i te polie, iia patititiia oia i nia i te satauro, e i reira
tMra faaotiraa i te mau ohipa atoa no toù nei oraraa. Te hi‘o
tia’tu nei
'
au
ia'na, i te
t^l^aere
atu nei au ia’na
Ua tia
«
c(
eita
mea e,
roa e
tia iaù iho te reira,
mai te hoè taata viivii
ra
e
mau.
ia’na, oia hoi te Arenio taparaliihia, i te farii i te pu¬
ai, te mana, te hanahana e te haamaitai. »
E te Fatu e, eita e au iaù ia tomo mai oe i rOto i taù tare,
O
te parau
ni...
anaè ra ta oe
e paraii
mai,
e ora
ïa taù tavi-
»
Ua riro te Oroà
hoè rê
e
Euphari ei tapa‘o no te aroha, eere rà i te
te hoè taoà haamauruururaa i te feia cheretetiano. Te
hi‘o tia atu nei
toù
au i roto iaù iho, eiaha e, no te aniraa iaù iho i
lîuru, toù haehaa, toù maitai. Mai te mea râ e, te hiaai nei
e te Mnaaro nei au i taua Aroha no’na ra, e tia iaù ia haere atu
ia’na ra, mai te hoè taata hara mau te huru.
_c(
E mata è to lehova i te feia
i te feia
aau
haehaa.
aau
teoteo, te aroha nei rà oia
»
Ua riro te Fatu ei pane no
toù nei
oraraa.
Te hi‘o tia atu nei
*'aù iho, i te mea e, te ere nei au i taua maa hiaai
ra, e te anianei
nei
roto iaù iho e : e hinaaro anei e aore ïa, e
ia’na e i to’na parahiraa mai i pihaiiho iaù.
iaù ia haere atu ia’na ra, mai te huru o te taata
faaa-ore.
au
«
Te feia atoa i hiaai
«
la itoito outou i te Fatu
Te ani
ra
e,
mai nei te Fatu ia
a
e
mau
E
veve
haere mai iaù nei
i to’na
mea
a
e
tia
roa
te fau-
inu ai
».
puai rahi. »
te pane e i te uaina
ra
au i
e
te Basileia noje Atua. Te ite nei
au i roto iaù iho e, tei roto vau i teie nei ao mai te tiai-ore.
E e tia vau; e haafatata i pihaiiho ia’na, mai te huru no te
ratere, o tei haere atu i te fenua i fafauhia mai te hinaaro e te
tae noa’tu i te taeraa mai
rave
no
aau
tiaturi
E
riro
^aata
è hoi au e te rurutaina i nia iho i te fenua nei. Ua
^e Oroà
mau.
Euphari ei tapa'o no te tahoèraa no te feia moà
atoa. Te hi‘ô tia atu nei au, i toù vai-atea-noa-raa, i te mau huru
taata atoa, tapeahià e toù iho aau teoteo. E te haere tia atu
nei au ia’na ra mai te huru no te hoè taata è roa, ia tia iaù ia
amui atu i toù
taeaè.
Taio i te tuàtiraa i te api S, cmairaa h
ra mau
TARA
—
A. Jacot,
Direçtcur-iicrant
parabole du truck
Ainsi, le royaume de Dieu
qui était
retourner
venu
au
faire
ses
sera semblable
courses en ville et
un homme
désirait s’en
à
district.
De grand matin, il se rendit sur la place du marché et
chercha le truck qui devait le ramener chez lui. Quelle ne
fut pas sa consternation de voir qu’il était parti ! Le voilà
tournant en rond et se lamentant! ‘-Que
vais-je faire?”
“Où
irais-je”? “.le ne puis rentrer chez moi, mes provi¬
perdues ”.
Des voisins s’approchèrent et le plaignirent; mais aucun
ne
put lui porter secours. Et le pauvre homme resta toute
une journée à
jileurer sa malchance, à gémir sur sa jour¬
née perdue.
Ainsi en est-il de la vie. Elle est un vo3'age. Nous par¬
tons tous “nous occuper de nos affaires”, à la ville ou
sions seront
ailleurs. Nous faisons nos achats. Nous ne nous pressons
pas. Nous avons tout le temps de rentrer chez nous. Le
truck ne part que ce soir ou demain.
Et nous nous amusons si bien, nous réfléchissons si peu
que lorsque nous croyons pouvoir partir, le truck est déjà
loin, nous laissant à notre colère ou notre tristesse.
Nous ne pensons jamais assez à “ce voj^age de retour”
auprès des nôtres, c’est-à-dire auprès de Dieu 1 Pourtant,
c’est cela l’essentiel. Si nous ne rentrons pas, tout le reste
est vain. Nous avons perdu notre temps.
Ce voyage de retour, c’est le gage de la réussite ; celui de
notre salut. Les hommes, comme au temps de NOE, man¬
gent, boivent, dansent, fument et jouent, et comme au temps
de NOE aussi, ne pensent à rien d’autre qu’à ces plaisirs.
Les hommes s’occupent de leurs affaires, font leurs achats,
vendent leur vanille ou leur coprah, font de la politique
(il faut bien être de son temps!), vont à la pêche, grattent
la guitare... et laissent passer les jours...
Pourtant le truck est là, qui nous attend, qui nous ap¬
pelle. C’est le moment de partir. Nous ne comprenons pas
que c’est aussi le moment de rejoindre les nôtres, le mo¬
ment de retourner auprès du Père. Nous avons consacré
tout notre temps à des choses futiles et nous
négligeons
“la seule chose ici-bas nécessaire”, le retour, la vie éter¬
nelle.
Soyons vigilants ! Dieu,
dra
nous
pas plus que le truck, n’àttetiindéfiniment. C’est l’heure peut-être où nous dewns
préparer
au retour.
TEJHOTITl
a
TAEAE*,
(/•
P O R O T E T A N 1
V E A
2
Eaha te tiamâraa?
Haamauraa ofai tihi i Teavaro
parauhia’i lioi outou, e te mau taeae, ia noaa te tiamâ,
ra e faatupii i ta te tino ; ei aiiraro aroha
râ to outou ia outou iho”. ( Salatia 5/13 ).
üa parau pinepine uoa te taata i te huru no te parau iio te
tiamâraa ; mai te mau tau matamua, ua imi uoa te taata atoa
“
I
eiaha taiia tiamâraa
i laua tiamâraa
Te taata
ra.
o
tei noho i roto i te lioê ana ; te
vai nei to’na tiamâraa, oia hoi, te
tiamâraa
no
te auauraa i te
ia’na e i to’na iho
tiamâraa, i mua i te mau peapca e i te man fifi no teie nei ao.
I te tau i rahi ai te taata i nia iho i te fenua nei, te paruru nei
raton le tahi e te tahi ; e no te mea e, ua tae mai te hara i
roto i teie nei ao ; ua imi pinepine noa te taata nei i te faaore
manu
mau
i te
oraraa
i te
na
ei te
mau
animala, ei parururaa
velahi ê. No reira, ua faaore Rai¬
to’na iho taeae, oia hoi, o Abela.
ei te tiamâraa
oraraa
no
no
maiT taata puai a‘e e te maramarama, ia hau a‘c raton i te mau taata paruparu e te pouri ; te vai
nei hoi te tahi mau arii, e te tahi mau tavana e te mau liti. I
roto i te nunaa ati-Iuda, te vai atoa nei te tahi mau tavana e
te tahi mau faalere, o tei riro ei hoè i mua i te ture na Mose ; e
mea maoro roa to te taata nei tiaii'aa e to ratou atoa iteraa i le
I mûri a‘e, ua hinaaro te
(Moorea)
te hoè HAAMAURAA
Na roto i te faatereraa TAPAO oronietua, peretiteni faalere no te TUHAA ÎII,
e na Mr. MAUER, peretiteni mono no te APOORAA RAHI.
E oro‘a hanahana roa tei tupu i taua mahana ra. Ua tae
Ua
tupu, i te 22 no Fepuare nei,
OP'AI TIHI i TEAVARO (Moorea).
mai
na
oronietua
ra
mai te Paroita iho
te Tavana Hau
Tetuaiiui
o
no
faaoti
Maharepa,
te irava
OFAI TIHI,
haamatahia te ohipa na roto i te ùa,
roto i te ùa. la oti te haamauraa, ua
na
tae noa’lu i te
aa
haamauraa. El mahana rumaru-
hia i te pae no te tino. No reira, mauruuru roa
roita no Teavaro. A faaitoito, e a tape'a iiiaite i
e
tae atoa
ua
no
Moorea. Na Mauer oronietua
no
taua mahana ra,
ua
Tahiarii,
TEAVARO, te UT-API
te Paroita i ho te hiniene
e
o
Tapao oronietua i haaniau i te
a‘oraa, na
nia
e
farii-
i totePa-_
te ohipa,
hope‘a.
tiamâraa.
I teie nei
roto
na
tia i
te
mahana, te
rave
taata atoa i te ohipa
nei ratou i te faata ratou mau tamarii. Teie hoi te
nei te
hoê
te
oraraa
ture
no
te riaria nei te taata, i te mea e, te iti nei te tiamâ¬
raa, cita râ c noaa ia’na taua tiamâraa ra. Ua haavîhia te nu¬
naa ati-Iuda e' te Ture na Mose, aita to ratou e tiamâraa mau ;
aita hoi teie nei ture e aralai iiei ia ratou i te ora, te aratai nei
râ ia l atou i roto i le polie ; ua taamuhia hoi te taata atoa nei
te taura
ra
te hara-
o
parahi tatou i roto i taua taura, eita e ueheneno te Vai'ua. Teie hoi te mau horo’a no taua tiamâraa ra ; o te hau ia, te aroha, te tiaturiraa te
vai atura. A liio na tatou i le hoè taata faaroo tei opanihia i
roto i te hoè fare tapearaa, e ite iho à oia i te tiamâraa no te
Atua, areâ te tahi taata faaroo ore, ua tapeahia ia no ta’na hara.
No reira, na vai e lioro’a i te tiamâraa ia tatou ? Na lesii ia,
oia tei iriti i te taura no te hara na roto i to’na polie, e ite râ
tatou e aita atu e ora, maori râ o te ora mure ore ia. Aita alu
talatou e iniiraa, o le liasileia ia no te Atua. Aita hoi tatou i faarue
Mai le
mea e, e
he ia latou ia ite i te tiamâraa
hia, te parahi pinepine noa nei râ
tiai nei
tatou
e
ati atoa, ua’na hoi e faaile mai ia tatou
no
te
mau
tiaturi
raa mau.
te aniraa ia
na
na
roto hoi i te aroha e
lesu,
tupu mai ai te tiamâraa ; na
raa
mai te mau tavini parau
maiti tâtou i te e’a maitai.
au
i
“
Porotetani i to’na aroha i te mau hoa
roto i to
nei ei mea
mau no te Atua, a
tino
im^^a'
rahi
na
PONT DE
ROi"'
here ei te
mau
utua-
Atua i le tono mai â i te hoè
haapii apî i roto i te mau fare haapiiig^e
fare fetii atoa, e ia tia i te
mau
oronietua
^
tia’i.
Faatupuraa i te hinaaro no te Atua
Episetole i te mau Heliera ; 8, te
te tahi mau hohoa no to te h^atu oraraa.
Ua faaiteliia i roto i te
tahi
mau
parau e
mai anei i te maitai
ua noaa
-tatou aroha ia lesu, e riro to tatou ora
faufaaore; ia
Ua fanauhia oia
Eaha te tumu oia i tae
tau amuri atu.
no
M. Paraita i hapono
(DOUBS^. Hoè à fenua to’na e to Charles Vienot e to M.
Edouard Aliiine, i te matahiti 1874. Ua tae mai oia i Tahiti
nei i le ma tahi 1906, e ua faaea maoro oia i Tahiti nei e
43 matahiti. Oia te faalere i te fare haapiiraa na te mau
taniahine i Papeete nei, e i mûri a‘e, ua faatere atoa oia
i te fare haapiiraa no Uturoa.
Ua riro mau oia ei manaonaoraa na ta’na iho mau pipi,
e na te
mau aau atoa,
tei matau inaitaihia. Ua ra^ye faahope hua oia i to’na toro‘a mai te itoito rahi e mai te tuuluu-ore e tae noa’tu i te hope,a. Te faatae atu nei te Ve‘a
i te è‘a no té'
ia tatou te oaoa e te
Eita latou e tavini faahou- i te ture a Mose ; 0
lesu, oia hoi, ia aroha tatou ia tatou iho e lia’ i,
Na roto i te aroha rahi
î
i roto i to
te ora? Mai te mea e ua faaheniahia tatou e te
nehenehe ia tatou ia ani atu i to tatou Fatu. Na
roto ia lesu e noaa’i ia tatou te tiamâraa mau, na roto ia lesu
e noaa’i te ora i te taata taero, e na roto ia lesu e ore ai
te
ino atoa
rata t
Madeij||i-„
selle DEBRIE.
parau mau e no
hoê mau hapa, e
mau
mau
lioè
nei; le f;'. lite mai nei oia i te hoè parau oto
aau atoa. Maori râ : o te poheraa ia no
lesu i pihai iho ia tatou, te
te horo’a nei oia ia tatou i te mau oaoaraa
mau
i te
roto
matou
parau mau ;
e
Na
mau
i to ratou iho hinaaro, e te hinaaro
ora
no
tou? E
i
raro
Evanelia,
te
ere
nei,
no
no
no
e
niai ai i
tatou,
no
aore ra, no
raro
nei? No te horo‘a
te faaite ia tatou i te pate faaora noa anei ia ta¬
te reira ana‘e mau mea. Ua tae
mai râlESU
te FAATUPURAA I TE HINAARO
NO TO’NA
METUA. O to’na hoi FAAROO le tumu no ta’na mau ohipa.
O te e‘a
au
atoa ia ia tatou ia rave.
{A taio i te tuàtiraa i te apî 3, anairaa 2)
r
( Tuàtiraa
VEA
te àpi 1, anairaa 1 i
no
A farii outou te tahi
«
POROTETANI
e
(Tuàtiraa
tahi, ia
te
3
au
mai te Fatu, tei farii
ia tatou nei, »
1) Eaha te tamu
te api 2, anairaa 2
no
to tatou nohoraa i
no
nei ?
raro
Te noho nei te tahi pae
mai te taa-ore ia ratou e te panei te tahi pae mai te haapa‘o noa ia ratou
nei te tahi pae i te hoè oraraa fana‘o. Teie
E inaha-, noa’tu te mau mea’toa, te ite atu nei au i teienei,
roto i te pane e i te uaina : “ Ua riro ïa ei taoà horoà, ei
taoà faatau aroha, ta lehova i horoà mai na roto i ta’na Ta-
pu-ore.
maiti here ; te Mo atu nei
râ, te taata tei liau a‘e i te maitai i nia i te fenua nei,
lia
haere atu nei
Fatu
au
no
i toù haamoè-noa-raa ia’na, e te
te haamaitai i taua Aroha no te
iaù. ”
ra
E
ia’na ra,
au
iho,
Te
te
e
ora
ia i
ere
ora
te hoê taata
TO‘U ÜAOARAA E TA‘U ARUERAA. A OAOA E TE FEIA
ATOA O TEI TITAÜHIA I TE OROA NA TE ARENIO E. »
ia i te hoè taata
e aore
te hoè taata mâ
e
ma-
te parau mau
ana'e,.... E
faaroo, eaha ia ta’na oliipa? la riro noa anei oia
Misionare, no te umeraa mai i te mau varua taata? — E
ramarama
HAERE ATU VAU I TE FATA NO lEHOVA RA, OIA
itoito,
e
e
te taata
ei
ia. NO TE HAAPAORAA RA E TE FAATUPURAA
ere roa
I TE HINAARO NO TE ATUA.
Tere i te
la
i te faaotiraa
mau
Eita
fenua Tuamotu.
te Tomite
Tamau, ua tonohia’tu na auvaho e piti, o .Tacot Peretiteni no te A.R.., e o Teihotu Orometua, i te mau fenua Tuamotu, no te farerei haereraa i te nuau
Porotetani
naa
a
vai
e
ra
i taua
motu ra, e
mau
Oronietua faatere ia ratou. I te maha toru 19
ia Tuarae nicà,
Fepuare i faapalii ra o “ NICOLE ” j Papeete, e ua tapae i Makatea i te 20 no Fepuare. Up faaea te pahi e piti mahana i reira,
ua farere^iia Samuela mâ e te hoè mau taata porotetani, ua ite
ai te
rue
at^^maua
i te
reva’tu
21,
no
ua
vahi tei faainohia e te miti i Temao. I fe
mau
mai Makatea,
maua
e ua
UiWirerei
reira,
e
na
i te hoè taeaè faatere i te
maua
faaino-atoa-hia taua fenua
utnafare
ra e
nehe
tei î i te taata
o
e
te
mao
fare
e
rave
I te mahana toru 26, i te hora 8 i te
nia i te
i te
pahi ra ia “ MARIE-STELLA”,
27, i te hopa 9 i te pô.
Ua
mauruuru
re^aa i
na
roa
anvaha
to
no
taua
nunaa
tatou
na
iti Porotetani
i te fare-
TEIHOTU Orometua.
e
tei
o
E teiesieï, o te tino outou no te Mesia,
meîo anaè oytou e ati noa aè” (i Koimetia 12/27.)
ei
reo
nei
ao.
Paulo, te Aposetolo na te mau Etene,
rahi na te hui faaroo atoa e vai i roto i teie
reo
mana‘ona‘o
Eaha
e
ore
hurn
au
te
no
reo no
Atua,
te Atua. E
faalupu râ tatou i te
roto i te haehaa
na
te anaanatae
e
mai te tiaturi papu i ta’na tautaru e mai te
mau,
i to tatou hinaaro papu mau
faaî hua
ia’na.
3) Eaha te mau maitai e noaa mai i te feia atoa o tei faa-~
tupu i to te Atua hinaaro ?
oaoa-noa
E roohia tatou atoa
raa.
no
ratou i te
mau
e
taime atoa
no
te oto, eaha te
to tatou ia faafaufaa-ore-raa i te
to raton
tumu?
hinaaroo
no
—
ani
e
e
puai
no’na
mau
au
i te
eliia râ ta
e
no
no
ia oia i
Atua e
te feia atoa tei horo'a iu ratou ei
ta’na mau ohipa ; e horo‘a râ oia i
mau mea
oe
Teie,
te Atua.
haapa'o râ tatou i to te Atua hinaaro, e riifo
reira, ei ARATAI MAU NO TATOU. Eita hoi te
tavini
ora¬
ta ratou i
i horo'a atu
na
rave.
te feia
Eita hoi oia
veve, e
e
eaha te
ohipa maitatai atoa tae oe i rave, maori râ i te Feia o
mau
tei HAAPA‘0 1 TE HINAARO NO
IA HAAPA'OHIA TO
TE ATUA,
OE HINAARO I TE FENUA NEI
IA AU MAI TEI TE AO ATOA
NA ”.
ai, inaha, te faaite nei oia i roto i teie nei
: “O TE TINO OUTOU NO TE
i to te taata nei mana‘o, mai te mea ra e, te
pouri nei ratou i te tàarooraa i teie nei reo, e te papuore atoa hoi ia ratou to’na auraa hohonu mau. Te uiui noa nei
te mau mana‘o taata e : “ Eaha ïa mea e tia’i, e aore ra, eaha
e tia’i i te taata nei ia faariro ia ratou iho, e i to raton iho tino,
ei tino no te Mesia ? Inaha hoi, mea taa-è te Mesia, mea taa-è
hoi te taata nei.
ia riro mai ia
tatou
i haapa'o i te hina-iro ei te faaueraa na te
raro i te miti, ei rave'a
no
Episetole hoè i to Korinetia e
MESIA... ” la
ore
TE MARU. Eiaha
faaroo ai oia i te
hinaaro
‘‘
Te riro nei teie
tia’i ia tatou ia fa thwii i to te
tei riro to’na huri-raa-hia i
o
te utu‘a
“
e
varua e
la
ra
Apo¬
Na roto ia i te VARUA FAAHAEHAA RA.\, NA ROTO
I TE VARUA NO
haamau'a i te
:
ei
e
râ
Atua hinaaro ?
E
pô, ua hoi mai maua na
tapae mai i Papeete
ia riro ei taata teitei
roa
maili i teie citera, e FAATUPU RA TATOU
e
2) Na-roto i teihca
rahi.
e ua
roa
E tia
mau.
I TAUA HINAARO NO TE ATUA RA K T^VI.
Atua,
te A. R.
Papaihia
e
lona,
tei
rave
setolo ; mai te peu e e faatupu oia i te hinaaro no te Atua.
Eita atoa e tia i te taata nei ia rave faaiti i te ohipa. Eiaha
porotetani i
parari i te miti. I te Sabati 23, ua tapae te
pahi i Rairoa f Avatoru) e Ua farerei maua ia Tuarae mâ e te
hoè mau taeaè rii porotetani no reira; i mûri aè i te fai'iiraa pae
tino, ua faaterehia te pureraa avatea sabati e M. Jacot, te pure
alîiahi, na Teihotu ïa i faatere. I te pô, ua faaterehia te hoè
haapiiraa Paroita, e ta te mau tamarii. 1 te Montre 24, ua reva
maua i Tiputa, te oMe Faatereraa-Kau no Rairoa, e oire nehemau
faahope hua i te
aita atoa i tia i te feia atoa o
i te hoê taata liaehaa
te miti. Hoè ahuru
nunaa
tia i te taata ia
e
ohipa. Aita i tia ia Paulo, e
tei faahoi i te Evanelia i nia i to’na leni
tapae i Mataiva i te 22,
aifl|^â maua i tae atu i uta no te rahi o te miti i roto i te ava.
hoi
mau
Te tahi
taata
e
mau
faaararaa
taemoa’tu i to te
bilia e, ua maraa i nia,
mau
mau
-
Te taaarahia’tu nei te mau
Paroita atoa
o
:
rave
i te Bi-
i teie nei, te moni hoo no ta tatou
Jiibilia.
Oia hoi
tei
E 40 tara i te bibilia rarahi.
E 18 tara i te bibilia,
nainai.
V:
POROTETANI
(^uàtïraa
Oia
imu-
no te
api S, anàima
Oia’toa te taata nei
'la hi‘o noa’tu tatou i te mana‘o
Nikodemo, i
no
np te Fatu,. mai te. mea ,ra e, ua pouri roa to’na
|2iana‘o, e ua parau atura oia i te Fatu : “ Ealia ïa mau mea e
i^;ijia ji
c)la
pàhono mai
ra te Fatu ia’na: “la ore te taata
ia'fanau î 'te'pape e te varua, e ore ïa e ô i te Basileia no te
’Âtiià
Üàiii‘o noa Nikodemo i te hi'oraa r'apae noa, aita oia i
liâan¥Â'n'a‘o''e : e tia te mau mea atoa i te Atua e i to’na Varua.
lia haan^âi'àrnaràmâ rà te Fatu ia’na, mai te parau e : “ Ta te
lino e fanau nei, etinôïa; ta te Varna e fanau ra, e Varua ïa”.
Na tàüa Varua ra, oia hoi te Varua moà, Varua faafaaite, o tei
«ïhipa
ra.
E
noa
ua
i roto i te taata nei,
rahi hoi te
taua Varua hoè
rave
mau mea
e faatupu i taua mau mea rahi
i horoàhia mai ; hoè râ Varua,
NÔ'tÈ
ra
tino hoè
ra :
Eita hoi
e
e
no
maite-hia te
tahi ra, o te
ïa, te toroà orometua, te toroà ekalesia
â. Na te Varua anaè hoi
Irava
e haaviiviihia.
pûpûhia ïa no te Fatu
ta’na
mau
ohipa.
ra
e
o
te ati atu
vau
faatupu i
üoms de le Bible
areà
taua uati
i
i taua uati
mea
NAZARETH : Ville assez récente dont il n’est pas question
dans l’Ancien Testament. Ce nom voudrait dire “ laÉlli’''
dienne ”.
GALILEE: Aurait
Tahiti “
..
.
nainai
roa
ra
?
Ua
roa e
no
te
au aè,
O te feia anaè tei
tauhaa rii nainai, te
te vai nei te tahi mau mea rii huru
rau
te
mau
i te mata taata ia hi‘o atu. Taua
mau
taihaa
faufaa-ore, aita ta te faatere
e
tere ai.
bilia iho. Te
Te vai nei te tino, oia hoi
:
mau
melo
no
o
te Bi-
taua hibilia ra, o te mau
rahi e vai i roto. la moè noaè te hoè
o te mau “ api ” rii, e aore ra ia motumotu taa-è, ua
riro te tino (hibilia) ei mea faufaa-ore, aita e auraa
faahou no te parau e no te mau irava, e i te hopea
“api” ïa
e
e rave
faaruehia taua buka
c) Te hoè LAMEPA
:
melo. la
ra.
O te lamepa iho hoi te tino. Te
hi'o, te uiti, te mori,
e
te vai atura:
o
ratou te
mau
parari te hi‘o. e pohe te lamepa i te
mai te peu e, aita e mori i roto, eita te lamepa-^iama.:;:'..^;:..:,: o; i hr!ü.j fU U
mau
mata‘i ;
“
de “secteur”.
Son
:
nom
se souvient” ou
très fréquent dans
signifie “l’Eteriiel
Souvenir de l’Eternel ”. C’est
un
nom
nom
veut dire “Dieu
a
juré”
ou
“Ser¬
JEAN: En hébreu JOHANAN, signifiait
ricorde” ou “l’Eternel fait grâce”
JOSEPH
On
:
ne
sait exactement le
bien dire “ retirer, ôter” ou au
GABRIEL
MARIE
:
:
“l’Eternel
sens :
a
misé¬
Ce mot peut aussi
contraire “ ajouter” en plus”,
Vaillant de Dieu.
En hébreu. MYRIAM. On
ne
sait pas le sens
tifpd:
peut venir d’un verbe qui signifie : “ être gros, corpulenf’
ou bien “ se révolter ”, ou encore d’un verbe égyptien,
cela
—
qui signifie “ aimer ”. On peut déduire : celle qui
(de Dieu) On pourrait aussi comprendre
mée
b) Te hoè BIBILIA
ihora,
ZACHARIE
sens
district”.
ment de Dieu”.
te ite i te reira. Eaha to roto
l’a
te uati i reira ei mea
un
ELISABETH: Son
rii ra, e mau melo anaè ïa ; te uati ra, o te tino ïa.
Teie râ, ia moè noaè te hoè o te mau taihaa rii, e l’iro
te
pain.
la Bible.
roto ra, aita ïa tatou i ite.
o
hamani
fifi
que veulent dire les noms de la Bible ?
beaucoup de choses sur ces noms, mais nous
ignorons le sens :
ce
savons
BETHLEHEM: veut dire Maison du
ia’na, oia
III) O VAI TE TINO E O VAI TE MELO 1
( Te tahi mau hi‘oraa )
'
a) Te hoè UATl (hora) : Ua ite tatou i te hohoà
UATI, e ua ite atoa tatou i to’na huru i rapae
p
ra e
SIA TE UPOO NO TE TAATA ATOA NEI ”.
en
e no
te huto rahi....”
:
ohipa
rahi noa’tu
,
O te ati mai iaù
■
e e rave
opani : I Korinetia 2/3, i te vahi matamua : “ TEIE
HINAARO, IA HAAPA‘0 OUTOU E 0 TE ME¬
Savons-nous
II) E MELO ANAÈ OUTOU E ATI NOAE.
a) Ua taati maitehia ïa i nia i te tino.
h) E toroà anaè to taua mau meio ra.
c) E mauiui te tino ia ere oia i te hoè noaè melo.
d) Tei raro aè ïa i te hoè maha-faatere.
e) la ati maite te mau melo i te tino e tia’i.
loane 15/4 : “ A ati mai outou iaù e naù e ati atu ia outou.
U
mau
RA TO‘U
Nous
h) Eiaha
'
taua
roto i te taata nei.
te Meisa>
I) 0 TE TINO OUTOU NO TE MESIA.
a) la vai mâ noa ïa e tia’i.
I
ohipa anaè. Oia’toa i te pae varua,
ohipa anaè hoi tatou no te Mesia. Ua faataamau
ohipa. Ta te tahi ra, o te faaroo ïa; ta te
rave tapa'oaa; ta te tahi râ, o te faajte pamu
melo
mau
iriai te peu e te parahi ra te Varua no l’esu i roto.
'
te ati-Iuda e te Heleni, te tavini e te tiamâ.
tia i te hoè noaè melo ia parau e, eere vau i
MESIA”, oia hoi, O OUTOU, O RATOU, O TATOU,
O MATOU, noa’tu e o vâi. e riro anaè ïa ei Tino
.
no
to te tino ; e mau melo
i
ohipa i te mau mea atoa nei, i te
opere-maite-raa i te taata atoa i ta’na i hinaaro ra (I Korinetia
12/11). '
Oia’toa te reo no te Aposetolo nei : “ E TE TINO OUTOU
e. na
hoè tino, e rave rahi râ te mau
taua tino hoè ra, rahi noa’tu â
ratou, hoè â ïa tino. Mai te reira atoa te TINO NO TE ME¬
SIA. Ua bapetizohia hoi tatou e te Varua hoè i roto i te
:
melo ; e te mau melo
Araméen
:
maitresse, dame, dominatrice.
SIMEON: Ce
nei
a
nom
est formé d’un verbe
entendu)
vient du verbe sauver.
JESUS: Ce
nom
Des
très voisins sont formés
noms
du même
SUE, OSEE, ESAIE.
Messie, Christ et Oint ont exactement te
même sens en trois langues différents: Hébreu, Grec et latin.
Nous savons tous, que EMMANUEL veut dire Dieu avec
Les 3 mots
:
nous.
P. M.
Fait partie de Vea Porotetani 1958