EPM_Vea Porotetani_195803.pdf
- extracted text
-
1e 58
O TE
Matahiti
MATI 1958
HooHe matahiti hoè:
HOÈ-AHURÜ TARA
Ei haamana‘oraa te Oroà Pasa;
Ealia te hiini no io
oe raveraa
La
i te Oroà Pasa ?
Na roto i to letu faaroo-maite-raa i te paran na
to'na Metua
noa’tu i te polie, iia patititiia oia i nia i te satauro, e i reira
tMra faaotiraa i te mau ohipa atoa no toù nei oraraa. Te hi‘o
tia’tu nei
'
au
ia'na, i te mea e, eita roa e tia iaù iho te reira,
e
t^l^aere
atu nei au ia’na ra mai te hoè taata viivii mau.
Ua tia
«
c(
ia’na, oia hoi te Arenio taparaliihia, i te farii i te pu¬
ai, te mana, te hanahana e te haamaitai. »
E te Fatu e, eita e au iaù ia tomo mai
O
te parau
ni...
anaè ra ta oe
e paraii
oe
mai,
i rOto i taù tare,
e ora
ïa taù tavi-
»
Ua riro te Oroà Euphari ei tapa‘o no te aroha, eere rà i te
hoè rê e te hoè taoà haamauruururaa i te feia cheretetiano. Te
hi‘o tia atu nei
au i roto iaù iho, eiaha e, no te aniraa iaù iho i
toù lîuru, toù haehaa, toù maitai. Mai te mea râ e, te hiaai nei
e te Mnaaro nei au i taua Aroha no’na ra, e tia iaù ia haere atu
ia’na ra, mai te hoè taata hara mau te huru.
_c(
E mata è to lehova i te feia aau teoteo, te aroha nei rà oia
i te feia
aau
haehaa.
»
Ua riro te Fatu ei pane no toù nei oraraa.
Te hi‘o tia atu nei
*'aù iho, i te mea e, te ere nei au i taua maa hiaai
ra, e te anianei
nei
roto iaù iho e : e hinaaro anei e aore ïa, e
mau
ia’na e i to’na parahiraa mai i pihaiiho iaù. E mea tia roa
iaù ia haere atu ia’na ra, mai te huru o te taata veve e te fauau
faaa-ore.
«
Te feia atoa i hiaai ra
«
la itoito outou i te Fatu
Te ani
e,
mai nei te Fatu ia
tae noa’tu i te taeraa mai
a
e
haere mai iaù nei
i to’na
rave
a
inu ai ».
puai rahi. »
au i te
pane e i te uaina e
ra
te Basileia noje Atua. Te ite nei
i roto iaù iho e, tei roto vau i teie nei ao mai te tiai-ore.
E e tia vau; e haafatata i pihaiiho ia’na, mai te huru no te
no
au
ratere,
aau
o
tei haere atu i te fenua i fafauhia mai te hinaaro e te
tiaturi mau.
E
^aata è
au e te rurutaina i nia iho i te fenua nei. Ua
riro ^e Oroà Euphari ei tapa'o no te tahoèraa no te feia moà
atoa. Te hi‘ô tia atu nei au, i toù vai-atea-noa-raa, i te mau huru
hoi
taata atoa,
tapeahià e toù iho
aau teoteo. E te haere tia atu
nei au ia’na ra mai te huru no te hoè taata è roa, ia tia iaù ia
amui atu i toù ra mau taeaè.
Taio i te tuàtiraa i te api S, cmairaa h
—
A. Jacot, Direçtcur-iicrant
parabole du truck
Ainsi, le royaume de Dieu sera semblable à un homme
venu faire ses courses en ville et désirait s’en
qui était
retourner
au
district.
De grand matin, il se rendit sur la place du marché et
chercha le truck qui devait le ramener chez lui. Quelle ne
fut pas sa consternation de voir qu’il était parti ! Le voilà
tournant en rond et se lamentant! ‘-Que
vais-je faire?”
“Où
irais-je”? “.le ne puis rentrer chez moi, mes provi¬
perdues ”.
Des voisins s’approchèrent et le plaignirent; mais aucun
ne
put lui porter secours. Et le pauvre homme resta toute
une journée à
jileurer sa malchance, à gémir sur sa jour¬
née perdue.
Ainsi en est-il de la vie. Elle est un vo3'age. Nous par¬
tons tous “nous occuper de nos affaires”, à la ville ou
sions seront
ailleurs. Nous faisons nos achats. Nous ne nous pressons
pas. Nous avons tout le temps de rentrer chez nous. Le
truck ne part que ce soir ou demain.
Et nous nous amusons si bien, nous réfléchissons si peu
que lorsque nous croyons pouvoir partir, le truck est déjà
loin, nous laissant à notre colère ou notre tristesse.
Nous ne pensons jamais assez à “ce voj^age de retour”
auprès des nôtres, c’est-à-dire auprès de Dieu 1 Pourtant,
c’est cela l’essentiel. Si nous ne rentrons pas, tout le reste
est vain. Nous avons perdu notre temps.
Ce voyage de retour, c’est le gage de la réussite ; celui de
notre salut. Les hommes, comme au temps de NOE, man¬
gent, boivent, dansent, fument et jouent, et comme au temps
de NOE aussi, ne pensent à rien d’autre qu’à ces plaisirs.
Les hommes s’occupent de leurs affaires, font leurs achats,
vendent leur vanille ou leur coprah, font de la politique
(il faut bien être de son temps!), vont à la pêche, grattent
la guitare... et laissent passer les jours...
Pourtant le truck est là, qui nous attend, qui nous ap¬
pelle. C’est le moment de partir. Nous ne comprenons pas
que c’est aussi le moment de rejoindre les nôtres, le mo¬
ment de retourner auprès du Père. Nous avons consacré
tout notre temps à des choses futiles et nous
négligeons
“la seule chose ici-bas nécessaire”, le retour, la vie éter¬
nelle.
Soyons vigilants ! Dieu, pas plus que le truck, n’àttetiindéfiniment. C’est l’heure peut-être où nous dewns
nous préparer au retour.
dra
TEJHOTITl
a
TAEAE*,
(/•
V E A
2
P O R O T E T A N 1
Eaha te tiamâraa?
Haamauraa ofai tihi i Teavaro (Moorea)
parauhia’i lioi outou, e te mau taeae, ia noaa te tiamâ,
ra e faatupii i ta te tino ; ei aiiraro aroha
râ to outou ia outou iho”. ( Salatia 5/13 ).
üa parau pinepine uoa te taata i te huru no te parau iio te
tiamâraa ; mai te mau tau matamua, ua imi uoa te taata atoa
“
I
eiaha taiia tiamâraa
i laua tiamâraa
Te taata o tei noho i roto i te lioê ana ; te
ra.
vai nei to’na tiamâraa, oia hoi, te tiamâraa no te auauraa
manu
mau
ei te
mau
animala, ei parururaa ia’na e i
i te
to’na iho
tiamâraa, i mua i te mau peapca e i te man fifi no teie nei ao.
I te tau i rahi ai te taata i nia iho i te fenua nei, te paruru nei
tahi
raton le
te tahi ; e no te
e
mea e,
ua
tae mai te hara i
ua imi pinepine noa te taata nei i te faaore
ei te tiamâraa no velahi ê. No reira, ua faaore Rai¬
te hoè HAAMAURAA
Na roto i te faatereraa TAPAO oronietua, peretiteni faalere no te TUHAA ÎII,
e na Mr. MAUER, peretiteni mono no te APOORAA RAHI.
E oro‘a hanahana roa tei tupu i taua mahana ra. Ua tae
Ua
tupu, i te 22 no Fepuare nei,
OP'AI TIHI i TEAVARO (Moorea).
mai
te
no
to’na iho taeae, oia hoi, o Abela.
maiT taata puai a‘e e te maramarama, ia hau a‘c raton i te mau taata paruparu e te pouri ; te vai
nei hoi te tahi mau arii, e te tahi mau tavana e te mau liti. I
roto i te nunaa ati-Iuda, te vai atoa nei te tahi mau tavana e
te tahi mau faalere, o tei riro ei hoè i mua i te ture na Mose ; e
mea maoro roa to te taata nei tiaii'aa e to ratou atoa iteraa i le
I mûri a‘e, ua hinaaro te
Tetuaiiui
e
o
Tahiarii, ua tae atoa
no
El mahana rumaru-
te Paroita i ho te hiniene haamauraa.
e
oraraa
o
Tapao oronietua i haaniau i te OFAI TIHI, aa
a‘oraa, na
nia
i te
ra
TEAVARO, te UT-API no Maharepa,
Tavana Hau no Moorea. Na Mauer oronietua te irava
roto i teie nei ao ;
na
oronietua
mai te Paroita iho
i te
oraraa
na
taua mahana ra,
faaoti
ua
na
haamatahia te ohipa na roto i te ùa,
roto i te ùa. la oti te haamauraa, ua
farii-
hia i te pae no te tino. No reira, mauruuru roa i totePa-_
roita no Teavaro. A faaitoito, e a tape'a iiiaite i te ohipa,
e
tae noa’lu i te hope‘a.
tiamâraa.
nei te mau taata atoa i te ohipa
i te faahoê oraraa ture no ta ratou mau tamarii. Teie hoi te
I teie nei
roto
na
tia i
te
mahana, te
rave
i to ratou iho hinaaro, e te hinaaro nei ratou
te riaria nei te taata, i te mea e, te iti nei te tiamâ¬
raa, cita râ c noaa ia’na taua tiamâraa ra. Ua haavîhia te nu¬
naa ati-Iuda e' te Ture na Mose, aita to ratou e tiamâraa mau ;
aita hoi teie nei ture e aralai iiei ia ratou i te ora, te aratai nei
râ ia l atou i roto i le polie ; ua taamuhia hoi te taata atoa nei
parau mau ;
e
te taura
ra
o
te hara-
tatou i roto i taua taura, eita e uehenehoro’a no taua tiamâraa ra ; o te hau ia, te aroha, te tiaturiraa te
vai atura. A liio na tatou i le hoè taata faaroo tei opanihia i
roto i te hoè fare tapearaa, e ite iho à oia i te tiamâraa no te
Atua, areâ te tahi taata faaroo ore, ua tapeahia ia no ta’na hara.
No reira, na vai e lioro’a i te tiamâraa ia tatou ? Na lesii ia,
oia tei iriti i te taura no te hara na roto i to’na polie, e ite râ
tatou e aita atu e ora, maori râ o te ora mure ore ia. Aita alu
talatou e iniiraa, o le liasileia ia no te Atua. Aita hoi tatou i faarue
Mai le mea e, e parahi
he ia latou ia ite i te tiamâraa no te Vai'ua. Teie hoi te mau
Na
i te
roto
lioè
rata t î
im^^a'
M. Paraita i hapono
nei; le f;'. lite mai nei oia i te hoè parau oto rahi na
te mau aau atoa. Maori râ : o te poheraa ia no
matou
Madeij||i-„
selle DEBRIE.
Ua fanauhia oia
“ PONT
i
DE
ROi"'
(DOUBS^. Hoè à fenua to’na e to Charles Vienot e to M.
Edouard Aliiine, i te matahiti 1874. Ua tae mai oia i Tahiti
nei i le ma tahi 1906, e ua faaea maoro oia i Tahiti nei e
43 matahiti. Oia te faalere i te fare haapiiraa na te mau
taniahine i Papeete nei, e i mûri a‘e, ua faatere atoa oia
i te fare haapiiraa no Uturoa.
Ua riro mau oia ei manaonaoraa na ta’na iho mau pipi,
e na te
mau aau atoa,
tei matau inaitaihia. Ua ra^ye faahope hua oia i to’na toro‘a mai te itoito rahi e mai te tuuluu-ore e tae noa’tu i te hope,a. Te faatae atu nei te Ve‘a
Porotetani i to’na aroha i te mau hoa
here ei te mau utua-
Atua i le tono mai â i te hoè
apî i roto i te mau fare haapiiig^e
fare fetii atoa, e ia tia i te
mau
oronietua haapii
^
tia’i.
hia, te parahi pinepine noa nei râ lesu i pihai iho ia tatou, te
tiai nei e te horo’a nei oia ia tatou i te mau oaoaraa i roto i to
tatou
mau
ati atoa, ua’na hoi e faaile mai ia tatou i te è‘a no
té'
parau mau e no te ora? Mai te mea e ua faaheniahia tatou e te
hoê mau hapa, e nehenehe ia tatou ia ani atu i to tatou Fatu. Na
roto ia lesu
e
noaa’i te
mau
e
noaa’i ia tatou te tiamâraa mau, na roto ia lesu
ora
i te taata taero,
ino atoa no te
mau
e na
roto ia lesu e ore ai
te
raa mau.
te aniraa ia
na
Eita latou e tavini faahou- i te ture a Mose ;
0
lesu, oia hoi, ia aroha tatou ia tatou iho e lia’ i,
mai ai te tiamâraa ; na roto i to
-tatou aroha ia lesu, e riro to tatou ora raa tino nei ei mea
faufaaore; ia au mai te mau tavini parau mau no te Atua, a
na
roto hoi i te aroha e tupu
maiti tâtou i te e’a maitai.
i te mau Heliera ; 8, te
parau e te tahi mau hohoa no to te h^atu oraraa.
Ua faaiteliia i roto i te Episetole
tahi
mau
Eaha te tumu oia i tae
tau amuri atu.
Na roto i te aroha rahi no lesu, ua noaa ia tatou te oaoa e te
tiaturi
Faatupuraa i te hinaaro no te Atua
niai ai i
raro
nei? No te horo‘a
mai anei i te maitai no tatou, no te faaite
ora
no
te
Evanelia, e
tou? E ere
no
aore ra, no
ia tatou i te pa-
te faaora noa anei ia ta¬
te reira ana‘e mau mea. Ua tae mai
râlESU
i raro nei, no te FAATUPURAA I TE HINAARO NO TO’NA
METUA. O to’na hoi FAAROO le tumu no ta’na mau ohipa.
O te e‘a au atoa ia ia tatou ia rave.
{A taio i te tuàtiraa i te apî 3, anairaa 2)
r
VEA
POROTETANI
( Tuàtiraa no te àpi 1, anairaa 1 i
A farii outou te tahi
«
e
(Tuàtiraa
tahi, ia au mai te Fatu, tei farii
te
ia tatou nei, »
E inaha-, noa’tu te mau mea’toa, te ite atu nei au i teienei,
lia
roto i te pane e i te uaina : “ Ua riro ïa ei taoà horoà, ei
taoà faatau
aroha, ta lehova i horoà mai
na
roto i ta’na Ta-
maiti here ; te Mo atu nei au i toù haamoè-noa-raa ia’na, e te
haere atu nei au ia’na ra, no te haamaitai i taua Aroha no te
Fatu ra iaù. ”
E
3
HAERE ATU VAU I TE FATA NO lEHOVA RA, OIA
TO‘U ÜAOARAA E TA‘U ARUERAA. A OAOA E TE FEIA
ATOA O TEI TITAÜHIA I TE OROA NA TE ARENIO E. »
te api 2, anairaa 2
no
1) Eaha te tamu no to tatou nohoraa i raro nei ?
Te noho nei te tahi pae mai
te taa-ore ia ratou e te paTe ora nei te tahi pae mai te haapa‘o noa ia ratou
iho, e te ora nei te tahi pae i te hoè oraraa fana‘o. Teie
pu-ore.
râ, te taata tei liau a‘e i te maitai i nia i te fenua nei,
ia i
ere
te hoê taata itoito, e aore
ramarama
te hoè taata mâ
e
e
e
ia i te hoè taata ma-
te parau mau ana'e,....
E
faaroo, eaha ia ta’na oliipa? la riro noa anei oia
ei Misionare, no te umeraa mai i te mau varua taata? — E
te taata
ia. NO TE HAAPAORAA RA E TE FAATUPURAA
ere roa
I TE HINAARO NO TE ATUA.
Tere i te
la au i te faaotiraa
vaho
piti,
e
mau
no
te A.R.., e
o
hoi
tia i te taata ia
faahope hua i te
ohipa. Aita i tia ia Paulo, e aita atoa i tia i te feia atoa o
te Tomite Tamau, ua tonohia’tu na au-
a
.Tacot Peretiteni
o
Eita
fenua Tuamotu.
Teihotu Oro-
mau
e
rave
tei faahoi i te Evanelia i nia i to’na leni
i te hoê taata liaehaa
roa
mau.
E tia roa râ
ia riro ei taata teitei
e
ei
Apo¬
metua, i te mau fenua Tuamotu, no te farerei haereraa i te nunaa Porotetani e vai ra i taua mau motu ra, e ia Tuarae nicà,
setolo ; mai te peu e e faatupu oia i te hinaaro no te Atua.
Eita atoa e tia i te taata nei ia rave faaiti i te ohipa. Eiaha
Oronietua faatere ia ratou. I te maha toru 19 no
e
Fepuare i faapalii ra o “ NICOLE ” j Papeete, e ua tapae i Makatea i te 20 no Fepuare. Up faaea te pahi e piti mahana i reira,
ua farere^iia Samuela mâ e te hoè mau taata porotetani, ua ite
ai te
rue
at^^maua
i te mau vahi tei faainohia e te miti i Temao. I fe
21,
reva’tu
mai Makatea,
i Mataiva i te 22,
aifl|^â maua i tae atu i uta no te rahi o te miti i roto i te ava.
UiWirerei maua i te hoè taeaè faatere i te nunaa porotetani i
ua
reira,
e
na
faaino-atoa-hia taua fenua ra e te miti. Hoè ahuru
utnafare
tei
parari i te miti. I te Sabati 23, ua tapae te
pahi i Rairoa f Avatoru) e Ua farerei maua ia Tuarae mâ e te
hoè mau taeaè rii porotetani no reira; i mûri aè i te fai'iiraa pae
tino, ua faaterehia te pureraa avatea sabati e M. Jacot, te pure
alîiahi, na Teihotu ïa i faatere. I te pô, ua faaterehia te hoè
haapiiraa Paroita, e ta te mau tamarii. 1 te Montre 24, ua reva
maua i Tiputa, te oMe Faatereraa-Kau no Rairoa, e oire nehemau
nehe
tei î i te taata
o
e
te mao fare
e
mauruuru
roa
Atua hinaaro ?
Na roto ia i te VARUA FAAHAEHAA RA.\, NA ROTO
to
taua
nunaa
I TE VARUA NO
iti Porotetani
ra
i te fare-
re^aa i na anvaha no te A. R.
Papaihia : TEIHOTU Orometua.
e
faaroo ai oia i te
hinaaro
E teiesieï, o te tino outou no te Mesia,
meîo anaè oytou e ati noa aè” (i Koimetia 12/27.)
e
Paulo, te Aposetolo na te mau Etene,
mana‘ona‘o rahi na te hui faaroo atoa e vai i roto i teie
ei
reo
nei
ao.
Eaha
e
reo
ore
hurn pouri
ore
te
e
au
i to te taata nei mana‘o, mai te mea ra e, te
nei ratou i te tàarooraa i teie nei reo, e te papu-
mana‘o taata e : “ Eaha
tia’i i te taata nei ia
ei tino
no
te Mesia ?
hoi te taata nei.
na
te Atua. E faalupu râ tatou i te
roto i te haehaa
e
te anaanatae
3) Eaha te mau maitai e noaa mai i te feia atoa o tei faa-~
tupu i to te Atua hinaaro ?
oaoa-noa
ratou i te mau taime atoa no to raton ora¬
E roohia tatou atoa
raa.
e
te oto, eaha te
tumu? — Teie,
no
te Atua.
râ tatou i to te Atua hinaaro, e riifo
reira, ei ARATAI MAU NO TATOU. Eita hoi te
ia oia i
no
to tatou ia faafaufaa-ore-raa i te
hinaaroo
la haapa'o
Atua e
haamau'a i te puai no te feia atoa tei horo'a iu ratou ei
tavini mau no’na e no ta’na mau ohipa ; e horo‘a râ oia i
ani
e
e
au
i te
eliia râ ta
mau mea
oe
ta ratou i
rave.
Eita hoi oia e
i horo'a atu na te feia veve, e eaha te
ohipa maitatai atoa tae oe i rave, maori râ i te Feia o
mau
tei HAAPA‘0 1 TE HINAARO NO
IA HAAPA'OHIA TO
TE ATUA,
OE HINAARO I TE FENUA NEI
IA AU MAI TEI TE AO ATOA
NA ”.
ai, inaha, te faaite nei oia i roto i teie nei
atoa hoi ia ratou to’na auraa hohonu mau.
mau
Atua,
no
Episetole hoè i to Korinetia e : “O TE TINO OUTOU NO TE
MESIA... ” la
te
no
reo no
i to tatou hinaaro papu mau ia’na.
‘‘
Te riro nei teie
ia riro mai ia
tatou
mai te tiaturi papu i ta’na tautaru e mai te faaî hua
mau,
te utu‘a
“
TE MARU. Eiaha
lona, o tei ore i haapa'o i te hina-iro ei te faaueraa na te
Atua, o tei riro to’na huri-raa-hia i raro i te miti, ei rave'a
E
pô, ua hoi mai maua na
nia i te pahi ra ia “ MARIE-STELLA”, e ua tapae mai i Papeete
i te 27, i te hopa 9 i te pô.
Ua
2) Na-roto i teihca varua e tia’i ia tatou ia fa thwii i to te
rave rahi.
I te mahana toru 26, i te hora 8 i te
maili i teie citera, e FAATUPU RA TATOU
e
I TAUA HINAARO NO TE ATUA RA K T^VI.
e ua tapae
maua
tatou
na
ïa mea e tia’i,
Te uiui noa nei
eaha
e aore ra,
faariro ia ratou iho, e i to raton iho tino,
Inaha hoi,
mea
taa-è te Mesia, mea taa-è
Te tahi
taata
e
mau
faaararaa - Te taaarahia’tu nei te mau
taemoa’tu i to te mau Paroita atoa o tei rave i te Bi-
bilia e, ua maraa i nia,
mau
i teie nei, te moni hoo no ta tatou
Jiibilia.
Oia hoi :
E 40 tara i te bibilia rarahi.
E 18 tara i te bibilia, nainai.
V:
POROTETANI
(^uàtïraa no te api S, anàima
Oia
Oia’toa te taata nei :
hi‘o noa’tu tatou i te mana‘o
imu- 'la
Nikodemo, i
no
np te Fatu,. mai te. mea ,ra e, ua pouri roa to’na
|2iana‘o, e ua parau atura oia i te Fatu : “ Ealia ïa mau mea e
i^;ijia ji
c)la
pàhono mai ra te Fatu ia’na: “la ore te taata
ua
ia'fanau î 'te'pape e te varua, e ore ïa e ô i te Basileia no te
Üàiii‘o noa Nikodemo i te hi'oraa r'apae noa, aita oia i
melo ; e te mau melo
hoè tino, e rave rahi râ te mau
taua tino hoè ra, rahi noa’tu â
no
ratou, hoè â ïa tino. Mai te reira atoa te TINO NO TE ME¬
SIA. Ua
bapetizohia hoi tatou e te Varua hoè i roto i te
tino hoè
ra :
Eita hoi
e
te ati-Iuda e te Heleni, te tavini e te tiamâ.
tia i te hoè noaè melo ia parau e, eere vau i
to te tino ; e mau melo
ohipa
lino e fanau nei, etinôïa; ta te Varna e fanau ra, e Varua ïa”.
anaè. Oia’toa i te pae varua,
ohipa anaè hoi tatou no te Mesia. Ua faataamaite-hia te mau ohipa. Ta te tahi ra, o te faaroo ïa; ta te
tahi ra, o te rave tapa'oaa; ta te tahi râ, o te faajte
pamu
Na tàüa Varua ra, oia hoi te Varua moà, Varua faafaaite, o tei
ïa, te toroà orometua, te toroà ekalesia e e rave rahi noa’tu
’Âtiià
liâan¥Â'n'a‘o''e : e tia te mau mea atoa i te Atua e i to’na Varua.
lia haan^âi'àrnaràmâ rà te Fatu ia’na, mai te parau e : “ Ta te
«ïhipa noa i roto i te taata nei, e faatupu i taua mau mea rahi
ra.
E rave rahi hoi te
mau mea i horoàhia
mai ; hoè râ Varua,
melo
mau
â. Na te Varua anaè hoi
taua
mau
ohipa
ra e
faatupu i
roto i te taata nei.
Irava
taua Varua hoè ra i
ohipa i te mau mea atoa nei, i te
opere-maite-raa i te taata atoa i ta’na i hinaaro ra (I Korinetia
12/11). '
Oia’toa te reo no te Aposetolo nei : “ E TE TINO OUTOU
e. na
e
opani : I Korinetia 2/3, i te vahi matamua : “ TEIE
RA TO‘U HINAARO, IA HAAPA‘0
OUTOU E 0 TE ME¬
SIA TE UPOO NO TE TAATA ATOA NEI ”.
NÔ'tÈ MESIA”, oia hoi, O OUTOU, O RATOU, O TATOU,
O MATOU, noa’tu e o vâi. e riro anaè ïa ei Tino
no
te Meisa>
üoms de le Bible
iriai te peu e te parahi ra te Varua no l’esu i roto.
I) 0 TE TINO OUTOU NO TE MESIA.
a) la vai mâ noa ïa e tia’i.
Savons-nous
que veulent dire les noms de la Bible ?
beaucoup de choses sur ces noms, mais nous
en
ignorons le sens :
Nous
h) Eiaha e haaviiviihia.
pûpûhia ïa no te Fatu e no ta’na mau ohipa.
II) E MELO ANAÈ OUTOU E ATI NOAE.
a) Ua taati maitehia ïa i nia i te tino.
h) E toroà anaè to taua mau meio ra.
c) E mauiui te tino ia ere oia i te hoè noaè melo.
d) Tei raro aè ïa i te hoè maha-faatere.
e) la ati maite te mau melo i te tino e tia’i.
loane 15/4 : “ A ati mai outou iaù e naù e ati atu ia outou.
.
BETHLEHEM: veut dire Maison du
NAZARETH : Ville assez récente dont il n’est pas question
dans l’Ancien Testament. Ce nom voudrait dire “ laÉlli’''
ra
e
o
te ati atu vau
dienne ”.
GALILEE: Aurait
..
.
ia’na, oia
o
hamani
roto ra, aita ïa tatou i ite.
i
taua uati
ra ?
Ua
O te feia anaè tei
te ite i te reira. Eaha to roto
l’a
tauhaa rii nainai, te
mea nainai roa e te vai nei te tahi mau mea rii huru
i taua uati
rau
te
mau
faufaa-ore, aita ta te faatere e
“Ser¬
ment de Dieu”.
JEAN: En hébreu JOHANAN, signifiait
ricorde”
“l’Eternel fait
ou
“l’Eternel a misé¬
grâce”
JOSEPH : On ne sait exactement le sens : Ce mot peut aussi
bien dire “ retirer, ôter” ou au contraire “ ajouter” en plus”,
GABRIEL : Vaillant de Dieu.
tifpd:
mau
melo
no
o
te Bi-
taua hibilia ra, o te mau
ihora, e faaruehia taua buka ra.
c) Te hoè LAMEPA : O te lamepa iho hoi te tino. Te
hi'o, te uiti, te mori,
melo. la
e
te vai atura:
o
ratou te mau
parari te hi‘o. e pohe te lamepa i te
mai te peu e, aita e mori i roto, eita te lamepa-^iama.:;:'..^;:..:,: o; i hr!ü.j fU U
te
mau
mata‘i ;
ou
—
bien “
se
révolter ”,
ou encore d’un
verbe égyptien,
qui signifie “ aimer ”. On peut déduire : celle qui
(de Dieu) On pourrait aussi comprendre
mée
“api” ïa e rave rahi e vai i roto. la moè noaè te hoè
o te mau “ api ” rii, e aore ra ia motumotu taa-è, ua
riro te tino (hibilia) ei mea faufaa-ore, aita e auraa
faahou no te parau e no te mau irava, e i te hopea
p
ELISABETH: Son nom veut dire “Dieu a juré” ou
cela peut venir d’un verbe qui signifie : “ être gros, corpulenf’
bilia iho. Te
:
“l’Eteriiel se souvient” ou
nom très fréquent dans
Souvenir de l’Eternel ”. C’est un
MARIE : En hébreu. MYRIAM. On ne sait pas le sens
b) Te hoè BIBILIA : Te vai nei te tino, oia hoi
■
“
rii ra, e mau melo anaè ïa ; te uati ra, o te tino ïa.
Teie râ, ia moè noaè te hoè o te mau taihaa rii, e l’iro
tere ai.
U
ZACHARIE : Son nom signifie
fifi roa i te mata taata ia hi‘o atu. Taua mau taihaa
te uati i reira ei mea
'
de “secteur”.
la Bible.
III) O VAI TE TINO E O VAI TE MELO 1
( Te tahi mau hi‘oraa )
'
a) Te hoè UATl (hora) : Ua ite tatou i te hohoà no te
UATI, e ua ite atoa tatou i to’na huru i rapae au aè,
areà
sens
Tahiti “ un district”.
te huto rahi....”
I
pain.
,
O te ati mai iaù
'
ce
savons
Araméen : maitresse, dame,
dominatrice.
SIMEON: Ce nom est formé d’un verbe
nei
a
entendu)
JESUS: Ce nom vient du verbe sauver.
Des
noms
très voisins sont formés du même
SUE, OSEE, ESAIE.
Messie, Christ et Oint ont exactement te
même sens en trois langues différents: Hébreu, Grec et latin.
Nous savons tous, que EMMANUEL veut dire Dieu avec
Les 3 mots
:
nous.
P. M.
Fait partie de Vea Porotetani 1958