EPM_Vea Porotetani_195801.pdf
- Texte
-
la
ora na
A
i te matahiti
la ora ontou.. la ora na ta¬
tou.
Ua tautani e na tautani te “ ia ora na ” i paraiihia nei i
omuaraa no te matahiti apî 1958. Ua aroha te taata atoa te
tahi i te talii na roto i teie paran “ ia ora na
te taata i to’na
ta rave ohipa, te vahiné i to’na hoa paranparau, te inau tala
la
oe..
ora na
Irii
e:
i te feia ruau..
.
ora na.
faapoto-faahoù-hia i te naôraa
te tnmn i ore ai te taata i ite
faahou ai i te auraa no-te paran ta raton
ton te tahi i te
tahi mai teie
reo
“ia
ora
i paran’ja aroha ra¬
na”. Ahari! Ua tano
anei ia paran te taata-hoo-ava i te feia ta’na i faataero “ia ora
na”? Aita anei taiia aroharaa i an i te ho‘i i ho‘i ai .Inda ia Jesn
i
na
ora
i te aroha
Prescpie tous les hommes que nous rencontrons ont besoin
encouragés. Il en passe chaque jour des vingtaines
sur votre chemin ([ue vous
pourriez aider on réconforter.
Il n’y a rien de pins bienfaisant qu’un visage éclairé
par
no
te Atna. E aroharaa nehenehe
Retenez votre
ora
la
i itehia i Tahiti i te pô : na te evanelia
o taton nei. E tapa‘o teie no to te
hinaaro i te maitai ta tatou e paran na roto i teie reo “ia
na”.
ora
na
i te aroha no te Atna: Te hinaaro nei
an
ia ite
oe
lesn-Mesia e ia riro oia
i te Atna ia horo‘a mai oia
Atna, ia farii oe i te paran ora no
^IrFaaora
Te pure atn nei au
ia vai noa to’na aroha i nia ilio ia
oe na roto i ta’na Tamaiti ialesn. O te man paran ïa teie ta ta¬
tou e faa-ü i roto i tana paran iti poto “ia ora na”. O le anraa
fanfaa rahi ia no tana aroharaa ra.
E teie nei, e homa liere e, o te aroha ïa ta te VEA POROTETANI e faatae atn nei i to’na man hoa taio-vea e i lo raton
man ntnafaie i le man vahi e i te man motn ta raton e parahi
i roto i teie nei ao; la ora na onton i te aroha no te Atna. “ la
faaroo ontou e, o lesn te Mesia te Tamaiti a te Atna, e ia noaa
hoi to ontou ora i to’na i‘oa i te faarooraa. ” (loane 20/31)
la ora na te man Orometua e te mau Diakono ; ia itoito noa
e
ia anaanatae onton i te tiairaa i te nana e te fahraa’tn i te
i te
ora
e
no'oe.
te hau ia oe na e
Evanelia Ora.
la
tai,
eiaha hoi e rohirohi i te paran mai¬
faaapî râ i le anaanatae i te taviniraa’tu i to oe Faaora.
(A iai‘0 i te tiiàtiraa i te api piti, anairaa hoè)
ora
fi
na
qui
se
vision, elle est sacrée, c’est la poussée
en vou:s; mais comment “ranimer
manifeste
le don de Dieu que nous avons
En relisant
bation
lentement, dans
personnelle tpielques
reçu” ?
un
acte de foi et
promesses
d’appro¬
de Uicu:
te Hui Faaroo:
qui est fatigué, et II aug¬
vigueur de celui qui tombe en défaillance
(Esaïe 40, 29).
David fut dans une grande angoisse, car le peuple part
lait de le lapider, mais il reprit courage en
s’appm^ansur l’Eternel, son Dieu (1 Samuel 30,
la
mente
roa
aroharaa i afai mai i
taata
lumière intérieure.
divine
teie. Aita tana aroharaa
tana
plus
1. Il donne de la force à celui
Getesemane?
la
ne va
d’être
une
E paran poto, c na
lorana!... 1^ tei reira paha
la
quand cela
ora na orna..
.
.,
RELIRE
2.
3. Mieux
vaut
la crainte de l’Elernel, qu’un
grand ti’ésor avec le trouble. Mieux vaut de l’herhe pour
nourriture là où règue l’amour, qu’un bœuf engraissé,
si la haine est là.
(Proverbes 15, 17).
peu, avec
..
4. Ne t’irrite pas
ternel
contre les méchants... Confie-toi
(Psaume 37, 1).
5. Même les ténèbres
la nuit brille
ne
comme
en
l’E-
sont pas obscures pour toi, o Dieu,
la lumière (Psaume 139, 12).
5. Alors .lésus leur toucha les yeux en disant:
soit fait selon votre foi... et leurs yeux
Qu’il vous
s’ouvrirent
(Matthieu 9, 30).
7. Nous
savons
bien de
8. Ne
ceux
vous
naître
du reste que toutes
choses concourent
qui aiment Dieu (Romains 8, 28).
au
inquiétez
vos
pas, mais en toutes choses faites con¬
besoins à Dieu, par des prières et des
sup¬
plications avec des actions de grâces, et la paix de Dieu,
qui surpasse toute intelligence, gardera vos cœurs et vos
pensées en Jésus-Christ (Pilipp. 4, 7).
2
V E A
la
la
ora
Eatu
te
la
te
no
ora
I);:
ora
o
matahiti
o
: A haere oe i mua, i nia i te
faaineine no oe, ma te otohe ore.
e
te fenua nei
o
:
éà apî ta
haaniana‘o
e
e
“e
ao
lehova to ratou Atua”.
(Sal. 33/12).
paatoa i te Aroha faito-ore no te Atua i teie
te
o
na
te aroha
Atua,
te
e
mau
an a
a
te Fatu
ra
a
te Varna Maitai
lesu-Mesia,
Amene.
e
tiairaa ia
i
ua t'aatiafaahouhia, ua reva i
i teie nei i te rima atau no te Atua.
I te h-oiraa mai
PARUA
no
nia i te Rai
iesu, ei reira
c
e te
parahi
tupu ai te liopea
no
ra
teie
ao.
iioi faahou mai
le Atua.
Na le Atua iho i faatia mai i te mahana
III;
ai Iesu,
te liaamataraa no te
e
Basileia
no
Na te tiaturiraa i to te Fatu hoiraa mai
IV;
e
e
faaitoito i le
ora-
e
rahiraa,
e
I roto i
na
hopea. Eita
e ore
ei teihea rà mahana
te uiui e,
c
ei teihea râ tau
e
tupu ai taua
hopea ra. No reira, e mea tia roa ia tatou ia ara noa,
pati.'i hoi te Fatu i te aniraa na ta’na mau Aposetolo, o tei
ani alu ia’na e : E te Fatu, ei teie nei anei oe e faahoi mai ai
i te hau ia Iseraela nei ?
Ua pahono atura te Fatu : Aore ia
i haapa‘ohia ia ite outou, ua vaiiho hia rà e tau Metua ia’na
—
ihora.
haapa‘ohia
na mea
faufaa
e
hopea. E
mea
faufaa
roa
ia
piti nei.
Eiaha tatou ia imi i te mahana papu no te hopearaa.
E faaotihia te parau no to tatou nei oraraa i te hoiraa mai
Iesu, ia ore tatou ia tuu noa i to tatou tiairaa ei to tatou tia¬
Na’na hoi i hamani i te
fenua nei.
mau mea
atoa nei, to te rai e to te
l'aufaa-ore. Ua î te
E
i hamanihia.
niraa matamua
no
mau mea
atoa nei, aore roa e ere oia i te
(Ipane 1/1). ü Iesu tei hamani i te hama-
teie nei
ao, e
na’na atoa i hamani i te hama-
piti'. Te taeraa mai no Iesu, lo’na polie, to’na tiafaahouraa, ua riro ia ei mau ohipa matamua no te piti o te hamaniraa.
ü te Varna Maitai tei faatere i te mau taata faaroo i roto i teie
nei hamaniraa piti. O te mau tapao papu ia i roto ia Iesu e te
Vurua Maitai. E ite hoi to te ao nei i taua hopearaa ra, e e tupu
mau na ohipa e piti nei i nia i te fenua nei, oia hoi, te ohipa
matamua, ia au mai tei tupu i te tau no Ponotio Pilato. Aita e
faahaparaa i roto i taua mau parau ra, ua parau hoi Iesu e : “E
ore e mou teie nei ni, e hope ai teie nei mau mea atoa i te tupu
(Mareko 13/30, e tei te Metua anae te ite i te hora no te hopearaa
I te mau taime matamua no te Ekalesia Keretetiano, ua manao
te mau taata faaroo e tupu noa te hoè tau poto, mai le revaraa
no Iesu e tae noa’tu i to’na hoiraa mai, o te hoè ia tapao hape
niraa
i te
3'oa
ere
mea
tauhaa,
ua rau
te huru,
pae
te tahi
mai te
mau
mau
mea
mea
I te toru
no
mal|
te mahana, ua
atoa i
mua
ia’na. Ua üü te
haerer|J
parari te tahi mau eà-turu,^
ia hi‘o noa hia, ua riro o Tahiti nei i
e,
mana
I Makatea
e te mau purumu, i te
huru aihere luiru rau ato^
purumu, ua
ra
a‘e i te
raro
oaoa.
tahatai
mau
pu.ii rahi, e'na tahe te mau anapape, mài
mai le hoè iià
na
mau
huru ofafai atoa ei te
te pape.
ohipa i tupu
te oire iti no Temao, te mau fare, te
feia tei parahi i reira, ua horo atu ia i nia
E
:
no
riaria
mea
roa
atu à ia te
i reira. Ua pau roa
tauhaa. Te
mau
i te “Plan incliné”
no
te haere atu i
nia, i te oire
tepaua. Ua pau atoa te tahi mau fare rii
no
Vai-
rave-raa-ohipa
na
Compagnie; aita roa rà e taata i polie i roto i taua ati
e ia haapapuhia te mau pau, e mea papu e, e taeahia
i te 8 milioni. A tahi ra huru miti a itehia’i i te tupuraa i
Makatea. Te tupu nei te oto i te hi'oraa i te ati rahi tei
ra‘
farereihia
e
feia faaroo
roto i te
horoa
(Kolosa : 1/16).
Na’na i hamani i te
mea
pinepiuehia te hoè
Ua imi i te ravea ia ora ratou i taua
i taua jiü ra. Te mau tare raau, te mau fare niau, ua parari- e ua ataihia vèlalii c te miti, ua riro mai te hoè taoa
te feia faaroo
no
tou
:
Temao,
no
e e mea
tiaroa, i te
Tahiti nei, iafaateitei i to ratou mata, ia hi‘o
tia atu i te feia faaroo
turiraa i roto i teie nei ao.
hoè
maoro,
te
Te lomo nei tatou i roto i te tau
no
8 te
toru, ua roohia
e
pae i taua ati miti ra.
miti ra, ua tietie i to ratou mau
mahan.i
ua
e
roa
mahana
te afai i te
ia te tr.u
mahana
na
te miti, e to’na mau aru, ua tupu noa i te
aita hoi latc.ui i mataro maitai i te reira hui’u ati.
E tupu te hoè tau apî, te tau hopea,
E no te mea e ua tupu aenei te tau
oia hoi le tau no te Atua.
haamatai’aa, e tupu atoa
to tatou mau manao i te feaapiti, ei
.
API:
te fifi rahi. Na roto i
e
puai
mea
mau
te
ra arn
tupu iho nei, i te ava‘e Tenuare nei, te hoè mau tai¬
ino
me
RII
Ekalesia, no. te mea, ua tae mai na Iesu i roto i teie
nei ao, e hoi faahou mai ia oia. No reira ua riro taua hoi faahouraa mai no Iesu ra, ei tapao hopea no to tatou nei oraraa
raa no
te oraraa
hopea i roto i te basileiano te Atua.
raa
la haruru te'moana i to’na
te
polie,
nei
haaparuparuhia’i ta’na
te tiairaa i to te Fatu hoiraa mai.
uo
tei faito ia tatou, i te parau mau no
to tatou farerei
e no
Ua
I roto
:
ohipa,
mau
te
Te Tiaturiraa Keretetiano
:
II
ra
No reira, i roto i te Ekalesia no Tesalonia, ua faaoti te mau
taata faaroo i ta ratou mau ohipa, no te mea, ua liai ratou
i te mahana hopea no teie nei ao. Te tiairaa mau, o te
ra.
Faufaa Api, ua faailehia te parau no to lesnMesia hoiraa mai. Ua tae mai na hoi Iesn, ua faasataurohia, ua
I
te Ekalesia tiairaa, ei reira e
to
no
atoa
apî 1958.
Ei ia ontou
hinaai
ora
tatou
na
mafahité apâ...
te
b
te Hui Mana
na
to te feiiua
la
na
U‘i-Apî
te
na
ora
IM) R 0 T E T A N 1
no
Temao ei to ratou
mau
ati,
hopoiraa atu i ta ratou tauturu ei ta ratou
horoa moni
manao
e aore ra
aroha, ei le
aau
m^
horoa taihaa, na roto i ta ra¬
tae mau.
I te pae no te Hau : Aita roa ratou e haapapu mai¬
tai mai nei ia tatou e e tupu te tahi puahiohio e aore ia,
te tahi miti rahi (raz-de-marée), e ua parau pinepine noa
hia te parau no te tahi dépression, o tei tupu i Bora-Rora.
Noa’tu rà te reira, e to tatou papu ore maitairaaa i te rei¬
ra e tiaturi tatou e eita teie nei mau ati e tupu mai.
Te faatae atu nei te Vea Porotetani i to’na aroha i te feia
atoa tei roohia
e
teie nei
fifi ei te ahoaho i teie nei
Te feia atoa
roo no
roà i
o
mau
ati,
mau
mahana.
o
tei parahi i roto i te
tei hinaaro i te tauturu mai i le feia faa¬
“Temao i Makatea”. la afai mai ratou i ta ratou ho-
Paofai, i roto i te rima
Apooraa Rahi Amui.
no
Papeete.
te
haapa‘o faufaa
no te
l
POROTETANl
VEA
taata
yia iriti anei o©
I roto i te hoè fai'e pureraa
i Loiiedona, te vai nei te hoè tal)ula tuiroo ; e i nia iho i teie nei tabula, ua papaihia na parau
e piti nei i nia iho: oia hoi, “TE MARAMARAMA NO TE AO
NEI”. E inaha, i mua mau i teie nei jjarau, te iteahia nei te
hoho‘a no te hoè taata, tei tia noa i te uputa (tei opanihia)>
mai te patoto e mai te hinaaro e tomo i roto. Ua puta ona pu‘e
rima, ua faaheihia to’na upoo i te hei raau taratara, e te tiai ra
oiîir mai te tamau
te fui
e
ore.
I
a‘e i taua tabula
raro
ra,
ua
papaihia te tahi mau parau tei faaitehia i roto i te Apokalupo
(3/20) : O tei na ô e : “Te tia noa nei au i te uputa e te patoto
atirnei
la laaroo mai te hoè taata i tau
au.
opani, ia tomo atu
i
vau
ona
reo, e
iriti oia i te
ra”.
E homa, te taata tei tia noa mai te fm ore, o te Fatu ra ia o
lesu Mesia
a‘ene!,
oia tei
ta tatou mau liara e o tei tiafaahou
te ani nei oia, i teie nei, ia tomo oia i roto i te mau aau
:
pohe
no
atoa i laautuahia’i oia.
Ua ite hoi
i te
imi
au
i te
maitai,
i taua tabula ra, e ua taio
au
te taa-ore râ
iau te
mau
na
auraa
ravea,
ia
mau.
noaa
roto i tau iho
la
au
pinepine roa vau mai
hoi mai te tahi feia, ua
iau te faatiai^aa
mau
ravea, na
na te Atua, tei i
roto i te raveraa i
ohipa maitatai, e inaha, aita à vau i ite atura i te oaoa.
ijM'i l’ii mai, ua l'ooliia vau e na ati rarahi e piti, oia hoi, ua
tà^^tu na pu‘e lioa here non, na roto i te pohe, o tei here
rahjjiia e an i roto i teie nei ao. Ua ati au i te ahaho rahi. Ua
f
Fait partie de Vea Porotetani 1958