EPM_Vea Porotetani_1957101112.pdf
- Texte
-
it»
Te 57
o
TE
Matahiti
HIHI 10-11-12
-
—
ATOPA-NOVEMA-TITEMA i957.
iloo i ie malahiii hoè: HOE-AKURU TARA.
-rii huru rau
Mai te maliitiraa mai te
Puis-je prier ie
hopeà no ta tatou veâ, ua maii^krii noa tatou, mai te mea ra e, aita ta matou e parau faaiiumera
te tuu i roto i ta tatou
Veà,
roto i
3, e riro
te paraparaui’aa i rotopu ia tatou, tatou
i.fl|le : « Eaha râ te maoro no ta tatou Veà ! » ua ore anei, e
ua paruparu anei te feia faatere, e ua taoto anei te Ekalesia? Oia
mau ! eere no te '• Parau ore ” i ore i oti ai ta tatou nei
Veà,
mai te avaè Tetepa mai ! Teie i mûri nei te mau tnmu:
1.
No le. haanmla faahouraa ïa uo la latoii mau
haapiiraa,
no
aUm
paha
tupu
e ua
na
na
avaè
e
noa
—
e
ia
mai tei itea-noa-liia i te
an,
mau
matahiti atea, e rave rahi
matahiti atoà, e rave rahi roa te mau tamarii
api tei
faaô faahou mai. I teie matahiti, i Papeete nei, ua noaà mai 1.200
te
roa
mau
tamarii
haapii (tamaroa e te tamahine), o tei faa-àpi roa i tà tatou
piha haapiiraa, e ahiri mai te peu e, ua rahi atu à te mau
piha haapiiraa, eaha ia te faaauraa no te rahii’aa no te mau ta¬
marii haapii, e ahiri atoà, mai te peu e, ua noaà mai ia tatou
mau
te tahi tauturu faufaa
mau
aè
e
!
roa no
rahi hoi te
roto mai i te
ohipa o te
oti ai, e e nahonaho maitai ai taua
e rave
—
tiali i
mau
F.I.D.-E.S!.
tià
roa
...
Oia
ia ravehia hou
ohipa ra.
Na le Runiraa ïa no le mau lamariino le Haapiiraa SaEimeo, i le Pi-20 no Telepa. I roto i taua rururaa ra, e
35 tamaroa
e e
roisa atoà
5
e
mau
50 tamahine tei amui mai, no roto mai i
te Tuhaa
no
III,
ua
amui atoà mai te
mau
PaOromena
tua a‘o no taua Tuhaa ra, na roto i te faatereraa itoito rahi a
Teheiura Orometua e o 'Feheiiira vahiné. Ua anaanatae roa te
mau tamarii no Eimeo i taua
haapiiraa ra, ua oaoa i to ratou
iteraa i te mau hautiraa bibilia, mai te haapiihia ratou, i te mau
pô atoà no taua
rururaa ra, i te hoè mau himene rii ; ua amui
Afareaitu no te mataitairaa i taua mau hauti¬
mai to te Paroisa
raa ra
rii
e
3.
; e
te
i te Sabati, 22
U‘i-api
—
no
e
Aita atoà
no Tetepa, ua haere atu te mau tama¬
faaati i te fenua Eimeo, e ua oaoa roa ratou.
e moè nei ia matou te mau
ohipa tei tupu-i ro¬
te 3
to i te maitiraa
no
maheaituraa, e
fare, e i te tahi
aore
A haamaua'o
mua ra,
cita ïa
mau
noa
Novema i mairi aenei, e o tei riro ei
ïa, ei faaamahamaharaa i te tahi mau utuano
paroisa.
na
tatou e, taua
e roaa noa
mai
ma
tapa'o no te haereraa i
te fifli-ore, e ua riro te mau
(A taVo i te iuàiiraa i te apî piti, anairaa hoè)
•le
A. Jacol, Direclevr-.i ranl.
—
«
NOTRE PÈRE
»
puis pas dire notre, si je vis dans un comparti¬
spirituel étanche et si je crois qu’une place toute spé¬
ciale est réservée au ciel à ma
propre confession.
Je ne puis pas dire p^re, si
je ne prouve pas ma filiation
par ma vie quotidienne.
Je ne puis pas dire qui est aux cisux, si
je ne crois
pas à une autre réalité que celle de ce monde perdu.
Je ne puis pas dire ton nom soit sonctiflé si.
appelé
par lui, je ne suis pas moi-môme sanctifié.
Je ne puis pas dire ton règne vienne, si je ne fais
tout ce qui est en mon pouvoir
pour préparer sa venue.
Je ne jiiiis iias dire to voionîé soit fcîî®, si je suis
décidé à n’accomplir que la mienne.
Je ..ne puis pas dire sur la terre comme ou ciel, si
je ne me dévoue pas entièrement à son service ici et main¬
lie
ment
tenant.
Je ne puis pas dire donne-nous oufourd'hui notre
pain quotidien, si je vis uniquement sur le pain d’hier,
c’est-à-dire sur mes expériences passées.
Je ne puis pas dire pardonne-nous nos offenses com¬
me nous pardonnons à ceux qui nous ont offensés,
si même un seul de mes semblables est l’objet de ma ran¬
cune.
Je ne puis pas dire ne nous induis pas en
si je me place délibérément dans une position
être tenté et y reste volontairement.
Je
tentation
où je puis
puis pas dire déiivre-nous du mal, si je ne
accepter sa Loi.
Je ne puis pas dire car c'’est à toi qu'appartiennent
le royaume, si je n’accorde pas au Roi des Rois la place
qui lui convient dans mon cœur.
Je ne puis pas dire et la puissance, si j’ai peur des
réactions des hommes ou de leurs opprobres.
Je ne puis pas dire et la gloire, si je ne cherche que
veux
ne
pas
propre gloire.
Je ne puis pas dire dans tous
zon est limité par le temps.
ma
les siècles, si
mon
hori¬
Je ne puis pas dire amen, si je n’ajoute pas; « Quel
qu’en soit le prix ». Car dire cette prière honnêtement du
fond de
mon
cœur me
(d’après
coûtera tout.
un
vieux texte anglais)
'
2
V E A
Parau-rii huru
rau
(Tuâtiraa
haamataraa atoà
no
te
hinaaro
no
Te Tere
no
oliipa
ei faaiteraa
te taata nei
to te taata nei huru. Mai te peu e, ua itea-mauhia lesu-Mesia ia tatou, mai te peu e, ua riro mau tatou ei mau
mau
tavini anaè
e
te
Atua, aita’tu ia ta tatou tiàturiraa hoè roa,
lesu-Mesia e ta’na Evanelia, aita’tu ïa to tatou Fatu
maori râ o lesu-Mesia, o ta tatou ïa e faariro e e tuu,
no
maori râ, o
hoè roa,
ci manihi matumua
roa
i roto i to tatou
Ua oti i teie nei
aau.
te mau parau no te maitiraa, e te tiàturi atu nei tatou i te mau
tino Ici maitihia, o tei riro ei Mero no ta tatou Apooraa Rahi,
na^roto i te tauturu
tejpaari mau e te
i
tei hinaaro
o
E
te Atua, ia ite raton i te faatere, na roto
tamau-maite-raa i to tatou nunaa Tahiti)
na
ara
i te faaea i roto i te hau
noa
iapco iunni
anei,
e
te tahoèraa.
anei ?
I te mea e, ua l'aalupuhia taua maitiraa ra i mari noa ilio i te
“Toussaint’', o tei riro hoi taua mahana ra, ei mahana rahi i
mon
e aoir ra c peu mau
roto i te Ekalesia Uathoiita ? Ua haere atu hoi te tahi pae no, le
nunaa Ekalesia i te mau menema, mai te at'ai atu i te mau
he;
ea'avc
naoraa
rahi te huru, tapao no te here e no te aroha, ei haamai te mau hoa herehia tei moè è; ua rave te tahi pae i tau;i
ohipa
ra, mai te pee noa, e te tahi ra, mai te manao c, ua tià riai
ia amui atu te haamaitairaa i tei polie aènei.
E te feia cheresetiano
e
ua
nare
! Te tiàturi nei tatou i te tiàfaahoiiraa,
tiàmau taua tiàturiraa ra. O te parau ïa ta te mau Misio-
i afai-mai i
l'aatiàmâ
e
o
o
e
tatou nei i te matahiti
tei horoà-mai i te
ora
no
1797,
o
te parau ïa o tei
tatou. Mai te peu e, ua
te
polie na roto i to lesu tiâfaaliouraa, e mai te peu atoa e,
ite papu tatou i te auraa mau no te Oroà Pasa? eaha ïa e
ore e tià’i ia tatou ia atai-mai i te tiare i nià i to tatou menema
mou
ua
hoè roa, i te poipoi no taua
« Te mauiui nei au
«
«
Pasa
no
no
te afi maiamim, anairaa 1)
no te tiàmâraa,
to te taata nei paari, to
mau
ia*tatou, i te rava‘i-ore
P O R O T E T A N 1
to
ra,
oe
Teie hoi te
polie
Teie râ, te oaoa nei au no to
e te Fatu e lesu e ! »
oe
auraa :
A Ilio
râ
na
Koringo i Farani
i te Ekalesia i te fenua farani
oe
suisse, teie tuhaa rahi ta ratou
feia
e amo
porotetani i Farani. To ratou râ
manao
tei feruri i te
l’atou ia
ora
te Parau
ore
no
o
i te fenua
e
nei. Aita ïa i rahi te
te hoè ïa
manao, o
te taata atoa. Aita
lesu Mesia ia
roa
i tià ia
porohia i roto i te
fenua rapae. No reira to ratou faaitoitoraa i tera ma¬
tahiti e i tera matahiti ia faatupuhia te mau aufaliraa, ia
mau
nianuia, ia aniohia. Ehia matahiti to taua mau Ekalesia ra
amoraa noa’tu to ratou mau fifi, to ratou teimaha. Ua ite
eaha te
oe
teimaha
oraraa
Tei
roa.
te fenua farani i teie tau
no
aè ratou i te
raro
tei roto i te hoè tau hoo rahi te
amo
nei ratou i te Me, i te
mau
fenua aihuaraau. Te vai
mai ia
Madagascar,
tei ani
e :
:
e
oraraa
hopoia
mau
no te mau zugo,
mea’toa e inaha: te
ohipa faatupuraa Parau
nei te
noa
aniraa
mau
no
te
no
ô
no o mai ia Aferika, no tatou atoa nei
tono mai i te mau orometua, orometua haapii
a
tamarii, hapono mai i te tuati, te tahi mau orometua a‘o.
Eere atoa te oronielua i te taoà
e
ei nioiii hoi
te
e
tere ai te
ohipa rahi ta ratou
No reira
nei tatou
e,
hapono noa no te mea
ohipa taatoa. l’ei’a ïa te fifi, tera
e amo
nei.
haaniaitai tatou i te Atua
e
te
ohipa
ra
no
ratou, eiaha mai te
anaè tei ohioa. Eaha ta ratou i hinaaro? la
paari tatou
te
mea e
mea e o
te^
ili
ta!
tupu tatou e|a
itoito tatou to te fenua Tahiti nei i rolaB
teie tau ta tatou e parahi nei ia riro tatou ei taata paari.
Tera ïa te mau par'au hopea ta‘u e faaite nei ia outou na
roto i teie putuputuraa.
Je
no
e la
manao
farii
no
Adnet i te
oreroraa
parau
Koringo:
E taniata
i te faatia i te tahi
parau ei opaniraa
putuputuraa. E rave rahi te inaii parau, ua rau
te mau ohipa ravehia e te orometua Koringo i te pae tino
e i te
pae faaroo. Ua ite tatou e aita oia i faatierehere ia’na
ilio. E ua riro taua mau parau atoa ra ei faufaa-amui na
vau
mau
i teie nei
tiâfaaliouraa mai
tatou.
Mau
parau-rii api
Rururaa tamarii
î. HAAPU
te 1
no
te
no
(HUAHINE)
Atete. Tei tae mai
—
:
no
te tuhaa IV
Haapiiraa Sabati
Mai te 29
E 25 tamaroa
Tiurai e tae noa atu
42 tamaliine no te mau.
no
e
paroita amui atoà no Huahine. E 7 faatere pupu (tane e te va¬
hiné), e 5 Orometua e 10 tauturu.
Faatereraa : Na Philippe or. e Philippe v. e o Vernier or. e ru¬
ruraa maitai roa tei tupu i Huahine. Faafarereiraa i te mau “Eclaireurs
e
Eclaireuses”,
o
tei tae mai, mai Tahiti mai. Ua tupu
te hoè pureraa amui e te hoè farereiraa na te Paroisa haamauruuru i to Haapu. I te po hopea, ua tupu te hoè “ feu de camp ”,
te tahi mau hautiraa, himeneraa, i mua i te aro no te Paroisa.
A faaitoito
te
Ua ite oia i te
pù no te haapaoraa porotetani i te mau
Europa. Mai te mea e o ta tatou Ekalesia Tahiti te
tahi amaa tupu-apî, ua ite Koringo i te tumu
metuajBjà
reira mai tatou. Ua ite oia e ua haamauhia ta tatou liHir
paoraa porotetani na roto i te toto no te mau aito, tei haafenua
maniihia
to ratou faaroo
huna-ore-raa i
e te faaroo
no taua mau aito ra. Ua ite atoa oia i te huru no te ora¬
raa no te Ekalesia i Farani e i Suisse i te tau
hopea nei.
te Parau
no
a
mauàraa
rania maitai, e tei ore i ravai maitai to raton ite,
te Evanelia oia te parau na te Atua. la ite atoà
fetii. No reira
mau
i te parau no
te mau metuâ
ohipa tumu no ta ratou maü tamarii e tià ai.
II. UTLIROA (RAIATEA) — Mai te 16 e tae noa’tu i te 19 no
Te'tepa (e mau tamaliine anaè ïa, e
Fait partie de Vea Porotetani 1957