EPM_Vea Porotetani_1957101112.pdf
- extracted text
-
it»
Te 57
-
o
TE
Matahiti
HIHI 10-11-12
—
ATOPA-NOVEMA-TITEMA i957.
iloo i ie malahiii hoè: HOE-AKURU TARA. — A.
Jacol, Direclevr-.i ranl.
-rii huru rau
Mai te maliitiraa mai te iiumera hopeà no
Puis-je prier ie « NOTRE PÈRE »
ta tatou veâ, ua ma-
ii^krii noa tatou, mai te mea ra e, aita ta matou e parau faano te tuu i roto i ta tatou Veà, na roto i na avaè e
3, e riro
aUm paha e ua tupu noa te paraparaui’aa i rotopu ia tatou, tatou
i.fl|le : « Eaha râ te maoro no ta tatou Veà ! » ua ore anei, e
ua
paruparu anei te feia faatere, e ua taoto anei te Ekalesia? Oia
! eere no te '• Parau ore ” i ore i oti ai ta tatou nei Veà,
mau
mai te avaè Tetepa
1.
e
ia
an,
te
roa
mai ! Teie i mûri nei te mau tnmu:
faahouraa ïa uo la latoii mau haapiiraa,
No le. haanmla
—
mai tei itea-noa-liia i te mau matahiti atea, e rave rahi
matahiti atoà, e rave rahi roa te mau tamarii
mau
api tei
faaô faahou mai. I teie matahiti, i Papeete nei, ua noaà mai 1.200
tamarii haapii (tamaroa e te tamahine), o tei faa-àpi roa i tà tatou
piha haapiiraa, e ahiri mai te peu e, ua rahi atu à te mau
piha haapiiraa, eaha ia te faaauraa no te rahii’aa no te mau ta¬
marii haapii, e ahiri atoà, mai te peu e, ua noaà mai ia tatou
mau
te tahi tauturu faufaa roa no roto mai i te
mau
aè
e
!
rahi hoi te
F.I.D.-E.S!.
...
ohipa o te tià roa ia ravehia
oti ai, e e nahonaho maitai ai taua mau ohipa ra.
e rave
mau
Oia
hou
Na le Runiraa ïa no le mau lamariino le Haapiiraa Satiali i Eimeo, i le Pi-20 no Telepa. I roto i taua rururaa ra, e
35 tamaroa e e 50 tamahine tei amui mai, no roto mai i na Paroisa atoà e 5 no te Tuhaa III, ua amui atoà mai te mau Orome—
tua a‘o no taua Tuhaa ra, na roto i te faatereraa itoito rahi a
Teheiura Orometua e o 'Feheiiira vahiné. Ua anaanatae roa te
mau tamarii no Eimeo i taua
haapiiraa ra, ua oaoa i to ratou
iteraa i te mau hautiraa bibilia, mai te haapiihia ratou, i te mau
pô atoà no taua rururaa ra, i te hoè mau himene rii ; ua amui
mai to te Paroisa no Afareaitu no te mataitairaa i taua mau hauti¬
e i te Sabati, 22 no Tetepa, ua haere atu te mau tama¬
rii e te U‘i-api e faaati i te fenua Eimeo, e ua oaoa roa ratou.
3. — Aita atoà e moè nei ia matou te mau ohipa tei tupu-i ro¬
raa ra ;
te 3 no Novema i mairi aenei, e o tei riro ei
e aore ïa, ei faaamahamaharaa i te tahi mau utua-
to i te maitiraa
no
maheaituraa,
fare, e i te tahi mau paroisa.
A haamaua'o
mua ra,
noa
na
tatou e, taua
tapa'o no te haereraa i
cita ïa e roaa noa mai ma te fifli-ore, e ua riro te mau
(A taVo i te iuàiiraa i te apî piti, anairaa hoè)
•le
puis pas dire notre, si je vis dans un comparti¬
étanche et si je crois qu’une place toute spé¬
ciale est réservée au ciel à ma
propre confession.
Je ne puis pas dire p^re, si
je ne prouve pas ma filiation
par ma vie quotidienne.
Je ne puis pas dire qui est aux cisux, si
je ne crois
pas à une autre réalité que celle de ce monde perdu.
Je ne puis pas dire ton nom soit sonctiflé si.
appelé
par lui, je ne suis pas moi-môme sanctifié.
Je ne puis pas dire ton règne vienne, si je ne fais
tout ce qui est en mon pouvoir
pour préparer sa venue.
Je ne jiiiis iias dire to voionîé soit fcîî®, si je suis
décidé à n’accomplir que la mienne.
Je ..ne puis pas dire sur la terre comme ou ciel, si
je ne me dévoue pas entièrement à son service ici et main¬
lie
ment spirituel
tenant.
Je ne puis pas dire donne-nous oufourd'hui notre
pain quotidien, si je vis uniquement sur le pain d’hier,
c’est-à-dire sur mes expériences passées.
Je ne puis pas dire pardonne-nous nos offenses com¬
me nous pardonnons à ceux qui nous ont offensés,
si même un seul de mes semblables est l’objet de ma ran¬
cune.
Je ne puis pas dire ne nous induis pas en tentation
si je me place délibérément dans une position où je puis
être tenté et y reste volontairement.
Je
veux
puis pas dire déiivre-nous
pas accepter sa Loi.
ne
Je ne
du mal, si je
ne
puis pas dire car c'’est à toi qu'appartiennent
le royaume, si je n’accorde pas au Roi des Rois la place
qui lui convient dans mon cœur.
Je ne puis pas dire et la puissance, si j’ai peur des
réactions des hommes ou de leurs opprobres.
Je ne puis pas dire et la gloire, si je ne cherche que
propre gloire.
Je ne puis pas dire dans tous les siècles, si mon hori¬
zon est limité par le temps.
ma
Je ne puis pas dire amen, si je n’ajoute pas; « Quel
qu’en soit le prix ». Car dire cette prière honnêtement du
fond de mon
cœur me
coûtera tout.
(d’après un vieux texte anglais)
'
2
V E A
Parau-rii huru
P O R O T E T A N 1
rau
Te Tere
Koringo i Farani
no
(Tuâtiraa no te afi maiamim, anairaa 1)
haamataraa atoà
A Ilio
te mau
oliipa no te tiàmâraa, ei faaiteraa
ia*tatou, i te rava‘i-ore no to te taata nei paari, to te taata nei
no
mau hinaaro e to te taata nei huru. Mai te
peu e, ua itea-mauhia lesu-Mesia ia tatou, mai te peu e, ua riro mau tatou ei mau
tavini anaè no te Atua, aita’tu ia ta tatou tiàturiraa hoè roa,
maori râ, o lesu-Mesia e ta’na
Evanelia, aita’tu ïa to tatou Fatu
hoè roa, maori râ o lesu-Mesia, o ta tatou ïa e faariro e e tuu,
ci manihi matumua roa i roto i to tatou aau. Ua oti i teie nei
te mau parau no te maitiraa, e te tiàturi atu nei tatou i te mau
tino Ici maitihia, o tei riro ei Mero no ta tatou Apooraa Rahi,
na^roto i te tauturu na te Atua, ia ite raton i te faatere, na roto
i tejpaari mau e te ara tamau-maite-raa i to tatou nunaa Tahiti)
o tei hinaaro noa i te faaea i roto i te hau e te tahoèraa.
na
râ
oe
i te Ekalesia i te fenua farani e i te fenua
suisse, teie tuhaa rahi ta ratou
feia
e amo nei. Aita
ïa i rahi te
porotetani i Farani. To ratou râ manao, o te hoè ïa
manao
tei feruri i te
l’atou ia
te taata atoa. Aita
ora
o
no
lesu Mesia ia
te Parau
ore
roa
i tià ia
porohia i roto i te
fenua rapae. No reira to ratou faaitoitoraa i tera ma¬
tahiti e i tera matahiti ia faatupuhia te mau aufaliraa, ia
mau
nianuia, ia aniohia. Ehia matahiti to taua mau Ekalesia ra
amoraa noa’tu to ratou mau fifi, to ratou teimaha. Ua ite
eaha te oraraa
oe
te fenua farani i teie tau :
no
e
oraraa
teimaha roa. Tei raro aè ratou i te hopoia no te mau
zugo,
tei roto i te hoè tau hoo rahi te
mau
mea’toa e inaha: te
nei ratou i te Me, i te
ohipa faatupuraa Parau no te
fenua aihuaraau. Te vai noa nei te mau aniraa no ô
mai ia Madagascar, no o mai ia Aferika, no tatou atoa nei
amo
mau
E iapco iunni mon anei, e aoir ra c peu mau anei ?
I te
mea
e, ua
“Toussaint’',
o
l'aalupuhia taua maitiraa ra i mari noa ilio i te
ra, ei mahana rahi i
tei riro hoi taua mahana
roto i te Ekalesia Uathoiita ? Ua haere atu hoi te tahi pae no, le
Ekalesia i te mau menema, mai te at'ai atu i te mau he;
nunaa
ea'avc
naoraa
rahi te huru, tapao no te here e no te aroha, ei haamai te mau hoa herehia tei moè è; ua rave te tahi pae i tau;i
ohipa ra, mai te pee noa, e te tahi ra, mai te manao c, ua tià riai
ia amui atu te haamaitairaa i tei polie aènei.
E te feia cheresetiano e ! Te tiàturi nei tatou i te tiàfaahoiiraa,
e
ua
nare
tiàmau taua tiàturiraa ra. O te parau ïa ta te mau Misioi afai-mai i o tatou nei i te matahiti 1797, o te parau ïa o tei
l'aatiàmâ e
o
tei horoà-mai i te
ora
no
tatou. Mai te peu e, ua
te polie na roto
i to lesu tiâfaaliouraa, e mai te peu atoa e,
ua ite papu tatou i te auraa mau no te Oroà Pasa? eaha ïa e
mou
ore e
tià’i ia tatou ia atai-mai i te tiare i nià i to tatou menema
«
a
tono mai i te mau
orometua, orometua haapii
tamarii, hapono mai i te tuati, te tahi mau orometua a‘o.
Eere atoa te oronielua i te taoà
e
ei nioiii hoi e tere ai te
te
hapono noa no te mea
ohipa taatoa. l’ei’a ïa te fifi, tera
ohipa rahi ta ratou e amo nei.
No reira
e
haaniaitai tatou i te Atua
no
te
mea e
te^
ili
ohipa ra ratou, eiaha mai te mea e o ta!
anaè tei ohioa. Eaha ta ratou i hinaaro? la tupu tatou
e|a
paari tatou e la itoito tatou to te fenua Tahiti nei i rolaB
teie tau ta tatou e parahi nei ia riro tatou ei taata paari.
Tera ïa te mau par'au hopea ta‘u e faaite nei ia outou na
nei tatou
e, te
roto i teie putuputuraa.
Je
no
farii
manao
no
Adnet i te
oreroraa
parau
Koringo:
E taniata vau i te faatia i te tahi mau
parau ei opaniraa
hoè roa, i te poipoi no taua Pasa ra, Teie hoi te auraa :
« Te mauiui nei au no to oe
polie
«
tei ani e :
i teie nei
Teie râ, te oaoa nei au no to oe tiâfaaliouraa mai
e te Fatu e lesu e ! »
putuputuraa. E rave rahi te inaii parau, ua rau
ohipa ravehia e te orometua Koringo i te pae tino
e i te
pae faaroo. Ua ite tatou e aita oia i faatierehere ia’na
ilio. E ua riro taua mau parau atoa ra ei faufaa-amui na
te mau
tatou.
Mau
parau-rii api
Rururaa tamarii
no
te
no
te tuhaa IV
Ua ite oia i te
pù no te haapaoraa porotetani i te mau
Mai te mea e o ta tatou Ekalesia Tahiti te
tahi amaa tupu-apî, ua ite Koringo i te tumu
metuajBjà
fenua Europa.
Haapiiraa Sabati
î. HAAPU (HUAHINE) — Mai te
29 no Tiurai e tae noa atu
te 1 no Atete. Tei tae mai : E 25 tamaroa e 42 tamaliine no te mau.
paroita amui atoà no Huahine. E 7 faatere pupu (tane e te va¬
hiné), e 5 Orometua e 10 tauturu.
Faatereraa : Na Philippe or. e Philippe v. e o Vernier or. e ru¬
ruraa maitai roa tei tupu i Huahine. Faafarereiraa i te mau “Eclaireurs e Eclaireuses”, o tei tae mai, mai Tahiti mai. Ua
tupu
te hoè pureraa amui e te hoè farereiraa na te Paroisa haamauruuru i to Haapu. I te po hopea, ua tupu te hoè “ feu de camp ”,
te tahi
mau
A faaitoito
hautiraa, himeneraa, i mua i te aro no te Paroisa.
te
reira mai tatou. Ua ite oia
no
taua
raa no
mau
rania maitai, e tei ore i ravai maitai to raton ite, i te parau no
te Evanelia oia te parau na te Atua. la ite atoà te mau metuâ
fetii. No reira
tamarii e tià ai.
II. UTLIROA (RAIATEA) — Mai te 16 e tae noa’tu i te 19 no
Te'tepa (e mau tamaliine anaè ïa, e <S0 tamaliine), 14 faatère pu¬
pu, e 2 orometua vahiné, e 4 tauturu, ia amuiliia 100 ratou.
i ta ratou ohipa tumu no ta ratou maü
Taî’o atu te tuâtiraa i te api 3 - anairaa 2‘
haamauhia ta tatou
liHir
aito
ra.
Ua ite atoa oia i te huru no te ora¬
e i Suisse i te tau hopea nei.
To tatou fetiiraa i te pae faaroo:
Ua riro te tere no Koringo ei taaniuraa i te Ekalesia
metua e i ta’na tamaliine oia hoi te Ekalesia Tahiti. Eere
i te hoè tere haamataitairaa noa, eere i te hoè tere haamauàraa
mau
ua
te Ekalesia i Farani
paroisa no Huahine i nià i te mau haa¬
piiraa Sahati. E rave rahi roa te mau tamarii tei ore â i maramae
e
paoraa porotetani na roto i te toto no te mau aito, tei haamaniihia no to ratou faaroo e no to ratou huna-ore-raa i
te Parau a te Atua. O tatou ïa tei haaniaitaihia e te faaroo
taata
e
moni,
i te
eere
atoà i te
hoè tere faateiteiraa i te
haapaoraa porotetani. O te hoè ïa fareireiraa
ua
oaoa
te manao i to tatou faarooraa e ua
farii-jiopou-hia oia e to Farani. Aita huru-è-raa e te hoè
farereiraa fetii.
I te tau nei e parihia nei ai Farani e te tahi pae : teie te
hoè parau tei ore e nehenehe i te Ekalesia tatiiti ia haaiiioè. Te vai nei te tahi taura i taaamuhia’i te nunaa tahiti
(A taio i te tuâtiraa i te api 3, anairaa 1)
H
Te Tairururaa Rahi
no
7
POROTETANI
VEA
te Sotaiete
Faatupuraa Parau no Paris.
No te Paroika, te
Ui-apî, te mau Tamarii :
Mea maitai roa, aita e tauiraa, mea itoito i te mau pure
raa ua faaitoito atoa vau ia ratou hou te taa'e raa, eiaha ià
hoi faahou i mûri ; haere râ i mua i te
paari mau ?
Ua
•
tupu teie nei tairururaa i Genève (Tiniva) i rare a‘e i te
peretiteniraa a te Orometua ra o M. MEYER, tomite rahi hi‘opoa
i te pae no te faaroo no te tuhaa no Paris. E i roto i taua rûrû-
y, raa ra ua oaoa roa te faatere o Mr. BONZON i te faaite i rnua
i te aro no te mau Ekalesia tupu apî, i te mau “tapao no te
mau
tau”, o tei hinaaro i to ratou tiamâraa. I roto i te maororaa
Tomoraa Fare
Ua
Putuputuraa Nazareta (Taunoa).
opuahia teie nei fare i te matahiti 1947. E mai taua
matahiti mai ra to teie nei Amuiraa faaineine noaraa
mai i teie nei matahiti 1957, i reira te
e tae
haamataraa te
no
te matahiti tei
roa
sia
no
ohipa. Ua haamata te ohipa o teie fare i te 6 no Eperera.
no
Tenuare 1957, ua tupu te hoê
hope a‘e nei, ua hinaaro noa atoa te Ekale¬
Cameroun ia noaa ia’na iho te mana faatere. I te ava‘e
“Conseil commun des Eglises
I raro a‘e i te faalereraa
Evangélique et baptiste”.
ruhia
No reira, aita taua “hinaaroraa i te faatereraa” ia riro ei tiâ_
mâ x'oaraa e te rahi noa nei â te ohipa na te mau misionare. Ua
ua
faahaamana'o te orometua
raveraa
ra
o
MALLO, o tei riro ei faatere no
D^ala, hou a‘e oia a riro ai ei oi'ometua no te mau pupu “étu¬
diais d’Outremer “i Farani” e “E mea tia roa i teie mau Eka_
lesia apîia hoi'oahia i roto ia ratou te hoè mana‘o
Te vai nei â hoi te tahi
mau
“théologique”.
tabula o tei ore i faaineine mai-
e
a
Tanetua te tamuta rahi, tautu-
te amuiraa iho... E 4 mahana
ohipa i te ava‘e. E
oti teie nei fare i te 20 no Titema 1957.
Ua tomohia i te 21
no
Titema. E fare nehenehe roa e te
paari mau. I te mahana tomoraa ua amui mai te
Peretiteni Koringo e o Vernier Henri e te Tavana Oire e te
cii’ometua misionare no te
mau
fare haapiiraa Viénot e te
Apooraa Diakono no Paofai.
Ua haamata te tomoraa i te hora 2 1/2.
Te himene farii-
amuiraa I.ebanona. Te himene tomoraa na Nazareta
taihia. No reira, eita e tia ia tatou ia faariro ia tatou, i teie nei,
ei mau “ faatere misionare”, ei mau misionare itoito râ, ei mau
raa na
rave-ohipa haehaa, o tei tamau, mai te tuutuu-ore i te rave i te
ohipa.
Te riro hei te ohipa politita, o tei tupu i Cameroun i teie tau,
ei haafifiraa i te ohipa porotetani mau. Te tupu faahou nei â
te hamani-inoraa. Te roaa faahou nei â te puairaa no taua pae
ra. No reira, i te omuaraa no te mau Ekalesia tei tupu i roto
opani. Ua mauruuru roa to teie iiei amuiraa no te mea aita
iho. Na M. Vernier Henri P"'
roa
i
moe
piti o te Nazareta na Vernier Tamaiti i taviri i te opa¬
ni. E te toril o te Nazareta na Vernier Mootua i taviri, no
bilia. E
pihaiiho i te tupuraa no te mau ohipa politita.
^|eie matahiti, te fèaite neî te “budget no te Sotaiete i te
e rnea mauruuru
roa.
I roto i te tare, na Koringo Peretiteni
na
i haamau i te Bi-
Vernier Henri te faaitoitoraa, te irava
loane
1; 46. la oti te mau ohipa no te tomoraa, ua fariihia te pae
tino na roto i te hoè raveraa mâmâ noa.
la vai hau
noa
te hau e te maitai i nia i teie nei fare e
i nia i te Amuiraa iho
no
Nazareta.
h^miaeàraa i nia i te 18% e Iiaere atu ai mai te 205 e tae atu
i te
fare
Te Nazareta matamua na Vernier Metua i taviri te opani.
teie nei
ts^Pba i teie mau Ekalesia apî ia rave ratou i te tahi ohipa faa-
teie nei i‘oa Vernier no te taviriraa i taua
Te
reira
tiahia i
te tuhaa IV i taviri i te
mai teie te huru :
i^tera vahi, e i lera vahi, e mea tia roa ia faaitoito faahou, ia
tono faahouhia te mau misionare e .au no taua ohipa ra. Aita
ohipa e tupu noa nei mai te hau, e te oaoa. E rave ra¬
hiroa te mau haafifiraa no te pae politita. No reira, e mea mai-
no
Pareanoa Or.
240 millions farane.
Teie hoi te
auraa
faarahihia te tauturu
mau,
no
aita i haere nei i mua i tia roa’i ia
te
mau
Rûrû
misionare.
raa
no te mau
faatere Ui-Api i Arue.
Ua tupu teie nei rûrùraa no
Te tahi mau parau apî o
1.
Tautira
Ihmoraa-fare Amuiraa na te Pûpù 5 ei mono raa ite fare
pê roa; (oia hoi Zoara).
Faaterehia taua amuiraa ra, e Opea Dean. /)"” ma te itoito ? E
ua haamatahia te ohipa niu hia i te 14/5/56, ua oti i te
pae hopea no mé 1957
Tahuatimâ, papa‘ï timâ afa; titoo ofe, tapoi niau?
Tomohia i te 24 no Tiurai 1957 (O Zoara ilioâ te ioa)
Ua amui mai to te Paroika; na te Z)"° Opea Dean te vauvau
raa
parau muaé, ia oti pùpû atura i te Or Mihimaua e ua horoa
mai i toUi rima na‘ue taviri, na te Ui-apî te himene taviriraa.
Ua liaapaohia te pure raa, na te Or Mihimaua i faatere i te
mau ohipa’toa (Irava faaitoito raa Genese 19122)..
T mûri aè, ùa liaapaohia te pae tino?
tahio te
i
te mau faatere Ui-Api i Arue
Titema. E 26
Tahiti nei e no
Makatea .Ua faaterehia teie nei rûrûraa e Mr. MAUER Oro¬
mai te 26
no Titema e
tae noa’tui te
auvaha tei tae mai no te
30
no
mau mataeinaa no
ohipa no te Ui-Api i
Polinesia Farani nei, e mai te tauturuhia oia e M^"” GALL
metua
e
Peretiteni Rahi no te
mau
hoi e tumu rahi no teie
ei taamuraa ïa i te mau faatere no
Orometua haapii-tamarii. Aita atu
nei rûrûraa, maori râ,
pûpû Ui-Api taatoà na roto i te haapiiraa e te haapuariraa ia ratou i nia i to ratou tiaraa faatere, ia i te papu
ratou i te mau ohipa’toa ta ratou e rave i roto i ta ratou
mau pupu, ia
ite atoà ratou i te mau raveà no te umeraa mai i to ratou iho mau taeae i roto i te faaroo Evanelia, E rave rahi roa te mau tumu parau tei horoahia ia
te mau
ratou i roto i taua rûrûraa ra.
(A taio atu i te tiiàtiraa i t e api 8, anairaa 1)
VEA
8
Rûrûraa no te
mou
POROTETANI
faotere Ui-Api i Arue
(Taàtiraa no te api 7, anaima 1)
Eaha mau na te Tahoèraa Keretitiano ?
Te Ui-Api i nia i te ohipa
Te Ui-Api e te Ekalesia
Te Ui-Api e te ohipa politita
Te Ui-Api i mua i te ohipa “Touriste”
Ua tatarahia teie mau tumu parau i mua i le aro no le mau
auvaha. la riro teie nei mau tumu parau ei laaitoitoz'aa, e ei
1)
2)
3)
4)
5)
faaara râ ia raton, ia
aravihi raton i te faatere i ta raton iho
Ua faatere atoàhia te tahi mau haapiiraa bibilia i nia
iho i te parau no te “taata api”. (losepha — Davida — Daniela —
lesu Mesia). Na Mr. Jacot i faatere i taua tuhaa ra.
Te opuaraa na te mau auvaha:
I.
Faaineineraa i te hoè “Fo3"er” no te Ui-Api o te faatia.
hia i Papeete, ia riro teie nei “ Foyer ” ei taamuraa i te mau
Ui-Api taatoa no te mau mataeinaa, e no te mau motu atoa. No
reira e to te mau pupu Ui-Api taatoà e, a hi‘o i te ohipa, a hi‘o
i' te opuaraa, e no te mea e, ua faaitehia i roto i ta outou ture
Ui-Api e ; “Ei taata itoito te Ui-Api - Ei taata mana‘ô tauturu te
Üi-Api A haapa‘o, e a farii i teie nei opuaraa maitai roa.
mau
pupu.
E 4 parau tumu e aore ia e 4 aoraa i roto i te buka na
Hagai.
I.
T©
la hope
taiohia
o
Peropheta ra o Hagai
no
BoNova
te mau buka a Nahuma, Habakuka, Zephania i te
tei tamauhia e tatou, e ia tae tatou i te buka na Ha¬
gai, te ite oioi nei tatou i te hoè laaèraa i rotopu ia ratou, te
peropheta tahito i roto i na peropheta 12, mai ia Amosa,
Hosea, Mika, te faaite nei ratou i te huru no to te Atua faaiituà
raa i to’na nunaa taiva. Te mau peropheta i mûri mai, te faatia nei ia ratou i te ati riaria o tei tairi ia Iseraela e o tei faatupu i te riri tahoo no te Atua. Area ia Hagai ia Zekaria e ia
Malaki, ua taui roa te mana'o e te mau parau atoa. Ua parahi
mau
10)
Ua haamata te mau titi tei hoi mai i lerusalema, i te faatia
i te fare
no ratou iho, mai te faanehenehe e te lâaunauna
maite ia noaa ia ratou te hoè ora raa fanao. Teie râ, ua
moe roa ia ratou te faatia i te fare no lehova, te Hiero no
lerusalema. Teie to ratou mana‘o : na mua to ratou fare ei
l'aaea raa, aita e lâufaa i te hiero, e ere ia i te mea rû, i te
tahi atu ia taime a rave ai. Ua pau te matahiti e rave
i-ahi,
18 matahiti, e inaha, o te huru â te huru no te fare no leho¬
Tei roto tatou i te matahiti 520, i te tau no te Arii ra
va.
no
Dariu. 1 taua tau ra to Hagai tiaraa mai, mai te
te tahi mau parau
parau i
teimaha roa: Ua ite outou i te ohipa, te ite
atoa nei outou i te mau fifi e te ati. Na lehova e tairi ia
no
—
Tatararaa no nia i te
Tau fare e tou fare (pene
te
mea ua
faatia
noa
outou i te fare
no
outou
outou,
iho, mai
te haamoe i te faatia i to’na iho hiero. No reira, a ara outou i
teienei, a tia i nia, a faatia i te fare no lehova, ei reira e
hoi faahou mai ai te oaoa. Te ite nei te
peropheta e, na
roto i to te nunaa faatia ore raa i te hiero no te
haamoe nei oia i to’na Atua, mai te faatura ore
ia’na,'i^a
moe atoa ia’na te faahanahana faahou i to’na Atua.
E ere no
te mau fare biriti e te raau anae te tumu no to ratou
ati,
no to ratou râ huru i mua i te Atua. la fin te Atua
e ia ore
to’na fare ia faatiahia, e aore ia, ia vaiiho noa
hia, e ite
Atuji
,
noa
te
i te ati
nunaa
e
te haamâ,
E parau mau roa atoa i
teie nei anotan i roto i te Ekalesia na lesu Mesia ei
to’na
mau^mero, mai te peu p aita te haamori raa e te pure raa
i faarirohia ei ohipa tumu e ei mana‘o raa mau na
te nunaa.
E mea tia roa ia iritihia mai te hoè mau
haapiiraa, ei hioraa na tatou, i nia i te vetahi mau fare
pure, o tei vai noa
i roto i te
haapao ore, faaruehia e ua î i te mau hairiiri
atoa. Te nunaa atoa e to’na mau raatira. Ua
hauriria roa
Zerubabela ma e o.losua i taua piiraa ra, e
inaha, aita i
ua haamatahia te mau ohipa no te
patu raa i te
hiero (1:12-15). E ua oti taua hiero ra e maha e aore
ra, euae
matahiti i mûri mai; oia hoi, i
o
maoro,
teamatalri,ti 515.(Ezera^p-
titiraa i Babulonia na roto i te mau
matahiti e rave rahi, e auaè te manao maitai no Kuro, te Arii
no Peresia, o tei mono i te mau faatere Babulonia, ua noaa mai
te parau faatia ia ratou no te hoi mai i Paletetina ei lerusalema.
O te tau ia no to te mau titi hoiraa mai, i te matahiti e 538 hou
lesu Mesia. Teie râ, i to te mau titi hoiraa mai i to ratou fenua,
ua fifî roa to ratou oraraa; ua pau te mau oire i te auahi, ua
ati ratou i te poia eita hoi te feia o tei parahi i lerusalema ra
e hio maitai atu i te feia o tei hoi mai, ua mata êê ratou i te
mau titi. Ua tupu noa teie nei huruèraa na roto i te mau ma¬
tahiti e rave rahi e tae noa’tu i te taimé i tià mai ai te hoè
mau taata no te Atua, no te faaitoito e no te faaara i te nunaa
o tei vai noa i roto i te paruparu e te taoto mau.
O ta Hagai ia i rave, teie Peropheta o tei ore i taa ia tatou
te huru mau no to’na oraraa, na roto rà i ta’na mau parau i
roto i na pene e piti nei ta’na i papai. Aita hoi te buka no te
1-2
mau
E 36 matahiti oia i te tapearaa i te toroà
diakono. Ua
riro cia ci Auvaha-Parau, mai te matahiti 1920. E
64 ma¬
tahiti to’na oraraa i te ao nei.
te nunaa i te fenua no te
na‘o
parau ta Hagai i papai i raro ei haaparuparuraa i te mai roto ia’na, e mai te mea e ua faarirohia Hagai ei Pero¬
pheta nainai è te haehaa roa i l’oto i te mau Peropheta matamua,
aita atu ia e tumu, no te mea, ua moe te mau ohipa faahiahia
o tei tupu i roto i te tau no to’na oraraa, e te mau mea atoa e
au no te nunaa, ia au i ta’na e faatia nei i roto i ta’na buka.
E ere hoi hoè noa huru ta te Atua parau ia parau i to’na nu¬
naa, e mea tia roa ia a'ohia te parau na te Atua mai te itoito
e te puai rahi no te faatupuraa i te faaroo e te tiaturiraa, e tia
atoa râ, na roto i te tahi mau parau maru e te maramarama
mau ia titau no te hamaniraa i te biriti e no te faatiaraa i te
iîoè fare.
e
6: 13-15).
■
,
#
;■
(têÉvai àiiira râ)
Te parcu no te poheraa o Teihoarii
Taputuarai
Anvaha-Paroila no Mahina i te U{12 no Titeinn lt)57
O
Teihoarii^Taputuarai,
ua
riro oia ei diakono
te
no
Paroita-Mahina.
Uafmaitihia oia ei diakono i te matahiti 1921, i raro a‘e
i te orometua
ra
o
Teata oia hoi Marutaata. Ua riro oia
ei
diakono:;jfaatere i te Amuiraa-Pupu hoè.
Teienei_^3diakono aita roa hoè faahaparaa i nia ia’na mai
teimahana,.,i riro ai oia ei diakono e tae noa’tu i te ma-
hana i pohe
ai.
E tano maitai te reo
o
tei naô e, “ Ua tia roa, e teienei
tavini maitai....
Mataio 25, 27.
Ei tapa‘o haamana‘oraa i teienei tavini maitai.
Papaihia ; Brémond ür.
Impnratrà EU£ F. lOTEUTDI — F, ni» du Comitondoid OwMowww, 1 — FopwFe, Totfiti.
.
.
,
r
■
I
VEA
POROTETANI
O
Mai te mea e aita i opezehia te Vea no na avaè
O te
i inairi aenei, te vai ra te tumu, maori ta,4e ravai-ore
taime no te faatere. — Areà rà, e faahoihia na rotoi te tahiraa api i teie nei avaè
(e 8 api) e i te ai’aè i
(e 8 api atoa), Ua riro atoa te par au no teie nei avaè ei par au faufaa rahi e au ia ferurihia i roto i te
mau paroita, na roto i te mau
putuputuraa. Eparau hohonu te parau no te mau fare haapiiraa tei tià ia
tatou ia fezuri.
mua
(
1 teie nei matahiti api, a haamanao atoa tatou i ta tatou tarahu i te Vea. Eiaha
e
taiipupu.
Mauruuru
Pahonoraa i te Vea Katorika i nia iho i te parau no te mau Fare-Haapiiraa
———
Aita à te Apoorna Rahi Feniia i pahono
mai i ta matou pororaa i nia-iho i te parau
te mau haapiiraa,
no
tei haponohia i te 23
Nouema 1956. Aita anei te tahi pae i
tiatiiri i te Vea Katorika ei pahonoraa na
no
raton? E parau mau! E tuatapaparaa ho¬
honu ta te Epikopo MAZE i pahono na roto
i te
Vea Katorika. I to matou râ hioraa,
raa paruparu e mai te mea e “ ua ahoaho tatou na roto i te. hi‘oraa i te tere-
ruperupe o te mau haapiiraa kato¬
lika”. Aita tatou i maere i taua mau pa¬
raa
riraa ra, no te mea
ua
orero
hoi te faa¬
tere haapiiraa katolika i mua i te Apoo¬
raa Rahi Fenua i te matahiti 1954 e : “E
haapiiraa tavere-noa-hia te mau haa¬
u^aananea oia i te parau. Ua parmi oia
piiraa
porotetani i Tahiti nei”.
il^f^ « e mea mai-amarama te pororaa ia
mau
ferurihia » e inaha! nana iho i haafifî na
i te tapiripiriraa i te tahi mau parau
rWme.
*
E parau rapae te mau oreroraa na roto
i te radio. Ua orerohia taua mau parau
ra na roto i te radio no te feia porotetani
ïa. Aita matou e poro nei i ta matou mau
haaiïiiraâ na roto i te radio ei faahapahaparaa i te tahi pae a tupu atu ai te inoino,
haamaramaramaraa râ i te feia
no te
atoa tei tiatnri i te Evanelia. Eita matou
0 vai tei ahoaho ? Eere anei te mau faa->
tere katolika i to ratou iteraa i te
tupuraa
rahi
no
te mau
haapiiraa a te Hau ? Aita
Ua papai-atoa-hia i roto i te V.K. (api
5)
iti te moni i pan i te Apooraa
Rahi Fenua no te mau fare haapiiraa ka¬
e
e
mea
tolika, e e mea rahi tei pau no te mau fare
haapiiraa a te Hau. — Eaha e ore ai? Na
vai te mau fare o te faaroo i opua? Na te
Hau anei e aore râ na te mau faaroo iho ?
Na te
roa
mau
no
faaroo ïa, tei riro ei fatu hoè
mau fare. la ara maitai
to ratou
tatou i te faatâa e piti huru fare haapiiraa :
I te tahi pae te mau fare
haapiiraa a te
Hau tei riro ei taoà amui no te Fenua; e
tatou, te feia porotetani i peapea i taua
vahi ra, no te mea e e mau tamarii poro¬
i te tahi pae te mau. fare
tetani te rahiraa i roto i te haapiiraa a te
Hau. E mauruuru râ te mau Metua poro¬
ïa! E tià i te Hau ia faataa i te mau haa-
tetani ia
mau
roaa
te ite
e
te
maramarama
i
haapiiraa o te
faaroo, na te mau haapaoraa faaroo anae
mauaraa atoa e
ravai no te liaapaari i ta’nà
haapiiraa i te mau vahi atoa mai te
mau
haapiiraa katolika no
ta ratou mau tamarii. Te ite nei râ te mau
tiaturi-ore i te
faatere
te mono ia’na. Te faatia nei te V.K. i te
mana
katolika e te haere nei to ratou
i nia
iho i te
mau
haapiiraa i te
parau no te fare haapiiraa no Faaa tei riro
ei pau rahi no te haapaoraa katolika. Mai
te mea aita teie fare i maraa i te
haapa‘o-
i te parau no te radio no
te mea e te na ô mai ra te Epikopo Maze
ê “ e ei'e na’na iho i faaroo, na te feia faaroo-radio i faaite ia’na.”
itiraa, e te tupu maite nei te haapiiraa a
Te tumu i faahiti ai te vea katorika i
1860 e tae noa’tu i te matahiti 1882? I taua
raa
W^mau pariraa ei onluaraa no ta’na paho-
matahiti ra, ua mahiti mai i rapae i te
faatereraa e ua rirô te faatereraa i te
pae
Te haamau atoa nei te fare haapiiraa kato¬
e
faananea
noa
iT^raa, O to’na ïa hinaaro i te faatupu i te
o te paeau Katolika i te mau faatere
Porotetani. E ere râ tà matou pororaa i
riri
te Hau i te ruperuperaa.
Eere anei na te
haapaoraa Katolika i faatere i te mau haa¬
piiraa atoa i Tahiti nei mai te matahiti
o
te Hau. Noa’tu
e ua
tupu i te matahiti
katolika, eaha oia i faatupu ai i taua
ra? Ua tia roa ia amo te haapa'o-
raa
opuaraa
katolika i te hopoià ta’na
iho i rave.
lika no Faaa i te hoè “cours complémen¬
taire”. E ere
roa
ïa
na
roto i te hinaaro
1897 te tahi mau aniraa ia faahoi-faahou-
oteHau .E tià ra i te Hau ia
te taata hoè, no te taatoa râ.
hia te faatereraa a te mau haapiiraa i roto
faaitoito i ta’na fare haapiiraa
E ere anei te taatoa no té hanere auvaha
i to ratou rima, aita râ te Hau i faatià.
tiàturihia
I te tahi pae, noa’tu te mau haafifiraa
tei tupu i te tau no Viénotmâ, ua tere roa
ratou i te feia katolika. Eiaha râ te Hau
te manao
no
paroita tei tahoè na roto i teie
pororaa? E ere anei na te Tomite tamau
O te Apooraa Rahi no te mau Ekalesia
tei haamana i te pororaa hou a tuu atu
ai i roto i te Apooraa Rahi Fenua? Eaha
te Apooraa Rahi Fenua i mamu noa’i, ta
no
te
mau
matou
e
maere
nei? :
noa
★
*
*
Te pari mai nei te Vea Katolika i ta tatou
mau
haapiiraa porotetani e mau haapii¬
e
te feia Metua
no
haapaari eia
i Faaa tei
Faaa
e
ere
ia tauturu i te mau fare haapiiraa katolika
te mau haapiiraa porotetani i mua. E rave
tei riro ei haaparuparuraa i to’na iho mau
rahi te mau tamarii maramarama tei tupu
fare.
mai no roto mai i taua haapiiraa ra. Ua
hau atu i teie nei 1.400 tamarii haapii i
roto i ta tatou mau haapiiraa (eere 1.200
lika i
mai tei faaitehia e te Vea Katolika). E mea
mea
manuia maitai te mau hiopoaraa e no to’na
roo
maitai, aita roa te Hau Metua i taute hamani i te mau fare.
pupu i
Na roto atoa i te
opuaraa api kato¬
’faunoa, eaha ta tatou e hio nei?
Ua na mua te fare haapiiraa katolika.
E
E mea
tiai-noa-hia te fare haapiiraa a te Hau e
tahito to
te taata.
te
Hau
opuaraa.
Eiaha te Hau ia otohe i
te mau pau.
mua
i
Mai te mea ua fifl te apool-
V E A
raa
oire i teie
raa
Rahi Fenua ia tauturu i taua tare
tau,
maii
tia i te Apoo-
e
ra.
Eiaha te Apooraa Ralii
1^'enua ia tiatiiri i
haapüraa katolika no te haapii i
te mau tamarii porotetani !
Mai te inea e e tiaturi te Apooraa Ra¬
te tare
P O R O T E T A N 1
tamarii tiai'aa tinito i te faaroo katolika?
mau
Mai te peu e ua tia i te Hau i te faafarani
maite i le feia tinito i Tahiti nei, eiaha na
parau no te rahiraa katolika. Teie te mi¬
mera lia ia au i te tabula a te Hau i te ma¬
roto i te patururaa i te faaroo katolika! la
tahiti 1953 :
feruri
Apoo¬
i Oteania. Eaha? Ua fanau apî anei e 5.000
Rahi Fenua i taua parau hohonu ra,
taata katolika na roto i na matahiti i mairi
raa
rà te Hau e te
maramarama
hi Fenua i te mau ravea rapae no te tau¬
turu ia’na, eita’nei oia e faatia i te tahi
eiaha râ ia iritihia te tahi uputa
haapüraa mormoni e te tahi atu mau ra¬
tamarii
tia-ore arauaè iho? E
vea
Tahiti i te
ere
te fenua
hoo ! Mai te mea
te
Haapaoraa katolika na roto i te mau
la
he-
pohepo te fenua i te pae o te mau faufaa,
i te
ua
tià ia’na ia ani i te Hau Metua ia tau¬
e
turu mai oia
mai ta’na i
rave e
mai i teie iiei mahana. O te
te
tae
auraa
roa
ia
no
no to
matoi^ pororaa tei na ô mai
“Eiaha te fiti o te mau raveà tino ia
reo
e :
tinito
i Tahiti nei.
Eiaha
na
te
faufaa o te fenua ia iriti i taua uputa
mau
ra.
mea
apî no
râ te Haapaoraa
katolika iho
mau pau no te urne i te mau tinito
amo
nunaa
la faaturahia
râ te mana‘o no te paeau rahi o te nunaa.
*
roà i teie hopeà
*
»
Na roto i te
mau
matahiti i mairi aè-
nei, ua faarahihia te tuhaa moni i faataahia e te Apooraa
turu i te
mau
fare
faahoihia taua moni ra na roto
e
Rahi Fenua no te tau¬
haapüraa katolika. I
matahiti na te mau fare
haapüraa katolika. E inaha aita roa i papu
e
e
roaa mau
mau
taua moni “Fidès”
ra
i te
fare haapüraa katolika i teie nei ma¬
tahiti. Ua faafaufaa-ore-atoa-hia te mana‘o
te
Apooraa taatiraa i te mau fare haapiiraa
( Commission scolaire consultative)
no te faaroo
porotetani e te moni faataa¬ ■e te mana‘o no te
Apooraa faaineine i
hia no te laaroo katolika. I te matahiti
te mau aniraa no “Fidès’’ (commission
1951 rà ua tauihia te h uni o te raveraa locale du
“Fidès), raua tei ore i haapue ua operehia te moni na roto i te hi‘otuputuhia.
raa i te rahiraa tamarii
haapii. Ait teie
Ua maere atoa matou i te taio i roto i
te matamua
ua
tauturu i taotiahia. E nehenehe
noa
i te
fare haapüraa katolika ia
tupu i te
rahi, e tauturu-noa-hia to ratou mau opua-
mau
roto i teie raveraa
api ! E mea ra¬
hi te moni api i roaa i te mau fare haaO
^
raa na
•
•
piiraà katolika naroto i taua raveraa. Aita
râ to ratou hiaaai i maha i te reira. I te
matahiti 1956, ua manuia faahou ta ratou
aniraa no te mau tamarii tinito tei ore i
^roaa ia ratou te tiaraa farani. ( Ua
hia taua anii-aa ra i le matahiti
patoi1954). No
reira, i teie nei, ua horoa-atoa-hia te moni
tauturu i te liooraa puta i te mau tamarii
tinito tiaraa tinito.
I roto i te
ua
raa
fatata te
o
no
aifaito te moni faataahia
mau
fare
haapüraa katolika
mau tamarii tinito i te afate mau tamarii
haapii. Ua faaotihia
te moni tauturu i te mau tamarii tiaraa
tinito ma te faufaa-ore i te manao o te
Apooraa taatiraa i te mau fare haapüraa
(commission scolaire mixte consultative)
parahi i Tahiti nei e ua taiohia f
mau papaa, te feia no te Hau, te
maufaehau etc... e feia katolika te rahiraa!
opani anei matou ia hamanite Haa-
pa'oraa katolika i ta’na mau fare liaapiiraa? Aita ïa e nehenehe ia opani, no te
mea
na
te Ture i faatia! Eiaha râ i:i tavi-
rihia te parau no te pororaa! Ua ani ma¬
tou eiaha te mau tare katolika aplia taaturu-faahouliia
te
no
te mea aita ïa i raval
fare
haapüraa no te fenua. la na
faatupuraa e te liaapaariraa i te
haapüraa a te Hau i te mau vahi i hinaarohia’i (Tubuai, Uturoa, Taunoa). la
ham^uruuruhia te feia Metua i taua mau ^fii
ra. Mai te mea e te hinaaro nei te
Haapa'oraa katolika i te faatupu i to’na
apî, na ratou ïa e aufau i te reira, eiaha
mau
mua
te
mau^J^e
râ na te Hau. Aita
e
nehenehe ia ratou ia
te rahiraa
tinito e
o
taua moni ra i te mauraa’tu?
O te orometua ïa
o
E parau huru è roa teie ! Mai
te mea ua faaitihia te tino moni “Fidès”
taa
te
Paris iho i faa-
no
fare
haapüraa katolika, o
matou anei te tumu ? Ua aifaito te aniraa
no
no
te
mau
mau
porotetani e no te mau kato¬
haponoraahia i Farani i
lika i to ratou
te matahiti
i mairi aènei. E
ua
tahoè te
mana‘o no te “ Commission locale du Fi¬
dès” i te reira. E
te tumu i
ore
mea
papu,
te vai nei
ai te Comité “ Fidès ”
Paris i farii i te taatoa
no
no
te aniraa a te
katolika. E mea papu atoa e ua haamaramaramahia te mau faatere katolika i
taua tumu ra. Ealia ratou i ui mai ai i te
ite. Eiaha atoa
e faauta i
roa
oia iho i
te hoè
hape iti
aè i nia iho i to matou tua.
*
*
ratou i te katolika?
*
*
i te reira.
ta te Comité “Fidès”
ere
Adnet tei ite maitai
orometua ia Adnet? Aita
tinito”. E inaha : aita roa taua
Apoo¬
raa ra i titauhial
te afaraa anae
faataupupu i te mau opuaraa a te Hau.
E mai te mea e te peapea nei te Haapa‘oraa katolika i te
apiapi o to’na mau fare,
eaha oia i faap ai i teie rahiraa tamarii
te
raa
o
“A tae hoi te tuhaa mo¬
ni hopeà no te “Fidès”, tei faanahohia
no te mau
haapiiraa-faaroo, teihea râ ia
te V.K. ( api 5) e
I te matahiti 1954, ua parau maramarama
Papai Parau Rahi e: “Na te Apooraa
taatiraa i te mau fare
haapüraa e feruri
na mua i te
parau no te mau tamarii tia¬
faaitehia mai e
TE RAHI O TE HAAPAORAA
O TE TUHAA IA AU I TE RAHIRAA TAA¬
Ua
e :
tiàturi i te reira parau?
TA I OCEANIA NEI! E
raa hopeà no te A.R.F.
ua horoahia e
600.000 tara ei moni tarahu i te mau fare
i te moni “ kldès ” ta te Hau Metua e ho-
e
KATOLIKA, AITA I TAEHIA I TE MAHA*
roto te
haapüraa katolika. E teie te faaauraa mao¬
te
te Hau:
Ei faaotiraa i le parau o te mau faufaa
teie te tahi parau hopea : i te putuputu-
ri ra
o
toru? Na vai
e
ïa tei
maita'i
e 15.096 katolika e 62.828 taata
Teie râ te parau papu tei
i te faaroo katolika.
faataupupu i te ohipa a mo‘e atu ai te
varua
tamarii”. Te faa-afaro nei matou i te
*
Te ani atoa nei te V.K.
*
Ua tamata atoa te V.K. i te faa-faufaa
ore i te
raa
pororaa tahito i porohia e te Apoo¬
iriti-ture no te Fenua no te matahiti
1860 i te Hau
farani. Te tumu i faatia’i
matou i taua parau tahito ra, o te manao
teitei no te mau faatere haapüraa
kato^a
hopea nei. A hio na i te m^Pi
papaihia i roto ite “Semeur” (p. 9) : “Les
vrais sentiments de l’élite taliilienne
(il
s’agit de leur préférence pour les écoles
catholiques ) n’ont pas changé depuis cette
époque reculée”, oia hoi: mai te Arii-vahine o Pômare IV i to’nà' tau, te haapüraa
i te tau
e au
i te feia maramarama i Tahiti nei i
teie nei, o te haapüraa
katolika ïa !
tuatapapa maitai i
taua manao ra: Mai te mea e feia piri-katoE tamata tatou i te
lika ïa te feia maramarama i Tahiti nei ia
au
i te
manao no
M®*” Mazé, e ere anei te
(api 6) ia nehe¬
Apooraa Rahi Fenua i te Apooraa piri-ka-
E tia anei i te fenua ia tauturu i te haa-
nehe “i na katolika e ‘iO.tXlO i Oteania nei
tolika? E feia maramarama hoi ratou e te
paoraa katolika i to’na umeraa i te mau
ia faatia i te mau fare haapüraa no ta ratou
maitihia! Aita te epikopo i huna faahou
VEA
i to’na tiatnriraa
hohonu ! la matou râ,
aita matou i manao ê e feia
piri-katolika
anae
te feia maramarama i Tahiti. Mai te
mea
râ te vai nei te tahi mau melo
POROTETANI
oioi-hia oia i te fare. Üa mairi
3
piti hora
no
i te imiraa i te mau raveà ia roaa faahou
no
e
mai te aho, aita iho â e raveà.
M*" M'"^ BARRIER i roto i te fare
pure
Pirae no to raua mahana Juhili
faaipoiporaa. Ua faaipoipo hoi raua i te 27 no
te
Ua haamauhia te tavini orometua o te
Apooraa Rahi Fenua tei tauturu puai i te
haapa‘oraa katolika, aita matou i hinaaro
ia upootia to ratou manao.
Fatu i Ua-Pou nei i te 20 no Novema 1948.
O te orometua teie o tei parahi i ô matou
nei o tei faatupu i te hau anae. Ua here
tani i te matamua. Te aroha atu nei ma¬
tou ia
raua
mai te ani i te
Area râ, teie te vahi liuru ê no teie nei
tau: i te matahiti 1860, na te
Apooraa Fe-
rahi
oia ia
raua
ma
no
hiua iho i haamana i te hoè
pororaa no
te paruru i te faaroo tumu no te fenua.
I teie nei ra matahiti, o te Apooraa Rahi
matou ia’na. Ua
roa
mauiui
nei
O
rau atoa
noa
i taua tauiraa
Np te mea o Maheanuu te Peretiteni o te Apooraa fenua
ruuru
ra.
i te matahiti 1860. E noa’tu te
mau
lata
ta'na i papai no na tamarii toohitu i tono-
hia i roto i te tahi fare haapiiraa katolika
i Farani, aita oia i huna i ta’na taleni ite
pae faaroo. t)ia atoa ïa tei ani i te Hau
farani ia tono-oioi-hia mai te mau orometua porotetani
tarani i Tahiti nei.
Te tumu mau i
ore .ai
ia outou
e
*
*
Te faatae atu nei te VEA i to’na aroha
i te ivi-vahine e i te mau tamarii e tae
noa’tu i te utuafare fetii no Mahai. Aita
te Fatui vaiiho-otare i to Ua-Pou; ua horoa mai râ oia i to’na mono o TISSOT or.
tei mahiti mai i rapae i te aua
pipi i te
matahiti 1956 e tei faaea i Arue hoè mata¬
hiti te maoro. la tauturu te Atua i to’na
tavini api. la riro oia mai ia Elisaia tei
mono ia Elia.
haamauhia i taua matahiti ra ! Aita’toa te
Mesopotamia
lika. Aita’tu ai
uputa i iritihia i mua i
e
te feia metua i te tau matamua maori ra
te
haapiiraa katolika. Ua fiti roa ratou. 1
teie nei râ, ua taui te tau :
ua
haamauhia
te
haapiiraa porotetani i te matahiti 1866
e i mûri iho te
haapiiraa a te Hau. Mai
taua taime râ
mai i teie nei, e
rave rahi te feia maramarama tei
tupu na
roto i taua na tau haapiiraa ra.
e
tae
roa
( te vai atura ).
mua ta
mai teie amuiraa itii Taunoa
no
ua faatia ratou
na
te nainai te fare mata¬
ratou i hamani
ua rahi roa te
taata
i te hoè fare amuiraa rava‘i
roto i te faaitoitoraa
a
Pare
or.
e
i te roa e 24 i te aano e ua tomohia
i te 25 no Titema 1956.
Na Jacot or. te a‘oraa. Gen. 24: 10. Eita
e
hinaaro ia faaipoipo
ta’na
tamaiti i te vahiné no te hâapa'oraa etene
i Kanaana. la na reira atoa to
Mesopota¬
mana'o i te
FAAITERAA
raa e 6 no
te
2: 34.
E faaravaihia te parau no
fare-haapiiraa. E tuu-atoa-hia te
mau parau
api e te mau haapiiraa
tatou i matau. A hi‘o atoa i te
i te tabula no te mau
mai ta
api hopeà
haapiiraa sabati. Ua
neneihia te reira ia nehenehe i te feia Me¬
tua ia faaitoito i ta ratou mau tamarii.
PARAU
OTO
I te 27 no Titema 1956, i te hora 8 i te
“Te haamaitai nei
mea
aia tupuna.
Papeete, Taunoa. Tuai'oi Luka
E to Mesopotamia e, aita outou i parahi
taponi noa i Papeete nei, e mauruuru to
outou mau metua no te tuhaa IV ia faaroo
i to outou
i te Atua
au
riro teie tere ei
eua
no
to
no
te
uputa matamua
Tahiti farereiraa i to’na
mau
te faaroo oia hoi
faatupuraa Parau no Paris e
to Tahiti farereiraa atoa i te
roo.
P.E.
Aufauraa Taunoa
Ua pee roa te tuhaa moni a to Rapa, to
Haapu (Huahine) e to Haapiti. O vai to
mau
pa-
roita atoa no Farani. Eiaha râ mai te mea
ua
ïa
hope o Farani taatoa,, e honia, eita
hope. Mai te mea e ha^ti au ia Fa¬
e
rani taatoa, eita vau e hoi mai no te ono
matahiti, no te rahi o teie fenua.
Ua ite tatou e ua haamata aenei te tahi
tere
no
nua, oia
te
auvaha i te pae no te fe¬
mau
hoi te Apooraa Fenua tei tono i
ta’na mau auvaha, tei rave i te tahi mau
tamarii mai ta‘u i ite i roto i te fare o te
Totaiete i Paris.
mau
e
ua
mau
Ua farii mai to Mesopotamia i na amui¬
jUl avaè i mua e faahoihia ta tatou Veà
i tWreni mau.
mau
tapiti i te reira. la riro teie nei mau pa¬
faufaa na iatou paatoa, ei feruriraa
e ei faaitoitoraa i ta tatou Ekalexia
).
rau ei
48
avae
Aberahama
mau
e
no
i te matahiti 1954 o Taataparea te orome¬
tua i reira. E
roto i te
lata ta’na i papai mai i Farani. Eita matou
te Totaiete
Ua tupu
na
Metua faatere i te pae o
mia i ta ratou mau tamarii mai te haa-
PARAU
hi mau vahi i roaa mai
roa
MAU PARAU RII API
haapiiraa atoa e te haapaoraa kato¬
( Te hoi'oü atu nei maloii i te mau pa¬
Koringo or. i faaiia i roto i te fare pureraa Siloama i
Papeete i mûri a‘e i to’na
hoiraa mai. Ua faaiie aenei matou i te ta¬
rau
•*
Maheanuu i tia-
hf^^liraa a te Hau. Ua faatere-noa-hia te
Koringo i Farani
no
hoi mai râ vau”.
tiu|k te haapiiraa porotetani i te mata-
mau
Te tere
te Fatu: “eitavaue vaiiho otare
Papaihia e TUERA diakono
hi^^860, aita iho â taua haapiiraa ra i
Àtua ia tia‘i â
te maitai.
aau.
ia’na. Ahiri te ora noa
MAHEANüU mâ, aita ratou i mau-
e 50 matahiti i teie nei! Ua
faatere M"" Barrier i ta tatou Vea porote¬
Ua parau râ te Fatu;
“Eiaha e horuhoru to outou aau”, ua pa¬
te
o
Venua tei tià ia faahaamanaohia i taua parau ra eiaha ia moe
tuiDu te oto e te
Titema 1906
na
Ua farerei
hohoà i roto i te fare
au
i te tahi
te Totaiete
o
haamana‘o
maite
hoa tei
i roto i to ratou
mau
roto i te tonoraa
o
ratou
te
i te tahi
aau
Apooraa Rahi
Fenua. '0 Temarii o te raatira pain, o To¬
Teariki no Moorea, o Colombel no
Papeete e o Madio Gobrait tei amui i roto
ny
i te hohoà. Aita ia i
moe.
Ua feruri atoa te Ekalesia e ia tonohia
te tahi melo
no
roto ia’na
e
farerei i te
Ekalesia i te paeau fenua i Farani
oia hoi î Europa. Ua tono aenei tatou i
mau
na auvaha e
e o
piti no te U‘i-Api, o Marurai
Taputuarai, o raua tei haere aenei i
te tahi tere
no
te hanere matahiti no te
mûri iho?
U‘i-Api e ua hoi mai i te fenua nei e ua
faatia ia tatou i te huru. E teie te hopea
1 to’na haerea i Haakuti, ua tahuri
to’iia vaa e ua àu oia i te hoè vahifiti foa.
Te hoè oroà utuafare nehenehe roa.
i mana'ohia ia tae atoa te tahi orometua
Ua tapapahia oia e te taata.
amuihoè te utuafare fetii e te tahi mau hoa
poipoi, ua rave te Fatu i to’na tavini orometua o
t
MAH.\1, orometua no UA-POU.
«...
Ua faahoro-
I te mahana maha i te 27 no Titema, ua
e ua
tapa‘ohia vau no taua tere ra.
,
«
*
♦
Na ma i te pahi
No reira
ua reva maua
o
(Te Basileia o te Atua)
Paraita i te
paehopeano tiurai i te 28. Te pahi “Ta¬
TENUARE
I
hitien ” a tahi roa to‘u avae a tae ai i nia
i teie pahi. E ua haere noa teie tere ta
matou e ia poipoi a‘e, ua farerei matou
TAIORAA
IRAVA TAMAU
EAHA TE BASILEIA O TE ATUA?
Te Bas. porohaerehia e na pipi e 70
Te parabole no te taata ueue-huero
13
20
27
i te mau fenua Tuamotu, e poipoi faahou
a‘e aita hoè fenua. 11 mahana, ua iteafaahou-hia te fenua. O Marite ropu ïa, teie
Te
parabole no te sitona e no te zizania
Luk. 10: 1-24
Mat. 13; 3-9; 18-23
Mat. 13 ; 2-4-30
10: 8-9
13: 22-23
Mat. 13; 31-33
Mat. 13: 44-46
Mat. 13:47-50
13: 31-32
13; 44
13: 47-48
13: 24-25
FEBUARE
3
II
Panama? Ua haere au i nia i te hâti
e mataitai. Aita vau i hinaaro i te inu i te
ru o
Te parabole no te
buero sinapi e no te
maa-faahopue.
.,
.
Te par. no te taoà-moè e no te poe maitai
10
17
nei Panama ta tatou i faaroo. Te feruri
noa ra vau i roto ia,u e mai te eaha te hu-
tî i tera poipoi. E ere o vau anae : ua
—
HAAPIIRAA
Te parabole no te upeà-toro.
.
.
.
TE TAATA E O I ROTO I TE BASILEIA.-
—
Te taata i fanau-api na roto î te Varua..
24
loane 3; 1-11
3; 5-6
MAPI
fa-
TE TA PAERAA-MAI
3
tata te taatoa o te pahi.
O TE EVANELIA
(taioraa tuatapaparaa parau).
I te hora
poipoi, ua faao matou i roto
i te hoè vahi tei parauhia e te haerea o
te pahi na roto i te Panama. E ohipa nehenehe ïa! Hoè â huru teie ohipa e nate rima
no te Manahope i hamani. A hio i te ma-
Te taata tatarahapa (te tamaiti moè). .
Te aau oto (te pharisea e te telona).
Te taata i tauihia (Te mau farii tabito)..
10
17
24
Mat 8; 11
15: 18-20
Luk. 15: 11-32
Luk. 18: 9-14
Luka 5: 33-39
18: 13-14
5: 87-38
Luka 18: 1-8
18: 7-8
Mat. 21.- 1-9
Zek. 9: 9
EPERERA
loba e: “ua tuu te taata i to’na rima i
roto i te mato, ua tahuri te fenua taatoa.”
Tera iho à te huru : te mau patu aita e tià
21
Te taata pure (Te vahiné ivi e te haava)
Sabati no te mau Amaa: Te arii no te
Basileia
Te Tiafaahouraa: Te Basileia no te ora
mure-ore
Mat. 28 ; 1-10
28: 8-10
ia parau,
28
Te
farii : te feia i titauhia.
Luk. 14: 15-24
14: 15-17
Te aau hiaai (Maria raua o Mareta).
.
'Te aau haehaa (lesu e te mau tamarii)
Te aau tiaturi (“eiaha e tapitapi. . .
.
Te aau faaroo (te raatira hanere). .
Luk. 10:38-42
Mat. 18: 1-6
Mat. 6: 25-34
Luka 7: 1-10
10: 41-42
18: 2-4
6; 33-34
7: G-7
Luk. 16: 19-31
Oh. 2: 1-17
Luka 10: 25-37
Mat. 18: 21-35
Mat. 19: 16-26
16: 30-31
2: 1-4
10: 27-28
18: 21-22
19: 21-23
(tatararaa parau)
Is. 5: 22
Luk. 19: 1-10
Mat. 21: 28-32
19: 8-10
21: 31
Mat, 20; 1-16
Luk. 12: 16-21
20: 1-4
12: 19-21
Mat. 7: 13-14
7: 13-14
ramarama o te taata. E tano iho â
7
14
te parau
a
teie mau ohipa, te fariiraa i teie
pahi, te mau opaniite matararaa. Te uputa matamua, e tomo te pahi i roto, e arauae opanihia o mûri, te haere nei te
pahi
i nia, paamuhia te miti, e iva metera ua
tae i nia i te piti o te tahua. üa haere faahon te pahi, opani faahou, e paamu faa¬
hou
ME
5
12
19
26
riuNU
e iva faahou, e 27 metera te
taehia te roto i nia roa. E roto
hamani teie, mai ia Papeete taatoa te rahi ;
e poto o Papeete nei. E 80 kilometera te
roa o teie roto, haaparemohia, te man
moua atoa, te mau faa, ua î i te pape e na
roto i taua roto ravehia e te paari taata
e
teitei,
iva,
9
16
23
30
TIURAI
e mea maerehia
i mua
4
11
18
tau. 1 te
e
parauhia “te moana Atlantique”. I te reira
taime e nehenehe ia parau e ua tapuhia
o Tahiti i teie nei. Ua mairi Pacifita i muri. E mea huru è, e mea ma-
te taura
■
25
1
III.
naonao
atoa, E
haere te pahi i Cura¬
çao no
te rave i te hinu, Tei reira hoi
27
te hinu hamaniraa mori numera hoè i te
nei. Ua haere matou i te oire o “Willhelmstad” e oire holane. E oire ma ïa;
te vai ra te mau taata ereerè, afa-ereere,
ao
papaa.
Ua tere matou i Martinique. Te hohoa
ïa no Tahiti. E feia ereere te taata i reira.
Ua haere matou i S‘ Pierre (a hio i te Vea
Atopa)... Ua rave-atoa-hia te tahi mau
taurua i nia i te pahi, no to Martinique e
( Te^vai aia râ )...
Te taata.haapao (Zakaio). .
•
’
.
.
Te taata haapao (na tau tamaiti). .
Te aau feii-ore (te feia rave-ohipa no te
hora hopea). .
.
.
.
Te taata ara (Te taata taoà). .
;
Te taata ite i te maiti (te uputa pirihao)
“TE FATATA MAI NEI TE BASILEIA O TE AO
Te mau tapao o te Basileia
Ua ora te mai (te matapô Baretimaio)
»
»
»
( te taata rima marô)
>.
»
(na lepera tino-ahuru)
»
»
Mat. 11 : 2.6
Mar. 10 : 46-52
Luk B: 6-11
Luk. 17 ; 11-19
11: 4-6
Luk. 8: 26-39
loane 8: 1-11
Mar. 2: 1-12
Luk. 7 ; 11-17
Eph. 6: 11-12
10: 51-52
Luk. 6: 9-10
17: 17-19
ATOPA
6
Ua tiavaruhia te demoni (te taata no
Gadara.
•
Ua matara te hara (te vahiné faaturi)
.
13
20
27
»
.
(te taata hapepa)
»
Ua tiàfaai[ou-mai te
feia pohe (Naïna)
8: 10-11
2: 10-11
7: 15-16
NOVEMA
3
no
na to Tahiti. E mea nehenehe, e mea oaoa
atoa no te roo o te fenua. Aita e nehenehe
ia haaparuparu i roto i teie mau ohipa,
ia itoito te mau tamarii o te fenua no te
amo i te roo o te fenua i te pae o te tino.
.
(Taime faaearaa)
SETEPA
8
15
22
ua
.
14, 21, 28
ATETE
i to tatou mata”.
E ua tae matou i te tahi pae è ua tupô, ua pou e 27 metera faahou
ua tuea i nia i tera moana i ô mai tei
Sabati Satauro Ninamii.
7
tere te mau pahi, E mea maerehia. E
nehenehe atoa ia tatou ia parau e: “na
ua
rave
Te aau aroha (Te taata taoà e o Lazaro)
Te Penetelcose (Te Basileia no te Varua)
Te taata hamani-maitai (taata Samaria)
Te faaoreraa-hara (Te tavini aroha-ore)
Te aau hinaaro mau (Te haapii-ture). .
2
ua
lehova teie i
aau
Sabati no te Reforomatio: te Basileia
Mat. 5: 10-12
ite-faahou-hia..
Te maa no tera'i-mai (te uunaa faaamuhia) Mat. 14 : 13-21
Mat. 14;; 13-21
Te tamaiti o te Basileia (to faahuruèraa)
Ls. Il: 1-10
Te Basileia tohuhia e te peropheta
.
10
17
24
.
...
5: 10-12
14: 17-19
14; 16-19
11: 1-2
TITEMA
i, 8, 15, 22: faaineineraa i te oroà no Noela. Tamauraa Himene. Tamauraa parau matutu:
Te mau ira va e tià i te mau tamarii ia ite: Luka 2: 1-20 taatotu Na te
■
orometua
ehaapii .mate tatuhaa.
Fait partie de Vea Porotetani 1957