EPM_Vea Porotetani_195612.pdf
- extracted text
-
POROTETANI
VEA
im fi@iâ Saio
lez ; voii
Dieu’
maori ta, te ravai-ore
\taime no te faatere. — Areà rà, e faahoihia na rotoi te tahiraa api i teie nei avaè (e 8 api) e i te avaè i
“hoil h
(e 8 api atoa)_^, Ua riro atoa te par au no teie nei avaè ei paraît faufaa rahi e au ia feriirihia i roto i te
.it”, conl
;-mêmel [/ paroita, na roto i te mau putuputuraa. E parait hohonii te parait no te mau fare haapiiraa tei tià ia
Mai te mea e aita i opezehia te Vea no na avaè i main aenei, te vai ra te tiimii,
;hent pd
vitent 1
qu’ils a|j
fidélité
de
\ii ia feiiiri.
1 teie nei matahiti
[
apî, a haainanao atoa tatou i ta tatou tarahii i te Vea. Eiaha e taupupii.
Maiiriiiirii
Dieij
ormaiitl
[cslanlei
critèj
U
mi lier
eaute
s
qu’ellej
miij
elle
ition pi J
catholl
s
raa
i ta inntoii pororaa i nia-iho i le pavau
aho tatou
haapiiraa, tei haponohia i te 23
aiiei te tahi pae i
U’i i le' Vea Katorika ei pahonoraa na
raa
Rahi Fenua no te
riraa l'a, no te mea ua orero
tolika, e e mea rahi tei pau no te mau fare
haapiiraa a te Hau. — Eaha e ore ai? Na
tovema 1956. Aita
ï/? E paran inan! E tnatâpaparaa ho-
tois.
lliancer
lem du
r aux
\ü ta te Epikopo MAZE ipahono na roto
Vea Katorika. 1 to maton râ hioraa,
"aanQnea oia i te parau. Ua paran oia
e « e mea maramarama te pororaa ia
:>
i te. tapiripiriraa i te tahi maii paran
ae.
sympaiy
lesdiP
;r
lie demai
parau rapae te mau oreroraa naroto
radio. Ua orerohia taua mau parau
na roto i te radio no te feia porotetani
sont ail
Aita matou e poro
mesui'
es
fortifi
jeune co
iliques r
t'en dive
paruparu e
na
roto i te hi'oraa i te tere-
ruperupe o te mau haapiiraa kato¬
lika”. Aita tatou i maere i taua mau pa¬
hoi te faa¬
\
'
nei i ta matou mau
ipiiraa na roto i te radio ei faahapaliaaa i te tahi pae a tupu atu ai te inono te haamaramaramaraa râ i te l'eia
a tei tiaturi
i te Evanelia. Eita matpu
aananea noa i te parau no te radio no
inea e te na ô mai ra te Epikopo Maze
e ere na’na iho i faaroo, na te léia faa,
e
e
mea
mua i te Apooraa Rahi Fenua i te matahiti 1954 e : “E
vai te
haapiiraa tavere-noa-hia te mau haa¬
piiraa porotetani i Tahiti nei”.
O vai tel ahoahq ? Eere ar^ei te mau fas^
Na te
tere haapiiraa katolika i
mau
|;/77iî« »,e inaha! nn'n(i,,,iho i haafiji hds tére katolika i to raton iteraa i te tupuraa
pri
Ua papai-atoa-hia i roto i te V.K. (api 5)
mai te mea e “ ua aho-
'ia d te Apooraa Rahi Fenua i pabono
tnaii
to.
3
te lïiau Fare-Haâpiiraa
'ahonoraa i te Vea
sul
mau
Hau anei
roa
iti te moni i jiau i te Apooraa
mau fare haapiiraa ka¬
e aore râ na
mau
no
fare o te faaroo i
opua? Na te
te mau faaroo iho ?
faaroo ïa, tei riro ei fatu hoè
to raton mau fare. la ara maitai
tatou i te.faataa epitihuru fare haapiiraa:.'
rahi no te mau
I te tahi pae te mau fare haapiiraa a te
Hau tei riro ei taoà amui no te Fenua; e
tatou, te feia
i te tahi pae
haapiiraa a te Hau ? Aita
porotetani i peapea i taua
vahi ra, no te mea e e mau tamarii poro¬
tetani te rahiraa i roto i te haapiiraa a te
Hau. E
mauruuru râ te mau
tetani ia
roaa
te ite
e
Metua poro¬
te mai’amarama i
te mau fare haapiiraa o te
faaroo, na te mau haapaoraa faaroo anae
ïa! E tià i te Hau ia faataa i te mau haamauaraa atoa e ravai no te haapaari i tà’na
mau
haapiiraa i te mau vahi atoa mai te
mau haapiiraa katolika no
ta raton mau tamarii. Te ite nei rà te mau
tiaturi-ore i te
katolika e te haere nei to raton
mana i nia
iho i te mau haapiiraa i te
te mono
faatere
itiraa, e te tupu inaite nei te haapiiraa a
te Hau i te ruperuperaa. Eere anei na te
ia’na. Te faatia nei te V.K. i te
parau no te fare haapiiraa no Faaa tei riro
ei pau rahî no te haapaoraa katolika. Mai
aita teie fare i maraa i te haapa‘okatolika, eaha oia i faatupu ai i taua
te mea
raa
haapaoraa Katolika i faatere i te mau haa¬
piiraa atoa i Tahiti nei mai te matahiti opuaraa ra? Ua tia roa ia amo te haapa‘0)-radio i faaite ia’na.”
raa katolika i te hopoià ta’na iho i rave,
1860 e tae noa’tu i te matahiti 1882? I taua
que
e tumu i faahiti ai te vea katorika i
'le
haamau atoa nei te fare haapiiraa kato¬
matahiti ra, ua mahiti mai i ràpae i te
ermés ; q
mau pariraa ei omuaraa no ta’na paholika no Faaa i te hoè “cours complémen¬
taatereraa e' ua riro te faatereraa i te pae
; que tout
raa, o to’na ïa hinaaro i le faatupu i te
taire”. E ere roa ïa na roto i te hinaaro
o te Hau. Noa’tu e ua tupu i te matahiti
interdit
i O te paeau Katolika i te mau faatere
1897 te tahi mau aniraa ia faahoi-faahou- o te Hau .E tiàra i te Hau ia haapaari eia
soit reu
rotetani. E ere rà ta matou pororaa i
[t être c(
hia te faatereraa a te mau haapiiraa i roto faaitoito i ta’na fare haapiiraa i Faaa tei
manao no te taata hoè, no te taatoa rà.
hrist?
i to raton rimâ, aita rà te Hau i faatià. tiàtnrihia e te feia Metua no Faaa e ere
re anei te taatoa no te hanere auvaha
raton i te feia katolika. Eiaha rà te Hau
I te tahi- pae, noa’tu te mau haafifiraa
)péenne
te mau paroita tei tahoè na roto i teie
ia tautu'ru i te mau fare haapiiraa katolika
ine n’ait
tei tupu f te tau no Viénot ihâ, ua tere roa
roraa? E ere anei na te Tomite tamau
tei riro ei haaparuparuraa i to’na iho mau
our que
te mau haapiiraa porotetani i mua. E rave
e Apooraa Rahi no te mau Ekalesia
fare.
s que clî
rahi te mau tamarii maramarama tei tupu
haamanu i te pororaa hou a tuu atu
ititution
Na roto atoa i te opuaraa api kato¬
mai no roto mai i taua haapiiraa ra. Ua
roto i te Apooraa Rahi Eenua? Eaha
nte, l’Egl
lika
i Taunoa, eaha ta tatou e liio nei?
hau atu i teie nei 1.4Ü0 tamarii haapii i
i’unelibel Apooraa Rahi Fenua i mamu noa’i, ta
Ua
na mua te fare haapiiraa katolika. E
roto i ta tatou mau haapiiraa (eere 1.200
ris la lib
tou e maere noa nei?
mea tahito to te Hau
opuaraa. E mea
mai tei faaitehia e te Vea Katolika). E mea
réclame
tiai-noa-hia te fare haapiiraa a te Hau e
manuia
maitai
te
mau
hiopoaraa e no to’na
oies conl
te taata. Eiaha te Hau ia otohe i mua i
Te pari mai nei te Vea Katolika i ta tatou roo maitai, aita roa te Hau Metua i taune à Tahiti
te mau pau. Mai te mea ua fifi te apoo|u haapiiraa porotetani e mau haapii¬ pupu i te hamani i te mau fare.
contre,
îdmissib
,
l
-
Pap
2
POROTETANl
VEA
raa
oire i teie
raa
Rahi Fenua ia tautnrii i taiia tare
tau,
mau
e
tia i te Apoo-
tamarii tiaraa tinito i te faaroo katolika?
! Mai te peu
Eiaha te Apooraa Ralii
e ua tia i te Hau i te faafarani
maitc i le feia tinito i Tahiti nei, eiaha na
te tare
roto i te patururaa i te faaroo katolika! la
rti.
Feiiua ia Liaturi i
haapiiraa katolika no te haapii i
te mau tamarii porotetani !
Mai te mea e e tiaturi te Apooraa Ra¬
hi I^'enua i le Jiiaii ravea rapae no te tauturu ia'na, eita’nei oia e faatia i te talii
haapiiraa mormoni e te tahi atu mau ra¬
tia-ore arauaè iho? E
vea
Tahiti i le
mea
ere
fenua
te
hoo ! Mai te mea
he-
ua
pohepo te fenua i te pae o te mau faufaa,
e
tià ia’na ia ani i te Hau Melna ia tau-
turu mai oia
mai
ta’na i
rave e
mai i teie nei inahana. O te
te
lae
auraa
no
to ma!f)U poroiaui tei na 6 mai
“Eiaha te lili o te mau raveà lino ia
e:
faataiipupu i te ohipa a mo‘e alu ai te
maitai
Varna
o
te
imnaa”. ta faaturahia
râ te mana‘o no te paeau rahi o te nunaa.
*
nei,
ua
mau
faarahihia te
matahili i mairi aè-
tuhaa
moni i faa-
tgaliia e le Apooraa Rahi Fenua no te taumau tare haapiiraa katolika. I
tmai i te
te inalamua
le taarpo
no
ua
aifaito te moni faataahia.
[mrotetani e te inoui faala.a-
ifiia no Le
taaroo katolika. 1 te matahiti
1951 rà
tauiiûa le huru
e
ua
te
o
raveraa
operehia te moni na. roto i te hi‘o-
ua
tamarii
i te i-ahiraa tamarii haarii. Ait tcié
tauluru i laotiahia. E nchenehe nna i le
mau tare haapiiraa katolika ia
tupu i te
rahi, e lauturu-noa-hia to raton mau opuaroto i teie raveraa apî !
E mea ra¬
i roaa i te mau tare haa¬
piiraa katolika na roto i laua raveraa. Aita
hi te moni a])î
rà to raton hiaaai i maha i le reira. I te
matahiti Ih.ôü, ua manuia faahou ta raton
aiiiraa no te mau tamarii tinito tei ore i
ia raton te tiaraa farani.
( Ua paloihia taua aniraa ra i te matahiti 1954). No
roaa
reira, i teie nei, ua horoa-atoa-hia te moni
tauturu i te hooraa
puta i te mau tamarii
tinito tiaraa tinito.
1 roto i te
fai-e haapiiraa katolika
ua fatata te mau tamarii tinito i te afaraa o le mau tamarii haapii. Ua faaotihia
te moni tauluru i le mau tamarii tiaraa
tinito
ma
mau
te tautaa-ore i te
manao
o
te
Apooraa taatiraa i te mau tare haajniraa
(commission.scolaire mixte consultative)
I te matahiti 1954, ua parau maramarama
te
te
la
ra.
e
Eiaha
i Tahiti nei.
tinito
na
te
faufaa o te fenua ia iriti i taua uputa
mau
i te
râ te Haapaoraa
katolika iho
pau no te urne i te mau tinito
amo
mau
Papai Parau Rahi e; “Na te Apooraa
taatiraa i le mau fare haapiiraa e feruri
na mua i te parau no te mau tamarii tia¬
raa tinito”. E inaha: aita roa taua Apoo¬
raa ra i titauhia !
E tia anei i te fenua ia tauturu i te haa-
paioraa katolika i to’iia umeraa i te mau
i te
pai’au no te rahiraa katolika. Teie te nuia au i te tabula a te Hau i te mr,-'
'àna
Ei faaotiraa i te parau o te mau
faufaa
ail£
niera tia
katolika e 62.828 taatj
i Oteania. Eaha? Ua fanau apî anei e 5.00(1
taata katolika na roto i na matahiti i mairi
^\pc
Iiaa
toril? Na vai e, tiàturi i te reira parau?
ia U
tahiti 1953 :
e
e 15.096
une;
faaitehia mai e
A
TE RAHI O TE HAAPAORAA
tau :
KATOLIKA, AITA I TAEHIÂ I TE MAHA
O TÉ TUHAA IA AU I TE RAHIRAA TA
TAI OCEANIA NEI! E o te afaraa anae
nua
Teie râ te parau papu tei
te Hau:
ïa tei
i te faaroo katolika.
roto te
parahi i Tahiti nei e ua taiohia
mau papaa, te féia no te Hau, te
le P
I tei
Feni
rau
hopea : i te putuputuhopeà no te A.R.F. ua horoahia e
maufaehau etc... e feia katolika te rahiraa!
opani anei maton ia hamanite Haa
mur
000.000 tara eimoni tarahu i te mau l'are
pa'oraa katolika i ta’na mau fare haapii¬
raa? Aita ïa e nehenehe ia opani, no te
mea na te Tare i faatia! Eiaha râ i;i tavi-
lean
teie te tahi parau
raa
haapiiraa katolika. E teie te faaauraa mao¬
ri ra
e :
e
faahoihia taua moni ra
na
roto
i te moni “ Fidès ” ta te Hau Metua e ho-
matahiti na te mau fare
haapiiraa katolika. E inaha aita roa i papu
e
e
roaa-mau
mau
taua moni “Fidès”
fare haapiiraa katolika i teie
ra
i te
nei ma-
t^hili. Ua faafaufaa-ore-atoa-hia temaiia‘o
te
Apooraa taatiraa i te mau fare haa¬
piiraa ( Commission scolaire consultative)
Gf te iTu\na‘0 4no te Aijjpocaa faaineiue i
té mau aniraa no “ Fiàès’’( commission
locale du “Fidès), raua tei ore i haaputuputuhia.
no
raa
raa na
maramarama
Rahi Fenua i taua parau
roà i teie hopeà
t
îf:
Na roto i te
rà te Hau
Apoo¬
hohonu'tra,
èiaha rà ia iritihia fe tahi uputa apî no
te Haapaoraa katolika na roto i te mau
raa
roa
ïa
no
ren
feruri
tamarii”. Te faa-afaro nei matou i te
mau
Ua
maere
atoa matou i te taio i roto i
te V.K. ( api 5) e
“A tae hoi te tuhaa mo¬
ni hopeà no te “F'idès”, tei làanahohia
no te mau haapiiraa-faaroo, teihea râ 'ia
te rahiraa
o
taua moni ra i te mauraa’tu?
O te orometua 'ia
mea
ua
ta te Comité “Fidès”
taa
no
te
mau
fare
no
Paris iho i faa-
haapiiraa katolika, o
matou anei te tumu? Ua aifaito te aniraa
no
te
lika i
porotetani e no te mau kato¬
to ratou haponoraahia i Farani i
mau
le matahiti
i mairi aenei. E
ua
tahoè te
mana'o no te “ Commission locale du
dès” i te reira. E
mea
papu,
te vai nei
Comité “Fidès”
te tumu i ore ai te
Pai'is i farii i te taatoa
no
Fi¬
no
te aniraa a te
katolika. E mea papu atoa e ua haamaramaramahia te niau faatere katolika i
taua tumu ra. Eaha ratou i ui mai ai i te
orometua ia Adnet? Aita
ite. Eiaha atoa
e
roa
oia iho i
faauta i te hoè hape iti
aè i nia iho i to matou tua.
*
«
*
Te ani atoa nei le V.K.
I
te
a'na
lia i
turu-faahounia no te mea aita ïa i
)ae
fare «haapiiraa no te fenua.
rar
Fai
1
na faran
la
faatnpuraa e te haapaariraa i te tua P
Te
haapiiraa a te Hau ite mau vahi i hinaaro
hia’i (Tubtiai, Uturoa, Taunoa). ki haama tu ri i
ur.uuruhia te feia Metua i taua mau valii liiti 1
4à’. Mai te'mea-Oiite hinaaro, uei te:Maapa‘o- laam
raa katolika i te faatupu i to’na mau fare laapi
apî, na raton ïa e aufau i te reira, eiaha nau ]
te
mau
mua
te
rà na te Hau. Aita
e
nehenehe ia ratou i
faataupupu i te mau opuaraa a te Haii
E mai te meae te peapea neî te Haapahij
raa katolika i te
apiapi o to’na mau fare,
ivcï»
tinito e
ere
ratou i te katolika?
haa
le
n
haa
1
mi
ma
Ua tamata atoa te V.K. i te faa-faufa;
ore i le
pororaa tahito i porohia e te Apoo¬
raa iriti-ture no te Fenua no te matahit
1860 i te Hau
i
feiî
eaha oia i faaô ai i teie rahirra tamari
h
i ve n
nto i
farani. Te tumu i faatia’
matou i taua parau tahito ra, o te manac
teitei no te mau faatere haapiiraa katoliki I
te a
i te tau hopea nei. A hio na i te mea te ren
pap^ihia i roto i te “ Semeur” (p. 9 ) : “ Le; mau
vr ais sentiments de l’élite tahilienne
(i au pa
s’agit de leur préférence pour les école tou 1 1
catholiques ) n’ont pas changé depuis celti ^ tahi
époque reculée”, oia hoi: mai te Arii-va iieilii,
a
hine,o Pômare IV i to’na tau, te haapiirai ia ft
e
au
i te feia maramarama i Tahiti nei
teie nei, o te
haapiiraa katolika ïa !
tuatapapa maitai
taua manao ra: Mai te mea e feia piri-kato
te 27
lika ïa te feia maramarama i Tahiti nei i
ipoi, 1
E tamata tatou i te
au
(a|)i G) ia nehe-
nei
rihia te parau no te pororaa! Ua ani ma¬
tou eiaha te mau tare Ratoiika aoî ia tan-
Adnet tei ite maitai
o
E parau huru è roa teie! Mai
faaitihia te tino moni “Fidès”
i’te reira.
te
Ua
i te manao no M«' Mazé, e ere anei t dua o
Apooraa Rahi Fenua i te Apooraa piri-ka r,.. I
nehe “i na katolika e 2().ÜGÜ i Oteania nei
tolika? E feia maramarama hoi ratou e ti ua vaa
ia faatia i te mau fare haapuraa no ta ratou
maitihia! Aita te epikopo
i huna faahoi tapap
VEA
i to’iia tiaturiraa hohonu ! la matou
râ,
aita matou i manao ê e Feia
piri ’ itolika
'aiiae te feia maramarama i Tahiti.
râ te vai nei te tahi mau melo
imea
no
te
haapa‘oraa katolika, aita matou i hiuaaro
ia upootia to ratou manao.
Area râ, teie te vahi hiiru ê uo teie nei
tau: i te matahiti 1<S60, na te
Apooraa Fe¬
nua iho i haamana i te hoê
pororaa no
te paruru i te faaroo tumu no te fenua.
I teie nei ra matahiti, o te
Apooraa Rahi
Fenua tei tiâ ia faahaamanaohia i taua
nei
o
ruuru
oioi-hia oia i te fare. Ua mairi e piti hora
i te imiraa i te mau raveà ia roaa faahou
mai te aho, aita iho â
'jiApooraa Rahi Fenua tei tauturu puai i te
rau ra eiaha ia moe
POROTETANI
ra.
No te
heamiu te Peretiteni o te
mea o Ma-
Apooraa fehua
i te matahiti 1860. E noa’tu te mau lata
ta'na i paj>a*i no na tamarii toohitu i tono-
hia i roto i te tahi fare
haapiiraa katolika
i Farani, aita oia i huna i ta’na taleni ite
O te orometua teie o tei
parahi i ô matou
nei o tei faatupu i te hau anae. Ua here
tani i te mataniua. Te aroha atu nei ma- -;'
tou ia raua' mai'te ani i te Atua ia tia‘i a ’
rahi
oia ia
matou ia’na. Ua
roa
tupu te oto e te
mauiui
o
rau atoa
te Fatu: “ eita vau e vaiiho otare
e 50 matahiti i teie neiï .Ua
faatere M*' Barrier i ta tatou Vea
porote-v.
Ua parau râ te Fatu:
“Eiaha e horuhoru to outou aau”, ua
pa¬
noa
te
ia outou
e
hoi mai l’â vau”.
Te faatae atu nei te VEA i to’na aroha
i te ivi-vahine e i te mau tamarii e tae
noa’tu i te utuafare fetii
no
te Fatu i vaiiho-otare i to
üa-Pou; uaho-
Mahai. Aita
roa mai râ oia i to’na mono o TISSOT or.
tei mahiti mai i rapae i te aua
pipi i te
matahiti 1956 e tei faaea i xVrue hoè mata¬
hiti te maoro. la tautui'u te Atua i to’na
tavini api. la riro oia mai ia Elisaia tei
tua porôtetani
mono
ia Elia.
h
rji
ITe tumu mau i ore ai 5ïaheanu itia-
haapiiraa a te Hau. Ua faatere-noa-hia' te
'^iau haapiiraa atoa e te haapaoraa katoi||' '»ka, Aita’tu ai e uputa i iritihia i mua i
Ua
feia metua i te tau matamua maori ra
‘oitf je haapiiraa,.rkatolika. üa fifi roa l’atoii. I
reüukeie nei râ, ua taui te tau ; ua haamauhia
iriijte haapiiraa porotetani i te matahiti 1866
e
i mûri iho te
haapiiraa a te Hau. Mai
|taua taime l'à e tae roa mai i teie nei, e
rave
rahi te feia
roto i taua
na
maramarama tei
tupu na
tau haapiiraa ra.
( te vai atura ).
Meà^pofàmèè
no
FAAiTERAA
I te avaè i mua e faahoihia ta tatou Veà
i te reni mau. E faaravâihia te
parau no
te mau fare-liaapiiraa. p] tuu-atoa-hiâ te
mau parau
apî e te mau haapiiraa mai ta
tatou i matau. A hi‘o atoa i te
apî hopeà
i te tal)ula no te mau
haapiiraa sabati. Ua
neneihia te reira ia nehenehe i te feia Me¬
tua ia faaitoito i ta ratou
mau
tamarii.
te nainai te fare mata¬
ratou i hamani
ua rahi roa te
taata
ua
faâtia ratou i te hoè fare amuiraa rava'i
na
roto i te faaitoitoraa
avae
a
Pare
i te roa e 24. i te aano e
i te 25
ua
or.
e
tomohia
Titema 1956.
no
Aberahama
hinaaro ia
faaipoipo ta’na
tamaiti i te vahiné no te haapa‘oraa etene
i Kanaana. la na reira atoa to
Mesopota-.'
e
mana‘o i te aia
mau
tamarii mai te haa-
.
Iii mau vahi i roaa mai
na
tupuna.
roto i te
maiirii^;
|
e
tapiti i te reira. la riro teie. nei mau pa~'f
lata ia'na i papai mai i Farani. Eita matou
'i
y
ei faufaa na tatou paaloa, ci
feniriraar'
ei faaitoitoraa i ta tatou Ekalenia
;
1
rau
e
).
“Te haamaitai nei
au
i te Atua
e ua riro teie tere
ei
uputa matamua
mea
no
to Tahiti
no
farerciraa i to’na
te
mau
te faaroo oia hoi
faatupuraa Parau ,no Paris, e,
no, to Tahiti
farerelraa atùa i te mau pa-'
roila atoa no Farani. Eiaha râ mai te mea
hope o Farani taatoa,, e homa, eita
hope. Mai te mea e haati au ia Fa-
ua
ia
e
l’ani taatoa, eita van
e
hoi mai no te ono
matahiti, no te rahi o teie fenua.
Ua ite tatou e ua haamata aenei te tahi
tere
no
nua,
oia hoi te Apooraa Fenua tei tono i
te
ta’na mau
auvaha i te pae no te fe¬
mau
auvaha, tei rave i te tahi mau
tamarii mai ta‘u i ite i roto i te fare
Totaiete i Paris. Ua farerei
mau
e
ua
mau
hohoà i roto i te fare
au
o
o
te
i te tahi
te Totaiete
haamana‘o, maite ratou i te tahi
hoa tei
mau
i roto i to ratou
roto i te tonoraa
aau
te
Apooraa Rahi
Ua farii mai to Mesopotamia i na amui-'"
Fenua. O Temarii o te raatira pahi, o To¬
raa e 6 no
Papeete, Taunoa. Tuaroi Luka
ny Tearild no Moorea, o Colombel no
2: 34.
Papeete e o Madio Gobrait tei amui i roto
E to Mesopotamia e, aita outou i
parahi i te hohoà. Aita ïa i moe.
taponi noa i Papeete nei, e mauruuru to
na
outou mau metua no te tuhaa IV ia faaroo
i to outou
roo.
P.E.
o
Ua feruri atoa te Ekalesia e ia tonohia
te tahi melo
no
;
roto ia’na
e
farerei i te
Ekalesia i te paeau
fenua i Farani
Europa. Ua tono aenei tatou i
na auvaha e piti no te
U‘i-Api, o Marurai
e o Taputuarai, o raua tei haere aen»i i
mau
oia hoi i
:l 1
.1 1
te innii
Koringo oi\ i faalia i roto i te fare
Siloama i Papccle i mûri a‘e i to’na
j
lioiraa mai. Uafaaiie acnei maton i te ta-,'
48
Na Jacot or. te a‘oraa. Gen. 24: 10. Eita"
mia i ta ratou
PARAy
t
tupu mai teie amuiraa iti i Taunok
o
Taataparea te orome¬
tua i reira. ]<1
'
•
Metua faatere i te pae o
i te matahiti 1954
mua ta
Koriogo i Farani
'
te Totaiete
iu<x
■;.»
J
rcraa
roa
MAU PARAU RII API
'
;
rail
*
"
no
(le horoa atii nei inaloti i
.
*
liaamaïihiai t taua'’ mêl'tftti'ii? rat Aîtaloa’tè^
^
...
Papaihia e TUERA diakono
haapiiraa porotetani i te mata¬
hiti 1860, aita iho à taua
haapiiraa rf^ i,
te niaitai.
ma
Te tere
y
turi i te
raua
PAilAÜ OTO
I te 27 no Titema 1956, i te hora 8 i te
ïpoipoi, ua rave te I"atu i to’na tavini oro-
Aufauraa Taunoa
Ua pee roa te tuhaa moni a to Rapa, to
Haapu (Huahine) e to Haapiti. O vai to
mûri iho?
]metua o MAHAI, orometua no UA-POU.
I to'na haerea i Haakuti, ua tahuri
vaa e ua
àu oia i te hoè vahi fifi roa.
/a tapapahia oia e te taata. Ua faahoro-
:
aau.
pae faaroo. t)ia atoa ïa tei ani i te Hau
farani ia tono-oioi-hia mni te mau orome-
tarani i Tahiti nei.
,
Titema 1906
ia’na. Ahiri te ora noa
i taua tauiraa
faaipo- ;
iporaa. Ua faaipoipo hoi raua i te 27 no/.,
raveà.
e
Ua haamauhia te tavini orometua o te
P"atu i Ua-Pou nei i te 20 no Novema 1948.
pa-
MAHEANUU mâ, aita ratou i nlau-
no M’’ M'"‘= BARRIER i roto i fefare
pure
no'Pirae no to raua mahaua Jubili
te tahi tere
no
te hanere matahiti
no
te
U‘i-Api e ua hoi mai i te fenua nei e ua
faatia ia tatou i te huru. E teie te hopea
Te hoè oroà utuafare nehenehe roa.
i mana'ohia ia tae atoa te tahi orometua
I te mahana maha i te 27 no Titema, ua
amuihoète utuafare fetii e te tahi mau hoa
e ua
tapa'ohia vau no taua tere ra.
,
4
VEA
POROTETANI
Na nia i te pahi
No reira
ua
reva
maua
o
(Te Basileia o te Atua)
Paraita i te
TENUARE
paehopeano tiiirai i te 28. Te pahi “Ta¬
I
hitien” a tahi roato‘iiavae a tae ai i nia
i teie pahi. E ua haere noa teie tere ta
—
e ia poipoi a‘e, ua farerei matou
î te mau fenua Tuamotu, e poipoi faahou
a‘e aita hoè fenua. 11 mahana, ua iteafaahou-hia te fenua. O Marite ropu ïa, teie
nei Panama ta tatou i faaroo. Te feruri
noara vau i roto ia,u emai te eaha te huru O Panama? Ua haere au i nia i te hâti
e mataitai. Aita van i hinaaro i te inu i te
tî i tera poipoi. E ere o vau anae : ua fa-
II
3
-
5
19
e 27 metera te
le roto i nia roa. E roto
2
9
16
23
'30
'éf'
atoa, le mau taa, ua î i te .pape e na
roto i taua roto ravehia e te paari taata
ua le.J-.- le mau
pahi. E mea maereliia. E
nchenehc atoa ia tatou ia parau e: “na
lehova teie i rave e mea maerehia i mua
'7
e
ua
tae matou i te tahi pae e ua
moana
4
11
18
tu-
25
i ô mai tei
Tahiti i teie nei. Ua mairi Pacitita i mûri. E mea iiuru è, e mea ma-
1
III.
o
atoa, E
haere le pahi i Cura¬
çao no te rave i te hinu. Tei reira hoi
v^iaonao
ua
te hinu hamaniraa mori mimera
hoè i te
nei. Ua haere matou i te oire o
e oire holane. E oire mà
ïa;
le vai ra te mau taata ereere, afa-ereere,
ao
hchn.slad”
papaa.
Ua tere matou i Martinique. Te, hohoa
ïa no 'fahiti. E Teia ereere te taata i reira.
Ua liaere matou i S‘ Pierre (a hio i te Vea
Atopa)... Ua rave-atoa-hia te tahi mau
taurua i nia i te pahi, no to
Martinique
na to Tahiti. Emea nehenelie, e mea oaoa'
'i '
8‘
15
22
27
ia haaparuparu i roto i teie mau
ohipa,
ia itoito te mau tamarii o te fenua no te
amo i te roo o te fenua i te
pae o te tino.
( Te vai aiii ràJ...
Mat. 21.- 1-9
Zek. 9:9-
te
Mat. 28; 1-10
feia i titauhia.
28: 8-10 '
,;Luk. 14; 1.5-24
14: 15-17
Luk. 10; 3S''42
Mat. 18: 1-6
Mat. C: 25-34
1-10
10; 41-42'
18: 2-4
6: 33-34
' îe'aaw.aTOda (Té taata taoà eo
Ji'‘-
,
.7:07;
Luk. IG: 19-31
Oh. 2: 1-17
Luka 10: 25-37
jMat. 18: 21-35
M-at. 19: lG-26
16; 30-31
2: 1-4
10: 27-,28
18: 21^2'
19: 21J3
j;,
Lazaro)
Te faaoreraa-hara (Te tavini aî'oha-ore’)
Takiau hinaaro,mau (Te hanpü-ture). .
<
t*
*
Sabati Saiauro Ninamu^
,
■
Te Penetekose (Te Basileia no te Vàrua)
TeUaata hamani-maitai (taata Samaria)
■
-
f
(tatararaa parau)
Is.
Luk. 19; 1-10
Mat. 21; 28-32
19: S-iO
21: 31
Mat. 20: 1-16
Lùk. 12: 16-21
20: 1-4
12: 19-21
Te taata ite i te maiti (te uputapirihao)
Mat. 7: 13-14
“TE FATATA MAI NEI TE BASILEIA 0 TE AO
7; 13-14.
....
(Taime faaearaa)
90
Te taata haapap (Zakaio).. .
■
.
.
Te taata Jiaapao (na tau tamaiti). .
Te aau.feii-ore (te feia-rave-ohipa no te
hora hopea)
Te taata ara (Te taata taoà). .
Te niau tnpao 0 te Basileia
Ua ora te mai (te matapô Baretimaio) '
»
»
»
(te taata rima marô,).
(ua lepera tino-ahurii)
Mat. 11:2-6
IMar. 10: 46-52
Luk 6; 6-11
Luk. 17: 11-19
11: 4-6
10: 51-52
Luk. 6: 9-10
17: 17-19
Ua tiavaruhia te clemoni (të taata no
Gaclafa.
Ua matara te hara (te vabine faaturi)
»
iT
(te taata hapepa)
Ua tiàfaaqou-mai te feia polie (Naina)
Luk. 8; 26-39
loane S: 1-11
Mar. 2: 1-12
Luk. 7: 11-17
Eph. 6: 11-12
»
»
»
ATOPA
6
13
20
27
8: 10-11
2: 10-11
7: 15-16
NOVEMÀ
3
no
atoa 110 te roo o te fenua. Aita e nehenelie
181 7-8
SETEPA
parauhia “te moana Atlantique”. I te reira
taime e nehenelie ia parau e ua tapuhia
te taui a
Luka 18: 1-8
ATETE
pô, ua pou e 27 metera faahou
luea i nia i tera
farii :
Te aau hiaai (Maria raua o Mareta).
.
'l'e aau liaehaa'(lesu e.te mau
tamarii) '
Te aau tiaturi (“eiahâ e tapitapi. . .
.
14,21,28
i to tatou mata”.
le
aau
■TWRAl
moiia
i
.
2^ Te îw,u fai^ro.o. (te r^.:ïtira'hii.nerc').
TiüNÙ 3"' 'i'"-" '■
iva, -e, iva faahou,
ua
Te
12
poto o Papeete nei. E 80 kilometera te
o teie roto,
haaparemohia, le nidu
E
Luka 5: 33-39
Mat 8: 11
15: 18-20
18: 13-14
5: 37-38
ME
roa
tau.
Luk. 15: 11-32
Luk. 18 ; 9-14
,
mure-ore
hamani teie, mai ia Papeete taatoa te fahi ;
e
28
.
opanihia o mûri, te haere nei te pahi
i nia, paamuhia te mili, e iva metera ua
4fVe i ,iiia,[ le pi ti o te tcüiua. Ua haereiaaTîou le paKi, ■o|t^Tfa£itîo’ir,paaiiAi fdaua, taehia
21
Te taata pure (Te vahiné ivi e te liaava)
Sabati no te mau Amaa: Te arii no te
Basileia.
‘
Te Tiafaahoiiraa: Te Basileia no te ora
7
14
uae
e
3: 5-6
EPERERA
ia parau, teie mau ohipa, te fariiraa i teie
pahi, le mau o])ani i te matararaa. Te uputa malamua, e toino te pahi i roto, e ara-
hou
loane 3: 1-11
0 TE EVANELIA
.
roto i te mato, ua tahuri te fenua taatoa.”
Tera iho à te huru; te mau patu aita e tià
teitei,
TE TA PAERA A-MAI
Te taata i tauihia (Te mau farii tahito)..
te taata. E tano iho à te parau
“ua tuu te taata i to’na rima i
e:
13: 31-32
13: 44
13: 47-48
TE TAATA E 0 I ROTO I TE BASILEIA.Te taata i fanau-api na roto i te Varua..
(taioraa tuatapaparaa parau).
...
Te taata lataraliapa (te tamaiti rooè).
Te aau oto (te pharisea e te telona).
Manahope i hamani. A hio i te ma-
l()];a
Mat. 13: 31-33
Mat. 13: 44-46
Mat. 13:47-50
Te par. no te taoà-moè e no te poe maitai
Te parabole no te upeà-toro.
.
.
MATI
ramarama o
a
10: 8-9
13: 22-23
13: 24-25
sinapi e no te
maa-faahopue
—
24
IRA VA TAMAU
*
Te parabole no te huero
10
17
te pahi na roto i te Panama. E ohipa nehenehe ïa ! Hoè â huru teie ohipa e na te rima
te
Luk. 10: 1-24
Mat. 13: 3-9; 18-23
Mat. 13 ; 24-30
3
I te hora poipoi, ua faao matou i roto
i te hoè vahi tei parauhia e te haerea o
no
Te Bas. porohaerehia e na pipi e 70
Te parabole no te taata ueue-huero
Te parabole no te sitona e no te zizania
FEBUARE
tata te taatoa o te pahi.
•
TAIORAA
13
20
27
matou
.
HAAPIIRAA
EAHA TE BASILEIA 0 TE ATUA?
Sabati no te Reforomatio: te Basileia
ite-faahou-hia..
'
-.
Mat. 5: 10-12
Te maa no tera-'i-mai (te nunaa faaamuhia) Mat. 14: 13-21
Te tamaiti 0 te Basileia (te faahuruèraa)
Mat. 14: 13-21 '
Te Basileia tohuhia e te peropheta
Is. 11: 1-10
.
10
17
24
.
.
.
.
5: 10-12
14: 17-19
,
'
/
Vl
11: 1-2
TITEMA
1, 8, 15, 22: faaineiaeraa i te oroà no Noela. Tamauraa Himene. Tamauraa parau matutu:
Te mau irava e tià i te
orometua
e
mau
tamarii. ia ite; Luka 2:
haapii ma te tatuhaa.
1-20 taatoa. Na te
Fait partie de Vea Porotetani 1956