EPM_Vea Porotetani_195402.pdf
- extracted text
-
Te 54
Matahiti
O TE
—
FEPUARE 1954
—
HIHI 2.
L’U!
‘
hiti)
ücle :
O II TB MATAHITI HOB :
HOE AHURU TARA.
ERE FAAHOU TATOU
peetcp^ papai o Panlo i te Ekalesia apî no
regajalonia iia roto i to’na aau liere ia raton,
plicjjflre raton ia tnrori, e ia vî i te mau
e
te
mau
tamataraa.
Aita raton i
—
ipô (e te ponri, na roto i te pororaa i te
et
lesu, tei pohe ia-matara te hara,
ite inî^ tiafaaliou ia noaa’toa te ora i te feia
très l|ei faaroo ia’nà.
tier, 'Mtano roa teie ira va no tatou i te
nei.
oïjîopeà nei.
To te pô e to te pour!
e
qui
.
'
eaha ïa?
lI clV cUPTi
II.
No te aha
—
i to te
e
ere faahou
Ua arohahia tatou,
to’na
orai’aa.
Aita oia i ite e.
.
III.
—
mai to
—
e
te
lesu tei
no
pohe..
te
e ere
pouri ?
faahou tatou i to te pô
Teie: 0 te no’uno’u ïa i te
Tesalonia
0 lesu e ta’na
E ere faahou tatou i to te
pô
eaha ïa ?
1.
Atua, e te mana
te
man
pouri.
ohipa
Te no’uno’u hoi te tumu no te mau
ino
atoa...
Aita i taaè faahou i te Atua. Na
te Evanelia i hehen mai i te Atua ei Atua
.
inaha hoi,
..
no
pô e te pouri?.
te
no
»
IV. — Eaha te tiwm i rave inaro noa’i
iatoii i iemau peu no te
pouri e no te pô
tatou
Teie :
—
ha ïa
haavî i te hara
e
Evanelia taiia maramarama ra.
^
^
®
nei Calvin (Kalavino),“ Aita’tn e ponri
H de "^^’
ite-ore i te Atua”.
^ Aita te taata ponri i ite i te auraa
,
ponri, e i te
ponri e faatupu
tatou nei mau fenua pouri.
m :
^
it et s
ati teimahaia ta te
atoa. Te maramarama mau, tei anaana
mai i te pô Noëla, na anaana mai i to
.
leie
e
4.
Aita te taata ponri i ite, e nafea
to’na matararaa i rapae i te
mau
me
TO TE PO E TE POURI...
I Thés. 5/5.
hai;j\ te taparahi, te
faaturi, te haavare, te eia, te taero-ava etc.
venicbana, ua iritihia raton, no roto mai i
son
ite
I
Anaana
noa
rnai ai te
maramarama
i te
pouri, aita râ te poui'i i farii. Te nou¬
nou
ïa te tnmu.
Maramarama noa’i te tahi mau
apoôraa
ino, ta te tahi mau jîatana hooraa
ava, uaina, pia, e faatupu i roto i te huiroatira ta ratou e faatere hei, inaha te
faatia
noa te
tahipae hui-mana i taua mau ino ra.
Maramarama noa’i te nunaa i te
pohe
rahi, ta te mau peu taèro-ava, e te tahi
i te
faii'cr^ mai oia.. e e haere-tia nei oia ihea ? fatata roa. Ua itehia te Atua na roto ia
mau hohoa
hupehupe e faatupu nei, te
le sesP reh’a oia i faaliope ai i te haapa‘0 lesu. (Aha, to matou metua Rom.
8/15 ; marô nei â te tahi
pae i te haapa‘o, e te
utresJC^^^ te tino : “e amu, e inu, arearea loane 14/9) na’na i haapii i te pure : E to
pee i taua mau peu ra.
matou metua i te aô ra...
nêmtp’- -anEiiiald
pohe..”
Maramarama noa’i te hui-faaroo i te
2.
Ua ite atura tatou i te auraa no
sans| haamauruururaa i to’na varua, te
utua riaria tei faaauhia na te feia
to tatou oraraa, oia hoi ua fanauhia tatou
taiva,
ît refi ra oia i te mau atua rau, te mau
e te feia
peu anoinoi, inaha e vî noa te
ei
tamarii na te Atua ei
2 si ipia. tei au i to’na iho huru, e i to’na
faatüpu i te hina- tahi
aro no to tatou
pae no te Ekalesia i te mau faaheMetua, na roto i te peere, iipohoa ; e te haapao nei oia i te mau
maraa.
raa ia lesu, e te aroharaa i te taata
ai- sc'jiorii'aa ei taparuraa i to’na mau atua.
tupu.
Te hopeà : o te ora-mare-ofe ïa !
Parau noahia’i ratou e : e aito no lesu
ice o|»^ Aita te taata
pouri i ite.. e eaha
Mesia, inaha, e aito paruparu ïa, e te oto3.
Ua taa ia tatou, e eaha te hara.
jre t'tra jmau, e- eaha te
hopeà riaria ta te Oia hoi
heraa haamâ i te taime no te
—
—
1 un
te man oliipa’toa ta te ture a te
Atua e faahapa, e te mau mea ravehia ei
faainoraa i te taata.
l|e i'aatupu nei.
renij hara, i to ratou feruriraa
pouri, e
>ays (^tirâa ïa i ta ratou mau ture nunaa
4.
Ua ite maramarama tatou, e aita
atu ai e rave‘a e matara ai tatou i
rajjae
i te mana no te pouri, maori râ..o te aro-
lamauhia e te mau Tahu‘a, e to ratou
)ns
v(|Ti-;ore-raa i ta raton man idolo.
eXeni^SM»
e
;
Parau Hope'a :
Teie te reo o Panlo :
ao
ra...
I Thés.
ei
“ o tatou râ, o
haapa'o maitai to
to te
tatou”
5/8.
■
suis pas un païen...
et s
—
aroraa, e mitt
laufaa-ore, e maramarama tapoipoihia..
Je ne suis pas païen,, je crois en Dieu.
Seulement que voulez-vous, quand on a
travaillé toute la semaine, on veut souf¬
fler un peu le Dimanche, c’est le seul
’lbae ma religion. Il faut hien avoir
pou| religion. On en veut pas être enun
chien... et quand on
heure pour le sport... En
Amérique oa
est moderne. Dans certaines
fait le culte le soir.
paroisses ôn.
Seulement ici il y a justement le Ciné¬
jour où je peux faire un bon repas, et
ma
le Dimanche soir, alors
lous
pour cela il faut du temps.
comment
})ien...
Il y a aussi les amis qu’il faut voir. Et faire ?
talei/ia- religion il en faut. Pour les enil faut se distraire, s’aérer, quoi !
D’autres vont au culte à ma
place et
^urtout et pour les vieux. Mais moi,
feront pour moi une
Il m’arrive parfois de boire un
[. Alnisuis pas un gamin, et
petite prière.
peu
j’ai été assez
trop, mais n’y a-t-il pas un bon Dieu pour
__Jte étant gosse.
D’ailleurs, je n’ai rien à me reprocher,
a
reste, ceux qui vont au
les,
ivrognes?
je
n’ai ni tué, ni volé !
Temple et
lisè, ne sont pas meilleurs que les
C’est embêtant que les cultes soient
Je ne suis pas un païen,
je suis baptisé,
juste le,Dimanche matin... la meilleure
fvoir la suite page 2-8^
Üatle, une petite prière ne peut faire
_
■
colonne}
i
(
l
VEA
2
POROTETANI
Je veux que mes enfants
aient de
le soient et qj^2,
la religion pendant qu’ils
pvcin
du j;
•
petits, Uela ne peut pas leur faire
Je donne aux collectes chaque fois-eo. j
Parois,
je suis sollicité, car j’aime ma
je tiens à ce qu’il y ait an pasteur
jg
temple dans mon patelin. On n’estjjQ
des païens, nous !
pj ^
U’est vrai vous n’êtes pas un païe%)^ g
ceux-là adorent et servent leurs ditg
mais je me demande ce que vousraaro
(jjfvj
RLRO
UA
O
hohoa no te Amuraa maa Eupliari, lésa e Ta’na mau pipi,
ua imi te hoè taata papai hohoa tuiroo i
te hoe mau mata ia au i te hohoa i to te
mau i)ipi. E mea rave
ata te imi-haereraa
i te mata tano no tera pipi e tera
O
E oia mau
papai ei hohoa no lOANE
apiraa, i vai tiama’i oia
e tp nehenehe e te purotu.
Inaha, ua taui roa to’na huru i to’na
mâ
paariraa, e ua riro te mata aiai e te
ei mata tuatua,- tei nana'ohia e te mau
hara e rave-rahi. Riro atura o lOANE ei
lUDA, na roto i taua taata hoè nei â.
Ehia no roto mai i ta tatou inan tama-
i mûri ae te hoè taurearea
purotu, e te mà, téi tano
noa
aita e
e au
i to ÏUDA i itehia. Ua iini
te taata
papai hohoa i te hoè mata
mau ra
i te tau o to’na
inailai i to loane.
hohoa
Tahiti comme l’Eglise a besoin : a,
rii tei au roa
mata ino ra, eaha
ite ma te hiti mahuta ?
hoè taime làaearaa (congé), ua lap;;;'
oia
to’na utuafare aioa: oia
i te mau ohipa Toiairlr
i
Kaledonia mà.
Teie te tahi mau parau ta’na i horahoi a
mai i niua ia tatou :
0 Tdhili i ic pae hiiia ■ le rà r<
te Paiilifa. e o Kaledonî i le pa.c icnn r- te
rà, un riro ia ci FETU.
1.
EaJ
Mel
disciples doux et innnhles
Des
comme
I Thess.
le Maître.
5/24 : « Celui qui nous a aria i
I Jean 4/4 : « Celui
puissant que
monde
—
a) I te pae o te faaroo : Ua haaivuna
te Evanelia i Tahiti, ua hee mai te na 'uy
^
Uakolo, jeune
RACok'^^
'Délé
Calédonien, accotjqt
France pour| /
Ne n^
pele-t-il pas Teaua Ahuutu, le jeune'
dont le bel exemple a été évoqué dal/_
le pasteur lacheret en
fectionner dans le Scoutisme.
1954?
UAKOLO nous a diti
Voici
ce
Mon
père est depuis 32 ans
l'ap
pendant plusieurs années|
J'ai suivi l'Ecole du Dimanche tout
à l'Ecole Publique.
menf été
tere-tia i te pae o te tooa o
Lonedona i haamau
Ekalesia e piti, e na te Sotaiete no
mai ia raua no roto
celui qui est f!î[a7ia
(d’après Adèle PéliÇ
Ce que UAKOLO nous a
<
râ, e tae noa’tu i Kaledoni mâ. Ua puhauhauhia e te matai-ora, oia hoi Anaiore.
Paris i faaora
qui le fera Lia lu
qui est en vous <-'ii4'au
des écoles du Gouvernement. Je
te
i na
de[f> ni
est fidèle, et c’esf Lui
Vea de Janvier
Na te Sotaiete no
^
comme
to ratou huru i teie para¬
i te opape tei
.
Joseph.
4- De vaillants héros comme Gédéoi|
De patriotes comme Néhémie.
)au ta
ia au ia lUDA.
hoiraa i Faràni, r o ic
comme saint r.
et sans rep
De chevaliers sans peur
LACHERET, MisIONARE I Niu-Kaledoni,
TAPAERAA .MAI 1.0 TATOU NEI.
To M'
I to’na tere no te
hoi ta’n.; i
,
saint Panl.
mau
taua taata
te P"' faatere
,,
De gagneurs dames
ori-haere noa, ahu mnE te mau metua e, haapii i te tamarii
tu-mutu, e e mata hurn è roa to’na.
f
te
Faaau atura te taata papai hohoa i te
tapea i to ratou huru nehenehe, e te
moni, ia faarii mai teie taata ori-haei'c tiama o te apiraa mai, ia ore to ratou
noa, ia papailiia to’na hohoa'ei lUDA,
bapetitoraa ia totovahia ia tae to ratou
Haamata’tuaa te ahipa papairaa i te paariraa.
hohoa O lUDA, e i to te papai hohoa rà
E ere atura ratou te tamaiti faahou na
tutonu-maite-raa i to’na mata i pia iho i
te Atua, mai ia 10ANE, na Satanirâ...
tura te hoè taata
i ô tatou nei, e
dn péché comme Dai^laa
Abraham,
De confesseurs de Jésus-Christ coiÿ ' .
bole ? Ua maitai roa i te matamua,
te pa^sai-
U
.
D’hommes de toi comme.
i mûri
aè ra, ua taui roa ratou, e ua ino roa?
raa i te liohoa ia au maitai i to lUDA...
Eaha te tumu ? 0 te mau liioraa iino,
Ua mairi te mau matahiti i to’na imi-itehia i te tahi mau utuafare e i te tahi
haere-raa noa, c i te hopea aéra iteahia’
rui'uraa taata.
ino roa e le hnru taetae-vao, no
1'
De vainqueurs
ihoa, ta’na i
pijji.
K) ANE.
Aila ra te hohoa i oti, no te mea
ihoa, o taua taata
JEUNES
AUX
mea e
roa’tu rà te imiraa i te
hoè mata ia au i to te pipi herehia ra o
mata aiai, e te
tuatua e te
mai te
te faaura rii niaite mai ra te hohoa
lOANE ta’na i papai i te tahi aenei tau.
natah
âme.
son
Teie, no roto mai i te mata
mioniio, tei, otiotihia e te hara,
Mea rave ata
üa ilea râ
JUDA
lOANE El
No te pjipairaa i te
puisqu’un chrétien doit aimer le SeigePp^^j
son Dieu, de tout son cœur et de lojjg
mai
paari no te enemi tei tamata i te uumi ia rana ia pohe.
i te mau ravea
Devenu Eclaireur en
sionné par la bonne conduite,
l'espl
l'application et l'honnl
travail, et la joie des Eclaireurs à rej
vice. Grâce à tout cela j'ai été pr^
maraderie,
la chute.
■
b) I te pae politita : E tau fenua aiïiuaraau farani raua, i rotopu i te mau
'iiotu tiaraa Paratane.
Taio mai i te tuàtiraa i te api 3 nanairaa 1.
1940, j'ai ét^
Plus tard, après la guerre, enseigr
les Tribus
,
j'ai compris que l'Ensei
du tout
pur ne suffirait pas
pour
/otn-ïV
/T In ^nno .Q
Oq
fo|
it et
([1^2
•
2'c mau fifi i fualaupujm i ie
—
ohipa
a’ilé Evanelid i Kaledoni
mû.
e du
à) 0 te reo ïa : I Tahiti, hoè iioa iho
e foisi'eo. I
Kaledoni mà, e 40 reo ta;i-è lei
ai'oisiï'aiihia e lia 32.000 taata manhi. l’a pairiti-
(^ia le Bihilia i roto'i
teiiv
na i-eo
e
n’esliho.
malia anaè
I h) 0 te mau papaa ïa : E 22.000 râ-
A
■
le
“
SIL().\iïIA” où a eu lieu
Synode. Pendant la jiau.sc,
nos
deux Délégués
O
bavardent
pasteur APU, Présiileut
avec le
des Eglises de
N“‘‘‘-'-(ialédonic,
qui sait le français et 6
du pays.
langues
païeiou, e e 32.000 aniiè iho niaolii. Ai ta roa
di^e l'phiraa no taua mau papaa ra i au i te
rs
vous
^aaroo Porotetani tei haamaramarama e
Seigj^^aruru i te nunaa maohi tei fatata i te
î
it de lotie. Ua
faatianiàhia te mau maohi i te
patahiti 1946, e ua faarirohia raton ei
==-^^^-^rii"raatira feraiii i te matahiti 1952.
»
3,
Te. ohipa faatupuraa Evanelia
—
Ekale.sia Kaledoni
!
.
esom
I
te
Te aparaparau nei
Adiuï, Tchavarii e o Apii, PcreiUeni
hi no ie mau Ekalesia
E taal'a lie i te
6
reo
mao¬
reo
maohi,
no
matamiia
tono oia i te mau
oronietua i te
Papua e i te matahiti 1894, ua to-
ua
me
iliani.
•ist
te mau oronietua
,
des filles de ia slstion mis¬
Loyalty iiiâ i
no
‘^o’^oui iho, ma te taiâ-ore i te mau
I teienei,.
iiioraa.
ohipa Misionare
rep
is
Réception à MENEKO, l’éco-
4édéoii
~
ua
i
“ O
oe,
haaniata
na
to
to
D()-NEV.\ ( Côte
). Le tiia-
Potin vient de remettre le
crc
net” traditionnel au
K'ale
Tahiti,
à
de N‘''‘“-Calédouie
Niu-Heberida niâ.
Te poroiraa
Tahiti :
sionnaire
pas-
ehavaru qui le remercie.
te
t Metua i
au
Patitifa iiei, o -matou
tamarii. Noa’tu to matou
ravai-ore,
def'h ™‘dou api,
os
ia rahi.
sn a
;
..,
ua
farii matou
i te
jio-
oia hoi te afairaa i te Eva¬
ai® i ô te mau etene e yai nei â. Na te
oust'auturu mai;
df|amai...”
,,
Pela
(suite de la page 2-3'^
colonne)
Ce que Uakolo nous a
raconté
jeunesse saine et instruite. Alors
j'ai,;essayé
niipnf,a i vedette de 30 tonneaux emmenant déformer
troupe d'Eclaireurs, malgré ma
^Délégués de la N"’"^-(ialédonie Sy- .'faiblesse. Les résultats
ont été
te tahi
pae,
au
lieu dans l’ile Lifou.
encourageants.
Un bon esprit animait les
classes, et les mau¬
vais garçons,
I fp ujfui Aiwaha i
jeune; Ajjooraa Rahi no
ué daf;_
te
Lifou,
Ekale.sia Kale-
indisciplinés, incroyants et molpropes, ont été changés par le bon
exem¬
ple des Eclaireurs.
Je suis sûr que
c'est^ aujourd'hui le bon
moyen pour sauver .notre jeunesse, et
je vou¬
drais devenir un bon Chef '
Eclaireur.
On m'a refusé le
congé pour aller me per■fectionner en France dans le
Scoutisme.- Je
ne sais pas
pourquoi, mais cela ne fait rien.
J'ai donné ma démission et
j'ai quitté mon
pays et ma famille pour aller en France où
Dieu et mes frères dans la Foi ne
me laisse¬
ront pas
seul.
-
Papeete, 18 Décembre 1953.
Te hoè mau marsa'o vaiihohia
e fe hoè rafere
( no roto i to M. Laclieret a'oraa i
« Eiaha tatou ei
“Ekalesia
oia hoi : tei faaunaunahia i
mau
ua pan
fa¬
fare tei unauna i te peni. ra¬
rà o roto mai i te manu-
«
Eialia ei Ekalesia mata
roto i te liire-pure,
e
te
oi'aora,
Evanelia ».
na
rumaruma
mahana i
roto i te fare-pure nei, aita e mata ataata ! ! Eaha, aita anei outou i oaoa i
te
Evanelia? Tei te feia no teie nei ao anaè
anei te oaoa ?
Mau
parau
rii apî
1.
5 no Tilcma i
Papeete. Üa tupu te
hoe TAURUA-UI-API iiehenehe roa e
te
nià i le aua-fare-oronietua i Paofai.
Aita
rua tu vcro i
faaapiapi. Ua iiianuia
-
roa, ei
f'aaliaparaa i te feia o te jiari non. e : aita
atu to te ui-api Tahiti oaoaraa, maori
rà
te mau
'
Siloama )
peiiihia”,
rapae mai
i
ei mata anaanatae rà,
roto i te. oaoaraa ijte
luaha, ua ite pinepine au i te iiurn no
te mata oraora e te anaanatae i roto i
te
mau oriraa o te taata
Tahiti, tei tae mai
i ô matou nei ; e
inaha, i teie
■
Dès que j'aurai terminé ma
formation de
Chef. Eclaireur, je retournerai
auprès de mes
petits frères Calédoniens pour les aider et
Dieu m'aidera pqur cela ».
nsr
e
manu ».
une
poureiv nog
tiare. Na Tehauaru
e
î
a eu
Tamarii. i te
riiru
rii mai.
uputa teie iritihia i
lia outou e ia matou... eialia e pa-
accorJe (qui
diakono-faa~
i te Haapiiraa
re
fera Lia hoi teie faaueraa !
st
Ua pupu Potin,
arearcaraa ma te
uaina !
Iiiaha, aita hoè maa-taero, e ua iiau atu
te oaoa!
Na Poroï,
Tavaua-oire, i perelitehi i
taua taurua ra, e na te taote M’’
Cassiau,
Tiienia i Ulnroa
Inaha, te manao nei te tahi pae e..,
(Raiatea). .Ua haapaôhia te tere Hi‘opoàraa i te mahana Haajiiiraa Sabati no
'e mau feiiua i Rare, mai te 17 no Atopa,
tapae noa ia tere noa na nia iho i te fai
10 no Titenia : O te toru
iho, e to ratou paari.
Eaha rà e vare ! Nafea ratou ia rool
3.
peretiteni no te F.G.S.S. i t'aaavari i te
Taluia hantiraa.
Ua rail te niau ])eu inaitatai tei raveliia ;
Te
P 0 R O T E T A N I
V E A
4
!vniene navenave.. te nr-ii leate mau hohoa (nncnia
te nelienehe !
mau
taraa taata-ora,
16
—
e
le
tae noa’tu i te
c
Ï7
no
rao
manuia. Ua
Kmoc ia vai te ohi])a nelienehe tei rave j iteahia to te mau Haapiiraa tereraa i mua.
Ilia e le mau ]K)tii Rapa, oia hoi te papa- j
I te 16 e tel7 noTitema, ua amuihia te
hiai-aa jiopoi (Iniraa poi)?
! mau tamarii no na fenua e 5, tei roaa ia
l'a tauturu lahi mai te mau Amuiraa, j
raton te rê 1, e te rê 2. E 49 tamarii tei
t(< te Paroika
taatoa, ua roto i te mau
titauhia no te hiojioaraa amui, e 40 tei
taü‘a horoa... e ua oaoa roa te mau
tae mai i Uturoa nei. Na te Paroika i
Tamarii i te teretere iia nia i te “ Taxil'arii ia raton e te mau metiia tei apee
Boat ” tei lioroahia e Tony Tamaiti ei tau-
mâ
1
ïa
l'eia
Na te manuia ralii i l'aaoaoa i te
atoa toi rolîirolii i te amoraa i taua ohipa
ui-apî ia
lesn ra, na roto i te mau l'avea mâ. .
P" ao to te l'eia tei aratai i te
no
.)
Teie te mau tamarii tei noaa ia ratou te
Haamene
rê :
tare-pure i teic nei ! Inaha, ua riro te
vabi jiarnparu ei vahi paari, tei amo
tare oi'ai, oia hoi o “ Galilea ”.
Na Mauaiü,
orometua
no
i teie
Haamene,
.tacot e te tahi mau orometua, e te mau
hoa e rave rahi i târii mai ia matou. I mûri
faatere
Mauarii i te huru
o
te
tupai'aa o te ohipa, mai te mahana i haa-
M‘Schloesing, Faatere no te SolAiatupuraa-Parau, i te ofai tihi
(1952) e tae noa’tu i teie maha. Ua haamau ai
taiete
oia i te Tamuta e te mau rima
atoa tei rave itoito i te ohipa, Ua oti, ua
maururu
pupu oia i te taviri i to‘u rima, e ua tomo
matou i roto i te fare*
Na to Haamene i himene i
i l’oto, na to
mai.
rapae..
e
Faaaha e to Tiva i himene
»
2
Mihi Tetuanui ( Vaiaau )
»
3
(Vaiaau)
Bila losepha ( Tevaitoa )
Tajieta Punuarii ( Fetuna )
Terai Ariitai ( Vaiaau )
Roto Aniana ( Faanui )
l'irou I^eu ( Poutoru )
Silia Teiho (l^atio)
Ponira Vehiatua (Haamene)
»
1
»
4
»
5
»
6
»
7
»
8
»
8
machin
anei ? E mea maitai ae te an
tahi maiteraa i nia i te pahi rahi e te paai
lluîirE
PLUTOT LA IVIORT QUE LA
SOUILLURE.^ nei
iaiÿo:
—
faaineinehia
( mau irava ; tuatapaparaa
parau-no Aiphiti;
haapa‘oi’aa Betania).
I MOERAI, ua hi‘opoàhia 22 tamarii, e
i AUTI, 31 tamarii e
paari ; i AVERA, 35 tamarii e
64 taata paari.
A rohi â, to Rurutu, i te haamaramae
55 taata paari ;
Tuteao i te Oroà e i te monire, ua amui
faahou matou no te Hi‘opo‘araa Haapii-
Sahati^e te rururaaDiakono. Ua opani-
hia te mau ohipa i te pô monire, na roto
i te hoè pureraa e te hoè mau paraparauraa faaterehia e maua o .Tacot.
A tahi ra, mai taliito mai â, tohifaarooraaite tairaatehoè oe fare-pure-raa i roto
i te ooa rahi i Haamene ra. la rahi te feia
tapaph ia “ Galilea ”, mai reira mai te
nelienehe
tairaa o te oe, ia ore te ohipa
ia riro ei iiiea lâufaa-ore.
G.P.
françai|i hot(
de la Bretagplou
Ilaiiimal, apeuré, rencontre soudain ïtu â
dans
l’ime
des plaines
traverser ?
Noi^o i;
beau pelage blanc ?
fois non ! Plutôt la mort que la
Milàu i
boueux.
ruissau
I^e
son
n;
Sur l'une des antiques bannières bi'et^a i h
lies on
voit, d’un côté, une petite hermtaata
effrayée, et de l’autre, en lettres d’or
fond blanc ; ‘'Plniùt la mort que la
aoI-
^
liire
Allons-nous souiller notre âme
boue
des
conversations
des
Allons-nous nous souiller dans les
le vice est en bonneur?
danul
douteuses/||
propos orduriers, des lectures et
malsains ?
lieuy^a
Non, mille
plutôt la mort que la souillure.
gardons à Jésus... Il ne s’est jamais sfa^p j ^
lé et II nous fera marcher dans la hifçQQ {
re et la pureté.
|
D’après A. Pélaz;
non,
rava
Tauturu veàTuhaa I. Papeete: T. Walker 60,
i te nunaa.
Ronll
Manari|'
20, Teotahi 10, Teriimere 10,
Tutai 10, Enu 10, M™® Pambrun 10,;
Chevalier 10, Teuinatua 20. — Pirae : I
reà 50. — Paea: Teivitau 20, Teura
Te parabole no te pahi.
I niui’i aè i te reira, ua fariihia te nahoa
raua o
vaut les rangs serrés de l’armée
21 taata
ramaraa
rahi manihini i te pae tino nei.
I te Sabati, ua haapa‘o .Tacot
petite hermine égarée fuyait
Une
I.e souvenir de cet épisode fut consef a
Ginette Tetuanui
l'ere lono i Riiniln. Na mua i te
Noela, lia tae na orometua i na oire e
toru, no te hi'opoà i te mau himene (Pia¬
no, Ruaau, Tarava ), e te mau parau tumu
4,
Na Tuteao, Atonia, Tumata, e o Puhiava
i tauturu ia‘u no te pureraa teiM'aaauhia
i nia iho i te ioa o Galilea.
e
rahi? A fatifati atu ai te an
souilhu|. ia
Géline Ehb ( Vaitoare )
Rè 1
Te haamanao noa ra vau i te tau i vai
varivari noa’i te vahi i tahatai, i l'aatiahia’i
l'aa
E tipae
Souiller
e te taole etc) ua ite au, na te atea
mai, i te t'pre api e te Fare-oe, tei vai teatea
noa mai, i raro aè i te rai rumaruma.
ua
te Vero
I TI
te tira, motu-niotu te ie.. polie te
i te mau rc.
ava,
iho,
e
opanihia teie na mahana oaoa rahi
na roto
i te hoè pureraa rahi i Betela
( a‘oraa : Phil. 316 ), e ua opéré M" .Tacot
i tou tere (matou e te Tavana Hau, te Ha-
•
te tahi, boti to
tahi, na roto i to ratou tiàturiraa ia l'ati
Ua
Tilenm i //nn/nene (Tahaa).
Ua tomohia te l'are-pure ajiî no
te
e ua
vaa to
mai.
tururaa.
ni.
teie huru tere,
no
tataitahi...
I te matahiti api, ua orero te mono
Tavana Rahi i to’na aroharaa i to te fenua
nei.
puta to‘u aau i te Pai'ahole no te
pahi ta’na i ïaatia, ma te ani ia tatou ia
tahoè maite tatou, e i ihitai aravihi, e te
Ua
haapao maitai i to tatou pahi, oia hoi o
Oteania nei.
Ua haamanao atoa vau i to tatou pahi
tahito, oia hoi te “ pahi tira ono ”, to tatou
ïa
Haapa‘oraa Evanelia.
Ta tahoè maitai tatou i nia i to
Amuihia : 305 Frs.
MauruuI^^
itmaih
La parole de Dieu n’est point ^ jia \
nous apprendre à habiller, pour noiriipi ? '
Calvin nous dit :
«
G
dre éloquents et substils, mais pour
mer nos vies ».
^
mono-noa-hia’i tktahit
reraa i te pô-matahiti api :
taero|u, ns
Teie ïa : aita te aau i tauihia, ua
(ta
vaha-noa-hia e te Evanelia. I Kor.îj®
**
i
Eaha te tumu e
pari
tatou
pahi-faaroo e tia’i. Ei reira te pahi e tapae ai, noa’tu te mau vero.
Jaji t(
Imprimerie Elie F. .luventin — T;i®“
Fait partie de Vea Porotetani 1954