EPM_Vea Porotetani_195402.pdf
- Texte
-
Te 54
O TE
Matahiti
FEPUARE 1954
—
—
HIHI 2.
L’U!
‘
hiti)
ücle
:
O
II
TB MATAHITI HOB
HOE AHURU TARA.
:
ERE FAAHOU TATOU
peetcp^ papai o Panlo i te Ekalesia apî
no
regajalonia iia roto i to’na aau liere ia raton,
plicjjflre raton ia tnrori, e ia vî i te mau
te
e
mau
tamataraa.
venicbana,
ua iritihia raton, no roto mai i
ipô (e te ponri, na roto i te pororaa i te
et
lesu, tei pohe ia-matara te hara,
ite inî^ tiafaaliou ia noaa’toa te ora i te feia
très l|ei faaroo ia’nà.
tier, 'Mtano roa teie ira va no tatou i te
son
me
oïjîopeà
nei.
To te
e
qui
H
pô
e to te pour!
eaha ïa?
.
leie
lI clV
cUPTi
hai;j\ te taparahi, te
faaturi, te haavare, te eia, te taero-ava etc.
—
faatupu
nei.
II.
No te aha
—
i to te
pô
Teie
orai’aa.
Aita oia i ite
e.
.
e te
e
ere
III.
—
te
e
te
mana
te
e ere
fenua pouri. 0 lesu
mau
e
ta’na
maramarama ra.
ere
nou
noa
noa’i
rave inaro
man
pouri.
Anaana
i te
lesu tei
pouri e no te pô
faahou tatou i to te pô
pouri ?
te
no
pohe..
Teie: 0 te no’uno’u ïa i te
Tesalonia
mai to
rnai ai te
no
te
ohipa
mau
ino
maramarama
pouri, aita râ te poui'i i farii. Te
nou¬
ïa te tnmu.
Maramarama noa’i te tahi mau
apoôraa
ino, ta te tahi mau jîatana hooraa
ava, uaina, pia, e faatupu i roto i te huiroatira ta ratou e faatere hei, inaha te
faatia
noa te
tahipae hui-mana i taua mau ino ra.
Maramarama noa’i te nunaa i te
pohe
rahi, ta te mau peu taèro-ava, e te tahi
i te
faahou tatou i to te pô
eaha ïa ?
1.
e
Te no’uno’u hoi te tumu
atoa...
Aita i taaè faahou i te Atua. Na
Evanelia i hehen mai i te Atua ei Atua
fatata roa. Ua itehia te Atua na roto ia
—
te
.
inaha hoi,
..
no
:
E
Atua,
te
no
»
IV. — Eaha te tiwm i
iatoii i iemau peu no te
faahou tatou
pouri?.
Ua arohahia tatou,
—
ha ïa
haavî i te hara
e
Evanelia taiia
^
to’na
e
4.
Aita te taata ponri i ite, e nafea
to’na matararaa i rapae i te
ponri, e i te
mau ati teimahaia ta te
ponri e
tatou nei
m :
^
s
raton i ite
TO TE PO E TE POURI...
I Thés. 5/5.
atoa. Te maramarama mau, tei anaana
mai i te pô Noëla, na anaana mai i to
^
®
nei Calvin (Kalavino),“ Aita’tn e ponri
de "^^’
ite-ore i te Atua”.
^ Aita te taata ponri i ite i te auraa
it et
,
.
'
Aita
I
faii'cr^ mai oia.. e e haere-tia nei oia ihea ?
mau hohoa
hupehupe e faatupu nei, te
le sesP reh’a oia i faaliope ai i te haapa‘0 lesu. (Aha, to matou metua Rom.
8/15 ; marô nei â te tahi
pae i te haapa‘o, e te
utresJC^^^ te tino : “e amu, e inu, arearea loane 14/9) na’na i haapii i te pure : E to
pee i taua mau peu ra.
matou metua i te aô ra...
nêmtp’- -anEiiiald
pohe..”
Maramarama noa’i te hui-faaroo i te
2.
Ua ite atura tatou i te auraa no
sans| haamauruururaa i to’na varua, te
utua riaria tei faaauhia na te feia
to tatou oraraa, oia hoi ua fanauhia tatou
taiva,
ît refi ra oia i te mau atua rau, te mau
e te feia
peu anoinoi, inaha e vî noa te
ei
tamarii na te Atua ei
2 si ipia. tei au i to’na iho huru, e i to’na
faatüpu i te hina- tahi
aro no to tatou
pae no te Ekalesia i te mau faaheMetua, na roto i te peere, iipohoa ; e te haapao nei oia i te mau
maraa.
raa ia lesu, e te aroharaa i te taata
ai- sc'jiorii'aa ei taparuraa i to’na mau atua.
tupu.
Te hopeà : o te ora-mare-ofe ïa !
Parau noahia’i ratou e : e aito no lesu
ice o|»^ Aita te taata
pouri i ite.. e eaha
Mesia, inaha, e aito paruparu ïa, e te oto3.
Ua taa ia
jre t'tra jmau, e- eaha te
hopeà riaria ta te Oia hoi te man tatou, e eaha te hara. heraa haamâ i te taime
no te aroraa, e mitt
oliipa’toa ta te ture a te
1 un
i'aatupu nei.
laufaa-ore, e maramarama tapoipoihia..
Atua e faahapa, e te mau mea ravehia ei
renij hara, i to ratou feruriraa
pouri, e faainoraa i te taata.
Parau Hope'a :
>ays (^tirâa ïa i ta ratou mau
—
—
l|e
ture
lamauhia
)ns
e
te
;
Tahu‘a,
v(|Ti-;ore-raa i ta raton
eXeni^SM»
e
mau
man
nunaa
4.
to ratou
e
idolo.
i te
e
maramarama
rave‘a
mana no
te
e
tatou,
e
aita
matara ai tatou i rajjae
pouri, maori râ..o te
aro-
Teie te
ao
reo o
ra...
I Thés.
ei
Panlo
:
“ o
tatou râ, o to te
to tatou”
haapa'o maitai
5/8.
■
suis pas un païen...
et s
Ua ite
—
atu ai
Je
ne
suis pas
païen,, je crois
en
Dieu.
Seulement que voulez-vous, quand on a
travaillé toute la semaine, on veut souf¬
fler un peu le Dimanche, c’est le seul
’lbae ma religion. Il faut hien avoir
pou| religion. On en veut pas être enchien... et quand on
petite prière ne peut faire
un
heure pour le sport... En
est moderne. Dans certaines
fait le culte le soir.
Amérique
oa
paroisses
ôn.
Seulement ici il y a justement le Ciné¬
jour où je peux faire un bon repas, et
ma
le Dimanche soir, alors
lous
pour cela il faut du temps.
comment
})ien...
Il y a aussi les amis qu’il faut voir. Et faire ?
talei/ia- religion il en faut. Pour les enil faut se distraire, s’aérer, quoi !
D’autres vont au culte à ma
place et
^urtout et pour les vieux. Mais moi,
feront pour moi une
Il m’arrive parfois de boire un
[. Alnisuis pas un gamin, et
petite prière.
peu
j’ai été assez
trop, mais n’y a-t-il pas un bon Dieu pour
__Jte étant gosse.
D’ailleurs, je n’ai rien à me reprocher,
a
reste, ceux qui vont au
les,
ivrognes?
je
n’ai ni tué, ni volé !
Temple et
lisè, ne sont pas meilleurs que les
C’est embêtant que les cultes soient
Je ne suis pas un païen,
je suis baptisé,
juste le,Dimanche matin... la meilleure
fvoir la suite page 2-8^
Üatle,
une
_
■
colonne}
i
(
l
VEA
2
POROTETANI
enfants le soient et qj^2,
pendant qu’ils pvcin
petits, Uela ne peut pas leur faire du j;
Je donne aux collectes chaque fois-eo. j
je suis sollicité, car j’aime ma Parois,
je tiens à ce qu’il y ait an pasteur
jg
Je
veux
que mes
aient de
•
la religion
(jjfvj
patelin. On n’estjjQ
des païens, nous !
pj ^
U’est vrai vous n’êtes pas un païe%)^ g
temple dans mon
et servent leurs ditg
demande ce que vousraaro
puisqu’un chrétien doit aimer le SeigePp^^j
son Dieu, de tout son cœur et de lojjg
ceux-là adorent
mais
RLRO
UA
O
pjipairaa i te hohoa no te Amumaa Eupliari, lésa e Ta’na mau pipi,
No te
raa
ua
papai hohoa tuiroo i
ia au i te hohoa i to te
imi te hoè taata
te hoe mau
mata
O
K) ANE.
mata aiai, e te
purotu, e
taata mau ra
papai ei hohoa no lOANE
i te tau o to’na apiraa, i vai tiama’i oia
e tp nehenehe e te purotu.
Inaha, ua taui roa to’na huru i to’na
ra
te hohoa
hoè taurearea
te mà, téi tano
i oti, no te mea
aita e
itehia. Ua iini
noa te taata papai hohoa i te hoè mata
ino roa e le hnru taetae-vao, no te pa^sairaa i te liohoa ia au maitai i to lUDA...
Ua mairi te mau matahiti i to’na imi-
hohoa
e au
i to ÏUDA i
i te hopea aéra iteahia’
tura te hoè taata ori-haere noa, ahu mntu-mutu, e e mata hurn è roa to’na.
haere-raa noa, c
paariraa, e ua
noa,
ia
rave-rahi. Riro atura o lOANE ei
lUDA, na roto i taua taata hoè nei â.
Ehia no roto mai i ta tatou inan tamarii tei au roa to ratou huru i teie para¬
bole ? Ua maitai roa i te matamua, i mûri
aè ra, ua taui roa ratou, e ua ino roa?
Eaha te tumu ? 0 te mau liioraa iino,
-itehia i te tahi mau utuafare e i te tahi
hara
mau
taata papai hohoa i te
mai teie taata ori-haei'c
papailiia to’na
riro te mata aiai e te mâ
tei nana'ohia e te mau
ei mata tuatua,-
Faaau atura te
moni, ia faarii
Tahiti comme
hohoa'ei lUDA,
e
rui'uraa
D’hommes
de toi comme. Abraham,
i ô tatou
nei,
te P"' faatere
e
oia
ohipa Toiairlr i
i te mau
haapii i te tamarii
to ratou huru nehenehe, e te
apiraa mai, ia ore to ratou
bapetitoraa ia totovahia ia tae to ratou
Teie te tahi mau parau
ta’na i horahoi a
mai i niua ia tatou :
0 Tdhili i ic pae
te Paiilifa. e o Kaledonî i
rà, un riro ia ci FETU.
1.
—
hiiia ■ le rà r<
le pa.c icnn r- te
a) I te pae o te faaroo : Ua haaivuna
te Evanelia i Tahiti, ua hee mai te na 'uy
innnhles
disciples doux et
Des
le Maître.
comme
I Thess.
5/24
Celui qui nous a aria i
Lui qui le fera Lia lu
Celui qui est en vous ni
Mon
père est depuis
des écoles du
te
Na te Sotaiete no
^
Mel
De
taata.
tei tere-tia i te pae o te
.
EaJ
De
E te mau metua e,
i te opape
.
Joseph.
4- vaillants héros comme Gédéoi|
patriotes comme Néhémie.
)au ta
f te tapea i
tiama o te
i
Kaledonia mà.
Jésus-Christ coiÿ '
comme
LACHERET, MisIONARE I Niu-Kaledoni,
TAPAERAA .MAI 1.0 TATOU NEI.
to’na utuafare aioa:
de
comme saint r.
et sans rep
Voici
te hoiraa i Faràni, r o ic
hoè taime làaearaa (congé), ua lap;;;' oia
.
De gagneurs dames
De chevaliers sans peur
ahipa papairaa i te paariraa.
hohoa O lUDA, e i to te papai hohoa rà
E ere atura ratou te tamaiti faahou na
tutonu-maite-raa i to’na mata i pia iho i
te Atua, mai ia 10ANE, na Satanirâ...
taua taata mata ino ra, eaha hoi ta’n.; i
ia au ia lUDA.
ite ma te hiti mahuta ?
I to’na tere no
Dai^laa
Panl.
saint
Haamata’tuaa te
To M'
a, U
1'
,
,,
confesseurs
De
l’Eglise a besoin :
dn péché comme
vainqueurs
De
ihoa, ta’na i
inailai i to loane.
Aila
ihoa, o taua
E oia mau
JEUNES
AUX
mea e
i)ipi. E mea rave ata te imi-haereraa i te mata tano no tera pipi e tera pijji.
Mea rave ata roa’tu rà te imiraa i te
hoè mata ia au i to te pipi herehia ra o
i mûri ae te
tuatua e te
mai te
te faaura rii niaite mai ra te hohoa
lOANE ta’na i papai i te tahi aenei tau.
natah
âme.
son
Teie, no roto mai i te mata
mioniio, tei, otiotihia e te hara,
mau
üa ilea râ
JUDA
lOANE El
je me
pohe.
à l'Ecole
Eclaireur en
1940, j'ai ét^
la bonne conduite, l'espl
l'application et l'honnl
travail, et la joie des Eclaireurs à rej
vice. Grâce à tout cela j'ai été pr^
sionné par
maraderie,
la chute.
■
b) I te pae politita : E tau fenua aiïiuaraau farani raua, i rotopu i te mau
'iiotu tiaraa Paratane.
Taio mai i te tuàtiraa i te api 3 nanairaa 1.
Publique.
Devenu
Plus tard,
les Tribus
pur ne
,
après la guerre, enseigr
j'ai compris que l'Ensei
suffirait pas du tout pour
/otn-ïV
/T
In
^nno
.Q Oq
fo|
it et
([1^2
2'c
—
•
mau
fifi i fualaupujm i ie
ohipa
a’ilé Evanelid i Kaledoni
mû.
e du
à) 0 te reo ïa : I Tahiti, hoè iioa iho
e foisi'eo. I
Kaledoni mà, e 40 reo ta;i-è lei
ai'oisiï'aiihia e lia 32.000 taata manhi. l’a pairiti-
(^ia le
teiiv
Bihilia i
roto'i
na i-eo
e
n’esliho.
I h)
Seigj^^aruru
i te nunaa maohi tei fatata i
faatianiàhia te mau maohi i
patahiti 1946, e ua faarirohia raton
==-^^^-^rii"raatira feraiii i te matahiti 1952.
lotie.
»
3,
Ua
Te.
—
ohipa faatupuraa Evanelia
Ekale.sia Kaledoni
!
.
esom
où
a eu
lieu
la jiau.sc,
deux Délégués
O
bavardent
le pasteur
APU, Présiileut
des
Eglises de N“‘‘‘-'-(ialédonic,
qui sait le français et 6
langues
du pays.
roa
di^e
it de
nos
mau papaa ïa : E 22.000 râ32.000 aniiè iho niaolii. Ai ta
e e
SIL().\iïIA”
“
Synode. Pendant
avec
malia anaè
l'phiraa no taua mau papaa ra i au i
vous
^aaroo Porotetani tei haamaramarama
î
le
0 te
païeiou,
rs
A
■
I
te
te
Te aparaparau nei
Adiuï, Tchavarii e o Apii, PcreiUeni
e
te
hi
te
mao¬
no
ie
Ekalesia
mau
E taal'a lie i te
ei
6
reo
reo
maohi,
no
matamiia
tono oia i te mau
oronietua i te
Papua e i te matahiti 1894, ua to-
ua
me
iliani.
•ist
te
,
mau
oronietua
‘^o’^oui iho,
te taiâ-ore i te
ohipa Misionare
rep
4édéoii
t
~
Te poroiraa
Tahiti
:
“ O
oe,
na
to
D()-NEV.\ ( Côte
à
mau
Niu-Heberida
to
sionnaire
de N‘''‘“-Calédouie
). Le tiiaPotin vient de remettre le
haaniata
ua
i
des filles de ia slstion mis¬
Loyalty iiiâ i
no
I teienei,.
iiioraa.
is
ma
Réception à MENEKO, l’éco-
crc
niâ.
net” traditionnel
K'ale
Tahiti,
au
pas-
ehavaru qui le remercie.
te
Metua i Patitifa iiei, o -matou
tamarii. Noa’tu to matou
ravai-ore,
au
def'h ™‘dou api,
os
ia rahi.
;
..,
ua
farii
oust'auturu mai;
df|amai...”
lia outou
Ua pupu
jio-
oia hoi te afairaa i te Eva¬
sn a ai® i ô te mau etene e
fera Lia hoi teie faaueraa !
st
matou i te
e ia
yai nei â. Na
i te
re
te
riiru
Potin, diakono-faa~
Haapiiraa Tamarii. i te
tiare. Na Tehauaru
e
fa¬
rii mai.
uputa teie iritihia i
matou... eialia e pa-
e
(suite de la
,,
Pela
î
page
Ce que Uakolo
2-3'^ colonne)
nous a
raconté
jeunesse saine et instruite. Alors
j'ai,;essayé
niipnf,a i vedette de 30 tonneaux emmenant déformer
une
troupe d'Eclaireurs, malgré ma
^Délégués de la N"’"^-(ialédonie au Sy- .'faiblesse. Les résultats
ont été
encourageants.
accorJe (qui a eu lieu dans l’ile Lifou.
Un bon esprit animait les
classes, et les mau¬
vais garçons,
pourindisciplinés, incroyants et molpropes, ont été changés par le bon
eiv nog
exem¬
I fp ujfui Aiwaha i
Lifou, ple des Eclaireurs.
jeune; Ajjooraa Rahi no te
Ekale.sia KaleJe suis sûr que
c'est^ aujourd'hui le bon
ué daf;_
moyen pour sauver .notre jeunesse, et
je vou¬
drais devenir un bon Chef '
Eclaireur.
On m'a refusé le
congé pour aller me per■fectionner en France dans le
ne
Scoutisme.- Je
sais pas pourquoi, mais cela
ne fait rien.
J'ai donné ma démission et
j'ai quitté mon
pays et ma famille pour aller en France où
Dieu et mes frères dans la Foi ne
me laisse¬
ront pas
seul.
-
Papeete, 18 Décembre 1953.
Te hoè
(
«
no
marsa'o vaiihohia
fe hoè rafere
o
unauna
i te
roto mai i te
Eialia ei Ekalesia mata
«
roto i te
te
e
liire-pure, ei mata
oi'aora,
Evanelia
luaha,
te mata
peni. ra¬
manu-
na
rumaruma
i
anaanatae rà,
roto i te.
oaoaraa
ijte
».
ua
ite
pinepine
oraora e
au
i te iiurn
no
te anaanatae i roto i te
oriraa o te taata Tahiti, tei tae mai
i ô matou nei ; e
inaha, i teie mahana i
roto i te fare-pure nei, aita e mata ataata ! ! Eaha, aita anei outou i oaoa i
te
Evanelia? Tei te feia no teie nei ao anaè
anei te oaoa ?
mau
Mau
1.
hoe
5
-
no
rii apî
parau
Tilcma i
Papeete. Üa tupu te
TAURUA-UI-API iiehenehe
roa e
te
nià i le
aua-fare-oronietua i Paofai. Aita
rua tu vcro i
faaapiapi. Ua iiianuia roa, ei
f'aaliaparaa i te feia o te jiari non. e : aita
te
Eiaha tatou ei “Ekalesia
peiiihia”,
: tei
faaunaunahia i rapae mai
oia hoi
rà
manu ».
mau
'
roto i to M. Laclieret a'oraa i
Siloama )
fare tei
mau
ua pan
atu to te
mau
e
pae,
■
Dès que j'aurai terminé ma
formation de
Chef. Eclaireur, je retournerai
auprès de mes
petits frères Calédoniens pour les aider et
Dieu m'aidera pqur cela ».
nsr
te tahi
ui-api Tahiti
oaoaraa, maori rà
arearcaraa ma te
uaina !
Iiiaha, aita hoè maa-taero,
e ua
iiau atu
te oaoa!
Na Poroï,
Tavaua-oire, i perelitehi i
Cassiau,
taua taurua ra, e na te taote M’’
no te
Taluia hantiraa.
Ua
te niau ])eu
rail
mau
3.
F.G.S.S. i t'aaavari i te
peretiteni
Te
P 0 R O T E T A N I
V E A
4
!vniene
e
Ï7
le
no
Inaha, te manao nei te
Tiienia i Ulnroa
tapae noa ia tere noa na
(Raiatea). .Ua haapaôhia te tere Hi‘opoàraa i te mahana Haajiiiraa Sabati no
'e mau feiiua i Rare, mai te 17 no Atopa,
inaitatai tei raveliia ;
navenave..
16
—
te nr-ii lea-
mau
hohoa (nncnia
tahi,
c
l'eia
i taua ohipa
Na te manuia ralii i l'aaoaoa i te
atoa toi rolîirolii i te amoraa
P"
ao
aratai i te ui-apî ia
to te l'eia tei
lesn ra, na roto
.)
no
i te
mâ.
mau l'avea
(Tahaa).
Haamene
l'are-pure ajiî no
Tavana Hau, te Haava, e te taole etc) ua ite au, na te atea
mai, i te t'pre api e te Fare-oe, tei vai teatea
mai, i
raro
Teie te
rê
mau
mai te mahana i haamau ai M‘Schloesing,
Faatere no te Sotaiete
lAiatupuraa-Parau, i te ofai tihi
(1952) e tae noa’tu i teie maha. Ua haatupai'aa o te ohipa,
oia i te Tamuta e te
atoa tei rave itoito i te ohipa,
maururu
mau
rima
Ua oti, ua
oia i te taviri i to‘u rima, e ua tomo
matou i roto i te
fare*
Na to Haamene i himene i
i l’oto, na to
mai.
Faaaha
e
rapae..
e
to Tiva i himene
tira, motu-niotu te ie..
SOUILLURE.^
faaterehia
no
te
e maua o
.Tacot.
A tahi ra, mai taliito mai â, tohifaarooraaite tairaatehoè oe fare-pure-raa i roto
i te ooa rahi i Haamene ra. la rahi te feia
tapaph ia “ Galilea ”, mai reira mai te
nelienehe
tairaa o te oe, ia ore te ohipa
ia riro ei iiiea lâufaa-ore.
G.P.
petite hermine égarée fuyait
serrés de l’armée françai|i hot(
dans l’ime des plaines de la Bretagplou
Ilaiiimal, apeuré, rencontre soudain ïtu â
ruissau boueux.
I^e traverser ? Noi^o i;
Souiller son beau pelage blanc ? Milàu i
fois non ! Plutôt la mort que la souilhu|. ia
I.e souvenir de cet épisode fut consef a n;
Sur l'une des antiques bannières bi'et^a i h
lies on voit, d’un côté, une petite hermtaata
effrayée, et de l’autre, en lettres d’or
fond blanc ; ‘'Plniùt la mort que la aoI^
Une
vaut les rangs
( Vaitoare )
( Vaiaau )
Mihi Tetuanui
»
3
Ginette Tetuanui
»
1
»
4
»
5
»
6
»
7
losepha ( Tevaitoa )
Tajieta Punuarii ( Fetuna )
Terai Ariitai ( Vaiaau )
Roto Aniana ( Faanui )
l'irou I^eu ( Poutoru )
»
8
Silia Teiho
»
8
Ponira
(Vaiaau)
Bila
liire
boue
(
mau
irava ; tuatapaparaa
Aiphiti; haapa‘oi’aa Betania).
hi‘opoàhia 22 tamarii, e
e 55 taata paari ; i AUTI,
31 tamarii e
21 taata paari ; i AVERA, 35 tamarii e
parau-no
I MOERAI, ua
64 taata
orduriers, des lectures et
souiller dans les lieuy^a
bonneur? Non, mille
Allons-nous nous
le vice est en
plutôt la mort que la souillure.
gardons à Jésus... Il ne s’est jamais sfa^p j ^
lé et II nous fera marcher dans la hifçQQ {
re et la pureté.
|
D’après A. Pélaz;
non,
rava
Tauturu veà-
Rurutu, i te haamarama-
Papeete: T. Walker 60,
Tuhaa I.
i te nunaa.
des
malsains ?
paari.
A rohi â, to
danul
douteuses/||
des
propos
—
faaineinehia
souiller notre âme
conversations
Allons-nous
(l^atio)
Vehiatua (Haamene)
l'ere lono i Riiniln. Na mua i te
Noela, lia tae na orometua i na oire e
toru, no te hi'opoà i te mau himene (Pia¬
no, Ruaau, Tarava ), e te mau parau tumu
4,
nei
iaiÿo:
Ronll
Manari|'
20, Teotahi 10, Teriimere 10,
Tutai 10, Enu 10, M™® Pambrun 10,;
Chevalier 10, Teuinatua 20. — Pirae : I
reà 50. — Paea: Teivitau 20, Teura
Te parabole no te pahi.
nahoa
Hi‘opo‘araa Haapiil'aa Sahati^e te rururaaDiakono. Ua opanihia te mau ohipa i te pô monire, na roto
i te hoè pureraa e te hoè mau paraparau-
e
rahi? A fatifati atu ai te an
PLUTOT LA IVIORT QUE LA
ia ratou te
2
ramaraa
I te Sabati, ua haapa‘o .Tacot raua o
Tuteao i te Oroà e i te monire, ua amui
faahou matou
noaa
»
Na Tuteao, Atonia, Tumata, e o Puhiava
i tauturu ia‘u no te pureraa teiM'aaauhia
i nia iho i te ioa o Galilea.
I niui’i aè i te reira, ua fariihia te
rahi manihini i te pae tino nei.
tamarii tei
Géline Ehb
Rè 1
i teie
orometua no Haamene,
orometua, e te mau
rave rahi i târii mai ia matou. I mûri
iho, ua faatere Mauarii i te huru o te
Na Mauaiü,
e te tahi
.tacot
hoa e
mau
I TI
lluîirE
:
aè i te rai rumaruma.
vabi jiarnparu ei vahi paari, tei amo
tare oi'ai, oia hoi o “ Galilea ”.
raa
tiàturiraa ia l'ati
E
opanihia teie na mahana oaoa rahi
i te hoè pureraa rahi i Betela
( a‘oraa : Phil. 316 ), e ua opéré M" .Tacot
tare-pure i teic nei ! Inaha, ua riro te
pupu
roto i to ratou
polie te machin
tipae anei ? E mea maitai ae te an
tahi maiteraa i nia i te pahi rahi e te paai
te
roto
Te haamanao noa ra vau i te tau i vai
varivari noa’i te vahi i tahatai, i l'aatiahia’i
•
na
e
te Vero
e
i te mau rc.
.
i tou tere (matou e te
te
:
Ua
na
Tilenm i //nn/nene
Ua tomohia te
noa
Titenia
no
mai.
tururaa.
ni.
10
tae noa’tu i te
nia iho i te fai
te tahi, boti to
vaa
to ratou paari.
Eaha rà e vare ! Nafea ratou ia rool
iho,
O te toru
mâ 1
ïa no teie huru tere, e ua manuia. Ua
Kmoc ia vai te ohi])a nelienehe tei rave j iteahia to te mau Haapiiraa tereraa i mua.
Ilia e le mau ]K)tii Rapa, oia hoi te papa- j
I te 16 e tel7 noTitema, ua amuihia te
hiai-aa jiopoi (Iniraa poi)?
! mau tamarii no na fenua e 5, tei roaa ia
l'a tauturu lahi mai te mau Amuiraa, j
raton te rê 1, e te rê 2. E 49 tamarii tei
t(< te Paroika
taatoa, ua roto i te mau
titauhia no te hiojioaraa amui, e 40 tei
taü‘a horoa... e ua oaoa roa te mau
tae mai i Uturoa nei. Na te Paroika i
Tamarii i te teretere iia nia i te “ Taxil'arii ia raton e te mau metiia tei apee
Boat ” tei lioroahia e Tony Tamaiti ei taute
te nelienehe !
taraa taata-ora,
pae e..,
to
tataitahi...
rao
tahi
I te matahiti api, ua orero te mono
Tavana Rahi i to’na aroharaa i to te fenua
nei.
puta to‘u aau i te Pai'ahole no te
pahi ta’na i ïaatia, ma te ani ia tatou ia
tahoè maite tatou, e i ihitai aravihi, e te
Ua
haapao maitai i to tatou pahi, oia
hoi
o
Oteania nei.
Ua haamanao atoa vau i to tatou
pahi
tahito, oia hoi te “ pahi tira ono ”, to tatou
ïa
Haapa‘oraa Evanelia.
Ta tahoè maitai tatou i nia i to
305 Frs.
MauruuI^^
itmaih
La parole de Dieu n’est point ^ jia \
nous apprendre à habiller, pour noiriipi ? '
Amuihia
Calvin
nous
dit
:
:
«
dre
G
éloquents et substils, mais pour
mer nos
vies
».
^
mono-noa-hia’i tktahit
reraa i te pô-matahiti api :
taero|u, ns
Teie ïa : aita te aau i tauihia, ua
(ta
vaha-noa-hia e te Evanelia. I Kor.îj®
**
i
Eaha te tumu
e
pari
Jaji t(
tatou
pahi-faaroo e tia’i. Ei reira te pahi e tapae ai, noa’tu te mau vero.
Imprimerie Elie F. .luventin
—
T;i®“
Fait partie de Vea Porotetani 1954