EPM_Vea Porotetani_195401.pdf
- Texte
-
Te 54
O
Matahiti
TE
—
VEA
BEOO I TE MATAHITI HOÊ
no
teie matahiti
apî
:
M.
“jO
vau
ora-niure-ore
Alepha e te Oméga, te matafaahopea, o te vai na, e o te
ai nei, e o te vai à e
mûri noa’tu,
a
o
te
lana-Hope
Onmaraa
:
Ua
papai te hoè rolii-pehe i
hoè hoa no’na
^‘'i
te tau... te
e :
«
mure
hoa e, te horo
nei te mau mahae
Auê hoi e, e ere te tau tei
(|a',... o tatou iho rà.
».
mure
.,.
.
Oia mau, ua
!
mahana, te
mau
ei faahaamana‘oraa i te
mè..
te
te matahiti 1953
mure
nei â te
mure
mau
mea
atoa,,
e
e
mau
hopea
te poto o to tatou
krna nei.
iËfau to tatou oraraa i te hoè pereoo...
( M® frehîs (tapea-raa) tei tere na nia i
titapou... E mea marù te
re i te haamataraa, e mea
puai râ to’na
re/'aa i te hopea.
IPia atoa tatou, e oioi rahi te hororaa o
tau i te pae hopea o to tatou oraraa.
E tià ia vai ia tapea e ia
tapoi i te tupupurumu
Parau
a a te
a
te Atua
:
«
e
hoi noa’tu
itoti i raro ae i te repo
Te vai nei te tahi pae
i te parau no
amoe
»? (Gen. 3/19).
téi hinaaro ia
teie hopea riaria,
/rpto i te
ï'e
è
[rà
te faaroo.
o
(^ita
te
mau peu rau no teie nei ao,
na roto i te mau rave a rau i te
râ
e ravea a
aau
maori
i|aturiraa ia Jesu, te Alepha e te Ome-
o|a hoi te A e te Z (i te reo tahiti :
A ç te V). Te matamua roa te faahoi. Aita râ to’na e hopea, e eita oia e
,
/
Teriihuaua
a
Tupaia,
/ifiia hoi Tuturi, oromeiiia.
\ (Rata na Philippe Ebb, orometua)
'
'
J
a
^
fanauhia Tuturi i Uturoa i te
mata-
189^. Ua paari oia i reira e tae noa’tu
î tau i
haaparahi ai to’na tuahine (Tutarau) ia’na i Poutoru. la tae i te tau
ipiraa, ua faaipoipohia Tuturi mâ, e
ira atoa te bapetizoraahia o Tuturi v.
te vai
o
...
Jesu,
Alepha, oia hoi
na...
te A:
»
riro ïa ei taata apî ».
Na roto i teie haei’ea
apî, ei taata apî,
e
taa maitai ia tatou te huru no te éà ta
tatou e haere nei na roto i te tau e vai i
mua ia tatou nei. Aore e taiâraa : I
Thés.
e
4/13
: ... ia ore outou ia taiâ, mai te tahi
pae, aore o raton è tiairaa (Espérance).
Tumu II: Jesu te éà, mai te
Alepha e tae
noa’tu i te
Oméga, mai te A
i te Z:
te vai nei...
Ei
«
o
e
tae noa’tu
».
pihai iho oia ia tatou i te mau raa,pouri taotao, te iti-
hana atoa, i roto i te
pehu
te
e
vero,
Tumu IV: Jesu te matamehai
to’na puai e faatia i
nia i tei hià i raro, e e amo i tei rohirohi
e tei
paruparu.
E
mea
auraa no
aroha te taala tèi ore i feruri i te
to’na oraraa e tei ore i ite i te
vahi ta’na
e
haere.
Tumu III : Jesu te
« o te
vai â
Oméga, oia hoi
te leta
Te
pupuhia i te rima
taoà vaiiho-taiata,
Gai. 4/19.
roto mai i te
ma.
E taata
puai
Haapaoraa Katolika-Roe
te aravihi Tuturi i te
la tae i te hoè mahana, tei nia
Tuturi
i to’na ro‘i-ma‘i, i tae mai ai o M’’
Vernier
e farerei ia’na. I nia i te
papai-fare te tarere-haere ra te mau anave no te tautai e
te mau matau, naô aéra oia : “ E
hoa,
eaha teie mau anave i ta oe ” ? Ite
oioi
o
Tuturi i
e
ta tatou
taeae
rii, eita te reira
e
to tatou oraraa,
tei
riro ïa ei
tae noa’tu i te mau
rave
Jesu,
e
to tatou
no
mau
Mataio
25/40.
Area râ te mau taoà haaputuputuhia na
roto i te nounou, te aau
pipiri e te popore
e tei
pau i te huhu e tei pé i te tutae-auri,
te piavare e te ninaemoa, e moe te reira
mau mea faufaa-dre i te abuso. E
hopea
riaria to te
e moe.
to te
oraraa e
faa-ore atoa. E
mau mea
te
î
fau-
raton.
mou
Jesu te matamehai
no
tei tià
faahou,
e
oia atoa te
e
faahopea. Teie hoi te auraa :
hopea, no te mea, te faaapi nei oia
mau mea
maitatai atoa
ia raton i te vahi
ma
te tuiiraa
mure-ore.
No reira, a horo noa’i te tau,
noa’i te
te
mau
mau
fetii,
mea mure
mou
Hope.
poiie noa’i
te fenua,
noa,
noa’i te rai
eiaha e peapea : A tuu râ
atoa i roto i te rima no
a mure
e
i te mau mea
Jesu, te Mana-
■'
Opaniraa
hoi
au
ore
roa
:
Joane 10/28
i te ora-mure-ore
raton
e
polie,
:
E
no
e
horoa'’tu â
raton...
e
e ore roa hoi rae riro i le haru
tou i roto i taù rima nei
ia vetahi ê...
ohipa ravaai.
ihora
e
no
mea
“
aau
atoa
mau mea
».
Oia te tapao hopea e vai i mua ia tatou
nei. A titan tatou ia’na. “ la mo‘a
outou,
te mo‘a nei au ”. E mai ta Paulo i
papai :
ia faahohoalîia te Mesia i roto i to ou¬
tou
J
to’na hanahana.
Metua..
e
faa¬
Ua tae mai, e ua riro te
Logo ei taata.
no te imi i tei moe e te faaora
i tei polie. Tei roto ia’na te ora e ua itehia
Aita
mana
te
Ua tae mai
i roto i te tau raumai.
.
e
hopea : “ Te Mana-Hope ’’.
i te
Na to’na
Preiss, Directeur-Gérant.
1954
Na to’na maramarama e to’na aroha e
aratai noa ia tatou e tae noa’tu i te fare
no
^
i '
faaroo m’na.
Oia te haamataraa.
Aita o Aherahama i fanau, te vai nei oia.
Oia te tumu no te fanauraa
apî : « la
fanau faahou outou e tia’i ». Oia te tumu
no te hoè oraraa
apî : a Tei roto tatou ia
«
hopea:
hauhia’i te
e tia ia’na ia horoa'toa ite
i te feia tei
Tiuniil: Jesu te
te
te
e
API
No reira
mure.
i.p6k. 1/8 ;
uehai
HIHI 1.
AHURU TARA.
MATAHITI
Ei feruriraa
—
POROTETANl
HOÈ
:
TENUARE 1954
manao
#
o
Vernier. E
teie to Vernier reo : “ E Tuturi e, e taui
oe i ta oe tautai i teie nei ”.
Ua ohipa taua parau ra i roto ia’na, e ua
farü oia i teie piiraa. Ua tae oia i “ Ilcremona ”
i te matahiti 1929, e ua fâatahinuhia oia i te 18 no Mati 1932. 1 te 27 no
Mati ua haaniauhia oia i Vaitoare. Na’ha
i faatere i te Oroa-Tiafaahouraa i taua niahana ra. Mareko 14/3.
Taio mai i te tuàriraa i te api 2 nanairaa
i.
--
Faaaha. Ua rave ])uai oia
i te ohii)a i te haereraa na nia i te maii
mr-uà e na te éà paruj)aru no te moana.
Ua maitihia Tuturi ei mero no te Tomite Tamau no te Tuhaa IV, e ei mero no
te'Apooraa Rahi Amui.
ki 5 matahiti i teie nei, ua haamata te
ati i te tajîea ia’na. Noa’tu te mau ravea
])aari, ua topa rii maru noa râ oia. Ua opanihia oia i te rave i te ohipa, aita rà oia
i fnaea.. Ua laaoromai oia i te mauiui; ua
Haamene e o
Parau rii
Mau
haamau-atoa-hia oia i Poiitorii. Pâro
atiira oia ei oroinetua no-naParoika e piti.
I miiri a'e iia faatere oia i te Paroika
no Tiva, i te vai olareraa ra, e i mûri iho
Ua
O
POROTETANl
VEA
2
Makatea nei
NO
taio Vea e : ia ite mai
paatoa e ua riro teie nei matahiti
ei matahiti taaè roa i Makatea nei.
tumu i taaè ai, o teie ia : oia hoi to
E te mau hoa
outou
1953
E te
2345678..
te mau
Faaroo tapajiaraa
mai i nia i teie
rururaa, e aore ra
to raton tere
I te avaè Me o te
ta raton mau mamoe.
Faatere i te Haapa‘oraa
mau
Taifarerei i
faatupu i to raton mau
nei motu, e
tahi aparaïutf/z-afl
na te orometua, e pupuhia’tura te tavitou r
i te rima o te Peretiteni, e mai ia’na pujiia lie
hia’atura i te rima no M‘"“ Meunier e na’['^ ;^(ii
i taviri i te tare na roto i te reo himeiiti. I
tei hinienehia mai e te Amuiraa Siloaiipru.
Tonio atura te mau taata atoa i roto.[,^ota,
tae i roto, na Teihotu te haamauraa Bit
lia, e na te Peretiteni te mau faaitoitof
Omuahia
Api
Moromoni
na
roto i te
roto i te Mataio 28 êie
la oti na te Orometua o te Paroita,
în C
mau faatiatiaraa i te parau no te opuar
hia taua tare ra, te haamataraa, e te
^
raa e tae noa’tu i te mau haamauàraij
i te hoè irava na
avaè Tiurai o te mau amaa KaTuamotu mai, e i teie avaè
na Tahiarii te pure faaotiraa.
la otp
Setepa
o
to
tatou
ia Peretiteni o Paraita,
laaoromai oia i te mau pariraa laatano
pae
varua
i
te
haapaohia,
ua
tahoè
e i te avaè Atopa nei o te Haapa'oraa Kalo’ua ati, e tae noa’tura i te 14 no Noema,
mau manihini i roto i te fare Paroitafi' I ig
tolika ia, no ta raton hopoiraa fata.
ua l’ave te Atua ia’na. I taua pô ra ua faa¬
faaneheiiehe-roa-hia, no te faariiraa ife d
tere O 'i'euiarai, i)° metua, i te putuputuraa
la haamaitai mai, e ia vai tamau mai
mau maitai jiae tino tei faaineine atea| can
ati ( loane 14/2).
te aroha o te Atua i nia i teiè nei môtu
e to OALILEA.
i.îl
I te Sabati, la no Novema, ua haajiao- iti, na roto i teie nei mau ueue huero.
Ei
haapotoraa
no
teie
nei
tere
i
toi’"
hia te oroa-hunaraa. Na Atonia orometua
un
Ei huapaoraa no teie nei man pairni
Peretiteni, o teie ïa te mau ohipa luiif!des
no Tiva, i faatere i te pureraa i roto i te
rii api.
tei ravehia e ratou.
fare-pureraa, na roto i te faahitiraa i te
I te poijioi mahana 3 e 9 no Setepa 1953
aitoraa no Mose i te faatereraaia Iseraela,
I te Sabati, uafaatiahia te oroa euplifP^^9^
noa’tu to raton huru. (Helicra 11/25). Na i tapae mai ai, Paraita orometua, e na
e i te pae ahiahi
ua haapaohia te pneir
orometua ra o Teihotu no Papara,~e o
Puhiava orometua no Uturoa i faatere i te
mau haapiiraa rii.
pac aiioo, na roto i te faahaamanaoraa i te Tahiarii no Maharepa,
E i te pô mahana piti o ta ratou ia pP^
aitc-'i’aa no Paulo i nia i to’na toroa, e tae
Fariihia i Tema‘o e na pupu ra Tuhaa
raa hopea i faatere, hoi anaè atu ai iiple i
roa mai i Mileto, te faaite nei oia i ta’na
lY e lerusalema. Ane le oaoa o taua farefenua Tahiti.
ai,poroiraa hopea : “.. . eita outou e ite faa- reiraa ra e.
Ua haapaohia taua pureraa ra, no te j|j
hoii i ta’u mata. ” (Ohipa 2Ü/25). I taua
la poipoi aè mahana 4 e 10 no Setepa,
taime ra te tiriri rii marù noa ra te ua i
U’I api, e no te feia Haapae e rave lïmes
ua haapa‘ohia te Tairururaa diakono i te
niaiho i te tino ohipa.
tei tairuru maitai mai i taua pô ra. lers d
hora 7 i te ahiahi, e rave rahi mau tumu
Ua ralii te mau poroiraa arolia tei tae
ta ratou ia jioroiraa hopea ia mau
parau faufaa roa i ferurihia. E mai te
mai. O AP"'’ Spelta tei faaite i te aroha o
maitai te mau U’I api, e te feia
reira’toa i te piti o te tairururaa ia poi¬
te Totaiete-Metua.
poi aè e mahana 5 i mûri aè i te piu’eraa i to ratou Tiama ta te Mesia i faatiig:|à g
I te pô, ua faatereliia na tuaroi e 5: Mai te pô.
mai ia ratou. O te huru Ta no te ma'jfouig
taio 26'8; Phil. 1'29 ; Eph. 3/17; Isaia
la haapotohia teie taua mau tumu pa¬
rau rii e au ia faatiatia-rii-hia’tu,
j
40/1.
rau ra:
nei tere i Makatea nei.
I4i tô ’lTituri i te toraa maitai o te faa.au SI
1... Te huru o te nunaa i te tau hope‘a
roo, ua oti to’na liororaa...
Papaihia : T.
ïa, e i te
nito ïa no te
Ph. E])h, or.
A oto i fei oto.
O vai tei oto ?
Tuturi, te mau
O te utuafare fetii ïa no
Paroika ta’na i faatere, te
Apooraa-Tuhaa no Raiatea mâ ta’na i auvaha, to te tino orometua e to te ApooraaRahi taatoa, O te piti teie o te orometua
tei mairi to raua taoto ma te hanahana
Tevaiautea e o Tuturi i roto
i teienei matahiti. Noa’tu te oto rahi no
to raua taa-è-raa, ua riro rà ei oaoaraa na
roto i te huru o to raua taviniraa i to
l’aua Fatu, e te haamaitairâa ite roo no
rahi, oia hoi o
te
Te faaite nei te Veà i te aroha ia Tu¬
turi V.,i te utuafare-fetii e i to te Paroika
Poutoru, ma te tiaturiraa e, na teie ati e
Evanelia.
nei.
miti no te fenua,
teie nei ao.
Evanelia o tei riro i teie nei
Te Ekalesia ei
nehenehe no te
Poroiraa na te A. R.
Ekalesia Tahiti
ei maramarama no
e
ei
maa
Te
fin na te nunaa.
Te Aroha o te Atua.
Te Apooraa
i te
diakono, et to’na ma-
na.
Te toroa mau o te
Ekalesia.
Te Satauro.
Te Ekalesia e te
U’I apî.
O te huru ïa no te mau parau
hia i taua tairururaa ra.
i feruri¬
I te mahana maa,
Setepa, ua haapa‘ohia te oro‘a
TOMORAA I TE FARE PÜTÜPU-
i te 12 no
no
te
TÜRAA
Haapa‘oraa-Evanelia.
faatupu i te boè hoturaa
no^
a
te
tairuru maite
i titauhia i
mau.
mai te mau manihini atoa
pihai iho i teie tare
nehenehe
jfiueni
Rahi Ekalesia
/|
Ua tupu te Apooraa no te mau Ekij
Fidji i te 16 no Àtopa, e teie te pori
ta te P"' no te Apooraa Rahi Ekalesi
baan
hiti i hapono ia ratou :
Te haamaitai nei matou i te Atiijî
ohoc
faatupu i te taamu-faahouraa i te
tiraa tahito.
Taatiraa tahito e
i te pure
tua e
AMUIRAA GALILEA.
O te hoè ia parau faufaa rahi. Hou i te
hora mau i faaauhia no te Tomoraa, ua
Apooraa
A.
ia
tahito roa : na'
arai na Jesu tei ani
riro tatou ei hoè...
Taatiraa^Jahito
no
2 te
'
Afliii
i to’nïihi/i
te mea ua
a
t
te
Haapii-Evanelia Tahiti, tei fdl’spc
inehia e Tihoni Wiliamu, i te Evi^^kfe 1
i to outou pae fenua e ua riro tatou cafare
na roto i te maramarama Evanelia ti^ tain
mau
i
na nunaa
e
piti.
mau no te mea ua farerei tino
te tavitou na roto i to tatou mau orome-
paraurtfiVota
3
P 0 R ü T E T A N 1
V E A
lesia, mai te ïnea te heru-rii-maite-noa
ore
hia nei te faaroo Evanelia
roo
te
e
faa-
mau
liemaraa. Ua tae
roa
tatou taoto
tahoè, no le tururaa te
te faaetaeta ia tatou te
pu|iia hoi M'' Preiss i te matahiti 1951
na’E? Adnet raua o Tehavaru i teie nei
himejiîti. Ua ite mata roa raton i to ou-
)
tahi i te tahi, no
e te tahi. la au tatou i to tatou
tahi
Siloaiiuru.
i
te
no
roto^notau fifi rahi teie
no
te mau Eka-
mau
tupuna tel tanu i te faaroo ma te aueue-
rotopu i teie moana rahi,
papu e te itoito taa-è.
Te haamanao nei to matou
te hora âraraa i to
na
;r e
i
ta outou
e
te faa¬
Apooraa i
ma te here taeae mau,
te ani i te Atua ia tauturu oia ia ou¬
ma
tou
ma
Apooraa
ta outou
no
hopoia rahi
e
te nehe-
nehe...
Bi
,raa
litoitoif
do 28
indigène
Calédonie
êle
aroita,
Bn
opuai
te
e
à droite.
ouàraa
a
bu et ne veut pas
l'efuse d’alier
loè
‘ai'oitagr'l’igname.
■iiraa
à droite.
ateal^ camarade l’a
le
ntl
tôt |
;re i
^
*
a
con-
laissé la bou,
,
f des champs.
L’au-
aeupliPlid^e que l’alcool
ihiiemi du peuple, du
ia te
l,;|de la jeunesse, et
ia
>u
p^\|France doit aider
ïple à combattre^cet
itu ai
.
te lÆ
ho
gauche :
habillés
[«mes
iers
d
mau
la
i
de jadis.
■>
en
On voit
Hafs^sfaatijjs Jd gauche :
te
™^%die participant à la,
noj^
légion d’honau grand chef Koui
T. H,
’iant. Délégué à l’Aslée du pays et mem-
tu,
..
jfluent
du Sjmode des
is Protestantes.
-
.U.
sia F\
I
au
CLICHÉ
EkJ
TEATA
por|^, ^
;e
TAATA-ORA
■'■'V
J ^-F ■:.! -J-
FRANGE-AUSTRALE
A L E D O H I
1
Ikalesii
I
haamaramaramaraa i te
te
Ati|_,,
te
ho^lJodod
^
)a.
na^'
i to’ns'
ua
tei
i
)
i nia i te pae ataii :
e
tia nei,
ma
te ahu
.
"T^io 1 te tiaà more. Te aro nei raua
ihi’l te tahi. Eaha te tumu ? E taata
aP
tahi, e taata haapae te tahi.
fpdepo nei te taata haapae i te taata
EvJ^^iM® haere e tanu i te ufi ei maa uta
eaf^re eiaha e faaea ma te haamauà
aelia t^ taime e to oe puai i te inu-ava.
te
tatou
k
Te hohoà i
raro
i te pae
atau
Ua farii te hoa inu-ava i te
teie taata
.
nimaa.
i te
:
aoraa.
Ua
vaiiho i te mohina i to’na pae avae, no ona
rave faahou i te ohipafaaapu.
te ineine i te
Te aparaparau
nei
nia i te ino
nia i te nunaa,
te ani i te Hau
raua no
ta te taero-aya e faatupu i
te ui-api e te ohipa, ma
Farani ia tauturuhia raton i te
i te enemi, oia
hoi
:
no
te
mau
atu
te riiaa-tacro.
Te hohoà i nia i te pae
Hohoà
aroraa
aito
ani
:
tahito, faaahuhia
ahu
peni tore-fau, e ma te mata
paraihia i te peni ereere, peni uouo. Ahio
i ta ratou mau papai, oia hoi, mauhaa
mau
tamai.
Te hohoà i
To tatou
ruru
no
i te pae ani.
taeae i te faaroo tei tai-
raro
mau
te faafetià i te tavana Rahi
ma-
ohi, ia Kovi Bouillant, mero no te Apoo¬
Fenua, e no te Apooraa Rahi Ekalesia
raa
Kaledoni. Ua tafetiahia oia i te fetia Hana-
hana.
P 0 R 0 T E T A
V E A
4
N I
Te
Eiaha
painu e... aita anei oe e
maniania noa,
c
e
e
fauturu râ.
rahi
toroa
fe faahapa noa..
Eave
no na
” ?
te
■.
tanta faahoro
e
te pereue
tei i ci
pereoo-puaahorofenua :
E piti huru taata faahoi’o-pereoo tei ite
pînepinehia :
Générale i te patete pape
pipi atura i nia i te rouru
reru,
Parabole
au
aéra
ite e: e taata
ra
...
ofirifiri
journal Français-Tahitien “ L’ai'
to Tahiti)
vrier 1903, nous extrayons l’article .
sous, écrit par Mr. Ed. Ahnne :
Du
Tahitiens ” (Te hoa no
nehenehe no taua taata toroa
ma te parau atu e : “ A faaite
TEAUA
Géné¬
rale Rahi ra o MEA, i pipi atu i nia iho
ia oe i te pape reru ia iteahia to oe hupehupc... o oe aore i tauturu i teie ati l'ahi.
atu
na
i te
mau
AHUUTU
taata atoa e, e na te
Le 20 décembre
mourait à
suites de la rougeole, un jeune honii
teimaha roa te
23 ans, Teaua Ahuutu, maître-adij i
pereoo e ua ino te purumu, e mea rave
l’Ecole française des Garçons.
*
Oia atoa o tatou, Eiaha e hio noa ma te
atâ na te puaahorofenua i te hutiraa. Te
Né à Moorea, Teaua était asstj
faahepo noa nei te taata faahoro ma te faaâhaâha noa i te feia tei rohirohi i te
tinai-noa-raa i te auahi rahi tei faaino ia
quand
il vint à l’école de Papeetcf^ P®
tairi, e te tuhi, e te paralii-noa i nia i te
tatou i te tau hopea nei.. . A tauturu râ,
dut beaucoup travailler pour regagp^l^i^^
pereoo, ma te tauturu-ore...
a tiwini ia ora te Haapaoraa Euanelia.
temps perdu. Mais à force d’applicîiF'®
Hoè â ïa huru e te ta'ii mau taata no
de persévérance, il rattrapa les camJ^^Pi‘i
tatou tei faahapa noa, ma te maniania, i
plus avancés et obtint successivemepaîia,
te mau ohipa Paroika, Haapiiraa-Poroteparau rii apî
certificat d’études primaires, son §P fe t
tani, Veà-Porotetani, etc... Aita roa rà
cat spécial, et enfin son brevet fraii*iï
1.
Te mauruuru nei tatou i te maratou i tauturu noa aè. E nafea ïa e maFort intelligent, d’une conduite irn|t'af
raa’i i te puaahorofenua ia urne? E na- j nuiaraa rahi ta tatou mau Haapiiraa tamachable (haapaoraa-hape-ore) très
i
rii i Papeete nei e i Uturoa hoi. Ua oaoa
lea oia e anaanatae ai ?
de ses mains et bon chai'pentier, 'Mhi*
roa te
mau tamarii e te mau orometua
2.
E mea è ïa te taata maitai ; eita
aurait pu facilement, soit comme ovtope
tei haapii ia ratou.
ïa e parahi noa ma te maniania noa e te
soit comme employé, trouver umf
y
2.
Ua faafetiahia Tapao i te 11 no
tairi. E j)OU oia i raro, turai atoa’i i te
tion beaucoup plus rétribuée qiu,,
Novema i mûri aè i te pureraa. Ua tupu
Teie
pereoo, e tae noa’tu i te vahi i titauliia.
d’instituteur.
E ia faaea te ohipa..., te paraparau mai¬ ïa ohipa i roto i te aua no te fare-oromeMais il aimait l’enseignement et s
nei Cl
tai nei oia i te puaahorofenua, e te paru 1 tua. Tei reira te huiniana. Na Poroï, Tail
était désireux de faire quelquei
vana-Oire
i
haamau
i
te
fetia,
i
mûri
aè
maitai nei oia i te maa, e te omiri-haere
pour le service de son Maître et de;®^^’ ™
i te hoè oreroraa na roto i na reo e 2.
nania iho i te puaahorofenua, mai te au e,
dre utile à ses compaü'iotes.
^
Ua
haamauruuru
atoa
te
Mono-Tavana
e tau na hoa rave ohipa amui raua...
Comme maître-adjoint à Taraya}^^^^
Rahi ia Tapao, o tei tavini i te fenua na
Oia atoa to tatou feia maitai, ite noa'i
à Papeete, il sut bien vite se faircf*^”^'
roto i te mau tau maoro, e ua haamau¬
ratou i te teimaha o te ohipa, éita ïa ratou
et apprécier de ses élèves et de ses*
ruuru M‘' Preis.s i te Hau tei horoa i te
e parahi r.oa, e tauturu
maitai râ ratou fetia hanahana i te hoè orometua Tahiti... teurs.
Tout en instruisant les autres,^
t
na roto i te parau maitai e te taoà maitai.
tiiiuait à travailler pour lui-même e,. .a
ei faaiteraa i to te Hau-Metua tiaturiraa
E mau hoa rave ohipa amui anaè ratou.
haa:
i te ohipa o tei faaterehia e te orometua
beaucoup et se développait sans
:i ra
au point de vue intellectuel et re
Tahiti i roto i to’na aià. A tahi rà orome¬
Eiaha e hio mai... A rave râ.
Nous
sommes convaincu que si 1 tua, t
tua Tahiti i tafetiahia i te fetia hanahana.
n’eût pas brisé ce jeune arbre, fiiohoa
I Ua farii Tapao i te mau parau na roto i
Ua ama te tahi tuhaa no te hoè oire rahi
te tuuraa i te hoè Parobole nehenehe roa
porté beaucoup de fruits. Par selorh’a
i te auahi. E ohipa rave atâ rahi te tinai Ai
naissances, par son intelligence o
ei hioraa.
raa. Ua faaitoito te pupu faehau tupohe
parle sérieux de son caractère erajm;
3. Ua taiohia te hoè parau faaite i mua
auahi no te tinairaa. Ua horo atoa mai
conduite, Teaua serait devenu un e ;faa
mai i te hoè mau fare-toa. Teie taua parau
te hoè Générale Rahi tuiroo ei tauturu i
remarquable et capable de rem hâra
ra : Uaina... nma mau! a hio na i te hape
taua ati ra. Ua iriti i to’na pereue, e ua
rahi no teie nei papairaa : Teie pai to’na
jjlus grands services à son pays cntiraa
pamu i te pape ma te haapao-ore i to’na taiôraa mau ; Uaina : maa maamaa mau ! compatriotes...
tamai
tiàraa toroa. Ua rave oia ma te rohirohi
Comme nous voudrions v(hi-ore
1.
—
Mai te mea ua
—
:
•—
__
—
'
■
e
te hou.
Haere mai ra te
hoè taata toroa atoa,
iho i te Générale, no te mataitai
noa i teie ati... Pai-au atura oia i teie nei
Générale mai to’na ite-ore e, e o vai teie
no
raro
taata e pamu
pao
maitai”!!
Générale : “ Mamu to
Hupehupe, faufaa-ore... A
vaha...
haere mai... a pamu
atoa”...
teie taata toroa, ma te
faaahaaha ia’na iho, na o atura : “ A hio
mai ua i to‘u huru... e teie nei hotuPahono atura
farani, oia hoi “ Te Anuanua " e te
no to Tahiti”.
reo
“Hoa
nei “ A faaitoito, a rohi, haa-
Pahono atura te
oe
E homa, i te tau no Viénot mà e no
Purune mà, ua iteahia e 2 Vea Porotetani
tei néneihia na roto i te reo tahiti e te
Mai taua anotau mai
ra
à, ua haapii-
noa-hia te mau ui e rave ralii i te reo fa¬
rani. No reira to matou feruriraa, e nenei
te
i
Yen Porotetani
na
reo
e
no
teie matahiti 19r)4,
piti. Ua taui atoa matou i
to’na hohoà ei faaravairaa. Na to outou
manaô maitai e tauturu ia matou,
lu tara i te matahiti.
nos
jeunes
Teaua
:
l’exenil
suivre
aimant l’étude et le travai
'6
prochahle dans leur conduite et sj ‘
ayant compris comme lui, que r^g
devons pas seulement vivre
poiij rélii
mais que tous ici-bas nous somiA^^'’^^
serviteurs d’un Maître à
un
qui
nous
jour rendre compte des
nous a
taleifja
confiés.
Ed.
■
■
(L jjjg
j-,
^uifto
Ahipf s
-
Imprimerie Elle F. Juventin
—
reste
lise,
]
Fait partie de Vea Porotetani 1954