EPM_Vea Porotetani_19531112.pdf
- Texte
-
Te 53
O
te Malahili
-
N0YF:MA-TITEMA 1953
—
llihi 11-12.
K /V £
HOO I ÏE
MATAHITI HOE: E
M. PREISS,
r.
A^tuS-Xy CL
SJ
VA‘U TARA,
Directeur-Gérant.
Ta tatou /Ipoor^a
Rahi Amuî.
faaarabia aenei, iia vaiihohia te Apooraa Uahi no te
Atopa no te tiairaa’tu i na aiivaha Adnot raua o
toi tonohia aenei i te inaii Ceniia Kaledoni nià i te
raa i te mau
parauc tupii maitai ai te Evanelia i te paeau
Patitifa nei.
Haamata’tiira te Apooraa i te 6 no' Atopa na roto i te pure
omuaraa i te ju'), tei faaterehia e Tehavaru. Ua huri oia i te
Mai tei
Tehavaru
feruri-amui-
avae
n
'■
f*
A.m.?
Pa-
talent i nia iho ia tatou, ma te faahaamanao i te
hoturaa o te mau talent ta te hui-tupuna i faaravai i to raton tau.
Ua ite mata oia i te mau tapao no te hoturaa neheneherahi no
te ohipa tei ravehia e te hui-tupuna i taua mau paeau fenua ra
i te tooa o tç : à l’a.
Na roto i na mahana e toru ua hiopoa maite na mero e 28 ite
huru o te tupuraa o te ohipa na roto i te mau avae i mahemo
aenei. E nehenehe anei ia parau e, ua tupu ruperupe te oliipa?
Aore ra, ua tupu hoene noa?.
Te au maite nei te laaauraa i te moana rahi nei i te tupuraa
ral)ole
no na
i teie nei moana rahi. E ere anei to’na huru
maniuo i te tahi taime, haautiuti i te
te tahi taime?.
Mea varavara te mau mahana raumai, e mea pinepine râ te
vero no te amahamaha, te auraro-ore e te mau tahoohooraa. Ua
itea papuhia te reira i roto i te tino Ekalesia. Eaha e ore ai .
Mai inutaa-iho mai â to Leviatana faaliautihutiraa i te moana
0
te
ohipa. Ahio na
i te mea taui-noa ?, ÎNIea
tahi taime, fetoitoi rahi i
rahi ia inorolii te mau
ohipa maitatai tei
opuahia e te Atua.
Jt
2
VEA
Ua oinnahia te
mau
POROTETANI
mahana
putupuluraa
roraa
iiehenehe rahi ei faaaraararâa i te
Na te
mau
iia
roto i te
nianao no
le
mau ore-
mau
auaha.
mono-peretiteni i faatere i taua mau tuhaa ra.
Na Koriugo i featere i te
parau no te ni maitihia(I Pet. 2/32)
e ma 'te faaite
papu i te mau tapao no te taata tei au maitai ei
tavini no te Atua, te Ekalesia e no te nunaa.
Na Tuteao i
vauvau i te
parau no te nana iti (Luka 12/32 ) oia
lesu, to’na mau enemi roto e rapae, e ta’na
mau inauhaa
tamai....
Na TajDao i faahiti i te
parau no te aito ra o Nehemia, (Neh.
2/12 ) tei oto i te mau ana parari no lerusalema, tei rautî i to’na
hoi te
nunaa
ma
te
nuu
ia
iti
ore
aau
na
ia hio
noa
anaanatae
e
i taua
te rima
jDarari
puai, e
tatou i te faainohia”. latahoe tatou
no
ra,
ia tia faahou râ i nia
ma te reo aito e : “ Atira •'
te tifai faahou i te mau
afafa
e te mau
parari ! e te mau vahi papaa.
Ua tuatiati maite teie nei riiau reo faaitoitoraa i te
mau auvaha
tei faaaueue i to matou
aau, e ua itea-maite-hia te manuiaraa i
roto i te mau feruriraa
parau...
Na roto i ie maitiraa feia-toroa ua
tamauhia te mau faatereraa e te mau mero no te
Tomite Tamau no te faatere i te
i>ahi
Evanelia na roto i te tau e haere nei.
Ua operepere maitehiti te faufaa-moni tei roaa
teie nei matahiti i nia iho i te
nei e i te mau tühaa i
rapae,
te auhune.
mai
tühaa
mau
ia
au
na
roto i
ohii^a atoa, i ô tatou
i te hinaaro
o
te Fatu
no
I te ahiahi mahanamaha ua
faariihia to te A.R. i roto i tefare
no na tuati Orofara, e faariiraa nehenehe roa e te oaoa mau.
Ua ite mata te mau auvaha-e; aita roa
te tauturu a'te nunaa i
maua noa. I te
pô, tahoe faahou atura matou no te faaroOraa i te
mau ])arau ta Adnet e o
Tehavaru i vauvau maite no to raua
tere i Kaledoni ma. Mataitai atoa matou i
te mau hohoa e te
tahi mau tauhaahamanihia e te rima ei
faaiteraa i te-haajjaoraa
i taua mau fenua ra.
a23Î
Ua puta te aau i to matou hiofaa i te hohoa
e
vai
noa
nei â i
rahi ia ratou.
Niu-Heherida
e
uà
no
tupu to matou
te
mau
e.tene
manao
aroha
*■
I te ahiahi mahana
jiae, o le opaniraa ïa i te Ajjooraa, e i te
pô, ua faaotihia na roto i te hoe pureraa rahi i Siloama tei î roa
i te taata. Na Arahiti i
haapao te tuhaa matamua, e na Preiss
i faatere i te aoraa : Luka
1117, oia hoi te parau no loane Bapetizo i tonohia e te Atua no te
faaineineraa i te hoe nunaa e au
no
te Fatu.
POROTETANI
VEA
3
Na Mihimaua, orometua
rahi,
rave
matahiapo, i,bapetizo i te mau aiu e
Tapao, orometua matahiapo atoa, i faatere i te
e na
Oroa-Moa.
Na te Tomite Tamau i faaoti
roa
i te
mau
parau
toe i'te poi-
poi mahana maa.
A ani
Atua, ia haamaitai oia i te
tatou i te
onoono
mau parau
atoa tei ferurihia ete A.R. A. tei ore i oti na roto i te parupai’u
Te hoè
mau
TEI
Te
ohipa tei iteahia i roto i te
tere Evanelia
mâ ;
Hoè tere i Rurutu
tere
i Moorea
;
mau
te Evanelia
no
Rurutu mâ
no
;
pae
Ua riro atoa te tere
e 1
Hoè tere i te
:
mau
fenua
nô
no
te
te faauta mai i te feia maimai î Orofara.
Te tare tuati i Orofara r Noa’tu te tahi mau
Rahi i te feia atoa tei
huru
tahi
O
ra.
amo
te faaroo. Ua peapea râ oia
taata Porotetani tei patoi
mau
faataiaraa,
ua
Te haamauruuru nei te Apoo¬
i taua hopoia rahi ra, noa’tu te
mau
Te
Matuita
i Kaledoni mà....
Loyer, to tatou tuati vahiné, ei
aroha. Ua tae oia i Maareva, i Rapa
oti neheriehe atura taua fare
raa
iio
Hoè i Raivavae
Piti i Makatea ; piti
piti faahaatiraa i te mau fenua i Raiatea mà ; e
te tere rahi i te
ite
Apooraa.
'
OTI:
mau
mau
taata.
i te hio‘raa ite huru no te
pouri noa i taua ohijia ra.
Ua iteahia te hoè mau itoitoi’aa
Paroika toaruaru e te paruparu. Auaa
Aufauraa Me
taa-è tei mono i te mau
to raton maramarama e te,ananatae o to ratou aau, ua tere rii
atura te Aufaura no
Te
mau
teie matahiti i
tairururaa
e
mua.
te mau Haapiiraa: E 6 Rururaa D“
haapaohia aenei : i Rurutu ( Avera ) i te Tuhaa 1 ( Paea ) ; i
Tuhaa 2 ( Teahupoo ) ; i te Tuhaa 3 ( Maevà ) ; i Heremona
tei
te
na
te tahi mau Diakono no
I roto i te Tuhaa 1 e te
4
Raivavae, e i Makatea...
haapao-atoa-hia te hoè mau haa¬
Rimatara
ua
e
piiraa no nia iho i te mau faatereraa i te mau Apooraa D°.
Te
ara
faahou nei te tahi mau Paroika
faahou-raa i te mau
haapiiraa faaroo huru
roto i te haamata-
rau.
tupu ruperupe atoa e 2 Rururaa Amui na te mau melo no
Ekalesia: hoè i Faatoai tei amui i to Moorea taatoa, e hoè i
Ua
te
na
Uturoa ei tahoèraa i to Raiatea.
VEA
4
Te
i te
POROTETANI
taa-è : Ua haapao niaitai te taliLpaeau rahi
tei faaarahia na roto L te Lata-Haaati no te math.
mau
pureraa
mau
pureraa
1952. Ua riro te Sabati matamua nà Mati ei faahaamanaoraa
apî e tupu nei i te taeraa o te Evanelia i Tahiti nei
(Ua tapae te pahi Evanelia i Matavai i
te pae no Mati 1797). Ua haapaohia te Mahana Revaraa no te
Fatu i to’na mahana mau, e ua manuia atoate Sabati mata¬
mua no Tiurai faataahia no te ohipa Haapae i te maa taero.
i te
mau
ui
to te fcnua tauii’aa...
e
Pororaa Evanelia na roto i te mau Yea
neneihia
e na
roto
haajîarare i te Evanelia, e te
vai atoa nei le Yea reo farani, oia hoi “ Le Lien”. Na te “ Yea
Orometua ” c taamu hoe i te mau tavini a te Atua, ma te haapiipii noa ia raton.
i te Radio
1900 Yea Poroteni tei
;
TEI ORE A 1 OTI
:
Te Ruraraa Orometua :
haapaohia oia i te liopea no Tenuare 1954, i Heremona. Na’na
fcruri faahohonu i te mau parau ta te Apooraa-Rahi i vaiiho
ei ohipa na -tana Rururaara... Teie hoi taua mau parau ra :
Te faaapiraa i te Ture-Haapaoraa ; te faatitiaifaroraa i te tabula
Pureraa avatea, c te mau Pureraa Hepetoma, e te Faraide-Oroa :
te feruriraa i te huru no te mau ohipa Haapae, te oroa Tiurai,
te Ui-apî c te mau Haapiiraa-Sabati ; e te euferaa na te mau D"
apî.
e
e
Ofai-Tapao i Matavai ei haamanaoraa
Apooraa-Fenua i te hoè
vahi ili i nia i te otue no Matavai ei tiaraa. Na te hoe Tomite
Te haamauraa i te
i to te Evanelia taeraa mai. Ua horoa te
maa
ohipa fautaa-rahrra. Na te mau fenua atoa e
mai i ta ratoii ofai maohi (mai te hoe opaa le rahi) ia
haamauhia i roto i taua ofai-tapao ra...
e
i'aaimeiiie i taua
h i])ono
Te
pipi
aua
:
te opuahia nei ia faaapi-roa-hia le mau
tare
ua paruparu roa te
farc tahito. O Heremona hoi te MAFATU nd te Haapaoraa Poronohoraa
no
te
mau
totani tei opéré
atoa. Eita’tura
e
pipi. Uatae
roa
i te tau,
mau orometua faaineinehia.na te mau fenua
nehenehe ia vaiiho noa ia’na iTe hoe hioraa
i te
hupehupe. Te fatata nei te mahana e titauhia’i le tauturu no le
nunaa
laatoa. Te imihia nei te hoe Tomite
jMauarii
raua
Ua iiiairi
e
o
Teriieroo tei
amo
i teie
rahi ei
e
amo
ia
ohipa i le matahili 1927.
29 matahiti i teie nei.
Na tatou ïa
monoraa
laahoii. A rohi, a faaitoito...
VEA
9
POROTETANI
Te toe nei â te niau Eteiie i Nui-Heberida mà te
e : A fano mai i ô matou iiei, e tauturu mai.
■
tiaoro mai
nei
0 vai te haere ? 0 vai te taata
aau
aroha
e
ineine i te pahono
i teie nei aairaa?
0 vai te au no taua ohipa ra ? Te taata
ia’na ilio, tei maramarama i te taio e te
tei maramarama i te parau a te Atua.
raa
e
ïa tei ite i te haapaepapai i te reo farani,
O vai te taata aau taia-ore? Tei hinaaro ei aito mau
i te roo nehenehe rahi o to tatou mau tupuna.
? A haa-
manao
Te parau a fe Afya i rurî-l-hla.
Te raveà maramarama na Satani: o to’na ruri-è-raa
Parau na te Atua, ei faatupuraa i ta’na mau faainoraa.
i te
Teie te tahi il’ava tei riro ei mauliaa na’na (Luka 16/10):
“O tei haapa‘o. i te mca iti ra, iia haapo‘o maitai ntoa ui i te
mea rahi... ”
Teie hoi te tatararaa no te feia faaturori i te ohipa maitai : A
haapao noa i te mea iti... afai mai i te toata rii no te ohipa
na te Fatu..
ua rayai roa ïa... Eialia e faarahi. Tei afai mai
i te mea iti ra, ua afai mai ihoà ïa i te mea rahi.
Ua taa noa ia tatou te pouri e te ino no teie huru tatararaa.
Te vai ra te taata rii tei vare noa i te parau haavare.
Teie te auraa mau no teie irava : Te taata tei ite i te haapao
maitai i te mau ohipa haehaa ma te faahope i to’na puai, to’na
anaanatae, e tei haajîao-maite ma te parautia i te mau ohipa
maitatai, noa’tu to raton haehaa; e nehenehé ia tiaturi i taua
taata ra no te tahi mau ohipa rarahi.
A hio i te tahi taata faaroo tei ite i te haapao maitai i to’na
utuafare e ta’na mau ohipa faaapu, tamuta. .., etc.... ; e nehe¬
nehe ïa ia tiaturi ia’na no te mau ohipa rarahi no te Paroika e
.
no
te fenua.
Te tahi atu irava maitihia e
Satani ei mauhaa na’na (Mataio
i
: “ Areà ia pure oe ra, e haere
roto
Na te feia taiva i te mau pureraa amui i
otoheraa e ei faatiaraa i to ratou taiva. l'a
5/6)
i lo piha...”
maiti i teie irava ei
ite noa raton, e aita
haapii ia monohia te mau pureraa amui i te pureapipitihia e tia’i. Ua faahapa noa lesu i te pure
purehia ma te teoteo i mua i te aro o te taata.
la taiva te taata i te pureraa na roto i to’na riri e te inoino,
eaha hoi te faufaa no te pure i te uluafaio, e i te tahi atu valii,
ia pure ma te aau tairoii'o?
E hora-papua te mau pure purehia ma te aau tamaumau-noa
roa
lesu i
hima. la
rave
POROTETANI
VEA
i te riri ia velahi è. Te tahi pae, parau noa’i ratou e : e pure^,
ratou i te fare..., aita roa ratou i haapa‘o i to ratou pureraa i
te fare. Eiaha e tiaturi i teie huru parau.
ORQA
Luka2/15
"
:
..
mea
Tumu I.
—
NOELÆ
.mai haere tatou i Betelehema e hi‘o i taua
ra, ta te Fatu i faaite mai ia tatou nei.”
O uni
mcui
ta raton i ite i to raton taeraa i Betelehema ?
Teie ïa
Pahonoraa 1.
“ E aiu iti aruai’u ! ”
:
Ua maerè paha ratou i teie aiu iti i to ratou iteraà atu, iio te
mea te Liai noa ra ratou i te hoè Mesia, i te hoè Faaoi’a, oia
hoi i te hoc arii maiia e te puai e te hanahana, ia au i te rahiraa o te mau tohu. E inaha, e aiu iti aruaru te taoto noa ra i
roto i te phatene, ua vauvauhia i te matie e ua vehihia i te ahu.
0 te reira mau te haapiiraa rahi no te Noela. -Eere i te mea ‘
tia i te hoè arii mai ta te taata e manao nei, aita oia i fanauhia
i roto'i te hoè aorai unauna, ua fanauhia rà ei aiu veve'e te
rahi i te taoto-noa-raa i roto i ta te puaa vairaa maa. E
maerehia é te taata nei, i na ô ai te ruhiruhia ra~o
e : “Inaha hoi, ua haapaohia teie nei tamaiti ia hià to
e rave
hia ;
Atua
rahi,
e
tia faahou to Iseraela
e rave
aroha
tapao
Simeona
Iseraela
rahi. Ei tapao marô-
tapao maere râ na te taata, e tapao hinaarohia râ e te
roto i te hohoà
na
i to’na Basileia i te
Mai te
mea
te teoteo
nei ao, e tia noa i te
liaelira e te paruparu.
Pal
(inoraa
2:
Tac atura te
e
haamau ai te Atua
nei te taata i te
noa
mana
puai
no
teie
Atua là faatupu i ta’na na roto i te mea
Teie ïa
mau
te hoè aiu iti
no
nei.
ao
tiai
:
“E tamaiti
mamoe
na
te Atua!”
i Betelehema, ite attira ia Maria
rana o Josepha e taua aiu itrra te vai noa ra i roto i te phatene.
E tamaiti na te taata, eere anei ? Oia mau i, to ratou hioraa. E
tamaiti rà na te Atua ia au i te parau a te melahi i fâ-mai ia
Maria ra e : “.. .e pou mai te Varua-Maitai i nia iho ia oe, e na
te mana no te Teitei e tamaru i nia iho ia oe,' e parauhia hoi
tena
na
tamaiti; te tamaiti
a
te Teitei.”
i to’na huru Atua, o te Logo ïa i vai na mai te matamua mai à, tei hamani i te mau mea atoa hei, e taua Logo ra
ua riro mai ei taata, e ua tiahapa mai i ô tatou nei i roto i te
tino taata ta te phatene e vauvau nei, ia riro Oia ei aito i te
la
au
haavîraa i te
e
[
mana o
te Diabolo
e
ei foaore i te hara
a
to te
tupu ai te parau a te melahi i te mau tiai mamoe : “ Eiaha
mataù inaha hoi parati maitai laù i hopoi ia outou nei o tei riro
ao.
CC
Vo
l
i
“
ei
VE A
Tl
te taata atoa. Auanei i fanau ai te Ora
oaoaraa na
i te oire
PÜROTETA'NI
no
outou
Davida, oia hoi le Mesia o te-Fatu”. Ta te melahi
atoa i parau mai ai ia .Toscplia ra e : “ Na oe e mairi i to’na i‘oa
ia lesu, e faaora hoi'oia i te taata i ta raton man hara”.
Ua
no
tiai inamoe i teie parau apî, na ô aè ra raton
haere tatou i Betcleheraa e bi‘o i tana mea
ra
Tamaiti na te Atna i te phatene ei hopoi mai i te parau oaoa
i te aau-marù, ei faaor'a i te feia
aau-oto, ei faaite i te ora i te
tîtî, ia matara noa te feia i tapeahia ra.
Mai haere atoa tatou i Betelehema e hi‘o i tana mea ra ; lesn
;
i roto i te
tbu i taua
teo,
e
mariT
te
oaoa
raton iho
te
e
man
“Mai
veve ;
veve
no
tatou i fanau
no’na
maua no
ra.
teie nei
veve
mai ai, ia faufaahia ta-
A
tahopu tatou ia’na tei haavî i te teoao
pouri, na roto i to’na haeliaa, e te
te aroha.
Ira va opani :
Ronia 12/1.
Taataparea,
or.
Tere i Hiu-SSaledonî mâ.
( Mau
parau
haapotoliia, tei iiitihia
no
roto mai i te “ Kapport ” no Tehavaru or. )
V
“
—
I Do-Neva ( te pù rahi no to tatou
Haapaoraa Porotetani i
.Kaledoni ), tei reira te aua pipi : haapiiraa tamaroa, haapiiraa
tamaliine, haapiiraa tamuta, ohipa faaapu, etc...
Ua tae maua i MENECO, oia hoi te
haapiiraa tamahine faahiahia tei riro ei arueraa na te Tomite no Patitifa Apatoa. Ua
farii-oaoa-hia maua na roto i te man peu o te fenua, oia hoi .•
himene navenave, pupuraa i te hoè ruru tiare e te hôè mau
Ijaran'mont tei taamuhia i nia iho, ei4apa‘o no te aroha.
Na te Diakono maohi
ia maua, e ua
pahono
—
faatere i teie
maua na
Haapiraa rahi
roto i te ioa
no
—
i farii
te Ekalesia Ta¬
hiti,
e ma te faaite i to maua oaoa, mai te hoè metua tei oaoa i
farerei i ta’na mau tamarii.*“0 Tahiti te metua, o outou te
tamarii. ”
te
Ua faahaamana‘o maua i to te Evanelia taeraa mai i Tahiti,
to’na maùeraa atu i to raton pae. là oti te aroharaa rima, ua
pupuhia mai te hoè tamaaraa maohi, oia hoi te “ Bunia ”.
Ua farerei atoa maua i te putuputuraa no te mau Tamarii tae
hito o fe mau Haapiii-aa Porotetani : e mau orometua,
tavana... Ua farii atoa mai raton ia maua na roto i te
tumu no te fenua ta te Evanelia i vaiiho.
Ua faaite
maua
i to
maua
oaoa
i te nianuia rahi
o
diakono,
mau
peu
te tuuraa
upeà... i teie
mau pae fenua, na roto i te valii nehenelie ta maua
i hi‘o i teie mau taata maitatai. Aita râ te
ohipa i oti, te vai nei
à te
(
mau
etene i Niu-Heherida. Na
Charlemagne i faaite mai ia
VEA
12
‘POROTETANI
i te hoè teata-
i te hohoà o te mau etcne i rcira na roto
tae noa’tu î ta raton mau peu.
I te Sabati 9 no Atete, ua faatere maua Adnet
Irava no Adnet : Mareko 4/38 ; ta‘u irava :
maua
raa,
i te pureraa.
Mataio 4/19. I mûri
fariihia maua e to te fare-liaapiiraa taraaroa,
apî. la oti-te mau himene, te oreroraa, te pupuraaufi, te ruru tiare etc..., ua pupu-atoa-liia mai te maa tumu,
aè i te pureraa, ua
te aua-pipi, e te ni
“Bunia”.
oia te
Te Bunia, o te
umara,
Ua hamani au,
nei,
e
I te
tehu te ià.
monire 10
tei reira te mau maa atoa : ufi,
haari... o tei euhia i roto i tè ahimaa.
hi'oraa na raton, i te ià ota o te fenuaTahiti
hoè ïa puohu
puaa, moa,
ei
no
Atete, ua tupu le tere
hi‘opoa i te mau
Pa-
i tera vahi. I te
hoè tamaiti tei riro ci pipi na
Bey-Lescure, o Mataio te i‘oa, e tuati i te fare ma‘i, e e auvaha i
te Apooraa Bahi no te fenua Kaledoni. Ua aroha vau ia’na i te
i‘oa no Bey-Lescure. Mai reira, ua tae maua i te hoè vahi, tei
reira te hoè ofai tapao, e ua ootihia te i‘oa no te hoè tamarii tahiti,
Ezera a Mai, tei taparahihia e te feia orure-hau i te tamai.
1914-18. Mai reira, ua haere maua i te hoè Paroisa atea roa i
uta, i ropu i te mau mou‘a, e ua fariihia maua i reira., Tei
reira noà maua i pô ai ; no reira, ua tioi mai maua mai te arataihia e te hoè mau taurearea na te mau vahi fifi e te leitei, e tae
roisa e te mau fare haapiiraa i
tahi nunaa, ua farerei maua i te
tera faa, e
o
tel reira'to maua pereoo.
matou i Poyes, i uta roa, e vahi nehenehe
râ, e" te papu i raro a‘e i mau moiPa. Ua farii-atoa-hia maua
i reira na roto i te mau peu tumu o te fenua. Tei reira to maua
farereiraa ia Kowi Bouillant, e Tavana paieti mau, e faehau tahito no te tamai 1911-18 ; e melo i roto i te Apooraa Bahi Ekalesia e no te Apooraa Bahi no te Fenua. I mûri aè i te fariiraa
noa’tu i te puruinu,
Mal reira, ua tae
mauruuru
ralii, ua taoto maua
(Te opiïàliia
i l’eira.
iici te ‘‘hoè veà taa-fe ” no te faanavai
i te mau pai’au no Kaledoni e no
' ~
Niu-Hebericla. )
^
10, Manarii 20, Teriitua v.
Ï (Paea) : Tamu 20, MBeiatua 10. — Tühaa V
Tuhaa VI (Ainona): Triffe 100,
Tâllfuru Veà l (Papeete): M“‘'“ Vii
50, T. Toofa20, M. PiétrilO. - - Ti haa
rii Torea 20. — Tuhaa IV (Ulurou):, L.
(Raivavae) : Tauirai d”
Kekela 20,
,20.
,,
Amuihia
Lmprimebie
:
--
’
Mauruuru.
300 farane.
Eue F. Juventin
Papeete,
Tahiti.
,,
3
Fait partie de Vea Porotetani 1953