EPM_Vea Porotetani_19531112.pdf
- extracted text
-
Te 53
O
te Malahili
-
N0YF:MA-TITEMA 1953 — llihi 11-12.
K /V £
HOO I ÏE
MATAHITI HOE: E VA‘U
M. PREISS,
'■
f*
A.m.?
TARA,
Rahi Amuî.
aenei, iia vaiihohia te Apooraa Uahi no te
Tehavaru
feruri-amui-
Atopa no te tiairaa’tu i na aiivaha Adnot raua o
toi tonohia aenei i te inaii Ceniia Kaledoni nià i te
raa i te mau
parauc tupii maitai ai te Evanelia i te paeau
Patitifa nei.
Haamata’tiira te Apooraa i te 6 no' Atopa na roto i te pure
omuaraa i te ju'), tei faaterehia e Tehavaru. Ua huri oia i te
avae
n
A^tuS-Xy CL S J
Directeur-Gérant.
Ta tatou /Ipoor^a
Mai tei faaarabia
r.
Pa-
faahaamanao i te
faaravai i to raton tau.
neheneherahi no
te ohipa tei ravehia e te hui-tupuna i taua mau paeau fenua ra
ral)ole no na talent i nia iho ia tatou, ma te
hoturaa o te mau talent ta te hui-tupuna i
Ua ite mata oia i te mau tapao no te hoturaa
i te tooa o tç : à l’a.
Na roto i na mahana e
huru o te tupuraa o te
toru ua hiopoa maite na mero e 28 ite
ohipa na roto i te mau avae i mahemo
aenei. E nehenehe anei ia parau e, ua tupu ruperupe
te oliipa?
hoene noa?.
Te au maite nei te laaauraa i te moana rahi nei i te tupuraa
Aore ra, ua tupu
0
te
ohipa. Ahio na i teie nei moana rahi. E ere anei
to’na huru
maniuo i te tahi taime, haautiuti i te
tahi taime?.
Mea varavara te mau mahana raumai, e mea pinepine râ te
i te mea taui-noa ?, ÎNIea
tahi taime, fetoitoi rahi i te
tahoohooraa. Ua
papuhia te reira i roto i te tino Ekalesia. Eaha e ore ai .
Mai inutaa-iho mai â to Leviatana faaliautihutiraa i te moana
rahi ia inorolii te mau ohipa maitatai tei opuahia e te Atua.
vero no
itea
te amahamaha, te auraro-ore e te mau
Jt
2
VEA
POROTETANI
Ua oinnahia te mau mahana
roraa
putupuluraa iia roto i te mau oreiiehenehe rahi ei faaaraararâa i te nianao no le mau auaha.
Na te
mau
mono-peretiteni i faatere i taua mau tuhaa ra.
Na Koriugo i featere i te
parau no te ni maitihia(I Pet. 2/32)
'te faaite
papu i te mau tapao no te taata tei au maitai ei
tavini no te Atua, te Ekalesia e no te nunaa.
Na Tuteao i vauvau i te
parau no te nana iti (Luka 12/32 ) oia
hoi te nuu iti na lesu, to’na mau enemi
roto e rapae, e ta’na
mau inauhaa
tamai....
e
ma
Na TajDao i faahiti i te
parau no te aito
ra o Nehemia, (Neh.
2/12 ) tei oto i te mau ana parari no lerusalema, tei rautî i to’na
nunaa
ma
te
ia
ia hio noa i taua
jDarari ra, ia tia faahou râ i nia
anaanatae e te rima puai, e ma te reo aito e : “ Atira •'
ore
aau
tatou i te faainohia”. latahoe tatou no te
tifai faahou i te mau
afafa
e te mau
parari ! e te mau vahi papaa.
Ua tuatiati maite teie nei riiau reo faaitoitoraa i te
mau
auvaha
tei faaaueue i to matou
aau, e ua itea-maite-hia te manuiaraa i
roto i te mau feruriraa
parau...
Na roto i ie maitiraa feia-toroa ua
tamauhia te mau faatereraa e
te mau
mero no te
Tomite Tamau
Evanelia na roto i te tau e haere nei.
no
te faatere i te
i>ahi
Ua operepere maitehiti te faufaa-moni tei roaa
mai na roto i
teie nei matahiti i nia iho i te mau tühaa
ohii^a
atoa, i ô tatou
nei e i te mau tühaa i
rapae, ia au i te hinaaro o te Fatu no
te auhune.
I te ahiahi mahanamaha ua
faariihia to te A.R. i roto i tefare
a23Î no na tuati Orofara, e faariiraa nehenehe roa e te oaoa mau.
Ua ite mata te
auvaha-e; aita roa te tauturu a'te nunaa i
pô, tahoe faahou atura matou no te faaroOraa i te
mau ])arau ta Adnet e o
Tehavaru i vauvau maite no to raua
tere i Kaledoni ma. Mataitai atoa matou i
te mau hohoa e te
tahi mau tauhaahamanihia e te rima ei
faaiteraa i te-haajjaoraa
i taua mau fenua ra.
Ua puta te aau i to matou hiofaa i te hohoa no
mau
maua noa. I te
e
vai noa nei â i
rahi ia ratou.
te mau e.tene
Niu-Heherida e uà tupu to matou manao aroha
*■
I te ahiahi mahana
jiae, o le opaniraa ïa i te Ajjooraa, e i te
pô, ua faaotihia na roto i te hoe pureraa rahi i Siloama tei î roa
i te taata. Na Arahiti i
haapao te tuhaa matamua, e na Preiss
i faatere i te aoraa : Luka
1117, oia hoi te parau no loane Bapetizo i tonohia e te Atua no te
faaineineraa i te hoe nunaa e au
no
te Fatu.
POROTETANI
VEA
3
Na Mihimaua, orometua matahiapo,
rahi,
rave
e na
i,bapetizo i te mau aiu e
Tapao, orometua matahiapo atoa, i faatere i te
Oroa-Moa.
Na te Tomite Tamau i faaoti roa i te mau parau toe i'te poi-
poi mahana maa.
A ani
i te Atua, ia haamaitai oia i te mau parau
onoono tatou
atoa tei ferurihia ete A.R. A. tei ore i oti na roto i te parupai’u taata.
Te hoè mau ohipa tei iteahia i roto i te mau Apooraa.
TEI
Te
'
OTI:
tere Evanelia : Hoè tere i te mau fenua iio Matuita
mau
mâ ;
Hoè tere i Rurutu ; Hoè i Raivavae
tere
i Moorea ;
Piti i Makatea ; piti
piti faahaatiraa i te mau fenua i Raiatea mà ; e
te tere rahi i te
mau
Ua riro atoa te tere
te Evanelia
ite
no
e 1
Rurutu mâ
no
pae i Kaledoni mà....
nô
no
Loyer, to tatou tuati vahiné, ei
Maareva, i Rapa
te aroha. Ua tae oia i
te faauta mai i te feia maimai î Orofara.
Te tare tuati i Orofara r Noa’tu te tahi mau faataiaraa, ua
oti neheriehe atura taua fare ra. Te haamauruuru nei te
Apoo¬
Rahi i te feia atoa tei amo i taua hopoia rahi ra, noa’tu te
huru O te faaroo. Ua peapea râ oia i te hio‘raa ite huru no te
raa
tahi
mau
taata Porotetani tei
patoi pouri noa i taua ohijia ra.
Ua iteahia te hoè mau itoitoi’aa
taa-è tei mono i te mau Paroika toaruaru e te paruparu. Auaa
Te
mau
Aufauraa Me
to raton maramarama e te,ananatae o to ratou aau, ua tere rii
atura te Aufaura no
teie matahiti i mua.
Te mau tairururaa e te mau
Haapiiraa: E 6 Rururaa D“
haapaohia aenei : i Rurutu ( Avera ) i te Tuhaa 1 ( Paea ) ; i
te Tuhaa 2 ( Teahupoo ) ; i te Tuhaa 3 ( Maevà ) ; i Heremona
tei
na
Raivavae, e i Makatea...
4 ua haapao-atoa-hia te hoè mau haa¬
te tahi mau Diakono no Rimatara e
I roto i te Tuhaa 1 e te
piiraa no nia iho i te mau faatereraa i te mau Apooraa D°.
Te ara faahou nei te tahi mau Paroika na roto i te haamatafaahou-raa i te mau
haapiiraa faaroo huru rau.
Ua tupu ruperupe atoa e 2 Rururaa Amui na te mau melo no
te Ekalesia: hoè i Faatoai tei amui i to Moorea taatoa, e hoè i
Uturoa ei tahoèraa i to Raiatea.
VEA
4
POROTETANI
Te mau pureraa taa-è : Ua haapao niaitai te taliLpaeau rahi
i te mau pureraa tei faaarahia na roto L te Lata-Haaati no te math.
1952. Ua riro te Sabati matamua nà Mati ei faahaamanaoraa
apî e tupu nei i te taeraa o te Evanelia i Tahiti nei
(Ua tapae te pahi Evanelia i Matavai i
te pae no Mati 1797). Ua haapaohia te Mahana Revaraa no te
Fatu i to’na mahana mau, e ua manuia atoate Sabati mata¬
mua no Tiurai faataahia no te ohipa Haapae i te maa taero.
i te mau ui
to te fcnua tauii’aa...
e
Pororaa Evanelia na roto i te mau Yea
neneihia e na roto
haajîarare i te Evanelia, e te
vai atoa nei le Yea reo farani, oia hoi “ Le Lien”. Na te “ Yea
Orometua ” c taamu hoe i te mau tavini a te Atua, ma te haapiipii noa ia raton.
i te Radio ; 1900 Yea Poroteni tei
TEI ORE A 1 OTI :
Te Ruraraa Orometua :
haapaohia oia i te liopea no Tenuare 1954, i Heremona. Na’na
fcruri faahohonu i te mau parau ta te Apooraa-Rahi i vaiiho
ei ohipa na -tana Rururaara... Teie hoi taua mau parau ra :
Te faaapiraa i te Ture-Haapaoraa ; te faatitiaifaroraa i te tabula
Pureraa avatea, c te mau Pureraa Hepetoma, e te Faraide-Oroa :
te feruriraa i te huru no te mau ohipa Haapae, te oroa Tiurai,
te Ui-apî c te mau Haapiiraa-Sabati ; e te euferaa na te mau D"
apî.
e
e
Ofai-Tapao i Matavai ei haamanaoraa
i te hoè
maa vahi ili i nia i te otue no Matavai ei tiaraa. Na te hoe Tomite
Te haamauraa i te
i to te Evanelia taeraa mai. Ua horoa te Apooraa-Fenua
ohipa fautaa-rahrra. Na te mau fenua atoa e
mai i ta ratoii ofai maohi (mai te hoe opaa le rahi) ia
haamauhia i roto i taua ofai-tapao ra...
e
i'aaimeiiie i taua
h i])ono
pipi : te opuahia nei ia faaapi-roa-hia le mau tare
te mau pipi. Uatae roa i te tau, ua paruparu roa te
farc tahito. O Heremona hoi te MAFATU nd te Haapaoraa Porototani tei opéré i te mau orometua faaineinehia.na te mau fenua
atoa. Eita’tura e nehenehe ia vaiiho noa ia’na iTe hoe hioraa
Te
aua
nohoraa
no
hupehupe. Te fatata nei te mahana e titauhia’i le tauturu no le
nunaa laatoa.
jMauarii raua
Ua iiiairi
e
Te imihia nei te hoe Tomite rahi ei monoraa ia
o Teriieroo tei amo i teie ohipa i le matahili 1927.
29 matahiti i teie nei.
Na tatou ïa
e
amo
laahoii. A rohi, a faaitoito...
VEA
■
Te toe nei â te
niau
POROTETANI
9
Eteiie i Nui-Heberida mà te tiaoro
mai
nei e : A fano mai i ô matou iiei, e tauturu mai.
0 vai te haere ? 0 vai te taata aau aroha e ineine
i te pahono
i teie nei aairaa?
0 vai te au no taua ohipa ra ? Te taata ïa tei ite i te haapaeia’na ilio, tei maramarama i te taio e te papai i te reo farani,
e tei maramarama i te parau a te Atua.
raa
O vai te taata aau taia-ore? Tei hinaaro ei aito mau ? A haai te roo nehenehe rahi o to tatou mau tupuna.
manao
Te parau a fe Afya i rurî-l-hla.
Te raveà maramarama na Satani: o to’na ruri-è-raa i
Parau na te Atua, ei faatupuraa i ta’na mau faainoraa.
te
Teie te tahi il’ava tei riro ei mauliaa na’na (Luka 16/10):
“O tei haapa‘o. i te mca iti ra, iia haapo‘o maitai ntoa ui i te
mea rahi... ”
Teie hoi te tatararaa no te feia faaturori i te ohipa maitai : A
haapao noa i te mea iti... afai mai i te toata rii no te ohipa
na te Fatu..
ua rayai roa ïa... Eialia e faarahi. Tei afai mai
i te mea iti ra, ua afai mai ihoà ïa i te mea rahi.
Ua taa noa ia tatou te pouri e te ino no teie huru tatararaa.
Te vai ra te taata rii tei vare noa i te parau haavare.
Teie te auraa mau no teie irava : Te taata tei ite i te haapao
maitai i te mau ohipa haehaa ma te faahope i to’na puai, to’na
anaanatae, e tei haajîao-maite ma te parautia i te mau ohipa
maitatai, noa’tu to raton haehaa; e nehenehé ia tiaturi i taua
taata ra no te tahi mau ohipa rarahi.
A hio i te tahi taata faaroo tei ite i te haapao maitai i to’na
utuafare e ta’na mau ohipa faaapu, tamuta. .., etc.... ; e nehe¬
nehe ïa ia tiaturi ia’na no te mau ohipa rarahi no te Paroika e
.
no
te fenua.
Te tahi atu irava maitihia e
Satani ei mauhaa na’na (Mataio
5/6) : “ Areà ia pure oe ra, e haere i roto i lo piha...”
Na te feia taiva i te mau pureraa amui i maiti i teie irava ei
otoheraa e ei faatiaraa i to ratou taiva. l'a ite noa raton, e aita
roa lesu i haapii ia monohia te mau pureraa amui i te purehima. la rave apipitihia e tia’i. Ua faahapa noa lesu i te pure
purehia ma te teoteo i mua i te aro o te taata.
la taiva te taata i te pureraa na roto i to’na riri e te inoino,
eaha hoi te faufaa no te pure i te uluafaio, e i te tahi atu valii,
ia pure ma te aau tairoii'o?
E hora-papua te mau pure purehia ma te aau tamaumau-noa
POROTETANI
VEA
i te riri ia velahi è. Te tahi pae, parau noa’i ratou e : e pure^,
ratou i te fare..., aita roa ratou i haapa‘o i to ratou pureraa i
te fare. Eiaha e tiaturi i teie huru parau.
ORQA
NOELÆ
Luka2/15 : " .. .mai haere tatou i Betelehema e hi‘o i taua
mea
Tumu I.
—
ra,
ta te Fatu i faaite mai ia tatou nei.”
O uni mcui ta raton i ite i to raton taeraa i Betelehema ?
Teie ïa :
Pahonoraa 1.
“ E aiu iti aruai’u ! ”
Ua maerè paha ratou i teie aiu iti i to ratou iteraà atu, iio te
mea te Liai noa ra ratou i te hoè Mesia, i te hoè Faaoi’a, oia
hoi i te hoc arii maiia e te puai e te hanahana, ia au i te rahiraa o te mau tohu. E inaha, e aiu iti aruaru te taoto noa ra i
roto i te phatene, ua vauvauhia i te matie e ua vehihia i te ahu.
0 te reira mau te haapiiraa rahi no te Noela. -Eere i te mea ‘
tia i te hoè arii mai ta te taata e manao nei, aita oia i fanauhia
i roto'i te hoè aorai unauna, ua fanauhia rà ei aiu veve'e te aroha
rahi i te taoto-noa-raa i roto i ta te puaa vairaa maa. E tapao
maerehia é te taata nei, i na ô ai te ruhiruhia ra~o Simeona
e : “Inaha hoi, ua haapaohia teie nei tamaiti ia hià to Iseraela
hia ;
rahi, e tia faahou to Iseraela e rave rahi. Ei tapao marôtapao maere râ na te taata, e tapao hinaarohia râ e te
Atua
na
e rave
roto i te hohoà
no
te hoè aiu iti
e
haamau ai te Atua
i to’na Basileia i te ao nei.
Mai te mea te teoteo
nei ao, e tia noa i te
liaelira e te paruparu.
Pal (inoraa 2:
Tac atura te
noa
Teie ïa :
mau
nei te taata i te mana puai no teie
Atua là faatupu i ta’na na roto i te mea
“E tamaiti na te Atua!”
tiai mamoe i Betelehema, ite attira ia Maria
rana o Josepha e taua aiu itrra te vai noa ra i roto i te phatene.
E tamaiti na te taata, eere anei ? Oia mau i, to ratou hioraa. E
tamaiti rà na te Atua ia au i te parau a te melahi i fâ-mai ia
Maria ra e : “.. .e pou mai te Varua-Maitai i nia iho ia oe, e na
te mana no te Teitei e tamaru i nia iho ia oe,' e parauhia hoi
tena na tamaiti; te tamaiti a te Teitei.”
la au i to’na huru Atua, o te Logo ïa i vai na mai te matamai à, tei hamani i te mau mea atoa hei, e taua Logo ra
ua riro mai ei taata, e ua tiahapa mai i ô tatou nei i roto i te
tino taata ta te phatene e vauvau nei, ia riro Oia ei aito i te
mua
haavîraa i te
[ tupu ai
mana o
te Diabolo
e
ei foaore i te hara
a
to te
te parau a te melahi i te mau tiai mamoe : “ Eiaha
e mataù inaha hoi parati maitai laù i hopoi ia outou nei o tei riro
ao.
CC
Vo
l
i
“
ei
oaoaraa na
VE A
PÜROTETA'NI
Tl
te taata atoa. Auanei i fanau ai te Ora
no
outou
i te oire no
Davida, oia hoi le Mesia o te-Fatu”. Ta te melahi
atoa i parau mai ai ia .Toscplia ra e : “ Na oe e mairi i to’na i‘oa
ia lesu, e faaora hoi'oia i te taata i ta raton man hara”.
Ua oaoa te man tiai inamoe i teie parau
apî, na ô aè ra raton
raton iho ; “Mai haere tatou i Betcleheraa e bi‘o i tana mea
ra
Tamaiti na te Atna i te phatene ei hopoi mai i te parau oaoa
i te aau-marù, ei faaor'a i te feia
aau-oto, ei faaite i te ora i te
tîtî, ia matara noa te feia i tapeahia ra.
Mai haere atoa tatou i Betelehema e hi‘o i tana mea ra ; lesn
veve ; no tatou i fanau veve mai ai, ia faufaahia tatbu i taua veve no’na ra. A tahopu tatou ia’na tei haavî i te teoteo, e te maua no teie nei ao pouri, na roto i to’na haeliaa, e te
mariT e te aroha.
i roto i te
Ira va opani :
Ronia 12/1.
Taataparea, or.
Tere i Hiu-SSaledonî mâ.
( Mau parau haapotoliia, tei iiitihia no roto mai i te “ Kapport ” no Tehavaru or. )
V
“
—
I Do-Neva ( te pù rahi no to tatou
Haapaoraa Porotetani i
.Kaledoni ), tei reira te aua pipi : haapiiraa tamaroa, haapiiraa
tamaliine, haapiiraa tamuta, ohipa faaapu, etc...
Ua tae maua i MENECO, oia hoi te
haapiiraa tamahine faahiahia tei riro ei arueraa na te Tomite no Patitifa Apatoa. Ua
farii-oaoa-hia maua na roto i te man peu o te fenua, oia hoi .•
himene navenave, pupuraa i te hoè ruru tiare e te hôè mau
Ijaran'mont tei taamuhia i nia iho, ei4apa‘o no te aroha.
Na te Diakono maohi
ia maua, e ua
faatere i teie Haapiraa rahi —
i farii
pahono maua na roto i te ioa no te Ekalesia Ta¬
—
hiti,
e ma te faaite i to maua oaoa, mai te hoè metua tei oaoa i
farerei i ta’na mau tamarii.*“0 Tahiti te metua, o outou te
tamarii. ”
te
Ua faahaamana‘o maua i to te Evanelia taeraa mai i Tahiti,
to’na maùeraa atu i to raton pae. là oti te aroharaa rima, ua
pupuhia mai te hoè tamaaraa maohi, oia hoi te “ Bunia ”.
Ua farerei atoa maua i te putuputuraa no te mau Tamarii tae
hito o fe mau Haapiii-aa Porotetani : e mau orometua, diakono,
tavana... Ua farii atoa mai raton ia maua na roto i te mau
peu
tumu no te fenua ta te Evanelia i vaiiho.
Ua faaite maua i to
maua
oaoa
i te nianuia rahi
o
te tuuraa
upeà... i teie mau pae fenua, na roto i te valii nehenelie ta maua
i hi‘o i teie mau taata maitatai. Aita râ te
ohipa i oti, te vai nei
à te mau etene i Niu-Heherida. Na Charlemagne i faaite mai ia
(
VEA
12
‘POROTETANI
i te hoè teata-
i te hohoà o te mau etcne i rcira na roto
tae noa’tu î ta raton mau peu.
I te Sabati 9 no Atete, ua faatere maua Adnet
Irava no Adnet : Mareko 4/38 ; ta‘u irava :
maua
raa,
i te pureraa.
Mataio 4/19. I mûri
fare-liaapiiraa taraaroa,
te pupuraaufi, te ruru tiare etc..., ua pupu-atoa-liia mai te maa tumu,
oia te “Bunia”.
Te Bunia,
te hoè ïa puohu tei reira te mau maa atoa : ufi,
puaa, moa, haari... o tei euhia i roto i tè ahimaa.
Ua hamani
ei hi'oraa na raton, i te ià ota o te fenuaTahiti
nei,
tehu te ià.
I te monire 10 no Atete, ua tupu le tere hi‘opoa i te mau Paroisa
te mau fare haapiiraa i tera faa, e i tera vahi. I te
tahi
ua farerei maua i te hoè tamaiti tei riro ci pipi na
Bey-Lescure, o Mataio te i‘oa, e tuati i te fare ma‘i, e e auvaha i
te Apooraa Bahi no te fenua Kaledoni. Ua aroha vau ia’na i te
i‘oa
Bey-Lescure. Mai reira, ua tae maua i te hoè vahi, tei
reira te hoè ofai tapao, e ua ootihia te i‘oa no te hoè tamarii tahiti,
Ezera
Mai, tei taparahihia e te feia orure-hau i te tamai.
1914-18. Mai reira, ua haere maua i te hoè Paroisa atea roa i
uta, i ropu i te mau mou‘a, e ua fariihia maua i reira., Tei
reira noà maua i pô ai ; no reira, ua tioi mai maua mai te arataihia
te hoè mau taurearea na te mau vahi fifi e te leitei, e tae
aè i te pureraa,
ua fariihia maua e to te
aua-pipi, e te ni apî. la oti-te mau himene, te oreroraa,
te
o
umara,
au,
e
e
nunaa,
no
a
o
e
reira'to maua pereoo.
i Poyes, i uta roa, e vahi nehenehe
râ, e" te papu i raro a‘e i mau moiPa. Ua farii-atoa-hia maua
i reira na roto i te mau peu tumu o te fenua. Tei reira to maua
farereiraa ia Kowi Bouillant, e Tavana paieti mau, e faehau tahito no te tamai 1911-18 ; e melo i roto i te Apooraa Bahi Ekalesia e no te Apooraa Bahi no te Fenua. I mûri aè i te fariiraa
mauruuru ralii, ua taoto maua i l’eira.
noa’tu i te puruinu, tel
Mal reira, ua tae matou
(Te opiïàliia iici te ‘‘hoè veà taa-fe ” no te
Niu-Hebericla. )
faanavai i te mau pai’au no Kaledoni e no
' ~
^
10, Manarii 20, Teriitua v.
Ï (Paea) Tamu 20, M- ,,
10. — Tühaa V
(Raivavae) : Tauirai d” ,20. -- Tuhaa VI (Ainona): Triffe 100,
Tâllfuru Veà l (Papeete): M“‘'“ Vii
50, T. Toofa20, M. PiétrilO. - - Ti haa
:
rii Torea 20. — Tuhaa IV (Ulurou):, L. Beiatua
Kekela 20,
,,
’
Amuihia : 300 farane.
Lmprimebie
Eue F. Juventin
Mauruuru.
Papeete, Tahiti.
3
Fait partie de Vea Porotetani 1953