EPM_Vea Porotetani_195310.pdf
- Texte
-
A’e
53
O
te Mataliiti
ATOPA 1953
—
HOO I TE MATAHITI
HOÊ
;
Hilii 10.
—
E VA‘Ü TAB A,
JkT. PREISS, Directeur-Gérant.
Auvaha
Apooraa Rahi Ekalesia Tcihiti.
Te Tere
fe
O
Hoc.
noü
no na
iho malmna i Niii-Heberida:
Noa’Ui te polo, lioè noa iho maliana i Port-Yila. Ua rüiii l'à
te mau vahi lii’oraa neheiiehe, o te tià noa ia’u ia t'aaliàtia ei
i roLo i la tatou Vea Porotetani.
faalià’i i te parau no teie hoè noa iho inahana, e
mata na vau i te faaite poto noa i te hoè vahi iti taù i ile i Sava
Fidji. Te mea matamua ta to’u mata i haru-mai o te i‘oa ïa no
parau
api
roa
Hou aè
au a
te aito matamua
no
Orometua tel tapae
liams YI.
1 Port-Yila
i te
mea
i te repo
e,
te
Mesia,
tei ootihia i nia i te hoc Pahi-
o
i nia i te uahu, oia hoi te i‘oa
(Niu-Jlebei’ida) te haamaitai nei to’ii
ua
taahi atoa to
fenua tei taahihia
e
mai ia Tihoni Wiliamu mà.
maua avae
John ^Yii-
;
aau
i nia i te éà
e
i te Atua,
i nia atoa
te mau aito matamua no te Mesia,
Te huru
o te fenua, mai ia Tahiti atoa. E mea heeuri te mau
huru ravai te mau haari, e mea huru nainai râ te mau
hohoa haari raita. Ua rahi mau te mau tumu anani, tel
raau, ua
maa,
para noa te maa e
Te mau maa tumu
tei vai
no
noa
te fenua
i
:
raro i te repo... Repo maitai.
te uti, tahotaho, matofa, 1 a-
rima, tafai, tarua, uni, meia hamoa, iita, etc...
E 2 tau taata tahiti i teie fenua : o M" Yarney e ta’na vahiné
roto i te fetii Helme. Aue te oaoa i to matou farereiraa i to
raua utuafare e.
no
î
VÉA
2
POROTETANI
l'a f'aaerei aloa maiia o Adnet i te uluafare no le orometua
Paratane ra. Ua reva râ te orometua i te tahi moto. Na te oro¬
metua vahiiie i faaite maramarama mai ia maua i te hoè mau
le feuua. Te parau no te motu ra o Erromanga, te motu
i3ohe ai te aito tuiroo o Tihoni Wiliamu, mai ia’na e 5 tau aito
no te Mesia tei
polie i reira, taparaliihia e te mau etene. Ua
pohe te orometua o Gordoir e ta’na vahiné, e te taeae mau no
Gordon. E poheraa aroha rahi to teie orometua ; Tei nia oia i
parau no
i
te
ta-na Bibilia
amuraa maa e
iti, i tairihia mai ai oia
e
te etene
mûri mai.
na
E te vai
vai
nei â i roto i te
noa
mau
motu te hoè
mau
tuhaa
e
à i roto i te eteneraa, no te fiti i tè reo, e no te mau
mouà teitei. A pure tatou i te Atua ia vave mai te tau, e faatiàhia’i te reva no te Satauro no lesu i nia i teie mau mouà tei¬
noa
tei, taratara
e
te
mau
te
,e
atâ,
rave
taratara
no
ia tahe-è-atu teie
e
te eteneraa
na
roto i te
mau
mouà teitei
te Eva-
mana no
nelia.
I nià i teie motu iti, tei reira atoa te faatiàraahia te hoè farema’i no te mau maohi, o_,te orometua iho te taote. I reira ua
farerei maua o Adnet i te hoè orometua maohi paari rpa, e 82
matahiti.
■
I mûri aè i te
reira,
Tei reira te uluafare
tere faahou matou i te tahi motu.
e te hoè. fare-pure iti.
ua
te tavana maohi
o
I nià aè
r te purupili ua ootihia te i’oa no le mau aito matamua
tei haamau i te 1 no te avaè no Me ei avaè liaamana’oraa i te
Aufauraa Faatupuraa Parau. O M*'John Paton te tahi aito, o te
i’oa atoa ïa o tei mairihia i te fare-ma’i taù i faatià aenei.
Te huru
laata
mau
huru. E
te hohoa
no
niea
i teie
reo,
o
o
te
Suva-Fidji. Te
meùmeù
noa
tuhaa,
e e mca
ua
taata
mau
o
te fenua; huru làito i te
mau tane e te mau vahiné, hoè â
tirifiri to raton rouru. Te hume te
rahi tei faite i te
reo
tahiti.
i te faateTeraa i te pae faaroo :
I te mau matahiti atoa e tupu te Apooraa Rahi i reira. I te taJii
matahiti, o te orometua papaa te Peretiteni, i te tahi matahiti,
I tè‘ pae
,
te orometua maohi te Peretiteni.
o
.
i
.
.
mua.
Te vai nei â te rahiraa
Na te Atua
tei opuahia e te
ei tahoèraa i te
e
faaoti
te
o
e
e
Apooraa Rahi
mau ohipa e te mau
parau-apî
haamanuia i te mau ohipa atoa
teie tere. la riro mau teie tere
mau pae fenua i Polinesia
nei, ia riro ïa ei hgg. la tupu ta Paulo i papai i roto i te Ephesia 2/13 : « O outou te feia i te atea è ra i mutaa ihora, ua faamau
fatatahia mai ïa i te toto
..
no
Ekalesia i teie
no
te Mesia nei
.1 niù i le palii ra o “ Résurgent
Tehavaru,
or.
».
Mahana pae 31 no Tiiirai 1953
Papai-parau A.R.A.
VEA
'
POROTETANI
E parau apî ofo rahi fei tae mai i ô fafou nei.
8
.
I mûri aè i tô Teliavarii
papairaa i ta’na tata, ua
ati rahi i nia iho i te reni i tereliia e to raiia
pahi.
no le hoè
pahi lei moè laiie noa i te
tupu te hoè
O te ati ïa
pô, te t'atata nei te pahi i
-Le tapacraa i te fenua Kaledoni. O
“Monique” te i’oa no taua
pahi iti ra, tei i'aauta i na taata 120 no te mau motu Lil'ou nià
mai. Tei nia iho i taua pahi ra, te hoè tuati vahiné no te Sotaiete,
te hoi ra i to’na aia, e e 4 auA'aha no te
Apooraa Ralii Ekaietia
Kaledoni : e 8 orometua niaohi, hoè diakono, e hoè pipi-oromelua. Aita roa hoè
oliipa i iteahia, maori noa rà hoè lura e te
tahi polaa rahi hinu i nia i te irüdai. Eaha te tumu i roohia’i
teie pahi i teie ati rahi ? Ua manao-noa-hia e, e hape no te. l'aatomoraa. Ua teimaha noa i nia iho, aita râ i ravai te taumiraa.
E mea papu, te nounou moni te tumu i
tupu ai taua ati l'iaria
rahi
ra.
Te
mau etene
i Niu-Heberida.
Na Tehavaru or. i laaite i teie mau parau no te hoè Tere no
te orometua maohi ta te Ekalesia Kaledoni i tono i Heberida.
Teie te
haapotoraa
te tere... papaihia e Bill^^ oj'ometua
no
Kaledoni:
1 te 28
no Mè ua
tupu te hoè tamai i Tenmaroii, t'atata i te pute Haajîaoraa Mahana Hilu. Ua titauhia vau no te l'aatu])u i te hau e ua ani au i na taata toopiti iâ amui mai raua
hapa
O
ia‘u i to‘u tere atea
ite,
na
no
roa
te fîtî. Teie te parau
e
te hoè vahiné tei haruhia
e
Ua ani te Tavana-Rahi etene
ia
hapono atu raton hoè 10
ei hoo
e
ia tae taua utua
hoè oriraa matahiti.
i
ra
to raton Tavana.
(te
E mai te
Amoks) i to Tenmarou,
hoè vahiné ei utuà, oia ho i
ae i te Nemaagi, oia hoi te
mau
puaa e
i mûri
aita teie faaueraa mana
haapaohia... e haamoù roahia te nunaa iti mahana hita.
Inaha, ua hoo to Tenmai'ou hoè puaa e au i te 800 tara e ua
haere ratou
no
te
apî ta matou i
haamou te mau etene i te faaapn a te Haapaoraa Maha¬
Hiia, i te poheraa hoè ruau e hoè vahiné i te raau patia, e
ua
te pupu
no
.
.
te ani i te hau
i te
—
mea
e ua
e,
maiti raton i te hoè etene
i te Tavana. Teie l'à, ua tupu te riri rahi no
Tavana-Rahi etene, ua haaputuputu oia i to’na nuu... e, e
ü
aehuehu rahi tei faaroohia
:
e
ua
horo te i'eia tei al'ai i te puaa.
Teie te parau a le ravana Etene i mua i le auvaha; “ Ua l'aaooo
niai outou ia‘u.... la l'eruri outou, e hoona anei no le hoè ruau
la’na vahiné i
no
e
POROTETANI
VEA
4
i)()he ! hoè aè puaa? Te hoo e au i le reira
10 ïa puaa e hoè vahiné. Mai te mea e, aita! e
ia tae i te avae Tiunu, e haere ai au e haamou
inea papu roa...
roa’i ia ratou.. . ”
^
ua farerei au i te amuiraa no Tenmarou. Teie ta
“E te oromeUia, eiaha l'oa oe e haere e amui i te
mau etene, no te mea, ua tupu te riri rahi o to ratou Tavana”.
Ua parau atura vau i na taata i apee mai ia‘u : uafaarueau ia
Wala, tei atea i ô nei (o te motu ïa tei faaeahia e teie nei orometua o Billy). E teie nei, ua fatata roa vau i teie mau Etene,
aita roa vau i hinaaro i te hoi i mûri, maori râ ia pohe noa’tu
I te
poipoi,
*
ratou parau:
i roto i to te Atua hinaaro. Eita roa vau e
vau
'J'e vai
anei to
1 te
orna
puai
no
hoi. E
orna
?
te amui ia‘u ? Ua parau maira
'
E, eita matou e matau, e paiuma atoà matou ”.
hora 12, ua tae matou i ô te Amok, e ua haere afaro matou
iaTi.
raua
e
ni
“
te hoè pupu
Tavana-Rahi
rahi feia api e to ratou Tavana... tei mono i te
—
na’na i aratai ia‘u i
mua
i te taata rahi
e ua
pupu vau i te ô na raua.'. . 2 punu puatoro e te avaava na te
Tavana Rahi, e hoè punu puatoro e te avaava na te mono.
E teie ta’na parau “ e te orometua, eiaha roa oe e matau i
^
tairi ia oe”.
Ua aratai oiae faaite ia’u i nautuafaree 4 tei î roai te taata
faaineinehia no te tamai. I mûri aè ua aratai oia ia’ui to’na vahi moà ma te parau mai e : “ O oeaè nei te taata matamua tei
te
tamai, eita
roa vau
e
«
1*
'*
taemai i teie va'hi moà nei”.
i te hoè tamaaraa, ua parau
roto i te pure — teie ta’na jjahonoraa:
« E te hinaaro nei au i te faarii i te Evanelia, teie râ, eita taù e
nehenehe ia faarii i teie vain. E imi râ vau i te hoè puhapa api
t mûri aè i to’na horoaraa mai
vau
ia'na i te Evanelia
i te ])ae
na
miti, ei haamoeraa i teie mau vahi mo‘a e i to‘u mau atiîa»
amui mai ia‘u, i faaoti i te pure na roto i
Na te hoè ruau, tei
te
reo
tumu no te nunaa iho.
Ua oti te haamauruururaa i te Tavana..
te
apeehia
eaua e
Ua
reva
matoii mai
tae noa’tu i team.
Irüihia
Te àeto i te
mau
e
Tehavaru.
vahi oivi.
: Luka 17/87: “ ei te vahi oivi ra ei reira te aeto ])ue ai”.
Te ni an neio: E manu riaria ïa, (ci raaue-liaere na le reva iio
te imi i la’na maa i te mau valu rii atoà no te tènua nei. Na roto
'l'uai oi
V
•U
%
VEA
i to’na hauàraa na te atea
aro ralîi
te tapapa oioi
—
te
ia’na
moe
roa
mea
i te
mau mea
iiei oia i reira
—
tahuti la’na i hina-
aita
roa e mea
tahuti
roto i to’na ihu.
na
Mai te ra‘o tei ite oioi i te
E
5
POROTETANI
è teie aeto i
mea
tahuti, oia atoà teie huru aeto.
parauhia nei i te aeto tei riro ei arii no te mau
pererau. (Isaia 40/31). E mea ê ïa.
Te vahi oivi: E vahi riaria. Te reira te pueraa te mau mea po¬
lie tei tahuti, e tei oninamunamu no te pê. Eila te mata e au ia
hio
E to’na hau‘a, ua hau atu ïa i te riaria, e te tupu oioi nei
manu
—
te opu na roto i te hau‘a ino rahi te ore e au ia taaoromai.
Tatararaa-, Te maere rahi nei tatou i le hioi aa i te aeto e pa¬
te ino
O
rauhia nei, tei tapapa ma
e te uri ta tatou e ite nei.
te oaoa i teie mau mea pè, mai le ra‘o
Eaha te tumu i luu mai ai Ie.su i teie hohoa riaria la laitni e
larerei nei. Teie ïa
:
la riaria tatou i te
polie
e
te lahutiraa i te
pae vai'ua.
*
E te Ekalesia Tahiti e, ta lesù i laariro ei tino ora i rolo i teie
mau fenua... a ara...
te niaue nei te mau aeto i o tatou nei,
no
te
tapapa i te mau mea e hau‘a nei.
Ahiri ta tatou
Haapaoraa e mea ora niaitai, aita e mainiai, eita
tapapa mai, no te mea, aita e niaa e noaa.
Te vai nei te hau‘a polie i te tahi mau vahi no teie tino rahi,
oia hoi, te Ekalesia iio lesu. ! Te tahi mau tahutiraa na roto i te
amahamaha, te feii, te auraro-ore i te mau nietua i te pae o te
faaroo, te faaherehere-noaraa i te faaturij te nounou i te mau niaa
ïa l’atoii
e
te
e
mau
tao‘a
polie... te aroha-ore i te taata tupu, te tahi mau
ei tumu no te tahi mau peapea... e polie ai te
parau faufaa-ore
faaroo.
polie i lapajia mai ai te mau
tei hiaai noa i to tatou polie ?
E ara, e ara, eita tatou e ora i tei’a haapaoi'aa e i tera haapaoraa.
O lesu anaè te tahuà no te faaora ia tatou i to tatou mau polie.
Oia te aeto arii tei haaniaraa ia tatou i nia i to’na jiererau Is. 40/31.
Oia te tiàfaahouraa e te ora, tei parau atu ia Lazaro, tei hau‘a
tahuti i roto i te meiiema e, “ Ehaere mai i rapae ” loane 11/43.
Aita anei teie
mau mea
i hau'a
aeto, tera huru, tcra Haapaoraa,
parabole no na urî Hlo
E 2 tau uri i roto i tefare tei mauruUruhia e au - te hioraa
raua huru e te hercraa hoi le tahi i te Tahi. E inaha, i te
tahi inahana, faaroo atura vau i to raua luiru hae, tei faalupu
i tü’u hiti maiiè e te’niaere.
i to
«
é
-
6
VEA
Hoi’o atura
vau e
hio ia
pea
? E te tumu i liae ai
noa
?
E alla taïi
e
PÜROTETANI
raua...
te vaha
o
le
a
to
e
le tahi
;
pea-
e
haru
:
e
i to’na heruraa i te
faatianiani-haere-at i taua ivi
tahi, hofo atura
raua
ïa raua ? O te hoè ïa ivi niarô
te faufaa-ore tei iteahia i te tahi
haapueraa pehu...
no
té tahi i te talii i te taime poto
raua
ite nei i ropu
! Eaha te tumn
O te tumu ïa
j-a
iio
i rolo i
lo
raua
peapea.
x4ita anei teie peu i iteahia i rolopu ia tatou
te tahi pae i te tahi mau parau raul'aa-ore ei
iho? Te heru nei
faalianianiraa te
tahi pae raton iho ? e te mutu taue nei te tahoe e te here i ropu
ia raton, e te ama nei te
au^ih^no te peapea e te amahamaha.
SabaH Satauro Ninamu i Makaiea
Te papai atu nei au ia' oc i te hoè mau parau rii api, no te
Paroika nei, oia hoi no te Pureraa no te Sabati Satauro Ninamu.
Ua haapa’ohia ïa te pureraa i te 5 no
Ei Sabati taaè roa, mai te tau mai o toii
Tiurai, ma te oaoa rahi.
parahiraa i Makatea irei.
Eaha te tumu i taaè ai ? Teie, ua-taaè roïi pa roto i te faanahoraa o te ohipa i taua
mahana ra. Aita hoè Amuiraa i faatere aè
hoè himene, maori râ nate feia “ flaapae.” anaè no na jiupu e 2 :
1.
Te feia Haapae Tahiti : aahu uouo anaè.
2.
Te feia Haapae Cook-Erani : aahu Jvaki anaè...
Allé, te hanahana rahi o taua pureraa ra. Ehia taata tei oto
te aau i te parau tei aôhia, oia hoi : « Heb. XII/1, e haapae.tatou
—
..
-
i te
mau
mea
teimaha atoa, e te ino, e hara’i te taata nei,..
»
Faatiàhia te parau no te tupuraa-mai te Sotaiete, e tè ohipa
rahi ta’na i faatiipu, e te tumu rahi e au roa’i ia tatou ia
maere
haapae.
E mai. te faatiàtià-maite-atoa-hia hoi te
taèro
mau
ati-riaria, ta te
noa nei : te faarahiraa i te mau fare-ma’i,
le faaîraa i te fare-auri i te taata, e ’rave-rahi noa’tu â.
maa
e
faalupu
E rave-rahi te taata tei puta to raton aau, e ia poipoi aè, ua
e 8 tamarii Bora-Bora, e haapae, e e 5 tamarii no Huahine. E mea manuia te ohipa Satauro-Ninamii — e fatata 200
raton. E ere anei ïa te parau oaoa rahi ? Ua haapae i te ava, e
te horoà nei te Compagnie na ratou i te Limonade. Ane, te oaoa
tae mai
e
le
mauruuru.
Noa’tu ta Sa ta ni
mau
opuaraa.
Tcrii Hciiiuiü oromdua.
■'4.,
.À.
VËA
7
POROTETANl
Ua pee fe farahu.
No le fpia aaii laià i te
tetani Faaroo i mua i te
polie,
mau
e no te parux’u
faariariaraa.
i te taata Poro-
(II Kor. 5/20; I Tim. 1/15; I loane 1/7).
Te polie ra te lioè taata faaroo i te lioè mai ralii. Ua moe roa
to’iia liiroa i to te taotc taeraa mai, e np reira, ua afaihia’lura
oia i roto i te fare mai.
la
poipoi aè, ia liaere mai le taole i le liiopoaraa i te mau
ua liuru maitai oia, e teie hoi te parau a te laote: “E lioa,
ere teie i lo oe hoi-a hopea, ua faiiao oe
mai,
e
Palioiio attira-te taata mai
alu i teie tere
e:
“aitaroa
vau
“
E,
ua
no
te reva
hopea”.
Maere iliora te taote, e teie ta’na parau “
oe, e ua afaro anei ta oe mau taraliu? (oia
i te Atua
i taiâ
Ealia, ua ineine anei
hoi ta tatou mau utua
ra).
afaro
roa
! ” Ui attira te taote : “ Teihea te parau peeraa?”
: “Teie, a taio mai na i roto i te
Pahono attira te taata mai
a loane i te vahi i te naoraa e:
tatou i la tatou mau hara, i te loto no ta’na
lo I. 1/7 “ te mâ nei
epitetole
o lesii Mesia ”.
lesti i nia i te Sataiiro e; Ua oli.
No rcira, ua hoohia taù hara e ua pee te .tarahii. Na lesii i
hoo. Tirara O laù ïa e faaroo, e taù e liaturi, e aila’tu ai.”.
“E
le taote e, ua
taniâiti.
paraît
Parau rii apî.
P No to Adiiêt
é haamatihia
ta
te
raiia o
Tehavarti hoiraa mai i te Ifi no Selepa,
.A.j)OQraa-Rahi i te'7 no Alopa.
2” Ua haamauruuru te ilau i te pupii oronietua maohi tahito
na roto i te tafetiaraa ia Tapao, oroiiietua no Haapiti, i te fetia
lianahana
(Uh. de la Légion d'Honneur).
Il'" E 2 tau aito vahiné tei riro ei fetia anaana,
na
e
i
tei mairi to
raiia
no Atete ua polie roa Tua v., ivi v.
Tua oronietua tei maoro te laatereraa i te toroà i Makatea
taotoraa
hopea: P) I te 18
Maharepa (Moorea). Ua maoro roa to’na vai-noa-raa i nia i
e auiiuriihia’i e ta’na taniaiti e ta’na httnoà Teuiiii or.
Faaa... 2“) I te 20 ua polie Mare v. Diakono v. no te Eka-
roi-mai,
te
no
lesia 110 Uturoa -tei riro ei nietiia vahiné no te mau orometua.
Üa matapô oia e ua fefe to’na tua na roto i te mau matahiti maoro,
te vai itoito noa râ. to’na faaroo. (Dan. 12/3).
tapae mai i ô tatou nei 2 tau Sénateurs iio roto i te
Apooraa-Ralii Tamaii Titre, o M‘’ Durand-Réville te hoè no raua.
4“ Ua
i'
VE A
•8,
POROTETANI
/ E taata porotetani mau, Mono-Peretiteni note Apooraa Faatere
I i te niau Ekalesia reo faranii roto î te mau fenua aihuaraau l'a'
‘
•
rani,
e mero no te Apooi’aa no te tahi Paroika tui-roo i Paris.
Ua faariihia oia i te Sabati ü no Setepa i Réthel e i Siloama. Ua
faaitoito maite oia i te nunaa eiaha ia taoto, a l’iro atu ai to’na
aià varua ia vetahi ê. Teie atoà te tahi parau, e tia roa i te huifaaroo ia 6 i roto i te oliipa politita ; ia mau papu râ oia i to’na
toroà no te patoii'aa i te ino e te faaopootiàraa i te ])arau-tià
ia iteahia te mana no te Evanelia ua roto i ta’na tiaraa politita.
Te faaite nei râ oia ma te huna-oi'e i te mau lill e te mau faahemaraa e rave ralii i roto i te obipa politita, eiaha râ taua mau
mea ra ia riro ei faaturoriraa i te taata-faaroo. Te tiàturi mau
nei te Hau Farani e te mau Ekalesia Porotetani Farani ei te huifaaroo maolii ei miti mau no te fenua.
Te tahi atoa Sénateur, e taata ravarava ïa. E aravihi rahi i te
ite e te maramaiama, i maitihia’i oia ei âmo i to’na aià.
5® I te mahana piti, i te 1 no Setepa ua tupu te hoè rururaa
diakono i Heremona o tei amui hoè 12 Diakono no te tuhaa V.
I taua mahana ihora, ua faaohia Veromâ no Rimatara i roto i
te
aua
pipi.
Tere fono i Mahina
I te sapati
hia te Tomite
tupu te hoè tere tono i Mahiiia. Ua maitiKoringo or. Pni. mono no te A.R.A. Ei mono
or. no Papenoo, Tetuariui Tihoni auvaha paroita — Teoroi no Ôrofara mai,
Taataparea ei hi'opoà i te mau ohipa’toa tei faaineinehia e te orometua e
Brémond. Ua faaterehia te pureraa avatea e Koringo, ua oti te pure, o te
hi'opoaraa ia i te mau himene reo papaa.
13
no
uo
Tetepa,
ua
taua tere, na
Ua faaineine maitai te
mau
amuiraa i ta ratou
mau
himene ia
au
no
te
hi'opoaraa.
No te ravai-ore
o
te taime faaoti atura i te tuhaa matamua
e
i te
pô
e
t'aa-
hope ai.
la tae i te pô o te hi‘opoàraa ïa i te mau himene tarava, e i mûri a‘e
hi'opoàraa ïa i te mau mana'o no te tuaroi tei horoahia e te Tomite.
loa. I. 1
e
te 14.
v.
To te
—
2.
—
To te
3.
—
To te
au
i
na
Amuiraa
c
toru
:
Logo vai atuaraa.
Logo riroraa mai ei taata.
Logo tiahaparaa mai i ô tatou nei;
I te hi'oraa te Tomite i te huru
maitai, aita
te
mat.
E toru ta‘u mana'o tumu tei faataahia ia
1.
o
o
te
mau
ui
tatara-raa’toa,
ua
nahonaho
i taaè i rnpae i te tumu parau, aita hoi te
mau mana‘o i faauta-noa i nia iho i to te tahi to te u‘i
api a tae noa’tu i to
te Ekalesia, e tae noa’tu i te mau l'rava patu.
Te toe ra te hi'opoaraa no te haapiiraà Evanelia, tei faaineine-atoa-hia no
te ravai ore o te taime, ua tae i te hora 1 i te aahiata, ua faaoti aturu te putuputuraa. Te vai ra te taime e faahopehia’i te hi‘opoaraa i te haapiiraa Evanelia.
roa te mau tatararaa
Imprimerie Elie F. Juventin
—
Papeete, Tahiti.
V
fl
'4!>
Fait partie de Vea Porotetani 1953