EPM_Vea Porotetani_195309.pdf
- extracted text
-
Te 53
O
te Matahiti
TETEPA 1953
—
HOO I TE MATAHITI
M. PRETSS,
-
Hihi 9.
HOÊ : E VA‘U TARA,
Directeur-Gérant.
20 no Tiurai 1953
i te mau ohipa tei tupu i tê avaè no Tiurai, e tei
riro ei haareveraa i te taata e ei faatiiroriraa i te lioè paeau rahi
I rotopu
no
to tatou uunaa, iia
ite-atoa-hia te. hoè ohipa aroha tiàmau»
ohipa ra : o te tojuoraa ïa i te t'are-tnati apî i Orol’ai’a,
tei haapaohia i te luouire, 20 uo Tiurai i te hora 3 i te ahiahi,
Taua
O
Député Pouvanaa, e tei
apee ia raua. Uaaïuui atoa mai te Taote Rahi e te tahi atu mau
taote, te P"* tahito uo te A.R. uo te feuiia; ua Tomaua c piti
uo
te Moana, te hoè mau oromelua Porotetaui e Katolika, e
te mau mero no. te Tomite Tamau no te A.R.A. no te Ekalesia
Ua tae mai te Tavana Rahi
to tatou
e
Tahiti.
E mahaua nehenehe
mau e
te oaoa. Na te mau âta tei lioro
i nia i te rai vavae i paruru ia matou i te veavea uo te
mahaua.
Na te. mau hui-raatira i fajûi i te mau manihini ua roto i te
himeneraa i te Marseillaise e te tShi àtu hiineue fariiraa, e ua
te'tavana no Orofara i orero ua roto i te reo
faraui. Na te oro-
M'' Preiss i farii na-roto i te reo tahiti, ia au i te
auiraa a te Tavana Rahi.
metua ra
o
la oti teie tuhaa matamua,
te lare
haafatata’tura te mau mnnih'ui i
apî. Ua arue te uî-api uo Ilaapapc i te Atua uii roT)i te^
hoè himene reo faraui navenave roa. Pure attira Tapao or.
Na Aduet or. i vauvau i te paraît tuatapaparaa no te hamauiraa
i te fare o tei mono i te fare
tahito tei pé roa. Ua oti te fare na
2
VEA
roto i
avaè e
lia
nehenehe
no
na
POROTETANI
7, ma te tiaraâ mau. Ei haapùraa ravai e te
tiiati, e ei haamaharaa i to raua rohirohi.
Na Teoroi t. i faatere i te mau
rave
ohipa maitihia i Orofara
iho, O tei haapao noa ma te itoito e te vitiviti. Na A. Bambridge
mâ i hamani i te hohoa e i afai i te mau tauhaa. Na te hoè Tomite orometua i imi i te mau faufaa
e i
te
mau
raveà atoa i oti
ai te fare ma te tarahu-ore. 0 Adnet, Bremond, Koringo e Teuira
mau tomite. Na te Hau i faaoliie i te hooraa a te mau tauhaa
te
na
roto i te moni marna, e na te A.R.
tahito no te fenua i jja-
turu i teie ohipa na
roto i te moni ra: 50.000 tara. Na'te mau
e te
tiahapa, na te mau
orometua i liaapae i te moni l’a: 30.000 tara; na te Sotaiete i
Paris i hapono mai 10.000 tara, e na te mau hoa no te mau
Ekalesia Tahiti i horoà 100.000 tara
faaroo
e
te
mau
reo
atoa i aufau 30.000 tara.
I mûri aè ia Mr Adnet, ua haamaitai Mr Preiss or. i te mau rima
o tei horoa i teie haapùraa na na tuati e
piti. Ua riro te
atoa
rima ra'^arava e te mau rima uouo ei pororaa
i te Evanelia
te rui e te ao ; te
mau rima ravarava tei patu i te fare, e te mau rima huru rau o
tei horoa i te mau taoa ma te piripiri-ore. O vai hoi le tumui
ite noa’i tatou i te mau rima rave i te ohipa aroha i roto i teie nei
mau
'
no
te Aroha. Te
mau
ao
taiva ? E
anei te Satauro no Jesu
i na rima
no
ere
o
tei faaite i to te
ao
Jesu o tei patitihia, a tauahi ai raua i te ao taatoa na
roto i te aroha
Na Tapao or.
o
rima tei rapaau noa i
mau ?
i pupu i te paoti i roto i te rima a te Tavana.Rahi
Petitbon, i mûri ae i te hoè oreroraa na roto i te rep tahiti.
“Tera mai te paoti, o te “ Aroha ” ïa; ua aroha te Atua i to te ao,
lae roa....” (Jo3/16). Na te Tavana Rahi i tapu i te rihene
e ua
tei
opani i te fare. Na to Haapape te himene tomoraa.
Ua tomo atura te mau manihini i roto. I reif-a to te mau ma■V
nihini fariiraahia na roto i te maa monamona, tei tauturuhia e
na
Paroika Papenoo-Haapape. Ua opéré atoahia te maa iti mona¬
mona
na
to Orofara taatoa.
Teie te parau i ootihia i nia i te hoè
te
api-veo tei haamauhia i
patu no te fare : “ TAO’A FAATAU AROHA TEIE NEI FARE
NA TE EKALESIA TAHITI E NA TE HUIRAATIRA OCEANIA ”
la haamaitai te Atua i te
i teie ohipa
aroha.
mau
hoa atoa
o tei
aiho e tei faaoti
VEA
POROTETANI
Te huru no te horoàraa
iaoà-aroha
no te hamaniraa i te fare-tuati i Orofara
Te iahi maii lioa :
Ekalesia Porotetani :
30.Ü0Ô tara
Te mau orometua :
Mr Crane-Miri, etc.
15.176 tara
Apooraa Fenua.
50.000
))
fare-haapiiraa 25.000
»
1.000
»
Tuhaa I (Paofai e
Makatea amuihia)
45.965
»
Tuhaall.
12.442
»
raa, mau fare-toa e
Tuhaa III..
9.702
»
mau
Tuhaa IV.
25.286
»
4.208
»
1.851
))
10.000
»
Betela
Tuhaa V.
.
.
Aufauraa na te mau
.
.
Tuhaa VI..
.
.
.
S‘° Metua i Paris.
.
hoa, te mau Haapao-
aita i oti
90.176 lara
Amuihia i te 12
Tiurai :
.
.
no
.
220.901
tara
140.725 tara
Paroika tei horoa ma te
oaoa, e iia te mau boa aau maitâi atoa...
E ei hioraa no te tabi mau Paroika e te tahi mau taata manao
huru-è, tei ore.roa i au i te Evanelia tei a‘ohia i rotopu ia raton.
Ei hioraa teie nei tabula na te mau
Na te /Vroha e tahoè.
( Kol. 3/14 : “ e ei nia roa iho i taua mau mea atoà nei, o te aroha O taua tatua nehenehe roa ïa... ” ).
Te vai ra te hoè farepureraa iti naiuai i Madras, oire Inidia. E
holioa maere ralii te vai ra i roto. Ua haamauhia i nia i te patu
te hoèSatauro raau. Aitae tino i nia iho, maori râ na rima anae.
Ua patitihia te hoè rima i nia i te hili o te Satauro i te pae i te
hitia o te rà : o te rima ravarava ïa ; e i te pae o te tooa o té rà,
o
te rima uouo
ïa.
nei tau pue rima tei puta i te naero ?
Teie ïa ; To te mau nunaa atoâ ïa tahoeraahia noa’tu te huru o te
iri e te l’eo. Ua tahoèhia râ: hoè â ati e hoè â oaoaraa.
Taua oaoaraa ra, o te ora ïa no roto mai i te Satauro, te tapao
Eaha hoi te aiu'aa no teie
no
te aroha mau.
I te taime mau i patitihia’i na rima mà e te
aroha no lesu i nia
pii ailelu c : “ Ua oli ”,
oia hoi, ua oti té Uituahia teie nei ao i roto i te ora.
i te Satauro, i taua taime mau ihora ïa, i
4
VEA
E tupu
I
POROTETANI
ai te parau ra : Ua hurihia te patii faataa-è-raa i raro
(Eph. 2/14) e “ e tae mai â to te hitia o te râ e to te tooa o te râ,
to
apatoerau e to apatoà e riro ïa ei manihini i te Basileia o te
Atua ’’ { Luk. 13/29) e “ Aita e Heleni e te Ati-Iuda, aore e
e te
pei’itome
peritome-ore, aore e^Ba^ebaro e te Sediike, aore e tavini e te
tiamâ. O te Mesiaaiiaèrà ei roto i tefeiaatoài
faaroora”(Kol.3/11)
E homa, eita te Basileia o te Àtiia e
tupu na roto i te parau
anaè, iia roto atoà' rà i te rima l'aatorohia ta te aau aroha e te
faaroo i taaue. O te iteahia ïa i^Orofara. la horoà mai te Atua ia
tatou i te rima mà e te aroha ei
faatupuraa i te Basileia no te
Atua, i to tatou ilio fenua.
'
Na te
mau
Te tairi iiei te
noa’tu aite liohe
utùafare roohia e te afi-pohe
polie ia tatou, aita hoè faahereherei'aa. Moè
ia tatou i te tahi taime, e ore roa tatou e moè
ia’na. Te haru nei to’na rima toètoè i te feia ona.e te taata rii veve
;
'
.-
•
■
te feia paari e
^ (
yY
lesujiaMareta;
«
Tei ia‘ü te Tiafaahouraa
e
te' Ora,
o
te faaroo mai ia‘u
ra,
polie iioâ oia, e ora ïa » loane 11/25.
Na lesu,
o tei faatia ia Lazaro no roto mai i te meriema, e
faatia faahou i te feia tei faaroo ia’na, ia au i ta loane i faaite
papu mai e: « Tei ia’na te Tamaiti ra, tei ia’na atoa taua ora
nei ; e aore ia’na te Tamaiti ra, aore atoa teie nci oi’a ia’na »
I loane
5/12.
To Tevaiaufea or. poheraa
Mai tei faaitehia i rotoi teVea no Atete, ua polie Lo tatou hoa
here i te I iio Tiurai i te poipoiliora 4. Noto’na arolia i to’na tua-
liine, ua liaere oia e tauturu i te lianiani i to’na-Tare. E maliaiia
rii tauamaliana ra, e noa’tu te faaararaa no to’iia iiietua, ua
pauiria oia i nia i te fare no te patitiraa i te varavara i iiiaT te
uaua
tara
te fare. No te
paia lioi te punuapî, ua liee to’na avae
topa oia i raro i iiiai te uaau tiare pirilifa ite mau pou raaü
( Tafaie ). Hoe pou ua puta i ropu mau i te poa o te ouma, e ua
puta te malialia. Ua ani Tevaeautea ia Araliiti or. ia farerei
oioiia’na note paraparauraa i to’na mau iiianao liopea. Uafaahope
hia te mau ravea atoa, r'âveliia e te tuati vahiné ma te aravilii,
aita râ i manuia, e i te piti o temâhana, i teaaliiata, ua faarue
e
no
ua
Tevaiautea i teie liei
H*.
ao.
Ua hunahia to’na tino i te aliialii liora 3 1/2. Ua amui mai to
Rurutu taatoa, ua tae atoa mai te Mono no te Hau e to’na feia
toroa. Te mau orometuaHaapii-Tamarii è ta ratou mau taniarii-
haapii, e ua tae atoa mai te mau taata èè e nolio nei i nia i te
fehua nei. Ua vaiiholiia te mau oliipa i nia i te fenua taatoa e ua
afailiia temautapao note orometua tei polie. Ua hutihia te mau
reva farani ei faatura i to tatou lioa.
Ua î roa te farepureraa o Betela i te taata. NaTeriiniana or.
i faatere i te tuliaa matamua ma te taio i te pene : Joba 14, e
Joane 3.
Na Araliiti te aoraa: Joane 3/8, oia lioi te parau no
lia
fanauraa e
ïa,
e mea faufaa ralii rà te
piti : te fanauraa matamua, e iiiea faufaa-ore
piti o te fanauraa, oia lioi te fanauraa
Varua, ia tupu te hau, te aroha e te here.
Ua oti te pure, ua tae te nunaa rahi i te vlTlii hunaraa i
Matapera. Na Teriimana or. i faatere i te pae apoo e iia te hoè
mau
Diakono i faaite i te aroha no te
Moerai, Auti
c
Avera. E
A.R.A. na roto i te ioa
auvaha no.te A. R. A.
»
-
■
.T
na
no
Araliiti i
mau
Paroika no Rurutu :
i te aroha o te
mono
te peretiteni e
tae noa’tu i te mau
POROTETANI
VEA
6
Na te-Mutoi faraiii i mono i te
aroha^no le hau farani, mai te
faaite i te hereraa o te Hau ia Tevaiautea o tei riro ei rima maitai i ohie ai te mau opuaraa maitatai a te Hau. Ei tapao no te
heva,
lia
hutihia te mau reva mai te taafa, e ua vaiihohia
te
ohipa a te hau i te fenua nei.
O Arahiti or. tei faaite i to raua o Teriimaua aroha hopea i to
raua hoa tei reva atu, mai te tatara i te parau no to ratou rotamau
hirao-i te faatereraa i te fenua Rurutu i te pae no te faaroo. Aita
e marôraa, aita e inoinoraa te tahi i te talii. Mai te huru e, e
Metua hoè tei faaueue ia raton.
E 12 matahiti te maoro o teie
tahoè-noaraa.
aua-pipi i te matahiti 1938, e ua
Ua ô Tevaiautea i roto i te
haapiihia oia i te tau no Mr Vernier. Ua faatahinuhia oia i te
matahiti 1941, e i te 18 no Eperera ua haamauhia oia ei orometua
faatere i te Paroika no Moerai. Ua amo oia i té ohipa i na ma¬
tahiti 12. E orometua maitai, marù, aau here i te Paroika e -i te
mau huru taata atoà. Ua riro oia ei metua no na pae atoà e piti,
pae no te faaroo e pae no te hau.
1 teie nei, te laa^-è nei o Tevaiautea i ta tatou utnatare faaroo
no te fenua Rurutu’... Aue te aau’i te mauiui ia’na e.
Iritihia
no
roto mai i te'lata a
Arahiti.
parau Paari... ei faaaraararaaau i te parau no te hoè Diakono paari. Teie
2 orometua e 2 Diakono e te mau taata e rave rahi i
nia i ie hoe aivi moua teitei. To ratou tere : e faaafaro i te otia
fenua no te hoè huaai taata tei mârô noa. I teie nei ua afaro e
e te hoi nei ratou i te oire.... Te pai'aii nei na orometua : E pou
rauana te èà poto. Teie râ e èà teitei e te poopoo i raro. Te parau
nei te'Diakono paari e : E na orometua e, eiahaorua e haere na
Te haamanao nei
ïa : Ua tae e
tera èà poopoo, a roohia orna e te
no tou aau ia roohia orna e te ati.
ati pohe. E mea mauiui roa
E ere tena i te tino ravai i
te fenua nei. E mea maitai o vau ae te polie, ia i^ai oranoa orua.
la roohia orua i te ati pohe poto roa, e tae te ati na te fenua taatoa
e
e
roo
tupu te oto rahi, e fifi te
eità e tere faahou.
.
paroika e te mau ohipa o te faa¬
.1 reira na orometua nei te tauiraa i te
èà maitai, i te hoiraa i te utuafare ma te, peapea-ore.
ei hioraa e ei manatejuau orometua atoà. Ei haapii atoa i te mau taata
la riro teie parau na te Diakono paari nei,
naonaoraa
atoà i le
manao
here i le orometua.
l'apaibut: Avahili
VEA
POROTETANI
/
Te upeà a te imi-manu.
( Koheleta 9/12 - Salamo 124/7 )
I.
Ua
—
i te
maii
upeà.
Koheleta 9/12 : “ mai te manu i noaa i te mareira, o to te taata
ïa Mraa i te anotau ino ra, ia u’ana noa mai te pohe i nia ia raton”.
Te tuu nei te imi-manu i ta’na upeà, ma te mainu atoà ei haavareraa
i te
mau
atu ai. Allé te
manu
manu
rii, o te mau nei raton i reira,
e
pohe
rii i te aroha rahi e...
Te ori haere nei â te imi-manu rahi ra
o
Satani na te ao nei.
I tuu na oia i ta’na upeà i roto i te ô i Edene, e na roto i te mainu
i tuuhia e ana, mau ihora
Eva raua o Adamu.
E mai reira mai à, to teie nei ao vai-haaati raahia e taua upeà
riaria ra.
Te vai ra na huru
manu e piti :
Te faaea -noa nei te tahi pae i roto i te upeà, amu noa’i
te maa mai te manaô-ore e, tei roto i te marei o te pohe.
.1.
—
i
Areà te talii pae, ua ite oioi raton e ; ua mau raton i roto
i teie marei l’iaria, e te imi nei raton i te tahi uputa iti no te
horo-ê-raà’tu. Teie râ, a mauê-haere-noa’i ratou naroto i te upeà,
2.
—
aita
roa e ravea
e
ora’i ratou, no te mea ua rave
paari te imi-
i ta’na
upeà.
upeà no Satani nei â, e te faaea manaônaô-ore
nei te tahi pae i reira.
Areà râ te tahi pae, uafiu roa ïa i te mainu tiaavare, e ua ria¬
ria hoi ratou i te upeà tei haaati ia ratou.
E mea aroha atoà hoi ratou : Efaaù-noa’i ratou i nià i te upeà,
manu
Te vai nei â te
aita
râ e muturaa.
roa
II.
Ua
i te
upeà.
te manu i ora i te marei a te imimanu ra, ua motu te marei, e ua ora ilio néi tatou ”.
Aita ihoà e ravea e motu ai te upeà i te puai taata e i te mau
.
—
ora
Sal. 124/7 : “ E au tatou i
peu paieti.
Te vai nei râ te
te Atua
o
ravea
hoè roa.... maori râ : o te aroha ïa o
tei faaora i le taata mai roto mai i taua upeà ra.
Ua tuu oia i ta’na iho tamaiti here i roto i te upeà a
Satani ia
reira.
Aita lesu i faaherehere ia’na iho, no te faaûraa i taua upeà ra,
amui mai oia ia tatou, te feia aroha, tei mau etaeta i
ia mutu.
1.—
ViEA
8
POROTETANI
t
Ua iravarava lesu i te faaùraai te upeà, ua tahae to’na toto areâ
râ, ua motu atoa te marei ia’na ( I Pet. 2/24) a
ei
riro atoâ ai oia
uputa hoê roa e ora’i te taata hara nei.
Mau
parau
rii apï
tJa faaea rii te tamai i Kore.a>.e te ferurihia nei te parau no te faahau-
E nianuïa aaei ?
raa.
I Inidia-Kaina
ra
,
te tahe noa nei â- te toto.. . ' Afea râ e faaead ?
orurehau a te feia
ohipa. Ua ati ratou i te veve e te poia i roto i taua “Paradaiso” ra.
I Purutia, i te tubaa faaterehia e te Rusia, ua tupu te
rave
Ua haavï etaeta râ te nuu Eusia i te feia orurehau, ia vai titi noa ratou.
I te mau avae"! mairi aêuei.. ua taumi etaeta atoahia te Haapaôraa Porotetaui i taua tuhaa râ. Aita ratou i vï, e i teie mau mahana, ua mama rii te
faahepohepo. —
2. — I ô tatou nei, ua faaea atoa te hamani ino raa rahi i te pae varua pia
"hoi te mau peu e rave rahi no te Tiurai, na tatou e tifaifai i te mau vahi
afafa, e e raapau i te mau vahi maimai.
3. —Uaoaoa tatou i te ïaurua faatupuhia no te fare haapiiraa.
liilP''
Meanehenehe
te mau tauhaa hamanihia e te mau rima aravihi na te mau Tamarii, e ta ratou
hauti, ua oaoa te taata.
Ua oti te tomoraa fare no na Tuati i Orofara, e te faaea nei raua i te fare api
mau
ma
te oaoa e te mauruuru.
Ua oti atoà te hoè oroà faipoiporaa nehenehei Punauia. E20
hia na roto i te faaipoiporaa, i te Sabati 9 no Atete.
hoa tei taati-
Afea ra e ti^ima’i te fenua mai roto mai i te peu taoto noa ?
—
Ua tipae atura Adnet e o Tehavaru i Kaledoni. E mea maitai roa jtp raua
tere, e tei nia raua i te ohipa i teienei.
Ua hapono mai Paraita v. i tearoha no Vernier mâ e no Charpier mâ ta’na
i farerei tino roa i Farani.
4.
Céran-Jêrusalémy noto raua mau tere farereiraa i
Farani, e ua faaite raua i te huru no to raua tere na roto i te Radio.
Ua hoi mai Poroi
raua o
Te mau hoa no fe Vea
TUHAA I: Papeete: Alb. Gooding 20. Teeeva_20. Schollerman75. MaAimata 85. Moetua 10. V7ill. Adams 60. Delors Adams 60. Tetu
Temihi 20. Hiapô 20. Vahinerii 20. Tetuanui 20.
manu 20.
TUHAA IV : Maeva : Teraihau 40. Mahine 50. Ravea 25. Mtii : Ruea 20.^
Utivroa': Taaaoa v. 45. Tihoni D® 25. Emile Neuffer 20. Teriifaotua 50. Temi/oa; Bernardeau 100. Faftoaj'e," Manuarii 10. Vaiiape: Tamaterai 20. Pue 20
TUHAA VI: Tiputa; Rootama Raitua 100.
'
Amuihia 955 farane. Mauruuru.
Imprimerie Eue F, Juventin
—
■ff:
Papeete, Tahiti.
,
■f
7»
Fait partie de Vea Porotetani 1953