EPM_Vea Porotetani_195309.pdf
- Texte
-
Te 53
te Matahiti
O
TETEPA 1953
—
HOO I TE MATAHITI
M. PRETSS,
Hihi 9.
-
HOÊ : E VA‘U TARA,
Directeur-Gérant.
20 no Tiurai 1953
tei tupu i tê avaè no Tiurai, e tei
ei faatiiroriraa i te lioè paeau rahi
no to tatou uunaa, iia ite-atoa-hia te. hoè ohipa aroha tiàmau»
Taua ohipa ra : o te tojuoraa ïa i te t'are-tnati apî i Orol’ai’a,
O tei haapaohia i te luouire, 20 uo Tiurai i te hora 3 i te ahiahi,
Ua tae mai te Tavana Rahi e to tatou Député Pouvanaa, e tei
apee ia raua. Uaaïuui atoa mai te Taote Rahi e te tahi atu mau
taote, te P"* tahito uo te A.R. uo te feuiia; ua Tomaua c piti
uo
te Moana, te hoè mau oromelua Porotetaui e Katolika, e
I
rotopu i te mau ohipa
riro ei haareveraa i te taata
te
mau
mero
no.
e
te Tomite Tamau no te
A.R.A.
no
te Ekalesia
Tahiti.
mau e te oaoa. Na te mau âta tei lioro
i paruru ia matou i te veavea uo te mahaua.
E mahaua nehenehe
i nia i te rai
vavae
Na te. mau hui-raatira i fajûi i te mau manihini ua roto i te
himeneraa i te Marseillaise e te tShi àtu hiineue fariiraa, e ua
te'tavana
metua
ra
auiraa
a
Orofara i orero ua roto i te reo faraui. Na te oroM'' Preiss i farii na-roto i te reo tahiti, ia au i te
te Tavana Rahi.
no
o
la oti teie tuhaa matamua,
te lare
haafatata’tura te
mau
mnnih'ui i
apî. Ua arue te uî-api uo Ilaapapc i te Atua uii roT)i te^
reo faraui navenave roa. Pure attira Tapao or.
hoè himene
Na Aduet
i te fare
o
or.
tei
i
vauvau
mono
te hamauiraa
Ua oti te fare na
i te paraît tuatapaparaa no
i te fare tahito tei pé roa.
2
VEA
roto i
avaè
lia
nehenehe
no
POROTETANI
7, ma te tiaraâ mau. Ei haapùraa ravai e te
tiiati, e ei haamaharaa i to raua rohirohi.
e
na
Na Teoroi t. i faatere i te
iho,
mau
tei haapao noa ma te itoito e te vitiviti. Na A. Bambridge
O
mâ i hamani i te hohoa
e
mite orometua i imi i te
mau
ai te fare
te
mau
ma
i afai i te
te tarahu-ore. 0
tauhaa. Na te hoè To-
mau
faufaa
i te
e
mau
turu i teie
ohipa
raveà atoa i oti
Adnet, Bremond, Koringo e Teuira
tomite. Na te Hau i faaoliie i te hooraa
roto i te moni marna, e na te
na
ohipa maitihia i Orofara
rave
A.R. tahito
a
te
mau
tauhaa
te fenua i jja-
no
50.000 tara. Na'te mau
te tiahapa, na te mau
orometua i liaapae i te moni l’a: 30.000 tara; na te Sotaiete i
Paris i hapono mai 10.000 tara, e na te mau hoa no te mau
roto i te moni
na
ra:
Ekalesia Tahiti i horoà 100.000 tara
faaroo
e
te
mau
atoa i aufau 30.000 tara.
reo
I mûri aè ia Mr
e
Adnet, ua haamaitai Mr Preiss
tei horoa i teie
atoa
o
mau
rima ra'^arava
haapùraa
or.
i te mau rima
Ua riro te
te Evanelia
no te Aroha. Te mau rima tei
rapaau noa i te rui e te ao ; te
mau rima ravarava tei patu i te fare, e te mau rima huru rau o
tei horoa i te mau taoa ma te piripiri-ore. O vai hoi le tumui
ite noa’i tatou i te mau rima rave i te ohipa aroha i roto i teie nei
ao
'
i
taiva ? E
na
rima
Jesu
roto i te aroha
Na
o
Tapao
or.
mau
tei
o
mau
na na
rima
anei te Satauro
ere
no
te
e
patitihia,
uouo
no
a
tuati e piti.
ei pororaa i
Jesu
o
tauahi ai
tei faaite i to te
raua
i te
ao
ao
taatoa na
?
a te Tavana.Rahi
roto i te rep tahiti.
i pupu i te paoti i roto i te rima
Petitbon, i mûri
ae
i te hoè
oreroraa na
“Tera mai te
paoti, o te “ Aroha ” ïa; ua aroha te Atua i to te ao,
(Jo3/16). Na te Tavana Rahi i tapu i te rihene
opani i te fare. Na to Haapape te himene tomoraa.
e ua
tei
lae roa....”
Ua tomo atura te
■V
nihini fariiraahia
na
Paroika
mona
na
na
mau
manihini i roto. I reif-a to te
roto i te
maa
monamona,
Papenoo-Haapape. Ua opéré atoahia te
maa
iti
e
mona¬
to Orofara taatoa.
Teie te parau i ootihia i nia i te hoè
te
mau ma-
tei tauturuhia
api-veo tei haamauhia i
“ TAO’A FAATAU AROHA TEIE NEI FARE
NA TE EKALESIA TAHITI E NA TE HUIRAATIRA OCEANIA ”
patu
no
te fare
:
la haamaitai te Atua i te
i teie
ohipa aroha.
mau
hoa atoa
o
tei aiho
e
tei faaoti
VEA
POROTETANI
Te huru no te horoàraa iaoà-aroha
te hamaniraa i te fare-tuati i Orofara
no
Ekalesia Porotetani
Te
mau
orometua
30.Ü0Ô
:
Betela
Tuhaa I
Makatea
.
.
.
Tuhaa III..
Tuhaa IV.
Tuhaa V.
.
Tuhaa VI..
.
tara
Mr Crane-Miri, etc.
15.176
tara
Apooraa Fenua.
50.000
))
fare-haapiiraa 25.000
»
1.000
»
45.965
»
hoa, te
12.442
»
raa, mau
9.702
»
mau
25.286
»
4.208
»
1.851
))
10.000
»
Aufauraa
(Paofai e
amuihia)
Tuhaall.
Te iahi maii lioa :
:
.
S‘° Metua i Paris.
.
na
te
.
mau
Haapao-
mau
fare-toa
e
aita i oti
90.176 lara
Amuihia i te 12
Tiurai
:
.
.
no
.
220.901
tara
140.725 tara
Paroika tei horoa ma te
maitâi atoa...
Paroika e te tahi mau taata manao
Ei hioraa teie nei tabula na te mau
oaoa, e iia
te mau boa aau
no te tabi mau
E ei hioraa
huru-è, tei ore.roa i au i te
Na te
Evanelia tei a‘ohia i rotopu ia raton.
/Vroha e tahoè.
( Kol. 3/14 : “ e ei nia roa iho i taua mau mea atoà nei, o te aroha O taua tatua nehenehe roa ïa... ” ).
Te vai ra te hoè farepureraa iti naiuai i Madras, oire Inidia. E
holioa maere ralii te vai ra i roto. Ua haamauhia i nia i te patu
te hoèSatauro raau. Aitae tino i nia iho, maori râ na rima anae.
Ua patitihia te hoè rima i nia i te hili o te Satauro i te pae i te
hitia o te rà : o te rima ravarava ïa ; e i te pae o te tooa o té rà,
o
te rima uouo
ïa.
teie nei tau pue rima tei puta i te naero ?
Teie ïa ; To te mau nunaa atoâ ïa tahoeraahia noa’tu te huru o te
iri e te l’eo. Ua tahoèhia râ: hoè â ati e hoè â oaoaraa.
Taua oaoaraa ra, o te ora ïa no roto mai i te Satauro, te tapao
Eaha hoi te aiu'aa no
no
te aroha mau.
patitihia’i na rima mà e te aroha no lesu i nia
taime mau ihora ïa, i pii ailelu c : “ Ua oli ”,
oti té Uituahia teie nei ao i roto i te ora.
I te taime mau i
i te Satauro, i taua
oia hoi, ua
4
VEA
I
POROTETANI
E
tupu ai te parau ra : Ua hurihia te patii faataa-è-raa i raro
e “ e tae mai â to te hitia o te râ e to te tooa o te râ,
to apatoerau e to
apatoà e riro ïa ei manihini i te Basileia o te
Atua ’’ { Luk. 13/29) e “ Aita e Heleni e te Ati-Iuda, aore e
pei’itome
e te peritome-ore, aore e^Ba^ebaro e te
Sediike, aore e tavini e te
(Eph. 2/14)
tiamâ. O te Mesiaaiiaèrà ei roto i tefeiaatoài
E homa, eita te Basileia o te Àtiia e
faaroora”(Kol.3/11)
tupu na roto i te parau
anaè, iia roto atoà' rà i te rima l'aatorohia ta te aau aroha e te
faaroo i taaue. O te iteahia ïa i^Orofara. la horoà mai te Atua ia
tatou i te rima mà e te aroha ei
faatupuraa i te Basileia no te
Atua, i to tatou ilio fenua.
Na te
mau
'
utùafare roohia
e
te
afi-pohe
Te tairi iiei te
noa’tu aite
polie ia tatou, aita hoè faahereherei'aa.
liohe ia tatou i te tahi taime, e ore roa tatou e
ia’na. Te haru nei to’na rima toètoè i te feia
ona.e
te taata rii
Moè
moè
veve ;
'
.-
•
■
^
te feia
paari
(
yY
lesujiaMareta;
e
Tei ia‘ü te Tiafaahouraa
«
polie iioâ oia,
e ora
ïa
e
te'
Ora,
te faaroo mai ia‘u
o
ra,
loane 11/25.
»
Na lesu, o tei faatia ia Lazaro no roto mai i te meriema, e
faatia faahou i te feia tei faaroo ia’na, ia au i ta loane i faaite
papu mai e: « Tei ia’na te Tamaiti ra, tei ia’na atoa taua ora
nei ; e aore ia’na te Tamaiti ra, aore atoa teie nci oi’a ia’na »
I loane 5/12.
To Tevaiaufea
Mai tei faaitehia i rotoi teVea
here i te I
liine,
ua
iio
Tiurai i te
liaere oia
e
or.
poheraa
polie Lo tatou hoa
poipoiliora 4. Noto’na arolia i to’na tuano
Atete,
ua
tauturu i te lianiani i to’na-Tare. E maliaiia
rii tauamaliana ra, e
noa’tu te faaararaa no to’iia iiietua, ua
pauiria oia i nia i te fare no te patitiraa i te varavara i iiiaT te
uaua
tara
te fare. No te
paia lioi te punuapî, ua liee to’na avae
topa oia i raro i iiiai te uaau tiare pirilifa ite mau pou raaü
( Tafaie ). Hoe pou ua puta i ropu mau i te poa o te ouma, e ua
puta te malialia. Ua ani Tevaeautea ia Araliiti or. ia farerei
oioiia’na note paraparauraa i to’na mau iiianao liopea. Uafaahope
hia te mau ravea atoa, r'âveliia e te tuati vahiné ma te aravilii,
aita râ i manuia, e i te piti o temâhana, i teaaliiata, ua faarue
no
ua
e
Tevaiautea i teie liei
H*.
ao.
Ua hunahia to’na tino i te aliialii liora 3 1/2. Ua amui mai to
Rurutu taatoa, ua tae atoa mai te Mono no te Hau e to’na feia
toroa. Te mau orometuaHaapii-Tamarii è ta ratou mau taniarii-
haapii, e ua tae atoa mai te mau taata èè e nolio nei i nia i te
fehua nei. Ua vaiiholiia te mau oliipa i nia i te fenua taatoa e ua
afailiia temautapao note orometua tei polie. Ua hutihia te mau
reva farani ei faatura i to tatou lioa.
Ua î roa te farepureraa o Betela i te taata. NaTeriiniana or.
i faatere i te tuliaa matamua ma te taio i te pene : Joba 14, e
Joane 3.
Na Araliiti te aoraa: Joane 3/8, oia lioi te parau no
lia
fanauraa
piti
e
:
te fanauraa matamua,
e
iiiea
faufaa-ore
faufaa ralii rà te piti o te fanauraa, oia lioi te fanauraa
Varua, ia tupu te hau, te aroha e te here.
ïa,
e mea
Ua
oti te pure, ua
tae te
nunaa
rahi i te vlTlii hunaraa i
Matapera. Na Teriimana
mau
or. i faatere i te pae apoo e iia te hoè
Diakono i faaite i te aroha no te mau Paroika no Rurutu :
Moerai, Auti
c
Avera. E
A.R.A. na roto i te ioa
auvaha no.te A. R. A.
»
-
■
.T
na
no
Araliiti i
te
mono
peretiteni
e
i
te aroha
tae noa’tu i te
o
te
mau
POROTETANI
VEA
6
Na te-Mutoi faraiii i mono i te
aroha^no le hau farani, mai te
ei rima maitapao no te
mai te taafa, e ua vaiihohia te
faaite i te hereraa o te Hau ia Tevaiautea o tei riro
tai i ohie ai te mau opuaraa maitatai a te Hau. Ei
heva,
hutihia te mau reva
lia
ohipa a te hau i te fenua nei.
O Arahiti or. tei faaite i to raua o
raua hoa tei reva atu, mai te tatara
mau
Teriimaua aroha hopea i to
i te parau no to ratou rotahirao-i te faatereraa i te fenua Rurutu i te pae no te faaroo. Aita
e marôraa, aita e inoinoraa te tahi i te talii. Mai te huru e, e
Metua hoè tei faaueue ia raton. E 12 matahiti te maoro o teie
tahoè-noaraa.
aua-pipi i te matahiti 1938, e ua
Ua ô Tevaiautea i roto i te
haapiihia oia i te tau no Mr Vernier. Ua faatahinuhia oia i te
matahiti 1941, e i te 18 no Eperera ua haamauhia oia ei orometua
faatere i te Paroika no Moerai. Ua amo oia i té ohipa i na ma¬
tahiti 12. E orometua maitai, marù, aau here i te Paroika e -i te
mau huru taata atoà. Ua riro oia ei metua no na pae atoà e piti,
pae no te faaroo e pae no te hau.
1 teie nei, te laa^-è nei o Tevaiautea i ta tatou utnatare faaroo
no te fenua Rurutu’... Aue te aau’i te mauiui ia’na e.
Iritihia
no
roto mai i te'lata a
Arahiti.
parau Paari... ei faaaraararaaau i te parau no te hoè Diakono paari. Teie
Ua tae e 2 orometua e 2 Diakono e te mau taata e rave rahi i
nia i ie hoe aivi moua teitei. To ratou tere : e faaafaro i te otia
fenua no te hoè huaai taata tei mârô noa. I teie nei ua afaro e
e te hoi nei ratou i te oire.... Te pai'aii nei na orometua : E pou
rauana te èà poto. Teie râ e èà teitei e te poopoo i raro. Te parau
nei te'Diakono paari e : E na orometua e, eiahaorua e haere na
Te haamanao nei
ïa
:
tera èà poopoo, a
roohia orna e te ati pohe. E mea mauiui roa
tou aau ia roohia orna e te ati. E ere tena i te tino ravai i
te fenua nei. E mea maitai o vau ae te polie, ia i^ai oranoa orua.
la roohia orua i te ati pohe poto roa, e tae te ati na te fenua taatoa
no
e
e
roo
e te mau ohipa o te faa¬
orometua nei te tauiraa i te
utuafare ma te, peapea-ore.
tupu te oto rahi, e fifi te
eità
e
tere faahou.
èà maitai, i te
.
hoiraa i te
paroika
.1 reira
na
te Diakono paari nei, ei hioraa e ei manatejuau orometua atoà. Ei haapii atoa i te mau taata
la riro teie parau na
naonaoraa
atoà i le
manao
here i le orometua.
l'apaibut: Avahili
VEA
POROTETANI
/
Te upeà a te imi-manu.
( Koheleta 9/12 - Salamo 124/7 )
I.
Ua
—
Koheleta
i te
maii
upeà.
9/12
: “ mai te manu i noaa i te mareira, o to te taata
ïa Mraa i te anotau ino ra, ia u’ana noa mai te pohe i nia ia raton”.
Te tuu nei te imi-manu i ta’na
i te
vareraa
mau
atu ai. Allé te
manu
manu
rii,
te
o
upeà,
mau
rii i te aroha rahi
Te ori haere nei â te imi-manu rahi
I tuu
oia i ta’na
na
i tuuhia
e
ma
te mainu atoà ei haa-
nei raton i reira,
ra
o
Satani
Te vai
ra na
Te faaea
pohe
na
te
ao
nei.
upeà i roto i te ô i Edene, e na roto i te mainu
ihora Eva
ana, mau
raua o
Adamu.
E mai reira mai à, to teie nei ao vai-haaati
riaria ra.
.1.
e
e...
raahia
e
taua upeà
huru
manu e piti :
nei te tahi pae
i roto i te upeà, amu noa’i i
marei o te pohe.
2.
Areà te talii pae, ua ite oioi raton e ; ua mau raton i roto
i teie marei l’iaria, e te imi nei raton i te tahi uputa iti no te
horo-ê-raà’tu. Teie râ, a mauê-haere-noa’i ratou naroto i te upeà,
aita roa e ravea e ora’i ratou, no te mea ua rave paari te imimanu i ta’na upeà.
Te vai nei â te upeà no Satani nei â, e te faaea manaônaô-ore
nei te tahi pae i reira.
Areà râ te tahi pae, uafiu roa ïa i te mainu tiaavare, e ua ria¬
ria hoi ratou i te upeà tei haaati ia ratou.
E mea aroha atoà hoi ratou : Efaaù-noa’i ratou i nià i te upeà,
te
—
maa
-noa
mai te manaô-ore e, tei roto i te
—
aita
râ
roa
II.
e
muturaa.
Ua
i te
upeà.
124/7 : “ E au tatou i te manu i ora i te marei a te imimanu ra, ua motu te marei, e ua ora ilio néi tatou ”.
Aita ihoà e ravea e motu ai te upeà i te puai taata e i te mau
.
—
ora
Sal.
peu paieti.
Te vai nei râ te
te Atua
ravea
hoè
roa....
maori râ
: o
tei faaora i le taata mai roto mai i taua
te aroha ïa
o
upeà ra.
upeà a Satani ia
amui mai oia ia tatou, te feia aroha, tei mau etaeta i reira.
Aita lesu i faaherehere ia’na iho, no te faaûraa i taua upeà ra,
o
Ua tuu oia i ta’na iho tamaiti here i roto i te
ia mutu.
1.—
ViEA
8
POROTETANI
t
upeà, ua tahae to’na toto areâ
( I Pet. 2/24) a riro atoâ ai oia
ora’i te taata hara nei.
Ua iravarava lesu i te faaùraai te
râ,
ei
ua
motu atoa te marei ia’na
uputa hoê roa e
Mau
parau
rii apï
tJa faaea rii te tamai i Kore.a>.e te ferurihia nei te parau no te
faahau-
E nianuïa aaei ?
raa.
I Inidia-Kaina
ra
,
rave
faaead ?
orurehau a te feia
te tahe noa nei â- te toto.. . ' Afea râ e
I Purutia, i te tubaa faaterehia e te Rusia, ua tupu te
ohipa. Ua ati ratou i te
Ua haavï etaeta râ te
nuu
veve e te
poia i roto i taua “Paradaiso” ra.
Eusia i te feia orurehau, ia vai titi noa ratou.
I te mau avae"! mairi aêuei.. ua taumi etaeta atoahia te Haapaôraa Porotetaui i taua tuhaa râ. Aita ratou i vï, e i teie mau mahana, ua mama rii te
faahepohepo.
liilP''
—
2. — I ô tatou nei, ua faaea atoa te hamani ino raa rahi i te pae varua pia
"hoi te mau peu e rave rahi no te Tiurai, na tatou e tifaifai i te mau vahi
afafa, e e raapau i te mau vahi maimai.
3. —Uaoaoa tatou i te ïaurua faatupuhia no te fare haapiiraa. Meanehenehe
te mau tauhaa hamanihia e te mau rima aravihi na te mau Tamarii, e ta ratou
hauti, ua oaoa te taata.
Ua oti te tomoraa fare no
mau
ma
te oaoa
e
na
Tuati i Orofara, e te faaea nei raua i te fare
api
te mauruuru.
Ua oti atoà te hoè oroà faipoiporaa nehenehei Punauia.
na roto i te faaipoiporaa, i te Sabati 9 no Atete.
E20 hoa tei taati-
hia
Afea
ra e
ti^ima’i te fenua mai roto mai i te peu taoto noa ?
Ua
tipae atura Adnet e o Tehavaru i Kaledoni. E mea maitai roa jtp raua
tere, e tei nia raua i te ohipa i teienei.
Ua hapono mai Paraita v. i tearoha no Vernier mâ e no Charpier mâ ta’na
i farerei tino roa i Farani.
4.
—
Ua hoi mai Poroi
Farani,
e ua
faaite
raua o
raua
Céran-Jêrusalémy noto
i te huru
no
raua mau tere farereiraa
to raua tere na roto i te Radio.
i
Te mau hoa no fe Vea
TUHAA I: Papeete: Alb. Gooding 20. Teeeva_20. Schollerman75. Ma20. Aimata 85. Moetua 10. V7ill. Adams 60. Delors Adams 60. Tetu
Temihi 20. Hiapô 20. Vahinerii 20. Tetuanui 20.
manu
TUHAA IV : Maeva : Teraihau 40. Mahine 50. Ravea 25. Mtii : Ruea 20.^
Utivroa': Taaaoa v. 45. Tihoni D® 25. Emile Neuffer 20. Teriifaotua 50. Temi/oa; Bernardeau 100. Faftoaj'e," Manuarii 10. Vaiiape: Tamaterai 20. Pue 20
TUHAA VI: Tiputa; Rootama Raitua 100.
'
Amuihia 955 farane. Mauruuru.
Imprimerie Eue F, Juventin
—
■ff:
Papeete, Tahiti.
,
■f
7»
Fait partie de Vea Porotetani 1953