EPM_Vea Porotetani_195308.pdf
- Texte
-
Te 53
O
te Matahiti
ATETE 1953
Hihi 8.
,JQA/v£ /V-coxv.^ Jacot
tomoraa ia Ziona:
Te feia i tiaturi ia lehova i'a,
mouà
ra
ïa i te
vai-maite-l'aa
te Moluta teie
mai ia
Ziona,
e
e ore e
riro ïa mai te
arori ra, e tia
».
salamo 125, oia lioi
e himene no te paité feiaati-Iuda i taua niau himene ra i to
raton haereraa-tu i te hiero i lerusalema i te mau
ôl'oà farahi.
nmaraa.
I.
Te himene
Te mouà
ra
o Ziona: o te mouà ïa i
patuhia’i te hiero.
Ua riro te mouà o Siona ei
tapa’o no to Iseraela faaroo, no
to’na tiaturiraa i te Atua ia lehova. Tae atura
râ te tau i faarue
ai Iseraela ia lehova e i tiatuiâ noa’i
ratou i te mouà i'a ia ZiOnâ,
e i te hiero i
patuhia i nia iho ei pai'uru i té ati e i to ratou
mau enemi. Noa’tu te mau
faaararaa ote mau
m
peropheta (lere7/1-15 ), ua rave noa te mau tamarii a Iseraela i ta ratou
mau
peu iino ma te mana’o e, na te hiero i nia i te mou a
oia hoi i Ziona, e
paruru ia ratou. E inaha ua tae iho â te
mia
enemi tei rave ia lerusalema e tei vavahi i
te hiero i te matahiti 586 hou J.M. Te mou’à râ o Ziona te
vai noa ra ïa, mai ta
le salamo i faaite e aita oia i
arori.
II. E arori te taaia i te aha ? E arori
te taata ia Satani
mau
Ua ite hoi tatou
i te taata
E
e, ua
vaiiho
noa
te taata nei
ra
na
i ta’na
te Atua ia Satani ia faahema
nei, ei tamataraa i to’na faaroo (Luka
teienei, te vai
e
faahemaraa.
huru faahemaraa
:
e
piti
e
22/31).
arori ai le
1.
Te faahemaraa no roto mai i te
mau ino ta tatou e
farerei nei.
la faainohia tatou e te
taata, te pahono noa nei tatou i te ino.
ma te tiaturi-ore i-te Atua e
i To’na tauturii.
la roohia tatou e te ati e te
peapea, te auè noa nei tatou, e
te imi noa nei tatou i te ravea
e ore ai te ati
; maori râ te ra^•ea hoè roa, oia hoi te
pure e te aniraa i te Atua i To’na mana
ralîi faaora, aita tatou i rave i te
reira.
2. Te faahemaraa no roto mai
i te mau maitai tei roaa mai
ia tatou,
la maitai to tatou nei
oraraa, aita tatou
haamaitai i te Atua
no
te
reira,
e
e mana‘o faahou i te
ia roaa-mai te màü faufaa
teie nei ao, te
haamaua-faufaa-ore-noa nei tatoü i taua
taoà ra, ma te mana‘o-ore
è, na te Atua i horoà-mai é'
Na’na e ui-mai ia tatou i ta tatou i
rave no taùa mau maitai
mau maitai i arori ai to
tatou faaroo, e no teie mau
taufaa i tupu ai te. taiva e te
haapa‘o-ore.
no
raau
,
yEA
Mal te
iliaii tamarii
POROTETANI
Iseraela, tei tiaturt i te hiero
a
no leruoia’tôa tatou net, te tiaturi net ta-^
salema, aita fâ ia lehova,
tou i ta tatou
ô tei
mau
6
taoà
te pae
no
tino net, aita rà i te Atua,
horoà-mai.
Eteienei ia oretetaata ia liinaaro eiaarorii te maü faaheiilaSatani, e tià ia’na ia tiâturi la leliova e i Ta’nà Tathaiti
iü iesU-Mêsia, tei liaavi i te mau mea atoa no teienei ao i îliâ i
raa no
(Roma 8/3i-39).
opani : Salamo 33/20-22.
te satauro
Irava
A. Jacot, or.
ZlONA
Tuaroi
:
Ei
Hl'ORAA
Sal. 132/12; Ua hinaaro râ lehova ia ZIONA.ei para-
hiraa no’na.
'iioDâ maiflhia ■ Ë oirè paarl ë té etaeta, tei liaanljUilha 1
llla i te iiioüfi tai’ere-üe, éi pü e ëi pà i te vai eteneraa. Ë ëitë "
tlb te Ati-Jebusi. O Milio to’na iba taliitd;
Ua
nounou
tahitphito
haere,
noa
matapô
Davida i taua
pà
te Ati-Iebusi i
mai, eita e niooi ia
no
te pirioi
e
ra
mua
ei pare no’na. Teie i’à te red
i te arii api no Iseraela : A
oe...
ua
ravai
noa
to matou
mau
tui-ai ia outou i mûri.
no te
Ua hinaaro râ lehova ia Ziona etene ei
te
paari
o
te oire,
to’na
e
parahiraa no’na. Noa’tu
patu etaeta e te mau opani veo,
tiai ia’na, ua riro Ziona ia Davida,
mau
e te aravihi o te mau aito tei
ei oire no te Atua Isaia 14/32 :
"
Uq tiàhia Ziona
e
lehova,
e noaa te
haapûraa
no
to'na taata rii
i reira "
Oia atoà to Tahiti mà i mutaa ihora, ua maitihia ïa ei
parano lehova no roto mai i te Eteneraa.
lîii’aa.
Ziona,- mouà moà ; Ua hinaaro lehova ia Ziona ei
) Oire M0‘A : Isaia 00/14 : E parau hoi ratou ia oe,
no lehova, o te Ziona tei moà i Iseraela nei.
1.
Salamo.
134/2,3
:
E hopoi i to outou
ra, e
haamaitai mai lehova
ia
2.
Oire pû
:
)
i Ziona
Joela
e
te ORA
no
i te feia
2/12
:
Salamo-20/2
faaetaetaraa.
e
mau
o te
rima i nia i te vahi moà
mai ô mai i Ziona
ra.
ra
te ino.
hoi ei Ziona...
té
Ora.
mai roto mai ia Ziona to'na nao, te tauturu
:
'
oire
Isaia 59/20: £ tae mai'hoi te Faaora
fariu è i
E i te mouà
oe
:
.
e
te
VEA
6
POROTETANI
Isaia 2/3 : i na Ziona hoi te ture i te revaraa'tu.
3. ) Oire ARH'; Salamo
:
oaoaraa no te
mouà ra o Ziona, te oire o te arii rahi.
43/3
fenua atoà, taua
E
Salamo 2/6 : Ua faatahinu vau i taù arii
Ziona.
Oia atoà to Tahiti mâ, ua haamauhia
i nia i taua mouà ra-ia
ïa na roto i te ioà no
tupu i reira te parau a Petcro : I Pet. 2/6 : Inaha e
haamau vau i te ofai-tihi i Ziona, e o tei tiaturi i te reira e aore roa
lesu,
e lia
maheahea.
Ziona Taiva: Hiiiaaro noa’i lehova ia Ziona ei parahiraa
no’na, aita râ i tià ia Ziona te tapea i to’na tiàmâ, e to’na oaoaraa.
Ua taiata ra i te mau atua eè’ ua pehi i te mau Peropheta i te
ofai, ua faasatauro, ma te tahitohito, i to’na arii moà, te Tamaiti a Davida.
Mairi atura Zio¬
e
i
na
raro
e ua
atura. Ane
ano
Ziona i te aroha
è. Ua î i te toto
Ua
ei
i te auê.
e
riro
faahou
oire
etene, e i
te
tau'hopeà nei
faakorona-
ua
hia to’na upoo
i
farepureraa
te
Maliomeda.
No to’na taiva,
te
atura
tupu
mau
tolui; .lere-
mia
9/19; te iteo
ra
mai
te reo oto
Ziona mai, to ta¬
tou
pau
ahoaho
e,
ua
ta¬
roa
tou.
Jer.
26/18
:
Te
arotehia nei Zio¬
na mai te hoè ô.
Oto o Jeremia 1/4: Ua aue te mau haerea no Ziona no te mea
aore e taata i tae
mai i te mau oroà ra, ua ano te mau uputa
no'na ra.
E to Tahiti mà e, a ara, a ara, a
atua eè.
faaea, atira te taiata i te mau
VEA
1
POROTETANI
Hcisimauraa niu i fâââha ( Tahaa )
Lata
“
Ua
taiia
tnpu hoi le
oroa
neheiielie
na
Mauarii,
or.
oaoaraa ralii o te Paroika e le laala atoa i
Ua aiiiui mai te Paroika no Vaitoare e te
ra.
Paroika no Haamene i taua oroa ra tei tupn i te 18 no Tiimii ;
i te hora 10 i te avatea. Ua ineine maitai te mau taata, mai te
ineine i te mau himene e te ahuraa i te ahu teatea.
Na te Mono-Peretiteni
i te oroa, tauturuhia
e
no
na
te Tuhaa
IV,
e
orometua too
Tuteao
piti
:
or.
i faatere
Tumatarii
e o
Mauarii.
Na Turnatarii i taio i na pene parau e piti : Zekaria IV/1-10;
Nehemia 11/17-18. Na Tutea te aoraa : loane 11/15 : “ Ua manao
aéra ta’na mau pipi i te
parau i papaihia ra e, ua riro roa vau
i te itoito i to fare. ”
Ua faaitoito Tuteao i te Paroika mai te ui mai e : eaha hoi ta
teie niu e haapii mai ia tatou ? Ua faahio atoa oia i to te Paroi¬
ka i na fare e piti, te fare o te Ora e te fare o te Pohe, te itoitoraa P te Tino e te itoitoraa o te Varua.
la oti te faaitoitoraa ua taio maira o Mauarii i te parau haaniu o tei faahaamanao atoa i te niuraa matamua i te
fare tahito, tei niuhia e Paraita e o Tuteao i te math. 1942.
mauraa
E
ua
,ia oti te haamauraa i teie nei niu i te ioa o te Toru-Tahi,
I te liopea ua haapaohia te pae o
faaoti Mauarii i te pure.
te tamaaraa....
f4ci faree piti.
E aamu iti teie, i faatiahia i Le pô i miui aei te tomoraa i te
farepure i Mahaena, oia hoi i te taime i haamata’i te Aufauraa rahi.
“Te patu ra te hoètamuta i te hoè farepureraa nehenehe roa,
ei fare l’avai maitai ia nehenehe i te hoè niiiiaa rahi ia parahi i
roto
no
te haamori i te Atua.
Ua ite râ Satani i teie ohipa maitai e ua tupu to’na riri iti rahi.
Farerei aéra oia ite Tamutamate parau atuia’na e: E to’uhoa
iti e, a ara, e tia roa ia’u ia faatopa i te hoè ofai rahi mai nià
mai i te mouà i nià i ta oe ohipa ei haaparariraa i teie fare nei.
_
Pahono atura te tamuta
ha reira.
e
ma
te hitimauerahi
e:
Eiaha,
mau oe
Parau atura te Diabolo: Atira ïa, te aroha nei au ia oe, teie râ,
oe ia’u i te hoè vahi iti i pihai iho i to fare rahi
vaiiho niai
8
ra,
VEA
ia faatia
vau
POROTETANI
i te talii fare naiiiai
Fârii
noa
atura te
tamuta.
A tae atii ai te mahana tomoraa no te farepure iiei, au oaoa
paatoa te taata. Ai’ea râ, ua oti atoà to te Diabolo fare, e teie
atura tei itehia; ua haamata te tahi pae i te haere atu i roto ite
fare o teDiabolo. I mûri iho, aita i maoro, ralii atura hoi te taata
tei haere i roto i te fare o te Diabolo, e ua hoi i te iti tei haere
i te fare
o
te Atua.
Teie hoi te hopea : Ua faaruehia te farepureraa
aita rea e taata. Ua a’o noa te orometua i mua i te
rahiraa taata-ore.. Aita i maoro, marau atura te peni,
te
hio,
mau
ano
te
o
te taatahia i te
e
e
iri pa-
mau
parari atura
atura teie fare ruperupe.
Te fare iti nainai râ
nehenehe,
Ë aamu
nehenehe,
Diabolo,
ao
e
ua
riro ïa ei fare rahi
te
e
i te pô.
noa teie, area râ, e aamu auraa hohonu e te
paari.
Teie hoi te auraa : e rave rahi te mau ohipa ravehia e te taata
ei faahanahanaraa i te Atua, teie râ, ua vaiiho
pinepine atoà ratou
i te hoè mau vahi rii na Satani i
pihaiiho i te ohipa maitai. E
i te
hopea,
ua
ino te taatoa i te
faarahi i ta’na iho
te
mau arearearaa
te
:
ravea a te Diabolo tei faatupu
feii, te teoteo, te amahamaha, te taero e
tia-ore.
E homa e, a ara, ehia oaoaraa no tera tomoraa
farepureraa e
o tei riro ia vetahi è ra. Ehia
farepure ta tatou e
e ehia fareputuputuraa o tei
patuhia e tei tomohia
fera tomoraa
ite i te Sabati
ma
î,
te oaoa, e
e ua
î
roa,
inaha, aita i taatahia. Te tahi atu
ei haamoriraa i te Diabolo ra.
mau
fai’e râ, ua
Tirara atu ai ta matou a'oraa ia outou, maoi'i râ ia vai
noa
to
outou oaoaraa, na roto i te tiaturiraa ia lesu o tei nao mai e :
“
e oaoa to outou aau, é e oi’e roa to outou oaoa e riro ia vetahi
ê
”.-( Joane 16/22)
.il Haamanao i to outou
Uafaàite mai Atonia
or.
api. Teie to’na huruf 36
iTiva.
e ua
mau
aratai.
'
tomohia te fare-orometua
te roa, 26 avae te aano. E fare
tano maitai te mau faanahoraa. No.to Mr Jacot taaê-raa no te
ati utuafare, ua faatere Tuteao Pni Mono Tuhaa IV i taua tomoraa
avae
ra.,
E ao to temauParoika o tei ite i te peu maitai e tei faanoho^
i to ratou oi’ometua i roto i te hoè fai'e nahonaho maitai. Ehia.
rahiraa Paroika e vainei tei farue .vahavaha noa i to ratou ; ara¬
tai i roto i te fare ino ? Te vai atoa nei te tahi maü Paroika tei.
ore i hamani i te fare-orometua. A rohi, a faaitoito.
.
Imprimei’ie Elie F- Juventin
-
Rue du Commandant Destrémaü
-
Papeete
Fait partie de Vea Porotetani 1953