EPM_Vea Porotetani_195308.pdf
- extracted text
-
Te 53
O
te Matahiti
ATETE 1953
Hihi 8.
,JQA/v£ /V-coxv.<3. S
HOO I TE MATAHITI
HOÊ :
E VA‘U TABA.
M, PREISS, Directeur-Gérant,
la riro ratou ei hoê
I te 28 uo Me, ua tapae faahou te hoê pùbi ralii Holaiie tei
fâauta i te fenua atea i te raau Holane e rave ralii no te apiapi
o te feniia. Ua rahi te taata, ua iti te feniia.
No reira ratou i faai'ue ai i to ratou aia here, tapapa atu
maii fenua ê atii ei
nahqraa api na ratou.
ai i
te tahi
Ua farii tatou i teie maii hoa ratere
na
roto i te hoê pureraa
faatupuhia i te farepure “Siloama”. Teie te hoê mau vahi no
roto mai
i te aoraa a te orometua holane :
E pureraa taa-ê na matou, te teia ratere. Inaha i mûri ae i
te hoê terè maoro na nia i te mau moana, tei roto atura matou
i te hoê hiero, patuhia i l'opu i teie moana Patitifa.
“
;
E ei’e anei teie
te hoê hoturaa faahiahia rahi ta te Evanelia
i faatupu na roto i te Penesekose, ? Auaa te
Semeio no te Penefarerei tatouj oia hoi matou te mau ratere, e te
li,iii-faai'oo no Tahiti nei. Oia mau, auaa te Bibilia o tei heheu
mai, ia tatou i te ioa hau ê no Jesu, ua tahoè ïa tatou, noahu te
reo è e te nunaa. Üa hoê râ na roto i to tatou haamaitairaa i
sekose,
ua
.
te ioa no lesu na roto i to tatou iho reo mau. Oia te maramarama ora
fer taarnu ia tatou, ia haere
marama
hoê anae tatou na l'oto i to’na mara¬
ia au i te irava : I loane 1/7 : “ la haere râ tatou na te
maramarama,
mai ia'na i roto i te maramarama ra, te an nei ïa
tkton ait tâtçu iho, e te mâ nei tatou i ta tatou
teiôio-oTa'na'TamaitioIesuMesiara.”
mau hara
atoa i
"
Eita'anei e tahoè nà roto i teie aroha tei faaore i ta tatou
e to Tahiti inâ nei? Na teie pororaa aroha i
farerei ai tatou.
hara, to'Holane
VÈA
2
E riro
POROTÈIANI
paha e, e cita tatou e farerei faahou i te fenua nei ;
noa'tu râ ïa. E farerei noâ tatou
tatou
na
roto i te faaroo hoè i to
Fatu lesu Mesia, to outou Fatu, to matou Fatu, to tatou ïa
Fatu. la tahoè tatou i to’na ra ioa Moà
e
aita atu.
parau faaararaa
1 ) Bibilia nainai : Te tae faahou mai nei i te avaé Atete, e teie
le hoo :
14 tara.
2) j^pooraa Rain Amiii : Te fanuuhia nei i te avae Atopa. Teie
te tumu : E tonohia Adnet,
Haapao-Faufaa e o Tehavaru, Papai-Parau, i te mau fenua Kaledoni ei Auvaha na te Ekalesia Tahiti i roto i te Apooraa-Rahi na te mau Ekalesia i Ka¬
ledoni mâ. la hoi mai raua ei reira e
raa-Rahi.
haapaohia’i ta tatou Apoo¬
3) Fare-Tuati i Orofara : Ua oti i teie nei. E fare nehenehe rahi
e te nahonaho maitai. I te 17 no Tiurai nei e
pupuhia’i teie
nei fare i roto i te rima
4)
no
na
tuati.
Parau oto rahi ; Na te hoè niuniu haponohia i te 1 no Tiurai
no Rurutu mai i faite i te
poheraa no Tevaiautea, orometua
no Moerai. Ua
topa oia e te tiai nei tatou i te haapapuraa.
Tomoraa farepure Api i /AAHAENA (Tahiti)
I te mah. maha 25 no Tiunu i te hora 2 i te
taperaa mahana,
i tomohia’i te Farepure api i Mahaena. Ua
putuputu paatoa te
manihini tei titauhia i mua mai ite farepureraa: te Tavana-
mau
Rahi e to.’na mau apee, te
Député e na Auvaha no te ApooraaRahi Fenua, te mau manihini rau e na Paroika Tiarei,
Papenoo,
Hitiaa, Faaone. Te
mau
manihini huru
rau
atoà
tel tae mai
emataitai i tcohiparahi
tei ravehia c taua Paroika iti ra. Hou
opani, ua vauvau maite te orometua api Samuela
Raapoto i te mau parau atoà no te paturaa i teie nei hiero apî,
i iritihia’i te
mai te tau mai â o Toofa or. tei ore i tae mai no to’na ati-mai.
Na’na i faatere i te Paroika i te tau i vai otare noa’i.
E ohipa rave atâ mau e e rave rahi te mau fifi. Ua haamatahia te patura i raro aè i te faatereraa o Teraimano e no te ravaiore
te moni ua
mata
ua
mau
faahou-hia i
te ohipa.
raro
la ravai faahou te moni, ua haaTerii Pihapiti, e
aè i te faatereraa no
fifi roa te ohipa. Aita râ te manao o te Paroika iti i toaruaru,
â
faaoromai i te teimaha o te hopoia e ua haaaè i te faatereraa a te tamuta matamua, o
Teraimano. Ua oti attira.
ua
amo
e
ua
mata faahou i
raro
VEA
POROTETANI
Faaineine faaliou atura i te hopoia hopea
tomoraa, ma te mano'o anaanatae
e
3
oia hoi no le oroà
te rohirohi-ore ei fariiraa
i te tauasini
manih/iii.
opani no ZIONA teie nei manihini lahi, te liai
oei i te taime e tomo ai i roto. Ua pupu te orometiia Samuela
i te taviri i te rima no te
no te
Apooraa Rahi Amui, e iia’na
i tuu i roto i te rima no Tapao orometua no Moorea, te matahiapo no te tino-orometua. Himenehia’tura te himene taviriraa
opani na te Paroika no Tiarei.
I reira to Tapao iritiraa i te opani, tomo atura te raau mani¬
hini i roto. Aita râ i hope paatoa, ua noho noa te tahi pae i
rapae. Hamata’tura te pureraa. Na Tehavaru or. i haamau i te
Tei mua i te
Bibilia. Na IVT Adnet i farii mai i te mau manihini na roto i le
reo farani e i tatara maite i te auraa no teie nei ioa “Ziona ”.
Na M'’ .Tacot P"‘ Tuhaa IV, te a‘oraa
reo
tahiti i roto i te Sal.
125/1 (Tei i mûri nei te tatarai’aa no teie nei irava ). la oti te
haapa‘ohia’tura to te pae tino. Ravai rahi, raveraa viti-
pureraa,
viti, aita e vahi toe.
la tae te pô ua ruru faahou na Paroika e pae e te mau mani¬
hini rau. Haamatahia’tura tana putnputuraa ra na roto i te mau
l’eo himene navenave rahi e ua omua Preiss P'" A.R.A. i te
teie nei Ziona tahito ta lehova i maiti ei Ziona api e
parahiraa e ei reva no te nunaa no lehova. A ara e to te Pa¬
parau no
ei
roika, ia ore to
e
te mau
oe Ziona ia riro ei medebara, e a tautjru mai,
Paroika, ia riro teie Ziona ei mea tiàmâ.
Haapa'ohia’tura te Aufauraa ei hi'oraa nelienehe roa ro te autaeaeraa
Ua tae mai te mau manihini
ma te afai mai i ta
Ua haamauruuru te orometua i le
mau tauturu : ta te feia ravai Maheanuu e Ellacott tei horoà noa
i te i‘a ei tautururaa i te ohipa, tae noa’tu i te mau vehi lata
tei hâponohia mai c te mau hoa aau here raau ma te tauturu
rahi i rotoi
raton
mau.
mau
tauturu ravai
roa.
la oti teie ohipa aroha ma te manuia rahi, haamata’tura te mau
tuaroi
e
ao
noa’tura.
Te hopea ihora
iti
no
ïa no le ohipa rahi tei-amohia e to te Paroika
Mahaena.
Ua mahanahana roa te aau i taua oroà nehenehe rahi ra, noa tu
te toetoe rahi i taua
pô ,ra. A ara râ to te Paroika iti e ; eiaha
ohipa nehe¬
i te enemi, a tiàturi ia lehova, ia ore oe ia
te aau ia toetoe e ia toaruaru i mûri aè i teie nei
nehe rahi. A
ara
arori mai ia Ziona tahito.
r«afapare« m®.,
4
VEA
POROTETANI
Teie te a'oraa tei a'ohia
nû te
e
M>^ Jacot
tomoraa ia Ziona:
Salamo 125 ii’. I « Te feia i tiaturi ia lehova
i'a,
mouà
ra
e
riro ïa mai te
mai ia Ziona, e ore e arori ra, e tia
ïa i te vai-maite-l'aa ».
E sire a te Moluta teie salamo
125, oia lioi e himene no te painmaraa. Te himene ra té feiaati-Iuda i
taua niau himene ra i to
raton haereraa-tu i te hiero i lerusalema i te
I. Te mouà m o Ziona: o te
mouà ïa i
mau
ôl'oà farahi.
patuhia’i te hiero.
Ua riro te mouà o Siona ei
tapa’o no to Iseraela faaroo, no
to’na tiaturiraa i te Atua ia lehova. Tae atura
râ te tau i faarue
ai Iseraela ia lehova e i tiatuiâ noa’i
ratou i te mouà i'a ia ZiOnâ,
e i te hiero i
patuhia i nia iho ei pai'uru i té ati e i to ratou
mau enemi. Noa’tu te mau
faaararaa ote mau
peropheta (lere7/1-15 ), ua rave noa te mau tamarii a Iseraela i ta ratou
mau
peu iino ma te mana’o e, na te hiero i nia i te mou a
oia hoi i Ziona, e
paruru ia ratou. E inaha ua tae iho â te
mia
enemi tei rave ia lerusalema e tei vavahi i
te hiero i te matahiti 586 hou J.M. Te mou’à râ o Ziona te
vai noa ra ïa, mai ta
le salamo i faaite e aita oia i
arori.
II. E arori te taaia i te aha ? E arori
te taata ia Satani e i ta’na
mau
faahemaraa.
Ua ite hoi tatou e, ua vaiiho noa te Atua ia
i te taata
E
Satani ia faahema
nei, ei tamataraa i to’na faaroo (Luka
teienei, te vai ra na huru faahemaraa e
te taata nei :
22/31).
piti e arori ai le
1.
Te faahemaraa no roto mai i te
mau ino ta tatou e
farerei nei.
la faainohia tatou e te
taata, te pahono noa nei tatou i te ino.
ma te tiaturi-ore i-te Atua e
i To’na tauturii.
la roohia tatou e te ati e te
peapea, te auè noa nei tatou, e
te imi noa nei tatou i te ravea
e ore ai te ati
; maori râ te ra^•ea hoè roa, oia hoi te
pure e te aniraa i te Atua i To’na mana
ralîi faaora, aita tatou i rave i te
reira.
2. Te faahemaraa no roto mai
i te mau maitai tei roaa mai
ia tatou,
la maitai to tatou nei
oraraa, aita tatou e mana‘o faahou i te
haamaitai i te Atua no te
reira, e ia roaa-mai te màü faufaa
teie nei ao, te
haamaua-faufaa-ore-noa nei tatoü i taua
taoà ra, ma te mana‘o-ore
è, na te Atua i horoà-mai é'
Na’na e ui-mai ia tatou i ta tatou i
rave no taùa mau maitai
mau maitai i arori ai to
tatou faaroo, e no teie mau
taufaa i tupu ai te. taiva e te
haapa‘o-ore.
no
raau
,
yEA
POROTETANI
6
Mal te iliaii tamarii a Iseraela, tei tiaturt i te hiero no lerusalema, aita fâ ia lehova, oia’tôa tatou net, te tiaturi net ta-^
tou i ta tatou mau taoà
ô tei
no
te pae tino net, aita
rà i te Atua,
horoà-mai.
Eteienei ia oretetaata ia liinaaro eiaarorii te maü faaheiila-
Satani, e tià ia’na ia tiâturi la leliova e i Ta’nà Tathaiti
iü iesU-Mêsia, tei liaavi i te mau mea atoa no teienei ao i îliâ i
raa no
te satauro (Roma
Irava
8/3i-39).
opani : Salamo 33/20-22.
A. Jacot, or.
ZlONA
Ei
Hl'ORAA
Tuaroi : Sal. 132/12; Ua hinaaro râ lehova ia ZIONA.ei parahiraa no’na.
'iioDâ maiflhia ■ Ë oirè paarl ë té etaeta, tei liaanljUilha 1
llla i te iiioüfi tai’ere-üe, éi pü e ëi pà i te vai eteneraa. Ë ëitë "
tlb te Ati-Jebusi. O Milio to’na iba taliitd;
Ua nounou Davida i taua
tahitphito no te Ati-Iebusi i
pà ra ei pare no’na. Teie i’à te red
mua i te arii api no Iseraela : A
haere, noa mai, eita e niooi ia oe...
ua
ravai noa to matou mau
matapô e te pirioi no te tui-ai ia outou i mûri.
Ua hinaaro râ lehova ia Ziona etene ei
parahiraa no’na. Noa’tu
paari o te oire, e to’na mau patu etaeta e te mau opani veo,
e te aravihi o te mau aito tei tiai
ia’na, ua riro Ziona ia Davida,
ei oire no te Atua Isaia 14/32 :
Uq tiàhia Ziona e lehova, e noaa te haapûraa no to'na taata rii
te
"
i reira "
Oia atoà to Tahiti mà i mutaa ihora, ua maitihia ïa ei
paralîii’aa. no lehova no roto mai i te Eteneraa.
Ziona,- mouà moà ; Ua hinaaro lehova ia Ziona ei :
Oire M0‘A : Isaia 00/14 : E parau hoi ratou ia oe, o te oire
no lehova, o te Ziona tei moà i Iseraela nei.
1. )
Salamo. 134/2,3 : E
ra, e
hopoi i to outou mau rima i nia i te vahi moà
haamaitai mai lehova ia oe mai ô mai i Ziona ra.
2. )
Oire pû no te ORA : Isaia 59/20: £ tae mai'hoi
i Ziona
e
i te feia
e
te Faaora
fariu è i te ino.
Joela 2/12 :
E i te mouà ra hoi ei Ziona... té Ora.
Salamo-20/2 : mai roto mai ia Ziona to'na nao, te tauturu
faaetaetaraa.
'
.
e
te
VEA
6
POROTETANI
Isaia 2/3 : i na Ziona hoi te ture i te revaraa'tu.
3. ) Oire ARH'; Salamo
:
oaoaraa no te
mouà ra o Ziona, te oire o te arii rahi.
43/3
E
fenua atoà, taua
Salamo 2/6 : Ua faatahinu vau i taù arii i nia i taua mouà ra-ia
Ziona.
Oia atoà to Tahiti mâ, ua haamauhia ïa na roto i te ioà no
lesu, e lia tupu i reira te parau a Petcro : I Pet. 2/6 : Inaha e
haamau vau i te ofai-tihi i Ziona, e o tei tiaturi i te reira e aore roa
e maheahea.
Ziona Taiva: Hiiiaaro noa’i lehova ia Ziona ei parahiraa
no’na, aita râ i tià ia Ziona te tapea i to’na tiàmâ, e to’na oaoaraa.
Ua taiata ra i te mau atua eè’ ua pehi i te mau Peropheta i te
ofai, ua faasatauro, ma te tahitohito, i to’na arii moà, te Tamaiti a Davida.
Mairi atura Zio¬
i
na
raro
e ua
atura. Ane
ano
Ziona i te aroha
è. Ua î i te toto
i te auê.
e
Ua
ei
riro
faahou
oire
etene, e i
te tau'hopeà nei
faakorona-
ua
hia to’na upoo i
farepureraa
te
Maliomeda.
No to’na taiva,
tupu
mau
atura
te
tolui; .lere-
mia 9/19; te iteo
ra
te reo oto mai
Ziona mai, to ta¬
tou
pau
ahoaho
e,
roa
ua
ta¬
tou.
Jer. 26/18 : Te
arotehia nei Zio¬
na mai te hoè ô.
Oto o Jeremia 1/4: Ua aue te mau haerea no Ziona no te mea
aore e taata i tae
mai i te mau oroà ra, ua ano te mau uputa
no'na ra.
E to Tahiti mà e, a ara, a ara, a faaea,
atua eè.
atira te taiata i te mau
VEA
POROTETANI
1
Hcisimauraa niu i fâââha ( Tahaa )
Lata na
“
Mauarii, or.
Ua
tnpu hoi le oaoaraa ralii o te Paroika e le laala atoa i
taiia oroa neheiielie ra. Ua aiiiui mai te Paroika no Vaitoare e te
Paroika no Haamene i taua oroa ra tei tupn i te 18 no Tiimii ;
i te hora 10 i te avatea. Ua ineine maitai te mau taata, mai te
ineine i te mau himene e te ahuraa i te ahu teatea.
Na te Mono-Peretiteni no te Tuhaa IV, e Tuteao or. i faatere
e na
orometua too piti : Tumatarii e o
Mauarii.
i te oroa, tauturuhia
Na Turnatarii i taio i na pene parau e piti : Zekaria IV/1-10;
Nehemia 11/17-18. Na Tutea te aoraa : loane 11/15 : “ Ua manao
aéra ta’na mau pipi i te
parau i papaihia ra e, ua riro roa vau
i te itoito i to fare. ”
Ua faaitoito Tuteao i te Paroika mai te ui mai e : eaha hoi ta
teie niu e haapii mai ia tatou ? Ua faahio atoa oia i to te Paroi¬
ka i na fare e piti, te fare o te Ora e te fare o te Pohe, te ito-
itoraa P te Tino
e te itoitoraa o te Varua.
la oti te faaitoitoraa ua taio maira o Mauarii i te parau haamauraa niu o tei faahaamanao atoa i te niuraa matamua i te
fare tahito, tei niuhia e Paraita e o Tuteao i te math. 1942.
E ,ia oti te haamauraa i
ua faaoti
teie nei niu i te ioa o te Toru-Tahi,
I te liopea ua haapaohia te pae o
Mauarii i te pure.
te tamaaraa....
f4ci faree piti.
E aamu iti teie, i faatiahia i Le pô i miui aei te tomoraa i te
farepure i Mahaena, oia hoi i te taime i haamata’i te Aufauraa rahi.
“Te patu ra te hoètamuta i te hoè farepureraa nehenehe roa,
ei fare l’avai maitai ia nehenehe i te hoè niiiiaa rahi ia parahi i
roto no te haamori i te Atua.
Ua ite râ Satani i teie ohipa maitai e ua tupu to’na riri iti rahi.
Farerei aéra oia ite Tamutamate parau atuia’na e: E to’uhoa
iti e, a ara, e tia roa ia’u ia faatopa i te hoè ofai rahi mai nià
mai i te mouà i nià i ta oe ohipa ei haaparariraa i teie fare nei.
_
Pahono atura te tamuta ma te hitimauerahi e: Eiaha, mau oe
ha reira.
e
Parau atura te Diabolo: Atira ïa, te aroha nei au ia oe, teie râ,
vaiiho niai oe ia’u i te hoè vahi iti i pihai iho i to fare rahi
8
VEA
ra, ia
faatia vau i te talii fare naiiiai
POROTETANI
noa
Fârii
atura te
tamuta.
A tae atii ai te mahana tomoraa no te farepure iiei, au oaoa
paatoa te taata. Ai’ea râ, ua oti atoà to te Diabolo fare, e teie
atura tei itehia; ua haamata te tahi pae i te haere atu i roto ite
fare o teDiabolo. I mûri iho, aita i maoro, ralii atura hoi te taata
tei haere i roto i te fare o te Diabolo, e ua hoi i te iti tei haere
i te fare o te Atua.
Teie hoi te hopea : Ua faaruehia te farepureraa nehenehe, e
aita rea e taata. Ua a’o noa te orometua i mua i te mau iri
parahiraa taata-ore.. Aita i maoro, marau atura te peni,
parari atura
te mau hio, ano atura teie
fare ruperupe.
Te fare iti nainai râ o te Diabolo, ua riro ïa ei fare rahi e te
nehenehe, e te taatahia i te ao e i te pô.
Ë aamu noa teie, area râ, e aamu auraa hohonu e te paari.
Teie hoi te auraa : e rave rahi te mau ohipa ravehia e te taata
ei faahanahanaraa i te Atua, teie râ, ua vaiiho
pinepine atoà ratou
i te hoè mau vahi rii na Satani i
pihaiiho i te ohipa maitai. E
i te hopea, ua ino te taatoa i te ravea a te Diabolo tei
faatupu
faarahi i ta’na iho : te feii, te teoteo, te amahamaha, te taero e
te
mau arearearaa
tia-ore.
E homa e, a ara, ehia oaoaraa no tera tomoraa
farepureraa e
fera tomoraa o tei riro ia vetahi è ra. Ehia
farepure ta tatou e
ite i te Sabati e ehia fareputuputuraa o tei patuhia e tei tomohia
te oaoa, e inaha, aita i taatahia. Te tahi atu mau fai’e râ, ua
î, e ua î roa, ei haamoriraa i te Diabolo ra.
ma
Tirara atu ai ta matou a'oraa ia outou, maoi'i râ ia vai noa to
outou oaoaraa, na roto i te tiaturiraa ia lesu o tei nao mai e :
“
e oaoa to outou aau, é e oi’e roa to outou oaoa e riro ia vetahi
ê
”.-( Joane 16/22)
.il Haamanao i to outou mau aratai.
'
Uafaàite mai Atonia or. iTiva. e ua tomohia te fare-orometua
api. Teie to’na huruf 36 avae te roa, 26 avae te aano. E fare
tano maitai te mau faanahoraa. No.to Mr Jacot taaê-raa no te
ati utuafare, ua faatere Tuteao Pni Mono Tuhaa IV i taua tomoraa
ra.,
E ao to temauParoika o tei ite i te peu maitai e tei faanoho^
i to ratou oi’ometua i roto i te hoè fai'e nahonaho maitai. Ehia.
.
rahiraa Paroika e vainei tei farue .vahavaha noa i to ratou ; ara¬
tai i roto i te fare ino ? Te vai atoa nei te tahi maü Paroika tei.
ore i hamani i te fare-orometua. A rohi, a faaitoito.
Imprimei’ie Elie F- Juventin - Rue du Commandant Destrémaü - Papeete
Fait partie de Vea Porotetani 1953