EPM_Vea Porotetani_195307.pdf
- extracted text
-
HOO I TB
MATAHITI HOÊ : E VA‘U TARA.
M. PREISS,
Directeur-Gérant.
EIAHA E VII TE
MAO
paatoà tatou i te huru o te MAO. E eiiéuii riaria i-ahi
Oia te “liona” e te “taita” no te mau
moana. Noa’tu aita oia i tiiiru mai te liona te huru, e mea riaria
Ua ite
no
te feia hopu parau.
ihoâ to’na huru.
nei ia tatou ?
O tei horo è ra, e
E eaha ta te feia mataro i te hopu e haapii
Teie ïa :
Eiaha e horo è i mua i te mao.
pau mau oia i te mao.
E nahea’tura ïa, ia fai’erei te taata hopu i te mao
?
Eiaha roa e horo, a haapaùù
râ i te miti, ia rahi te harururaa o te miti, e ia faahuà hae oe
i mua i te mao.... Teie te hopea: e rahi atu ïa to te mao riaria
i to oe, e horo è atura oia.
Te faaite nei
te feia paari e :
No reira, eiaha e vî i te mao.
O vai te mao
atoà to’na huru
taehae rahi i to tatou pae fenua nei ? e tei au
i to te liona uuru tei parauhia e Petero ?
(I Pet. 5/8).
O te faahema ïa. E l’ave rahi tei pau ia’na, e te tupu nei te
riaria e te taiâ o te aau no te Haapaoraa Faaroo e no te r'enua
i taua enemi ra e ta’na ravea rail.
faufaa-ore noa
mao? E aore ra e “tiatiauri ” anei tei ore i mata'u i te mao ? E aore ra mai te haùrâ
E nafea tatou ? E “ paaihere” anei tatou tei horo
ma
te riaria rahi, e e pau atu ai ite
tei faaû i te mao ma te vî-ore ?
VEA
PjORÔTElANÏ
'l'eie te mao i mua ia tatou, i te mau mahana Tiurai e i te mau
mahaua atoà, oia hoi te faahema amu i te aau taata,
pahaehae
i te tino utuafare e tae noa’tu i te
Haapaoraa-Faaroo.
E horo aiiei tatou ma te aau
tarapape ? E aore ra, e faaù anei
tatou mai ia Davida tei ore i riaria ia Toria rahi ? E aro anei
tatou mai ia
raa e
Patii, te Tahua Rahi i Eimeo, téi faaû i te Etenetei huri_haere i te mau idolo, ma te
riaria-ore, i te mau
te
maua o
pô...? Mai ia Tati, tavana paroo, e mai ia Mahina
i te mao rahi, oia hoi te taero-ava ?
mâ tei patoi
Ua ere anei tatou i to raton toto aito i teie nei anotau?
Teie la Petero raveà e haapii ia tatou... a
patoi ma te Faaroo
lurori-ore... I Pet, 5/9 v.m.
Eiaha
e
vî i te
faariaria
I mutaa ihora, te haere ra te hôè taata mana rahi i ô te taata
hahutaa. Teie ta’na parau : “ a liahu i toù taa, e moni
te utua ia manuia te hahuraa, teie
ia tahe rii noa te toto no te
piru rahi
râ, e pohe oe mai te mea e :
hape o te hahuraa.
E inaha, e huruhuru-taa meumeu to taua taata mana ra. Riaria’tura te taata hahu-taa noa’tu te moni rahi, aita roa oia i
nounou.
Ua ani mai te tamaiti haapii-hahu-taa : “ Homai, e naù e hahu”.
Hahu atura oia e oti noa’tura ma te maitai. Aita te
mutu
e
paparia i
aita hoè ifi aè.
Ui atura te taata mana e : “ E tamaiti
e,
i te pohe i to oe hahui’aa i te taa ? ”
eaha oe i ore i riaria’i
Pahono atura te tamaiti : “ Eaha vau e mataù ai? No te
mea,
ia ite au i to oe toto i te topataraa, e
tapû oioi ïa vau i to oe
arapoa i teie leta, hou oe i ite ai i to oe toto i te taheraa”.
Riaria atura te taata mana i teie
parau
,
oi pohe noa’tu ïa
oia i teie tamaiti, ahiri te toto i tahe, Ua vî te mao i te mataùore
o
teie tamaiti.
lubili 50 no fo M. Charles Viénot poheraa.
Ua reva taua aito rahi ra i te 11 no Tiunu 1903. Ua mairi 50
matahiti i teienei. Ua taea te 65 o to’na matahiti oia i
pohe ai. Te
maoro o tâ’na
ohipa i teie nei fenua, teie ïa : e 37 matahiti. Ua
tô oïa i fe tôraa maitai o te faaroo e e
ohipa rahi roa ta’na i
rave no
te
haapii i te mau ui tahiti, e no te paruru e te faaeta-
eta i te Ekalesia Tahiti,
VEA
POROTETANI
3
Teie te parau no te “ Ramepa Api” : A haamaitai taioii i le
Aiua o tei faatupu i teie nei aito maitai i roto i io tatou mau nun
porotetani nei; eiaha râ tatou e horuhoru, eiaha ia tarapape te
aaii. E Atua Manahope to tatou Atua, e tia noa ia’na e faatupu faahou i te mau aito i rotopii ia tatou, ia tiaturi papu tatou ia’na.
Pohe ihora Mose, o Josua maira ; polie ihora Josiia, o Samuela
maira ; pohe ihora Samuela, itea’tura Davida... Aita roatu te
Atua i faarue i to’na mau taata i te mau anotau ra, eita’toa te
Atua e faarue ia tatou ia Mo papu atu tatou ia’na
E teie te parau, orerohia e Tati i te utu apoo i tuuhia’i te tino
Vienot.
no
“
e
Tatou to Tahiti,
to Eimeo, to te mau nanai fenua i Raro,
fenua i te miti hohonu, oia to te mau
tae noa’tu i te mau
rarahi e maha, oia e moti i te
FERIAMATA o Hiti, MEETü i te Tai
avaàva, e OAHU-TATOU, te fetii hoè, i roto i te nunaa, i parauhia ra e, e Taata Mâohi.
fenua i ô mai, i roto i na otia
TAHÜHUNUI
o
Hiva,
e
Te hio nei tatou i te tino pohe o to tatou hoa, oia Miti Vienot.
Oia tei opua
tatou nei mau
ere
maite, mai to’na ra apiraa, e haere mai oia i to
fenua, e afai mai i te mau maitai huru rau tei
ia tatou ra. Aita oia i taia i te maoi’o o te area o te moana,
rotopu i to’na ra fenua e to tatou, i te puai o to’na hiia maitai tatou. Aita hoi oia i haapao i to’na iho metna
e te fetii, i te faarueraa’tu ia l'atou, i ta’ria i;a opuaraa. Ua tae
mai oia, ua rave i ta’na ohipa, e 3 uî tamarii i faaea i nia i te
mau parahiraa, o ta’na ra mau haapiiraa ta’na iho i haapii, e
tauà mau huaai na tatou ra, ua roaa ïa ia ratou te mau maitai
e
vai i
naaro e
huru rau.
Te vetahi ra, ua hau atu ïa, i
te tahi, e ua taea hoi te mau
faaearaa maitai roa i te tahi pae.
Aore
roa
taua
hoa no 4atou ra i faarue taue mai i ta’na i
haapii ra : tel roohia i te ati fa, tei pihai iho ta’na ra tauturu
na roto i te mau parau marû. E paruru etaeta oia no tatou i te
mau mahana atoa o to’na ra oraraa, no te mea ua faariro oia
ia’nà iho no roto atoa, i taua amuiraa taata maohi ra.
A hio na tatou i teie nei apoo, inaha e ohipa maitai anaè ta’na
i rave ra, aita te pohe i faaherehere, ua rave atura ia’na.
E ore roa ra ta oe i‘oa, e Yiénol, e moè
ia inatoii ; ta oe
mau
ohipa i ore i ati ra, na matou ïa, e na tatou ïa, e afai atu i
te otiraa.
VEA
4
POROTETANI
inaha a 33 matahiti
Ei ô nei
oe, te hoi nei au i to tatou ra fenua i Tahiti, e tauturu e e
haapii i ta tatou mau tamarii. Oia mau, ua rave oe i ta oe i
opua, e inaha ua rave te polie ia oe ...
E taù
hoa, ia taua i farerei i Paris
ra,
i mairi, i to oe revaraa mai, ua ijarau mai oe ia’u e :
Aue
—
oe e
taù hoa
e !
0 te hoè aito teie, tei ore i riaria i te maô...
—
Te Satauro filnsimu { Croix-Bleue)
i Makafea.
Satauro i te Satauro parauparau-rahihia. Te tamata nei te Orometua no Makatea i te faaite na roto i
No te mea e
ere teie nei
te Veà Porotetàni i te mau rê e rave
rahi a taua Satauro ra i
faatupu i nia i te mau rave-ohipa o Makatea.
No te pinepine o te mau faaararaa i te ati rahi ta te ava e faatu¬
pu nei, ua haamata’tura te hoè pae i te ite i to ratou ati. E hinaaro
atura i te tahi faaora no ratou i taua enemi ra.
.
,
E oia mau atura. E rave rahi mau tamarii Raiatea, Bora-Bora
e Rurutu i horo mai e haapae roa i taua mau maa taero ra, e
hope noa’tu ta ratou contract ; ua roaa ratou e 90 rahiraa.
E no te mea, ua, polie te ino ia ratou i te maitai. Riro atura
ratou ei hiôraa rahi na te tahi pae.
Opua’toa tura te mau tamarii no te Cook Erani Rarotoa mâ
la faaorahia ratou
horo atoà i te pae avae o taua Satauro ra I
i taua mai ra.
e
E o te tuniu rahi ïa
to te hoê pae
no
iritiraahia i te ohipa,
maori ra, o te taero.
Ua arohahia raton,
e ua horoàhia’tu
ia ratou taua ravea ra.
Haapae atoa’tura ratou e tae noa’tu i to ratou hoiraa i te fenua ;
e
40 rahiraa ratou.
'
E ere anei ïa i te parau oaoa?
E te ui nei te Satauro ninamu i te tahi pae e :
e
hinaaro atoa i taua rê ra?
Eita anei oe
-
Te na ô maira o loane : O te l iro ia’na te rê ra, e faaamuhia ïa
i te
raau ra o te
,
ora, e
tia i roto i te paradaiso.
^
-
Papaillia; Terii Orometua.
VEA
5
POROTETANI
Tairururaa Diakono no te Tuhaa II.
Ua tupu taiia tairururaa ra i te 21-22 no Mê e ua manuia roa,
noa’tu te vero rahi i taua liepetoma ra. Ua amui hoè mai te mau
Orometua e te mau Diakono, maori râ to Faaone tei ore i
mai no te èà-turu tei parari i te reira pae no te vero.
tae
Na te Pni no te Tuhaa II, Mr
Rey-Lescure, te omuaraa na ropô : Genese 11/9.
la poipoi aè ua liaamata te tairururaa i te hora 8, faaterehia
e te Peretitini. Teie te irava : Exodo 3/12, v.m. I mûri aè i te rei¬
ra ua faatere atoà o Mihimana i te hoè haapiiraa : irava tumu :
loane 3/7. I te hora 2 i te ahiahi ua faatere Tehavaru, Pni Mono
no te Tuhaa II, i te rururaa. Teie ta’na irava tumu : loane 10/11.
Ei opaniraa i taua tairururaa ra, ua haapaohia te Oroa Euphari ; e i te pô ua tupu te hoê aufauraa Paroika, e i mûri aè i te
reira e tuaroiraa ïa, tei faaterehia e te Pni. ( ir. Mataio 8/34 ).
No reira ia haamaitai mai lehova i teig nei tairururaa ia faahotu mai oia i te huero no ta’na Evanelia. la haamaitai mai leho¬
va i te Paroika no Teahupoo o tei farii oaoa i te mau maniliini
na roto i te mau amuraa nehenehe roa ta ratou i pupu mai, ei
fariiraa mahanahana, e o tei hapono i te toeà maa na te AuaPipi-Orometua, no te mea aita i pau te maa i faaineinehia e te
to i te
Paroika no taua tairururaa ra.
Tehavaru orometua.
Haamauraa Ofai-Tihino
te farepureraa no
Opoa (Raiafea)
Na roto i te faatiaraa a te A.T. tei tupu i Tevaitoa, i te 23 no Eperera
1953, e ia haarnauhia-te Niuraaite Farepureraa ofai no Opoa i te 27 no Epe¬
rera 1953. Te farii haamauruuru nei to te A.D. no Opoa i teie faaotiraa.
Ua putuputu mai to te Paroita i teie mahana, i nia i teie patu haainautakitoLia i nia i te fenua Maunu i te pae takatai, ei fatiaraa i te Farepureraa.
Taa-è-noa’tu ai' to matou Peretiteni Mr A. Jacot i teie makana, no te ati
râ matou ia raua i roto i te aroka no te Atua.
Tuteao orometua Peretiteni-mono no te Tukaa IV, na’na i faatere te mau
i te utuafare, ua kaamanao
okipa, e na orometua no Huakine: Makine, Terito, e o MatekaNa Mateka or. te faaueraa kimene, na Terito or. te taioraa parau. Hagai
II, 1-9 Zekaria, IV ; G - 19, na Makine or. te pure.
Na Tuteao or. te aôraa, Apokalupo 21/22. üa vauvau maitai oia i
te mau
parau no te faaitoitoraa i to te Paroita i teie okipa.
Na Raanui or. te taioraa i te parail no roto i te Ofai-Tiki, na Tuteao or.
te kaamauraa i te Ofai-Tiki, ma te pure i te kaamaitai o te Toru-Taki iio te
rai. Himene amui. Na Terito or. te pure faaotiraa.
Raanui, orometua.
E
amo
afoa iQ fahi i fa fe fahi ra hopota
taiete
Te
tauturu
(Coopérative) tia mau
Irava Tuaroi (Gai. 6/2) : «E faaoromai atoa te talii i ta te tahi hopoia,
i na reira i te faatia i te ture a te Mesia ra ■ • • »
Teie te tahi atu papairaa: « E amo atoa te tahi i ta te tahi ra hopoia, o
te ravea teie e faatiahia’i te ture a te Mesia ra • • »
.
■
ia faaiiahia ?
“ la aroha ontou ia outoii iho, mai ia‘u e aroha’lu ia
/. Eaha te turc,
Teie ia :
outou na ” ( loane
ane
17/21 ).
a
te Mesia tei au
15/12 ). “ la riro^ raton atoa ei hoè.... ” ( lo-
E tia ia tatou ia hio aroha i te
i te
maii
hum taata atoa, noa’tu e
fetii, e ere atoa i te taatiatiraa nuiiaa, e ere atoa
i te auraa o te
Haajia'oraa e te paeau Politita.
A hi‘o na ia lesu tei faatia
faahope i Ta’na Ture, oia hoi te
Ture no te Aroha. Ua haapae oia ià’na iho, no te amo i ta ta¬
tou hopoia, e i ta to te ao, ma te maiti-ore i te huru no te tiaraa e no te nunaa
( Isara 53/4-5 ; loane 1/29).
ere
II.
auraa
Nafea tatou i te faatia i te Ture a te Mesia ?
Teie ïa :
aroha...”
“ la
haamaitai outou ia outou iho ma te aau maru
(Eph. 4/32).
) A amo tatou te tahi i ta te tahi hopoia na roto i te faatupuraa i te mau Totaiete ( Amuiraa taata ) tei l’iro ei tautururaa
1.
te tahi i te tahi. Ei haamaitairaa i te feia
e
veve e te feia roohia
te mau ati rau; ei faaoraraa i te feia taero-ava; ei faanahonaho
maitai i te
.
oraraa
o
te hui-taata.
Te vai nei te mau Taiete tauturu, oia hoi te mau
Coopéra¬
e te mau “
Syndicats ”, o tei haamauhia i te mau fenua
tives ”
e rave
rahi ei
hîjamamaraa i te mau hopoia a te mau melo e ei
parururaa i te mau faateimaharaa. E te vai nei te mau Totaiete
Faatupuraa Parau, Totaiete Haapiiraa, Totaiete Satauro Ninamu,
Totaiete Satauro üra etc.
tino e i te pae varua.
no
te faatiàmâraa i te taata i te
pae
Ua hinaaro râ te Fatii ia hope taua mau Totaiete ra i roto i
Ta’na Ekalesia, ei Totaiete hâapa‘o, é
Mesia.'
2.
hope foa, i te ture a te
) A amo i ta to vetahi è hopoia na roto i te pure, e te horoa-
raa
i te
tatou,
mau
e
mau
tauturu. Ehia taata-tupu
tei vai noa i pihai iho ia
i le mau yahi atea, le lia aloà ia latou ia amo i to ratou
hopoia.
III. Eaha te tumu i riro ai te faatiaraa
ei mea
rave
i te Ture. a te Mesia
atâ ?
Teie ïa; O te ture ïa a Satani te tumu. Teie ta’na mau faaueA
patoi i te Ture a te Mesia, ia riro te mea tia ei mea
tia-ore, te mea au ei mea au-ore, te tahoè ei amahamaharaa, te
hau ei peapearaa. Gai. 5/26: “Eialia tatou e faateitei fa'ufaa-ore
hoa, i te faaoooraa te tahi i te tahi, e te feiiraa te tahi i te
raa :
tahi.... ” A taio atoa i te mau mea ta te varua-ino e
faatupu :
Gai. 5/19-21,
Na roto i to te taata faateiteiraa, te
poporeraa, te nounou e
te feii,. e faaino-pinepine-hia te tahi mau Totaiete Tauturu.
VEA
8
POROTETANI
Ehia Totaiele tei topa i ô tatou nei, no
te mea ua jjau le moni
Ehia tei ino i te faatereraa hape o te feia tei
faatere ma te imi noa i to ratou iho maitai, a riro atu ai ei ati
i te tahi faatere ?
no
te mau melo?
Ehia Totaiete tei pai’iiparu na roto
i te haapao-ore' o te mau
melo ?
Te faariro-atoa-hia nei
te tahi pae e
te tahi mau Totaiete ei haamaitairaa i
ei faainoraa atu i ie tahi pae. Eere te reira mau
faatiaraa i te ture a te Mesia.
huru i te
Na te ture a Satani e haapouri e e faaetaeta
pae o tatou, ia patoi
ite
e
te
noa
i te aau o te tahi
ratou i te mau ohipà tauturu, mai ta tatou
ohipa ME e
i te mau ati e
nei, oia hoi ta ratou mau patoitoiraa i te
tautururaa ia
Orofara. Aita atoa ratou i feruri
tupu noa i pihai-iho ia ratoti. Aita to l'aton aau
no
te Evanelia.
i puta i te parau
IRAVA OPANI; I Petero 4/8: « o te aroha, ua u‘ana
ia outou iho, e moe
Tauturu pare Tuafi i
Rimatara:
maite ïa
hoi te hapa e rave rahi i te aroha...
».
Orofara
Anapoto 305, Miitiiauru 303,
Ainarii 300: teie te
taatoa: 908 tara.
Rurutu :
Moerai 1000, Avera 1000,
Aiiti 1000 ; amuihia 3000
tara.
Sotaiete Metua no
Paris: 10.000 tara.
Amuihia: 13.908;
Te vai nei â te moni aufauhia e
te huiraatira no Papeete.
MonI tauturu Veà
Colombel 5, Teheiura
Papeete : Tamatoa Brander 60, Horai 10,
V. 20, Taua Tinirau 20, Teoph. Teamo 20, Manarii 20,
Faaone ;
Taoa 30.
Makatea: Terii 20, Merehau 10, Maoni 20, Maiere
Tiarei :
Tetuarii 20.
10, Maui Atua 25.
Amuihia 280 Farane. Mauruuru.
Imprimerie Eue F.
Juventin — Papeete, Tahiti,
CS
Fait partie de Vea Porotetani 1953