EPM_Vea Porotetani_195307.pdf
- Texte
-
HOO I TB
MATAHITI
M. PREISS,
HOÊ : E VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
EIAHA E VII TE
Ua ite
no
paatoà tatou i te huru o te
MAO
MAO. E eiiéuii riaria
hopu parau. Oia te “liona” e te “taita”
Noa’tu aita oia i tiiiru mai te liona te huru, e
te feia
moana.
i-ahi
no te mau
mea
riaria
ihoâ to’na huru.
i te hopu e haapii
horo è i mua i te mao. O
E eaha ta te feia mataro
Teie ïa
pau mau
:
Eiaha
e
oia i te mao.
hopu i te mao ?
paari e : Eiaha roa e horo, a haapaùù
miti, ia rahi te harururaa o te miti, e ia faahuà hae oe
i te mao.... Teie te hopea: e rahi atu ïa to te mao riaria
E nahea’tura ïa,
Te faaite
râ i te
i
mua
nei ia tatou ?
tei horo è ra, e
ia fai’erei te taata
nei te feia
horo è atura oia.
No reira, eiaha e vî i te mao.
i to oe, e
O vai te mao
atoà to’na huru
taehae rahi i to tatou pae fenua nei ? e tei au
i to te liona uuru tei parauhia e Petero ?
(I Pet. 5/8).
O te faahema ïa. E l’ave rahi tei pau ia’na, e te tupu
riaria e te taiâ o te aau no te Haapaoraa Faaroo e no te
i taua enemi ra e ta’na ravea rail.
nei te
r'enua
paaihere” anei tatou tei horo faufaa-ore noa
atu ai ite mao? E aore ra e “tiatiauri ” anei tei ore i mata'u i te mao ? E aore ra mai te haùrâ
tei faaû i te mao ma te vî-ore ?
E nafea tatou ? E “
ma
te riaria
rahi,
e e pau
VEA
'l'eie te
PjORÔTElANÏ
i
mua ia tatou, i te mau mahana Tiurai
mahaua atoà, oia hoi te faahema amu i te aau taata,
i te tino utuafare e tae noa’tu i te
Haapaoraa-Faaroo.
mao
E horo aiiei tatou ma te aau
tarapape ? E aore ra, e
tatou mai ia Davida tei ore i riaria ia Toria rahi ? E
tatou mai ia Patii, te Tahua Rahi i
i te
e
mau
pahaehae
faaù anei
aro
anei
Eimeo, téi faaû i te Eteneraa e tei huri_haere i te mau idolo, ma te
riaria-ore, i te mau
maua o te
pô...? Mai ia Tati, tavana paroo, e mai ia Mahina
mâ tei patoi i te mao rahi, oia hoi te taero-ava ?
Ua ere anei tatou i to raton toto aito i teie nei anotau?
Teie la Petero raveà e haapii ia tatou... a
patoi ma te Faaroo
lurori-ore... I Pet, 5/9 v.m.
Eiaha
e
vî i te
faariaria
I mutaa ihora, te haere ra te hôè taata mana rahi i ô te taata
hahutaa. Teie ta’na parau : “ a liahu i toù taa, e moni
piru rahi
te utua ia manuia te hahuraa, teie râ, e
pohe oe mai te mea e :
ia tahe rii
noa te toto no te
hape o te hahuraa.
E inaha, e huruhuru-taa meumeu to taua taata mana ra. Riaria’tura te taata hahu-taa noa’tu te moni rahi, aita roa oia i
nounou.
Ua ani mai te tamaiti haapii-hahu-taa : “ Homai, e naù e hahu”.
Hahu atura oia e oti noa’tura ma te maitai. Aita te
mutu
e
paparia i
aita hoè ifi aè.
Ui atura te taata mana e : “ E tamaiti
e, eaha oe i ore i riaria’i
i te pohe i to oe hahui’aa i te taa ? ”
Pahono atura te tamaiti : “ Eaha vau e mataù ai? No te
mea,
ia ite au i to oe toto i te topataraa, e
tapû oioi ïa vau i to oe
arapoa i teie leta, hou oe i ite ai i to oe toto i te taheraa”.
Riaria atura te taata mana i teie
parau
,
oi pohe noa’tu ïa
oia i teie tamaiti, ahiri te toto i tahe, Ua vî te mao i te mataùore
o
teie tamaiti.
lubili 50
no
fo M. Charles Viénot poheraa.
Ua reva taua aito rahi ra i te 11 no Tiunu 1903. Ua mairi 50
matahiti i teienei. Ua taea te 65 o to’na matahiti oia i
pohe ai. Te
maoro o tâ’na
ohipa i teie nei fenua, teie ïa : e 37 matahiti. Ua
tô oïa i fe tôraa maitai o te faaroo e e
ohipa rahi roa ta’na i
rave no
te
haapii i te
mau
eta i te Ekalesia Tahiti,
ui tahiti,
e no
te paruru e te
faaeta-
3
POROTETANI
VEA
te “ Ramepa Api” : A haamaitai taioii i le
teie nei aito maitai i roto i io tatou mau nun
porotetani nei; eiaha râ tatou e horuhoru, eiaha ia tarapape te
aaii. E Atua Manahope to tatou Atua, e tia noa ia’na e faatupu faahou i te mau aito i rotopii ia tatou, ia tiaturi papu tatou ia’na.
Pohe ihora Mose, o Josua maira ; polie ihora Josiia, o Samuela
maira ; pohe ihora Samuela, itea’tura Davida... Aita roatu te
Atua i faarue i to’na mau taata i te mau anotau ra, eita’toa te
Atua e faarue ia tatou ia Mo papu atu tatou ia’na
E teie te parau, orerohia e Tati i te utu apoo i tuuhia’i te tino
Teie te parau no
o tei faatupu i
Aiua
Vienot.
no
“
e
to Eimeo, to te mau nanai fenua i Raro,
fenua i te miti hohonu, oia to te mau
Tatou to Tahiti,
tae noa’tu i te mau
rarahi e maha, oia e moti i te
FERIAMATA o Hiti, MEETü i te Tai
OAHU-TATOU, te fetii hoè, i roto i te nunaa, i paraue Taata Mâohi.
fenua i ô mai, i roto i na otia
TAHÜHUNUI
avaàva, e
hia ra e,
o
Hiva,
e
Te hio nei tatou i te tino pohe o to tatou hoa, oia Miti Vienot.
Oia tei opua maite, mai to’na ra apiraa, e haere mai oia i to
tatou nei mau fenua, e afai mai i te mau maitai huru rau tei
ia tatou
ere
Aita oia i taia i te maoi’o
ra.
o
te
area o
te moana,
rotopu i to’na ra fenua e to tatou, i te puai o to’na hinaaro e ia maitai tatou. Aita hoi oia i haapao i to’na iho metna
e te fetii, i te faarueraa’tu ia l'atou, i ta’ria i;a opuaraa. Ua tae
mai oia, ua rave i ta’na ohipa, e 3 uî tamarii i faaea i nia i te
mau parahiraa, o ta’na ra mau haapiiraa ta’na iho i haapii, e
tauà mau huaai na tatou ra, ua roaa ïa ia ratou te mau maitai
e
vai i
huru
rau.
Te vetahi ra, ua
faaearaa maitai
Aore
haapii
na
taua
roa
hau atu ïa, i te tahi, e ua taea hoi te mau
i te tahi pae.
hoa
no
4atou ra i faarue taue mai i ta’na i
tel roohia i te ati fa, tei pihai iho ta’na ra tauturu
marû. E paruru etaeta oia no tatou i te
ra :
roto i te mau parau
mau
mahana atoa
ia’nà iho
A hio
i
roa
rave
E
no
na
ra,
te mea ua faariro oia
amuiraa taata maohi ra.
ra oraraa, no
ohipa maitai anaè ta’na
faaherehere, ua rave atura ia’na.
tatou i teie nei apoo,
ore
te otiraa.
to’na
aita te pohe i
ore roa ra
ohipa i
o
roto atoa, i taua
ta
oe
i‘oa,
e
inaha
Yiénol,
e
e
moè ia inatoii
;
ta
oe mau
i ati ra, na matou ïa, e na tatou ïa, e afai atu i
POROTETANI
VEA
4
E taù
inaha a 33 matahiti
mai oe ia’u e : Ei ô nei
fenua i Tahiti, e tauturu e e
hoa, ia taua i farerei i Paris
ra,
i mairi, i to oe revaraa mai, ua ijarau
oe,
te hoi nei
i to tatou
au
ra
haapii i ta tatou mau tamarii. Oia mau, ua rave oe i ta oe i
opua, e inaha ua rave te polie ia oe ...
Aue
oe e
taù hoa
e
!
0 te hoè aito teie, tei ore i riaria i te maô...
—
—
Te Satauro filnsimu { Croix-Bleue)
i Makafea.
No te
mea e
ere
teie nei Satauro i te Satauro
hia. Te tamata nei te Orometua
parauparau-rahi-
Makatea i te faaite na roto i
rave rahi a taua Satauro ra i
no
te Veà Porotetàni i te mau rê e
faatupu i nia i te mau rave-ohipa o Makatea.
No te pinepine o te mau faaararaa i te ati rahi ta te ava e faatu¬
pu nei, ua haamata’tura te hoè pae i te ite i to ratou ati. E hinaaro
atura i te tahi faaora no ratou i taua enemi ra.
E oia
mau
atura. E rave rahi mau tamarii
.
,
Raiatea, Bora-Bora
e Rurutu i horo mai e haapae roa i taua mau maa taero ra, e
hope noa’tu ta ratou contract ; ua roaa ratou e 90 rahiraa.
E no te mea, ua, polie te ino ia ratou i te maitai. Riro atura
ratou ei hiôraa rahi na te tahi pae.
Opua’toa tura te mau tamarii no te Cook Erani Rarotoa mâ
taua Satauro ra I la faaorahia ratou
horo atoà i te pae avae o
i taua mai ra.
e
E
o
te tuniu
rahi ïa
to te hoê pae
no
iritiraahia i te ohipa,
maori ra, o te taero.
Ua arohahia raton,
e ua
horoàhia’tu ia ratou taua ravea
ra.
Haapae atoa’tura ratou e tae noa’tu i to ratou hoiraa i te fenua ;
e
40 rahiraa ratou.
E
e
ere
'
oaoa?
anei ïa i te parau
E te ui nei te Satauro ninamu i te tahi pae e :
hinaaro atoa i taua rê ra?
-
Te
i te
na
ô maira
raau ra o
,
o
loane
te ora, e
:
O te
l
oe
iro ia’na te rê ra, e faaamuhia ïa
tia i roto i te paradaiso.
^
Eita anei
-
Papaillia; Terii Orometua.
VEA
POROTETANI
5
Tairururaa Diakono no te Tuhaa II.
Ua tupu taiia tairururaa ra i te 21-22 no
noa’tu te vero rahi i taua liepetoma ra. Ua
Mê e ua manuia roa,
amui hoè mai te mau
Orometua e te mau Diakono, maori râ to Faaone tei ore
mai no te èà-turu tei parari i te reira pae no te vero.
i tae
te Tuhaa II, Mr Rey-Lescure, te omuaraa na roGenese 11/9.
la poipoi aè ua liaamata te tairururaa i te hora 8, faaterehia
e te Peretitini. Teie te irava : Exodo 3/12, v.m. I mûri aè i te rei¬
ra ua faatere atoà o Mihimana i te hoè haapiiraa : irava tumu :
loane 3/7. I te hora 2 i te ahiahi ua faatere Tehavaru, Pni Mono
no te Tuhaa II, i te rururaa. Teie ta’na irava tumu : loane 10/11.
Ei opaniraa i taua tairururaa ra, ua haapaohia te Oroa Euphari ; e i te pô ua tupu te hoê aufauraa Paroika, e i mûri aè i te
reira e tuaroiraa ïa, tei faaterehia e te Pni. ( ir. Mataio 8/34 ).
Na te Pni
to i te
pô
no
:
No reira ia haamaitai mai lehova i teig nei tairururaa ia faahotu mai oia i te huero no ta’na Evanelia. la haamaitai mai leho¬
va i te Paroika no Teahupoo o tei farii oaoa i te mau maniliini
na roto i te mau amuraa nehenehe roa ta ratou i pupu mai, ei
fariiraa mahanahana, e o tei hapono i te toeà maa na te Aua-
Pipi-Orometua,
Paroika
no
te mea aita i pau te maa i faaineinehia e te
no
taua tairururaa ra.
Tehavaru orometua.
Haamauraa Ofai-Tihino
te farepureraa no
Opoa (Raiafea)
i Tevaitoa, i te 23 no Eperera
ia haarnauhia-te Niuraaite Farepureraa ofai no Opoa i te 27 no Epe¬
1953. Te farii haamauruuru nei to te A.D. no Opoa i teie faaotiraa.
Na roto i te faatiaraa a te A.T. tei tupu
1953,
rera
e
Ua putuputu mai to te Paroita i teie mahana, i nia i teie patu haainautakitoLia i nia i te fenua Maunu i te pae takatai, ei fatiaraa i te Farepureraa.
Taa-è-noa’tu ai' to matou Peretiteni Mr A. Jacot i teie makana, no te ati
i te utuafare, ua kaamanao râ matou ia raua i roto i te aroka no te Atua.
Tuteao orometua Peretiteni-mono no te Tukaa IV, na’na i faatere te mau
e na orometua no Huakine: Makine, Terito, e o MatekaNa Mateka or. te faaueraa kimene, na Terito or. te taioraa parau.
okipa,
Na Tuteao
or.
te
Hagai
19, na Makine or. te pure.
aôraa, Apokalupo 21/22. üa vauvau maitai oia i te mau
II, 1-9 Zekaria, IV ; G
-
parau no te faaitoitoraa i to te Paroita i teie okipa.
Na Raanui or. te taioraa i te parail no roto i te Ofai-Tiki, na Tuteao or.
te kaamauraa i te Ofai-Tiki, ma te pure i te kaamaitai o te Toru-Taki iio te
rai. Himene amui. Na Terito or. te pure faaotiraa.
Raanui, orometua.
E
amo
i
afoa iQ fahi i fa fe fahi ra hopota
taiete
Te
tauturu
(Coopérative) tia mau
Irava Tuaroi (Gai. 6/2) : «E faaoromai atoa te
reira i te faatia i te ture a te Mesia ra ■ • • »
talii i ta te tahi hopoia,
Teie te tahi atu papairaa: « E amo atoa te tahi
ravea teie e faatiahia’i te ture a te Mesia ra • • »
i ta te tahi ra hopoia, o
na
.
te
■
ia faaiiahia ?
la aroha ontou ia outoii iho, mai ia‘u
/. Eaha te turc,
Teie ia
outou
ane
na
:
“
a
te Mesia tei au
” ( loane 15/12
17/21 ).
e aroha’lu ia
). “ la riro^ raton atoa ei hoè.... ” ( lo-
E tia ia tatou ia hio aroha i te
i te
ere
i te
te
auraa o
A hi‘o
Ture
Haajia'oraa
hopoia,
raa
e no
maii
e
te
e
) A
nuiiaa,
e ere
atoa
te paeau Politita.
faahope i Ta’na Ture, oia hoi te
haapae oia ià’na iho, no te amo i ta ta¬
i ta to te ao, ma te maiti-ore i te huru
( Isara 53/4-5 ; loane 1/29).
no
te tia-
nunaa
Nafea tatou i te faatia i te Ture
Teie ïa :
aroha...”
hum taata atoa, noa’tu e
atoa i te taatiatiraa
ia lesu tei faatia
na
tou
1.
e ere
te Aroha. Ua
no
II.
fetii,
auraa
“
a
te Mesia ?
la haamaitai outou ia outou iho
ma
te
aau maru
(Eph. 4/32).
tatou te tahi i ta te tahi hopoia na roto i te faatupuraa i te mau Totaiete ( Amuiraa taata ) tei l’iro ei tautururaa
te tahi i te tahi. Ei haamaitairaa i te feia veve e te feia roohia
e te mau ati rau; ei faaoraraa i te feia
taero-ava; ei faanahonaho
amo
maitai i te
.
oraraa
Te vai nei te
tives ”
e
te
o
mau
“
te hui-taata.
Taiete tauturu, oia hoi te
Syndicats ”,
Coopéra¬
mau
tei haamauhia i te mau fenua
e rave rahi ei hîjamamaraa i te mau
hopoia a te mau melo e ei
parururaa i te mau faateimaharaa. E te vai nei te mau Totaiete
Faatupuraa Parau, Totaiete Haapiiraa, Totaiete Satauro Ninamu,
mau
Totaiete Satauro üra etc.
tino e i te pae varua.
Ua hinaaro râ te Fatii ia
Ta’na Ekalesia, ei Totaiete
Mesia.'
2.
no
o
te
faatiàmâraa i te taata i te pae
hope taua mau Totaiete ra i roto i
hâapa‘o, é hope foa, i te ture a te
) A
raa
amo i ta to vetahi è hopoia na roto
i te mau tauturu. Ehia
taata-tupu tei
tatou,
mau
e
i le
mau
i te pure, e te horoavai noa i pihai iho ia
yahi atea, le lia aloà ia latou ia
amo
i to ratou
hopoia.
III. Eaha te tumu i riro ai te
ei
mea rave
faatiaraa i te Ture.
a
te Mesia
atâ ?
Teie ïa; O te ture ïa
a
Satani te tumu. Teie ta’na
mau
faaue-
A
patoi i te Ture a te Mesia, ia riro te mea tia ei mea
tia-ore, te mea au ei mea au-ore, te tahoè ei amahamaharaa, te
hau ei peapearaa. Gai. 5/26: “Eialia tatou e faateitei fa'ufaa-ore
hoa, i te faaoooraa te tahi i te tahi, e te feiiraa te tahi i te
raa :
tahi.... ” A taio atoa i te
Gai. 5/19-21,
Na roto i to te taata
te
mau
mea
ta te varua-ino
e
faatupu :
faateiteiraa, te poporeraa, te nounou
feii,. e faaino-pinepine-hia te tahi mau Totaiete Tauturu.
e
POROTETANI
VEA
8
Ehia Totaiele tei topa
faatere ma
te mau
no
Ehia Totaiete
le moni
te feia tei
atu ai ei ati
i ô tatou nei, no te mea ua jjau
? Ehia tei ino i te faatereraa hape
te imi noa i to ratou iho maitai, a riro
melo?
i te tahi faatere
tei pai’iiparu na
o
roto i te haapao-ore' o
te mau
melo ?
Totaiete ei haamaitairaa i
ei faainoraa atu i ie tahi pae. Eere te reira mau
huru i te faatiaraa i te ture a te Mesia.
Na te ture a Satani e haapouri e e faaetaeta i te aau o te tahi
pae o tatou, ia patoi ratou i te mau ohipà tauturu, mai ta tatou
e ite noa nei, oia hoi ta ratou mau patoitoiraa i te ohipa ME e
te tautururaa ia Orofara. Aita atoa ratou i feruri i te mau ati e
tupu noa i pihai-iho ia ratoti. Aita to l'aton aau i puta i te parau
Te
faariro-atoa-hia nei te tahi mau
te tahi pae e
no
te
Evanelia.
4/8: « o te aroha, ua u‘ana maite ïa
hoi te hapa e rave rahi i te aroha... ».
IRAVA OPANI; I Petero
ia outou iho, e moe
Tauturu pare
Rimatara:
Tuafi i Orofara
Anapoto 305, Miitiiauru
303, Ainarii 300: teie te
taatoa: 908 tara.
Rurutu
:
Moerai 1000, Avera 1000,
Aiiti 1000 ; amuihia
3000
tara.
Sotaiete Metua no
Paris: 10.000 tara.
Amuihia: 13.908;
Te vai nei â te
moni aufauhia e te
MonI tauturu
Papeete : Tamatoa
V.
Faaone ;
:
Veà
Brander 60, Horai 10,
Colombel 5, Teheiura
20, Teoph. Teamo
20, Manarii 20,
10, Maoni 20, Maiere
10, Maui Atua 25.
20, Taua Tinirau
Taoa 30.
Makatea: Terii 20, Merehau
Tiarei
huiraatira no Papeete.
Tetuarii 20.
Amuihia 280 Farane.
Imprimerie Eue
F. Juventin
—
Mauruuru.
Papeete, Tahiti,
CS
Fait partie de Vea Porotetani 1953