EPM_Vea Porotetani_195306.pdf
- Texte
-
Te 53
O
te Matahiti
TIUNl'
1953
Hihi 0.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
TE PARI U ANA NEI MATOU
Oia
mau,
te
pari iiei matou ma te aair iiioino e te aaii oto...
c pari nei..... e ealia ta matou e màrô u’ana
Eaha ta matou
nei V
noa
Pi
pari nei anei matou i tera pae e i tera
rà i te R.D.P.T., e aore râ i te tahi
aorc
Pi
ere roa
Ta matou
ïa. Ua ravai
noa
to raton
mau
pae ? I te R.P.F., e
atu pae anei?
paripariraa ia ratou iho.
pari u‘aua noa nei:.... o te maa taero ïa.
pari net inaloii i le ava... ei maa faahema puai i le laata:
1 ) te parauhia nei oia, e maa faailoilo lino. E parau haavare hoi.
A ui na i te mau taote parau-tià. Na ratou e haapii mai e,
ehia rahiraa taata tei ino e tei paapaa i taua maa ra
e
Te
A ui na i te mau Peretiteni maramarama no te man 'Paiete
faailoitoraa tino, na raton e faaite i te ino e te
paruparu o te
mau tino taurearea no roto mai ïa i taua maa taero ra, e te
maitai e roaa mai ia haapaehia taua maa ra...
''2) te parauhia nei oia,
Ane te haavare i te rahi
e maa
faaoaoa
e
te haamaJtanahana.
e.
A ui na i te feia here aia, e i te mau orometua. Na ratou e
tatau mai i te ino rahi ta te maa taero e faatupu noa nei. Ta
mau ati yeve e te poia i te tahi niau utual'are, te mau
taputorae
e te mau
peu faufau e rave rahi...
Ehiamoni ta teHaue mauanei no te faaafaroraa i teie mau ati
ta te taero ava e faatupu: to te mau fare-ma‘i, no te utuuturaa, no
te mau l'are-auri no te faaamuraa ; no te mau haavaraa e te
mau
fare-maamaa.
2
VEA
7’(
E
POROTEIANI
puvi nei maton i te
ava...
ohipa taparahi taata te hooraa
A hi‘o i le
maii
tino niaimai
e
te
mau
Te
laputoraa,
e
i te
pari nei maton i te
e
ohipa tapavahi taata...
te fainuraa i te
maa
taero.
iino, te
te totova nei te tane ia’na iho.
e
te
no
mau ati o te mau vahiné:
Ehia taata téi pohe roa i te
pereoo
tahuri, é i tepalii parari ?
ava...
no
te
ohipa eia...
Ehia taata, e ehia faatere tei tiàturi i te ava
hute e aore râ te afata a te hau i te inoni ?
Ehia inoni tei pan oioi i te taata rii ?
e
î oioi ai to raton
E te vai ra le tahi mau taata “ maitatai ” tei ore i haama-i
te tiiuraa i te maa-taero ei faatianianiraa i te taata, ei haamaniiiaraa i te tahi mau
ohipa tauturu.
aià-tupuna tei eiahia na roto i te mohina
Ehia
2e
te
pari nei maton i te ava ei faaihoraa i te
Haapaôraa Faaroo...
roo no
taero ?
te fenua e no
Ahiri te feia faatere i te fenua e i te mau
paeau politita e haere
na te tahi mau vahi, e ia ite ratou i te tahi mau
amuiraa feia
nei
taero.
putapu paha to ratou
e
..
le mea, te hinaaro
mau
Ahiri tatou i talioe
te
maa
parau
tahito
no
i te oto
aau
nei ratou i te
ora no
te tinairaa i te peu
ra e:
Na te amni-hoè
e
e
te haama, mai
te aia.
laero-ava, e tupu ïa
faatnpn i te puai.
E to Tahiti e, e ara i te ava faataero.
( Iriiihia
no
I te matahiti
e
te taata atoa
roto mai i te
Feà “ Te Hoa
no
to
Tahiti", 15 Tiunu 190B)
1820,
no
ua huru mau ana’e te hui-arii, le hui-raatira
Tahiti i te Parau na te Atua. Ua tono attira
Mahine mà i te vea i Huahine ei faaite atu ia ratou e, uâ riro to
Tahiti ei haamori i te Atua mau, e Ua vavahi anae i ta ratou mau
pani-lunu-ava,
e e mea maitai ia na reira atoa to Hüahiriie.
Teie râ, ua oto roa to Huahine i ta ratou ava, e ua
haapeepee
i te hoe tunuraa rahi, o te uana mai te reo o Mahine e faâôre.
la tahe ta ratou ava ua inu faataero anae, ua tamai ia ratou
•iho,
hohoni. E
rave rahi hoi tei
putaputa i te raau e te
patia-haere-noa-raa ia ratou iho ; area te hoe arii, o
Taoa te ioa, pohe roa’tura ia.
la pec te ava, e ia iho faahou mai to ratou huru
mau, ua haaïfta
e ua
omore
i te
VEA
e
riaria i ta ratou tunuraa
lia
vavalii i te
parau, ua
i te inu.
Ua
e
e
POROTETANI
Ua faatia roa’liira i ta ^ilahiiie
ava.
pani tuuu
mau
3
ava,....
c ua
haapac
l'oa
atoa maira vetahi i te
paraii na lehova te ,\tua Mau,
maoro to te fenua atoa i te inu-ore-raa i le ava
mau
tau raatahiti
te
parahiraa
ma te hau rahi.
haama, e', e mea riaria te iuu faataero i te ava i teie nei
â; e rave ri^hi tei haapohe vave i to ratou tino, i te iiui-maroraa, e te taparahi lioi i to ratou iho varua. E
haapao rà tatou
i la Paulo i papai ra e: “ Eiaha ia taero iyte vine e
lupu ai te
E
mea
laiata ra, ia î râ oulou i te
Oia
maa
E
maa
mau
mailai and le. maa-taero,
maitai
paha
e
no
i te
;
te
e
aore
râ
e inaa
ino and
.
mea
mau
.
maitai auei
e
ino
maa
Eph.5/18.
te faatiahia nei te hooraa i te
Sabati e te mau oroa. Eita le mefaatia ia hamani-ino-hia te mau tamarii... E maa
mahana atoa
’tua maitai
E
,,
râ aifa?
e aore
E
varua..
râ
aore
paha
e
iuo, Oia
maa
no te mea ua
e aore
ra
Aita?
opani-etaeta-hia i te
mau
ma¬
hana maitiraa. Ahiri e maa maitai, eaha ïa le faufaa i
opanihia
ai te maa-taero i te mahana maitiraa.
Maitiraa
I te pae
O
maohi
te Fenua. E
maa
O vai
te
ma
Vox
ô 5 auvaha Porotetani i
Ekalesia
anae, e ua
reo
ïa
reo o
tei
o
te
huiraatira
roto i le
Ajjooraa
haapae ratou i te
mau
ferurihia.
e
i taio
ore
tei
e
ore
Populi,
E parau
te
ua
mau
taero atoa.
TaioHia
“
i Kaiedoni
vox Dei ” oia
te Atua ”...??
hoi
i faaroo- i te
mau
“ Te reo
te
:
fifi roa teie, ia feruri-hohonu-hia. E
Atua,
e mea
taui
noa
rà te
reo o
o
mea
paraii ra e :
huiraatira,
o
hirohiroui i-oj-c
te taata. A hio
na
i te
lerusalema i to ratou tau. Teie hoi to ratou l eo ;
Hosana, Hosana.. e.. mûri iho : a faasalauro, a faarue i tena, a
tuu mai ia Baraba... “ Teihea te reo o te Atua ?
no
I te tahi tau, ua maili te huiraatira Purutia ia
Hitlei-, e teie te
reo o tei noaa ia’na : 95 i niai le 100. Ua maili
le hui¬
raatira Rusia ia Staline mâ, ma te mimera 97 i nia i te 100. Ahiri
ralîiraa
tatou i tiaturi i teie
maa
raatira,
te
te reo ïa
ia Staline mâ.
o
o
parau
Atua,”
tei
ua
nao
mai
e :
“te
reo o
te liui-
maiti te Atua iho ia Hitler
c
f
VÈA
4
Ua
mai’amarama mau
maitai te tiaturi ia
POROTETANI
te
papal Salamo
o
tei
nao
mai e : « E mea
» (Sal. 118/8);
lehova, i te tiaturi i te taata nei
Ehia taata maitatai ta te huiraatira i arue i te tahi tau, e tei
faarue-i’oa-hia i te tahi atu tau ? A haamaua‘0 ia Davida e i to’na
ati i te taime i riro ai te aau no te huiraatira ia Ahasaloma, te
taniaiti orurehau.
Te fâaf^hinuraa ia Htafeha
I te ahiahi mahana pae, i te 6 110 Mali, ua tahoè to Maroè e to.
Parea i Tefarerii uo te tiai-mai i ta’iia orometua api. I te mahanà
maa 7 uo Mati,
ua tae alu teie nei tere lianahana^i Telarerii,
oia hoi te P"' 110 te Tuhaa IV, o M‘' Jacot, e te iiiau oroiuelua uo
Huahine e te mau Apooraa-Diakono no te fenua, o Tuuui or.
Avera,
no
Taataparea mâ
e o
no
Heremona
o
tei afai mai ia Ma-
teha mâ mai Tahiti mai.
Ua faariihia i roto i te
l’arepureraa
tei hamanihia
tapoi
nia
e
e
no
Tefarerii
o
tei î
roa
i
tomohia te fare-orometua api^
to te Paroika Tefarerii. E fare nehenehe mau :
te taata. la oti teic nei fariiraa
ua
rauoro, tahua tima, e papai tima
30 avae i te roa, e 24 avae i te
te afaraa e ofe te afaraa i
aano.
Na Tehaamana D° faatere, i pupu mai i te taviri, na te P'“ Tu¬
haa ly i farii na roto i te i‘oa o te A.R.A. e to’na P‘’S e na Jacot
iho i taviri i te opani o taua fare ra.
I te hora 7 i te
pô i haapaohia’i, te pnreraa faatahinuraa. Na
omiia e na’na i taio atoa i te Jeremia 1/1-19.
Na 'i’aataparea or. te pure roa; c na M‘' .lacot te a‘oraa (JeremJi 1/7 ) “Ua paraii maira Jchova ia‘u, Eiaha e paruu, e iamaiti
Kerito
üi
au:
ia
oe
or.
no
Fitii i
ici ionohia
o
va
o
ia
oe
Na Jacol üio te
ïa
oc e au ra, 0
e
la
oe lae
liaerc
; e 0
la‘u
e
faune
paruu
mau
uiuiraa,
e na
Tunui i haapao i te pure faa-
lahimira_a. I le liopea roa ua farii maira o Mateha, e mai te haamauruururaa mai i to te A.R.A., o tei aupuru ia raua na roto i
na
matahiti
e
4.
E taii'ururaa hanahana rahi, ua i roa te farepureraa i
vai 110a te tahi pae i rapae. Ua faaineine maitai
e ua
le taata
to Tefa¬
rerii i teie nei oroà faatahinuraa. Te mau himene i te atuatumai-
taihia,
e
mai te reira atoa to te pae tino.
no te Paroika e te mau mânihini
tahoè-raa
Ua vai
e
noa
teie amui-
tae noa’tui te poipoi
haapurara’i.
e to te paroika Tefarerii e, eiaha teie neioaoaraaia
ei oaoaraa ])oto e te faufaa-ore. la riro rà ei oaoaraa mau,
hijniraa no te faaroo i te rahiraa. ..
montre i
No rcira
riro
e
ei
Tuteao orometua
J
-v
VEA
A
Hl‘0
POROTETANI
TA'Ü
NA HOI I
RIMA NEI
( Tnaroi loanc WI27 )
«sj-fl.*
O Toma teie tei hi‘o-i
O te hohoa ïa
i te tahi hohoa e
Ua
narau
iia
rima
lesu. O vai Toma ?
no
te taata tei titan noa i te tapao, tei liàturi
aore râ i te tahi semeio, e
papu ai to’na faaroo.
no
Toma i te
man
nini
e:
“
I
ore
au
tau rima i taua
i ite i te
puta auri
piita
ra...
>v
-î
i
Te vai nei â
ia fafa to ratou rim;
tiaturi papu ai.
A hio i te faaroo taiata
ra
tei,-iilau ia ite mata raton
tapao^taa è. I reira ïa ratou
o
Toma
e
e
:
I te taime i parau aifesu, e haere na vau e l'aaai a ia Lazaro, i
reira to Toma auêraa e: “mai Iiiicir alod Iriloii ia polie aloa’lu"
loa. 11/16.
-
VEA
6
POROTETANI
ua ite outou i le vahi tau e haere nei e ua
te pahono nei Toma e: “ uiia matou i lie
eaha hoi matou c. ite ai i te éà"? loa. 14 ô.
la parau o lesii e,
ite outou i te éà...
i taiia vahi ra, c
le inau pipi : Ua ite matou i le Falu, inaha teie te
pahonoraa ; 1 ore au i ite
c ore roa vau efaaroo".
Tumu 1 : EAHA TE TUMu’ E TAUIHIA’J TE FAAROO TAIATA
O TOMA, El FAAROO MAU ?
To’na iteraa i te rima no lesu. la ite papu oia i te rima puta-'
puta no te Fatu, i reira lo Toma piiraa ma te aau tatarahapa e:
e Taii Fatu, c taù Atua
loa. 29/28
Ua lite oia i na rima mana o tei faaetaeta i le avae. pampa ru
no te hapepa e te pirioi, e o tei faatia i nia i tei pohe.. ^ e tei
la parau
“
haavî i te miti
...
...
...
na
rima njâ, tei tamà
i te lepera
na
rima maramarama, tei faaaraara i te mata o te matapô.
rima horoa, o tei l'aaamu i te tiaa rabi taata...
na
rima haehaa roa, o tei
na
horolioroi i te
avae repo no le
na
pipi - • ■
parautia, o lei ueue i le huero no te Parau-Tiâ...
rima aroha tei pupnhia ia puta i te naero, no Toma e
no
tatou...
mau
.
.
.
...
na
rima
leie tapao no te aroha mau e no te mana mau,
haamâ oia i to’na faaroo taiata. Pii attira oia: e taù Fatu
taù Atua.
Ua ite Toma i
c
e
ua
Tumu 11
:
EAHA l’E TUMU E TAUIHIA’I TE FAAROO ATA
O TEIE NEI AO El FAAROO MAU ?
To’na iteraa i te
teie nei
rima aroha no te Ekalesia, te tino no lesu i
ao.
tiàturi noa i te mau parau valia no te
faaroo, e i te mau peu no te haamoriraa. Ua rahi le haavare i
roto i Ituia mau parau paieti ra. Te hinaaro nei te taata ia ite
papu i te tapao no le faaroo ia lesu i l'olo i te rima o le Ekalesia.
Eaha hoi te faufaa no le mau tatararaa navenave e te raaramarama, mai te mea e rima ino ?
Mai te mea e rima mototo, rima eià, rima haru, rima liaamanii toto, rima faainu ia vetahi ê i te maa taero, e rima, papai i te mau paripariraa haavare, e rima pipiri to te Ekalesia?
Mai te mea e rima no luda lei lioo e tei haavare i te Fatu ?
Eaha ïa e neuehc ai i te fcia taaroo atà ia riro ei faai'oo mau,
mai te mea o Satani te laatere o te rima no le Ekalesia?
Eita ihoâ te taata e
VEA
A faatoro tatou i
i te
mua
POROTETAN I
aro
no
teie nei
/
i to tatou rima mâ, te rima
ao
i te feia tei putaputa, te rima horoa i tei ere, te rima tapea i tei parute rima taviui haehaa i te taata tupu, te rima tei rohirohi e tei irava-
rapaau
paru,
roto i te
rava na
te pure
no
la ite to te
e
mau
haamaitairaa ia vetahi è
tuutuu-ore i te Atua, ia
ora
i to tatou rima maitai...
ao
ra.
teie nei
a
..
te
rima tei afaihia i nia
ao
pii atoa ai ratou
“E taù Fatu,
:
taù Atua”.
Tairururaa Diakono i n\jikEVA (9-10 no Mali)
/ te inonire i
te9
uo
Diakono mai i Maeva
Mati. Ua
uo
tapapa mai te mau Apooraa
te tairururaa diakono i te hora 8 i te
poipoi. Ua tapae hoi te tere
e ua
faariihia mai
e
te paroikr no
Maeva.
I te hora 9
haamata te
ua
i te himene N.
putuputuraa tei omuahia na roto
106.
Na Tuteao i taio i te Evanelia
a
Luka
12/22-34
e
na’na’toa f
pure.
Na M. Jacot i aroha mai i
Apooraa Diakono atoa, e teie
haapiiraa i omuahia i taua poipoi ra, maori ra o te hiroa faaroo no te mau
Aposetolo. La tatara mai oia i te paraît no te
na
te
Atua-Metua
i te Atua
ra
:
ma
hanahana
re no
te faaite hua mai
te ite
noa
e
aita i
maraa
( I Kor. 13 12 ) Hora 11 ua faaoti
21/2. Ua haamata faahou
Putoa d" hora
N. 34
na Hamaa d“ te pure.
Ua tatara mai M. Jacot i te parau no
mene
i te taata ia ite
nei tatou i te tahi vahi iti
noa
na
na
no
To’na
roto i te pu¬
roto i te hi¬
e
tatou; inaha
ua
taatoa. A imi hoi tatou i te parmi
mai ia tatou ilio i roto i to tatou
aè i te reira
te Tamaiti, te Ora no
faaitehia mai teie parau no te ora i te Bibilia
ua
ta te Atua e hinaaro
mau
e parau
taioraa Bibilia. I mûri
operehia te
mai raton i to ratou
mau
parau i te mau diakono ia papai
feruriraa i nià iho i te tahi irava-tuaroi
( 1 Arii 18/1. ). Hora 5 na Tereehu d° i faaoti i te pure.
Mahana pitL I te hora 7 1/2 i te poipoi ua tairuru faahou. Na
Tunui i omua na roto i te pure. Te parau no taua poipoi ra
O
te parau
ïa
no
te taata nei, ta te Atua i hamani
horoaraa’tu ia’na i to’na iho Varna. E toru
i te taata nei
1
—
3
—
na
roto i te
te vai nei i roto
( I Tesalonia 5/23 )
2, — te aau ( oia hoi te mana’o, te ite, te hinaaro)
varua ( o te parau ïa na te Atua i roto iatatou nei )
te tino
te'
mea
YE A
8
P 0 R 0 T E T A NI
I mûri iho ua hiopo’a M. Jacot i le mau feruriraa no te mau
diakono i nià iho te irava-tuaroi. Teie te lahi hioraa maiia’o.
1.
Te
—
peapéa i roto i te utuafare o te taata nei.
O te
2.
mea
mau
ïa tei haatiti i to tatou oraraa tiuo
utuafare o te faaroo.
haapeapea i te faaroo.
Te taata haapeapea, i to te ao nei hioraa.
0 Elia ïa, oia hoi te hui faaroo
3.
O te taata faaroo
4.
nei.
Te ireapea i roto i te
0 te mau mea ïa tei
—
mau
ïa, oia hoi
lesu
o
Te taata
liapeapea, i to te Atua hioraa.
hoi tatou paatoa.
Hora ahiahi, hora 21/2. Na Tnarau d“ ipui'e. E “ géographie ”
te haapiiraa. Ua tatarahia mai, mai ia Aberahama mai, to’na liaereraa i Kanaana, Iseraela i Aiphiti, te tau no Mose, no te mau
—
0 te taata nei ïa, oia
tavana
te
no
ua
e
no
te
mau
arii
e ua
tae
roa
i te iau
no
lesu. Ua hiohia
haaparareraa i te Evanelia i roto i teie nei ao, mai te anotau
te mau Apasetolo e tae noa’tu i te tau no te Reforomatio e
tae
roa
mai te tatararaa i to tatou tau nei.
Ua faaineine maitai to te Paroika Maeva i te paeau o te tino
no te faariiraa i teie nei tairurnraa diakono, e ua faatupu-atoa
pô monire: ua amui
hia le tuaroiraa i roto i taua Pai oikaTa i te
paroika taatoa mai te aau anaanatae mau. Na Tunui
Taataparea i haapa’o i te tuaroi.
J te pô mahana piti o te pureraa opaniraa ïa, i haapa’ohia
e Taataparea. Teie te irava a’oraa lakobo 2/23. Ua vauvau-maitai-hia mai. te parau no te faaroo o Aberahama, e mai te amui
mai o Taataparea i te hoè mau vahi i hohorahia. i roto i te tai-
mai to te
raua
o
rururaa
i rolo'i taua a’oraa nehenehe mau.
pô iho à ra i haapurara’i to te tere. No reira, ia haamaitai mai te Atua i teie nei tairurnraa diakono e tae noa’tu
I taua
i to le Paroika Maeva taatoa e to’na
Peretiteni.
Tuteao
oi-.
Ua maîri 50 mafahifi i teie net.
Tenuare 1903
;
Mati 1903
:
11
no
Tiunii
:
13
no
Setepa
:
5
no
E mîti rahi i Hikueru mà e i Matuita mâ.
Ua haamauhia ofai-tihi no te fare pure i Patio.
Ua pohe te aito rahi o (ih. Viénot i Pa]îeete.
Te oroà Euphari matamua i Tefarerii
ImpbimeeieElie F. JUVENTIN
-
Rue du Commandant Destbemau & Av.
Bbuat
Fait partie de Vea Porotetani 1953