EPM_Vea Porotetani_195306.pdf
- extracted text
-
Te 53
O
te Matahiti
TIUNl'
1953
Hihi 0.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
TE PARI U ANA NEI MATOU
Oia
mau,
te
pari iiei matou ma te aair iiioino e te aaii oto...
c pari nei..... e ealia ta matou e màrô u’ana
Eaha ta matou
nei V
noa
Pi pari nei anei matou i tera pae e i tera pae ? I te R.P.F., e
aorc rà i te R.D.P.T., e aore râ i te tahi atu
pae anei?
Pi ere roa ïa. Ua ravai noa to raton mau paripariraa ia ratou iho.
Ta matou
e
pari u‘aua noa nei:....
o
te maa taero ïa.
Te pari net inaloii i le ava... ei maa faahema puai
1 )
i le laata:
te parauhia nei oia, e maa faailoilo lino. E parau haavare hoi.
A ui na
i
te
mau
taote
ehia rahiraa taata tei ino
parau-tià. Na ratou e haapii mai e,
tei paapaa i taua maa ra
e
A ui na i te mau Peretiteni maramarama no te man 'Paiete
faailoitoraa tino, na raton e faaite i te ino e te
paruparu o te
mau tino taurearea no roto mai ïa i taua maa taero ra, e te
maitai e roaa mai ia haapaehia taua maa ra...
''2) te parauhia nei oia,
Ane te haavare i te rahi
e maa
faaoaoa e te haamaJtanahana.
e.
A ui na i te feia here aia, e i te mau orometua. Na ratou e
tatau mai i te ino rahi ta te maa taero e faatupu noa nei. Ta
mau ati yeve e te poia i te tahi niau utual'are, te mau
taputorae
e te mau
peu faufau e rave rahi...
Ehiamoni ta teHaue mauanei no te faaafaroraa i teie mau ati
ta te taero ava e faatupu: to te mau fare-ma‘i, no te utuuturaa, no
te mau l'are-auri no te faaamuraa ; no te mau haavaraa e te
mau
fare-maamaa.
2
VEA
7’(
POROTEIANI
puvi nei maton i te ava...
no
te
ohipa tapavahi taata...
E
ohipa taparahi taata te hooraa e te fainuraa i te maa taero.
A hi‘o i le maii tino niaimai e te iino, te mau ati o te mau vahiné:
te totova nei te tane ia’na iho.
e
mau
Te
Ehia taata téi pohe roa i te
laputoraa, e i te pereoo tahuri, é i tepalii parari ?
pari nei maton i te ava...
no
te
ohipa eia...
Ehia taata, e ehia faatere tei tiàturi i te ava e î oioi ai to raton
hute e aore râ te afata a te hau i te inoni ?
Ehia inoni
tei pan
E te vai
le tahi
oioi i te taata rii ?
mau taata “ maitatai ” tei ore i haama-i
te tiiuraa i te maa-taero ei faatianianiraa i te taata, ei haamaniiiaraa i te tahi mau
ra
ohipa tauturu.
aià-tupuna tei eiahia na roto i te mohina taero ?
Ehia
2e pari nei maton i te ava ei faaihoraa
te
i te roo no te fenua e no
Haapaôraa Faaroo...
Ahiri te feia faatere i te fenua
nei
te tahi
na
taero.
..
e
e
i te mau paeau politita e haere
vahi, e ia ite ratou i te tahi mau amuiraa feia
putapu paha to ratou aau i te oto e te haama, mai
mau
le mea, te hinaaro mau nei ratou i te ora no te aia.
Ahiri tatou i talioe no te tinairaa i te
peu laero-ava, e
te
maa
parau
tupu ïa
tahito ra e: Na te amni-hoè e faatnpn i te puai.
E to Tahiti e, e ara i te ava faataero.
( Iriiihia no roto mai i te Feà “ Te Hoa no to Tahiti", 15 Tiunu 190B)
I te matahiti
1820, ua huru mau ana’e te hui-arii, le hui-raatira
te taata atoa
no Tahiti i te Parau na te Atua. Ua tono attira
Mahine mà i te vea i Huahine ei faaite atu ia ratou e, uâ riro to
Tahiti ei haamori i te Atua mau, e Ua vavahi anae i ta ratou mau
e
pani-lunu-ava, e e mea maitai ia na reira atoa to Hüahiriie.
Teie râ, ua oto roa to Huahine i ta ratou ava, e ua
haapeepee
i te hoe tunuraa rahi, o te uana mai te reo o Mahine e faâôre.
la tahe ta ratou ava ua inu faataero anae, ua tamai ia ratou
•iho, e ua hohoni. E rave rahi hoi tei putaputa i te raau e te
omore i te
patia-haere-noa-raa ia ratou iho ; area te hoe arii, o
Taoa te ioa, pohe roa’tura ia.
la pec te ava, e ia iho faahou mai to ratou huru
mau, ua haaïfta
VEA
POROTETANI
3
riaria i ta ratou tunuraa ava. Ua faatia roa’liira i ta ^ilahiiie
parau, ua vavalii i te mau pani tuuu ava,.... c ua haapac l'oa
i te inu.
e
lia
e
tau raatahiti
Ua mau atoa maira vetahi i te paraii na lehova te ,\tua Mau,
maoro to te fenua atoa i te inu-ore-raa i le ava
e te
parahiraa ma te hau rahi.
E mea haama, e', e mea riaria te iuu faataero i te
ava
i teie nei
â; e rave ri^hi tei haapohe vave i to ratou tino, i te iiui-maroraa, e te taparahi lioi i to ratou iho varua. E
haapao rà tatou
i la Paulo i papai ra e: “ Eiaha ia taero iyte vine e
lupu ai te
laiata ra, ia î râ oulou i te varua..
Eph.5/18.
,,
Oia e aore râ aifa?
E maa mailai and le. maa-taero, e
aore
râ e inaa ino and
.
E maa maitai
paha no te mea te faatiahia nei te hooraa i te
mahana atoa ; i te mau Sabati e te mau oroa. Eita le me’tua maitai e faatia ia hamani-ino-hia te mau tamarii...
E maa
mau
.
maitai auei
E
e
ino
maa
aore
paha
râ
e
maa
iuo, Oia e aore
no te mea ua
ra
Aita?
opani-etaeta-hia i te mau ma¬
hana maitiraa. Ahiri e maa maitai, eaha ïa le faufaa i
opanihia
ai te maa-taero i te mahana maitiraa.
Maitiraa
I te pae
O
i Kaiedoni
maohi ua ô 5 auvaha Porotetani i roto i le Ajjooraa
mau Ekalesia anae, e ua
haapae ratou i te mau
te Fenua. E
maa
taero atoa.
TaioHia e ferurihia.
O vai ma tei ore i taio e tei ore i faaroo- i te mau
“
te
Vox
ïa
reo
paraii ra e :
Populi, vox Dei ” oia hoi : “ Te reo o te huiraatira, o
o
te Atua ”...??
E parau fifi roa teie, ia feruri-hohonu-hia. E mea hirohiroui i-oj-c
te reo
o te
huiraatira
Atua, e mea taui noa rà te reo o te taata. A hio na i te
lerusalema i to ratou tau. Teie hoi to ratou l eo ;
Hosana, Hosana.. e.. mûri iho : a faasalauro, a faarue i tena, a
tuu mai ia Baraba... “ Teihea te reo o te Atua ?
no
I te tahi tau, ua maili te huiraatira Purutia ia
Hitlei-, e teie te
reo o tei noaa ia’na : 95 i niai le 100. Ua maili
le hui¬
ralîiraa
raatira Rusia ia Staline mâ, ma te mimera 97 i nia i te 100. Ahiri
tatou i tiaturi i teie
maa parau tei nao mai e : “te reo o te liuite reo ïa o te Atua,” ua maiti te Atua iho ia Hitler c
ia Staline mâ.
raatira,
o
f
VÈA
4
POROTETANI
Ua mai’amarama mau te papal Salamo o tei nao mai e : « E mea
maitai te tiaturi ia lehova, i te tiaturi i te taata nei » (Sal. 118/8);
Ehia taata maitatai ta te huiraatira i arue i te tahi tau, e tei
faarue-i’oa-hia i te tahi atu tau ? A haamaua‘0 ia Davida e i to’na
ati i te taime i riro ai te
aau
no
te huiraatira ia
Ahasaloma, te
taniaiti orurehau.
Te fâaf^hinuraa ia Htafeha
I te ahiahi mahana pae, i te 6 110 Mali, ua tahoè to Maroè e to.
Parea i Tefarerii uo te tiai-mai i ta’iia orometua api. I te mahanà
maa 7 uo Mati,
ua tae alu teie nei tere lianahana^i Telarerii,
oia hoi te P"' 110 te Tuhaa IV, o M‘' Jacot, e te iiiau oroiuelua uo
Huahine e te mau Apooraa-Diakono no te fenua, o Tuuui or.
Avera, e o Taataparea mâ no Heremona o tei afai mai ia Ma-
no
teha mâ mai Tahiti mai.
Ua faariihia i roto i te l’arepureraa no Tefarerii o tei î roa i
ua tomohia te fare-orometua
api^
tei hamanihia e to te Paroika Tefarerii. E fare nehenehe mau :
te taata. la oti teic nei fariiraa
tapoi rauoro, tahua tima, e papai tima te afaraa e ofe te afaraa i
nia
e
30
avae
i te roa, e 24 avae i te
aano.
Na Tehaamana D° faatere, i pupu mai i te taviri, na te P'“ Tu¬
haa ly i farii na roto i te i‘oa o te A.R.A. e to’na P‘’S e na Jacot
iho i taviri i te opani o taua fare ra.
I te hora 7 i te pô i
no Fitii
Kerito or.
haapaohia’i, te pnreraa faatahinuraa. Na
i omiia e na’na i taio atoa i te Jeremia 1/1-19.
Na 'i’aataparea or.
te pure roa; c na M‘' .lacot te a‘oraa (Jere“Ua paraii maira Jchova ia‘u, Eiaha e paruu, e iamaiti
üi au: o ici ionohia oc e au ra, 0 la oe lae liaerc ; e 0 la‘u e faune
mJi 1/7 )
ia
oe
va
o
ia
oe
ïa e paruu
Na Jacol üio te mau uiuiraa, e na Tunui i haapao i te pure faa-
lahimira_a. I le liopea roa ua farii maira o Mateha, e mai te haamauruururaa mai i to te A.R.A., o tei aupuru ia raua na roto i
na
matahiti e 4.
E taii'ururaa hanahana rahi, ua i roa te farepureraa i le taata
vai 110a te tahi pae i rapae. Ua faaineine maitai to Tefa¬
e ua
rerii i teie nei oroà faatahinuraa. Te mau himene i te atuatumai-
taihia, e mai te reira atoa to te pae tino. Ua vai noa teie amuitahoè-raa no te Paroika e te mau mânihini e tae noa’tui te poipoi
haapurara’i.
e to te paroika Tefarerii e, eiaha teie neioaoaraaia
riro ei oaoaraa ])oto e te faufaa-ore. la riro rà ei oaoaraa mau,
e ei hijniraa no te faaroo i te rahiraa. ..
montre i
No rcira
Tuteao orometua
J
-v
VEA
A
POROTETANI
Hl‘0 NA HOI I TA'Ü RIMA NEI
( Tnaroi loanc WI27 )
«sj-fl.*
O Toma teie tei hi‘o-i
iia rima no lesu. O vai Toma ?
O te hohoa ïa no te taata tei titan noa i te tapao, tei liàturi
i te tahi hohoa e aore râ i te tahi semeio, e papu ai to’na faaroo.
Ua
narau
Toma i te
man
nini
e:
“
I
ore
au
tau rima i taua
i ite i te
piita
puta auri ra...
>v
-î
i
Te vai nei â
ia fafa to ratou
tiaturi papu ai.
ra
rim;
tei,-iilau ia ite mata raton e
tapao^taa è. I reira ïa ratou e
A hio i te faaroo taiata o Toma :
I te taime i parau aifesu, e haere na vau e l'aaai a ia Lazaro, i
reira to Toma auêraa e: “mai Iiiicir alod Iriloii ia polie aloa’lu"
loa. 11/16.
-
VEA
6
POROTETANI
ua ite outou i le vahi tau e haere nei e ua
te pahono nei Toma e: “ uiia matou i lie
i taiia vahi ra, c eaha hoi matou c. ite ai i te éà"? loa. 14 ô.
la parau o lesii e,
ite outou i te éà...
le inau pipi : Ua ite matou i le Falu, inaha teie te
pahonoraa ; 1 ore au i ite
c ore roa vau efaaroo".
Tumu 1 : EAHA TE TUMu’ E TAUIHIA’J TE FAAROO TAIATA
O TOMA, El FAAROO MAU ?
To’na iteraa i te rima no lesu. la ite papu oia i te rima puta-'
puta no te Fatu, i reira lo Toma piiraa ma te aau tatarahapa e:
e Taii Fatu, c taù Atua
loa. 29/28
Ua lite oia i na rima mana o tei faaetaeta i le avae. pampa ru
no te hapepa e te pirioi, e o tei faatia i nia i tei pohe.. ^ e tei
la parau
“
haavî i te miti
...
...
...
na
rima njâ, tei tamà
na
rima haehaa roa, o tei horolioroi
.
.
...
i te avae repo no le
pipi - • ■
mau
.
i te lepera
rima maramarama, tei faaaraara i te mata o te matapô.
na rima horoa, o tei l'aaamu i te tiaa rabi taata...
na
lei ueue i le huero no te Parau-Tiâ...
pupnhia ia puta i te naero, no Toma e
na
rima parautia, o
na
rima aroha tei
no
tatou...
Ua ite Toma i leie tapao no te aroha mau e no te mana mau,
haamâ oia i to’na faaroo taiata. Pii attira oia: e taù
e taù Atua.
c
ua
Tumu 11
:
Fatu
EAHA l’E TUMU E TAUIHIA’I TE FAAROO ATA
O TEIE NEI AO El FAAROO MAU ?
To’na iteraa i te
rima aroha no te Ekalesia, te tino no lesu i
teie nei ao.
tiàturi noa i te mau parau valia no te
faaroo, e i te mau peu no te haamoriraa. Ua rahi le haavare i
roto i Ituia mau parau paieti ra. Te hinaaro nei te taata ia ite
papu i te tapao no le faaroo ia lesu i l'olo i te rima o le Ekalesia.
Eaha hoi te faufaa no le mau tatararaa navenave e te raaramarama, mai te mea e rima ino ?
Mai te mea e rima mototo, rima eià, rima haru, rima liaamanii toto, rima faainu ia vetahi ê i te maa taero, e rima, papai i te mau paripariraa haavare, e rima pipiri to te Ekalesia?
Mai te mea e rima no luda lei lioo e tei haavare i te Fatu ?
Eaha ïa e neuehc ai i te fcia taaroo atà ia riro ei faai'oo mau,
mai te mea o Satani te laatere o te rima no le Ekalesia?
Eita ihoâ te taata e
POROTETAN I
VEA
A faatoro tatou i mua i te
aro
no
/
teie nei ao i to tatou rima mâ, te rima
rapaau i te feia tei putaputa, te rima horoa i tei ere, te rima tapea i tei paruparu, te rima taviui haehaa i te taata tupu, te rima tei rohirohi e tei iravarava na roto i te mau haamaitairaa ia vetahi è ra.
te rima tei afaihia i nia
..
te pure
no
tuutuu-ore i te Atua, ia ora teie nei ao
la ite to te
e
ao
i to tatou rima maitai...
a
pii atoa ai ratou : “E taù Fatu,
taù Atua”.
Tairururaa Diakono i n\jikEVA (9-10 no Mali)
/ te inonire i
te9 uo Mati. Ua tapapa mai te mau Apooraa
Diakono mai i Maeva uo te tairururaa diakono i te hora 8 i te
poipoi. Ua tapae hoi te tere e ua faariihia mai e te paroikr no
Maeva.
I te hora 9
ua
i te himene N.
haamata te
putuputuraa tei omuahia na roto
106.
Na Tuteao i taio i te Evanelia
a
Luka
12/22-34 e na’na’toa f
pure.
Na M. Jacot i aroha mai i
Apooraa Diakono atoa, e teie
haapiiraa i omuahia i taua poipoi ra, maori ra o te hiroa faaroo no te mau
Aposetolo. La tatara mai oia i te paraît no te
na
te
Atua-Metua ma te faaite hua mai e aita i maraa i te taata ia ite
i te Atua : te ite noa nei tatou i te tahi vahi iti noa no To’na
ra
hanahana
( I Kor. 13 12 ) Hora 11 ua faaoti na roto i te pu¬
Ua haamata faahou na roto i te hi¬
re no
Putoa d" hora 21/2.
mene
N. 34 e na Hamaa d“ te pure.
Ua tatara mai M. Jacot i te parau no
te Tamaiti, te Ora no
tatou; inaha ua faaitehia mai teie parau no te ora i te Bibilia
taatoa. A imi hoi tatou i te parmi ta te Atua e hinaaro e parau
mai ia tatou ilio i roto i to tatou mau taioraa Bibilia. I mûri
aè i te reira
ua operehia te
parau i te mau diakono ia papai
mai raton i to ratou mau feruriraa i nià iho i te tahi irava-tuaroi
( 1 Arii 18/1. ). Hora 5 na Tereehu d° i faaoti i te pure.
Mahana pitL I te hora 7 1/2 i te poipoi ua tairuru faahou. Na
Tunui i omua na roto i te pure. Te parau no taua poipoi ra
O
te parau ïa no te taata
nei, ta te Atua i hamani na roto i te
horoaraa’tu ia’na i to’na iho Varna. E toru mea te vai nei i roto
i te taata nei ( I Tesalonia 5/23 )
1
—
te tino
3
—
te'
2,
varua
— te aau ( oia hoi te mana’o, te ite, te hinaaro)
( o te parau ïa na te Atua i roto iatatou nei )
YE A
8
P 0 R 0 T E T A NI
I mûri iho ua hiopo’a M. Jacot i le mau feruriraa no te mau
diakono i nià iho te irava-tuaroi. Teie te lahi hioraa maiia’o.
1.
Te
—
peapéa i roto i te utuafare o te taata nei.
O te
2.
mau
mea
ïa tei haatiti i to tatou oraraa tiuo
nei.
Te ireapea i roto i
te utuafare o te faaroo.
haapeapea i te faaroo.
Te taata haapeapea, i to te ao nei hioraa.
0 Elia ïa, oia hoi te hui faaroo
—
0 te
3.
mau
mea ïa
tei
O te taata faaroo mau ïa, oia hoi o lesu
4.
Te taata
liapeapea, i to te Atua hioraa.
hoi tatou paatoa.
Hora ahiahi, hora 21/2. Na Tnarau d“ ipui'e. E “ géographie ”
te haapiiraa. Ua tatarahia mai, mai ia Aberahama mai, to’na liaereraa i Kanaana, Iseraela i Aiphiti, te tau no Mose, no te mau
—
0 te taata nei ïa, oia
tavana
te
no
ua
e
no
te mau arii e ua tae roa i te iau no
lesu. Ua hiohia
haaparareraa i te Evanelia i roto i teie nei ao, mai te anotau
te mau Apasetolo e tae noa’tu i te tau no te Reforomatio e
tae
roa
mai te tatararaa i to tatou tau nei.
Ua faaineine maitai to te Paroika Maeva i te paeau o te tino
no te faariiraa i teie nei tairurnraa diakono, e ua faatupu-atoa
hia le tuaroiraa i roto i taua Pai oikaTa i te pô monire: ua amui
mai te aau anaanatae mau. Na Tunui
Taataparea i haapa’o i te tuaroi.
J te pô mahana piti o te pureraa opaniraa ïa, i haapa’ohia
e Taataparea. Teie te irava a’oraa lakobo 2/23. Ua vauvau-maitai-hia mai. te parau no te faaroo o Aberahama, e mai te amui
mai o Taataparea i te hoè mau vahi i hohorahia. i roto i te tai-
mai to te paroika taatoa
raua
o
rururaa
i rolo'i taua a’oraa nehenehe mau.
iho à ra i haapurara’i to te tere. No reira, ia haamaitai mai te Atua i teie nei tairurnraa diakono e tae noa’tu
I taua pô
i to le Paroika Maeva taatoa e to’na Peretiteni.
Tuteao
oi-.
Ua maîri 50 mafahifi i teie net.
Tenuare 1903
5 no Mati 1903
;
:
11
no
Tiunii
:
13
no
Setepa
:
E mîti rahi i Hikueru mà e i Matuita mâ.
Ua haamauhia ofai-tihi no te fare pure i Patio.
Ua pohe te aito rahi o (ih. Viénot i Pa]îeete.
Te oroà Euphari matamua i Tefarerii
ImpbimeeieElie F. JUVENTIN - Rue du Commandant Destbemau & Av. Bbuat
Fait partie de Vea Porotetani 1953