EPM_Vea Porotetani_195305.pdf
- Texte
-
Te 53
O
te Mataliiti
ME 1953
—
HOO I ,TE MATAHITI
HOÊ
:
Hihi 5-
—
B VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
E
ore
rafou
e
parahi...
1 roio i te Basileia o te Atua...
O vai mâ raton, te
ore e
parahi i roto i te Basileia ?
pahono mai na roto i ta’na
Na Paulo, te orometua tuiroo, e
rata i to Korinetia (I Kor. 6/9, 10).
Te feia
parauhia
e
Paulo i te matamua
roa o
te ira va nei o
te feia “ TAIATA ” ïa.
E homa e, ua faaara
ma‘i faufau tei
pinepine to tatou Vea i te fenua i le lioè
parauhia e : te TAERO-AVA, e ma‘i polie roa te
reira.
TAIATA, e ma‘i faufau atoà tq reira, e ma‘i totova
utuafare, e e hara faaiiio i te roo no te nunaa. Noa’tu
te Evanelia, inaha te ite-noa-hia nei te TAIATA i to tatou nei
mau fenua maohi ; eiaha mai te mea e, o te taata Tahiti anaè
Oia atoà te
i te
mau
tei roohia i taua peu ra,
ino.
te mau Papaa atoa tei riro ei hi‘oraa
e tiàhia i mua i te aro no te Atua, mai te mea e, te
nei te feia te parahi i roto i taua peu faufau râ.
Eita tatou
rahi
noa
Eaha te tiimii
mau
e
iupii rahi noa’i te Taiata i nia iho i to tatou
fenua ?
Teie : te paruparu o te taata i te patoi e i te tinai i te mau
hinaaro tià-ore o te tino nei. Aliiri te parau no Paulo i haapaohia. üa na ô mai oia: te moto nei au, eiaha mai te mea e, e
moto i te matai, te moto nei râ vau i toù tino ia vî, I Kor. 9/26.
Ua iti te taata e moto i to’na iho tino, e o tei patoi i te faama te reo e; « eita vau e vî i te hinaaro-tià-ore ra, ng
hemaraa
2
te mea, ua
papaihia
e. e aore te TAIATA e parahi i le liasileia
Inaha, te titan atu nei au i taua Basileia ra, ei pa-
le Atua.
no
POIÉOTEIANI
VE A
rahiraa noù
».
Ealia te 'tumu i iti noa’i te
fenua nei ?
Eaha te tumu
mau
faaipoiporaa i to tatou
mau
taoto ohie noa’i te tahi mau tamahine tahiti i
huru tane atoa, e i faaruè noa’i te tahi mau metua i to
l’atou mau tamahine api roa i te rima no te tahi mau taata ?
Eaha te tumu i matau ai te paeau rahi no to tatou
u‘i-api i te
te
e
mau
mau
te
reo e
? ?
tupu haii ai te tahi mau aiu fanau-apî,
i te û maitai no to ratou marna ?
mau
Eaha te tumu
ai te tahi pae
Teie hoi te tumu
haavîraa i te
peu repo mau
e
: o
i
ere
te TAIATA ïa, e to tatou ilio
paruparu
i te
e
peu hupehupe ta te TAIATA e faatupu nei.
Eita e nehenehe ia taio i te faufaa rahi e te maitai i te
pae
tino e i te pae varua, tei haamau’a noa hia i te mau
ohipa hauti !
E homa e, a faaitoito i te tiai i to tatou aau, e to tatou tino e
to
tatou
mau
utuafare,
to tatou aia. Eiaha
e
e
pupu
ei tusia
no
te
idolo rahi: oia hoi te TAIATA.
la mâ to tatou
mau
hearea
mai nei hoi to tatou Atua
te moà nei hoi
au.
la
na
e
ra o
ta tatou
parau. Te parau
lehova ia tatou : ia moà outou,
mau
reira tatou, e ite tatou i te tahi tauiraa
mau fenua nei....
nehenehe i nia i to tatou nei
Te moforaa, e ohipa faahiahia rahi ïa.
E taata moto
e
te aravihi i te
to’nu
motoraa
rearaa
mau
no
i te
(i Kor. 9/2G)
o Paulo, noa’tu to’na tino nainai, e vitiviti rahi râ
ohipa moto. E tae roa mai i teie nei tau, aita roa
motoraa i
mau
Parau
..
moe.
hoi, aita oia i haapao i te mau ture
teie nei
mau
ao
; na
roto i te imiraa moni,
huru taata atoa tei mataitai
oaoa
e
te mau
te faaarea-
no
i to te tahi tu-
pairaa i te tahi, ia fati te ihu, ia tahe te toto, ia fati
ivi
Aita
raa
te -taa e te
mairi taùe atu ai te tahi i nia i tahua motoraa.
to Pauro e roo i roaa mai no roto i taua huru moto¬
aoao...
roa
a
ra.
Teie râ te motoraa faahiahia rahi ta Paulo e faahiti nei : oia hoi
te motoraa ïa ia’na iho ia vî te
puai animala i roto.ia’na iho, i
te puai varua.
No reira e ohipa faahiahia rahi te motoraa ia fati taùe te taata
tahito i l’oto ia tatou, e ia “Knock- out ” l’oa. Tei reira te rê mau.
V
VEA
POROTETANI
Eaha fe ufuafare
Na te parau a te
utuafare mau.
Teie te
Te
mau
Atua
hi‘oraa
e
mau
7
haapapu i to tatou
manao,
eaha te
:
utuafare i te mataniua
roa:
E
mea
maitai
ïa i te
roa
mau
atoa ta te Atua i hamani
te taata ei tane e ei vahiné
mea
(Gen. 1/31). Ua hamani te Atua i
(Gen. 2/27), ia here te tahi i te tahi,
e ia tiaturi te tahi i te
tahi, ei hoa ohipa-amui, ia hoè raua i
to raua faaroo e ta raua haamaitairaa i te Atua
( Gen. 2/24 ). Ei
hoè
e
ia
no
te faafanauraa i te huaai ei
haapiihia te
mau
tino
e
ei
mau varua
mau tamarii i te auraro, te faaroo
e
api,
te faatura.
G a haamaiihia te utuafare ei hiero moà e
haamorihia’i, e e faaturahia’i te Atua. I reira to’na hanahana e to’na aroha e
itealiia’i.
7 e utuafare i faaarepuhia : E mea faainohia ïa e te
varua ino.
Ua ô te hara i roto i teie nei ao, taa-ê atu ai te taata i
te Atua,
motumotu atura te taura no te here, te
aroha, te tura, tei taamu
i te tane raua o te vahiné... Riro
pinepine atura raua ei enemi
te tahi no te tahi, e ei tîtî te tahi i te
tahi.
Haavare alu ai
te tahi i te tahi, e haavî atura te tahi i te
tahi.
..
Tauihia’turate hiero ei ofaaraa
oia hoi te taiata, te
Aita’tura te
.-ÿ
tatai
:
Te
mau
no
te hinaaro-tià-ore
faaturi, te poreneia
no
te
tino,
te mârô.
huaai i haapii-faahou-hia i te mau
peu mai-
oia hoi te auraro, te faaroo
e
e
te faatura.
utuafare i faaafaro-faahou-hïa: E mea tauihia ïa na roto ite
na letu : II Kor.
5/17 : « Ua ore te mau mea tahito ra,
inaha ua riro te mau mea atoa ei mea
api ».
Na roto i te Evanelia e faaafaro ai te
utuafare. E haapae ïa
te tane e te vahiné
faaipoipohia i to raua iho huru tahito, ma
Varua
4
te ai'oha
te
e
tau maitai
aita
E
tià
auraro
te tau
e
te tahi i te tahi, e te liaapao-maite-raa i te
te ati. Aila c faaruei'aa, aita e faaturi,
no
taiata.
Eph. 5/21-32.
haapiihia te mau tamarii i te
e
na
raua
A taio i teie
3/13-19
ohipa paieti
e
te parau-
Gai.
te
e
;
mau
oroa
no
;
Kolosa
ma te oaoa e
te ana-
3/26-28 ; Eph. 5/21-32
1 Pet. 3/1-7.
parau no
Mati i Raiatcü.
no
anatae te titauraa
metua
irava
I Kor. 7/1-16
;
Te 1
no
:
—
ia raton.
te aratai i te tamarii na nia i te
i té Atua
mau
Te hoè
te
mau
roto i nametua tei riro ei hioraa neheuehe i mua
Te tahoè nei
éà titiaifaro.
no
POROTETANl
VEA
Ua
fe ufufare fetii
haapaohia
te Pni Tuliaa IV ia tairuru te mau oro-
auvaha no te mau paroika no Raiatea i Uturoa,
faahaamana'oraa i te taeraa mai te Evanelia i Otea-
mau
nia nei i te 5
no
Mati 1797.
i teie ohipa api ua haapii te mau paroika i
Himene apî e te navenave hoi. Ua horo mai te mau Pa¬
roika i te taime ao, e i te pô ua î roa te fare-pure aorai no
Uturoa i te taata. Ua î atoà i rapae e i nia i te pururau. Aue te
Ei faaineineraa
te
mau
hanahana
e
te oaoa rahi.
or. no Opoa te pure poipoi ( ir. Oh. 2/4 ). Na’ua i
uputa no teie oroà rahi. Te avatea: na te Pni o M''
Jacotïa. (Ep. 2/13). Ua hohora ma'i oia i te huru o te haapa‘oraa
tahito i te tau etene, ma te tuati mai i te hau Evanelia. Na Tumii or. Avera i haapa‘o i te bapetizoraa, e na Puhiava or. te oroà
Na Raaniri
irili i te
Euphari. Te pure ahiahi : na Tempe or. no Fetuna i haapa‘o
( Phil. 1/27). Hoè à tumu mana'o : Te Hau tahito e te Hau apî
tei hohorahia i
I te
pô
u:i
mua
i te
aro o
teie nei Oroà Rahi.
haamatahia te rururaa na roto te pure omuaraa.
(Eph. 2/11; Piom. 11/26). la oti,
Na Tunui ïa te reira i faatere
haamata aturà te
0° ïa
no
mau oreroraa.
Te auvaha mataiuua:
Fetuna tei hohora mai i te huru o te fenua
iho. I mûri iho
o
Tuniata
i mutàa
Tehaamana, D° Opoa,. i puoi rii mai. To TevaiTeunu t. ïa. Ua rahi ta’na i tuu mai ; mai Tahiti,
Moorea, Huahinc, Tahaa e Tevaitoa, te mau parau no te Hau
na
toà auvaha ; o
etene
e
te Hau Evanelia.
no A^eri^ hoè à tumu manao. Na te
Uturoa, Puhiava or., i faahohonu i le mau parau na
roto i te tahi oreroraa Ihahiahia roa.
0 Rameha t. te auvaha
auvaha
no
la oü te
raaii
5
POROTETANI
VEA
oreroraa ua
faaterehia le tuaroi amui. Na le
Uaanui, "l'erupe, Philippe Ebl). Na to
poipoi ua faaotihia
teie nei tairururaa. Ua lioi te mau Pai’oika i to raton mau vahi,
area rà ua vai i roto i te mau aau te putapùraa i te mau parau
i topa mai i taua mahanara e tae noa’lu i taua p6 ra Luka 2/14.
orometiia i
mau
haapa'o
:
Utiiroa i l'aainu i te taofe, e i te hora 6 i te
Tunui, oi'omelua
Tafeiiàraa. — ,E 2 lioa no tatou tei tafetiàhia i te Palmes Aca¬
démiques ( Fetià uo le ohipa Haapiiraa) o
Rey-Lescure no
ta’na mau faatei'eraa haapiiraa i Niu-Kaledoni e i Tahiti: e o
André Juventin, haapa‘o-Faufaa no te Amuii’aa 'rauturu i ta
tatou mau Haapiiraa ( Association Scolaire ).
«5
Haamauniururaa.
taire 13 Mati ;
e
te
mau
—
Putapu
E niuniu teie
aau, no
lioa. Mauruurn
roa,
no
Henri Vernier mà
:
Sagit¬
roa o te mau Ekalesia
te aroha taeae mau : Vernier
farii here
ma
no Papeete e na auvaha’too piti no Moorea i
ia Henri Vernier i le pac tino. 1 te pô 9 no Mali
ua î Siloama i te taata tei faaroo i te mau j)arau porohia e to
tatou manihini o tei ite laahou i to’na aià ianaïu'aa 30 matahiti
Na te Paroika
farii popou
i mûri aè i to’na
revaraa.
la oti te faahaaliraa ia Tahiti i te mah.
piti, ua haapaohia te pureraa e te hoè tamaaraa i Orofara, i te
pô. Ua reva faahou Vernier mà e to ratou mau tamarii i te pae
o
e
terehia e Tih. Wiliamu
Haapii Evanelia Tahiti i mutaa-iliora, no te rave i te
le Fatu i Kaledoni mà.
te tooa
te
o
te rà, na nia i te purumu
mau
ohipa
a
55
55
Fare-pnreraa laliilo “ Ebenc-Ezerfi ”
Opoa, Rakdea :
Te vavahiraa i le
i
Na roto i
te faatiaraa
pureraa. Ua faaoti to
9 no Fepuare 1953.
a
te A.'l'.T. e ia vavahihia teie
l'are-
te A.l). c ia ravehia taua ohipa l'a i le
faatupuhia te hoè pureraa, i taua mahana ra, no te va¬
làrepureraa tahito, e taui ei fare-olai.
O Tunui orometua tei tae mai no te faatere i le ohipa purel’aa, e mai le tauluruhia e... Raanui oi’ometua,
teie te irava
faaitoitoraa Salamo 90 ; 17. v. h. Ua làaitoito maitai o 'runui
or. i to te Paroika no teie ohipa.
Ua
vahiraa i teie
Ua irilihia le ofai-tihi Ici niu-hia i te avaè alele 1911. O M'
Ch. Vernier te Pei'cte, o Moehonu a Teapua le laimila, }.hielu
a
Tuarae te tavana, Taarii te orometua làalei'e i le Ikiroika.
6
VEA
PÜROTETANI
Te
mau tauhaa i roto i te mohina iritihia no
roto i te ofai-niii,
moni manu, e moni farani, e te talii mau
pene, te hohoa
e
paran râ ua ino roa ïa,-aita e parau i iteahia.
Ua tahoè to te Paroika i teie
mahana, ua tae atoà mai te tavana no Avei’a Teraimateata a
Tino, e na aiivaha, Taatahau e o
Teriitua diakono.
Ua faaotihia na roto i te j)ure-amLii, na Tumii or. i
haapa‘o.
Raanui
or.
SS
;
Rdivavac. : I te 27
Raii'ua e Malianatoa
Noema 1952
amui 'na Paroika e 2 :
te tomoraa ia “ Betela ” te
t'arepure t'aa-
no
no
ua
piihia. O Tetuapuru te tamuta. Te parau i'aaterelna e Pà, or.,
.fo 2/19.
Ua amui te iliitai no te
palii iti ra o Zélée i teie oroa nahonaho maitai. ( Temani D" )
I te 2() no Titema ua tomohia i
Malianatoa te l'arejuireraa
Jerusalema ”. Ua faaapi-atoa-hia. Ua tae mai to Raima ei manihini. Na Pâ te aoraa:
Apok.21/10. ( Taaroa D" )
I te avae no Tcnuare ua
liaapao faahou to Raivavae i te lioè
Sabati Haapaeraa Maa, ei
purcraa no te mau ati rau : te mau
vero, mai rahi etc. ( e mea maitai ia
faatupuhia te talii
“
haapae i te
te
pureraa
valu atoa, ei anira i te Atua ia l'aaore atoahia
varua, te amahamalia, te taiata te taero-ava etc.
)
mau
mau vero
Te Ekalesic)
no
iesu.
( Irava iuaroi: Eph. àll-ü: )
Teie to tatou liiroa l'aaroo
taatoà ra,
i te amuiraa
o
:
'l'e l'aaroo nei
au
i te Ekalesia Moà
te fcia moà. ...”
Ua fanau te Ekalesia i te mahana Penetekose ei tino e ei
ite
Iesu i roto i teie nei ao. Inalia, ua rahi te taata tei
turori
i to tatou hi'oraa, e ua rave rahi te mau Ekalesia
no Iesu o tei
no
faahapa te tahi i
te tahi. Aita i taa faahou. A hi‘o i ô tatou nei
:
Te tere nei te
palii o Maranata i te mau feuua Porotetani no te
haapii, e o te Ekalesia Mahana Hitu ïa te Ekalesia mau, te na reira
atoa te Haapaoraa Momoni, e te taniau noâ nei te
Ekalesia Katolika Roma i ta’na
haapiiraa, oia hoi, eita roa e ora, maori râ
na
roto ia’na anaè.
tani
o
tei
manao
Te vai atoa nei te tahi
e, o
mau
taata Porote¬
te Ekalesia Porotetani anaè te Ekalesia
no
Iesu....
No reira to tatou uiraa
;
Te EkalesUi Mo‘a Inatoa, cdlut ïd ?
VÉA
Na te ii’ava tuaroi
1.
lavai
ra
o
—
e
..
:
o
le fcia
o
tei riro ei lamarii
Hoé Atuci, te Meliia o te tauta
ra... e tei pihai iho i te taa-
:
tei roto hoi ia oiitoii atoa.
te amuiraa ïa
raton
Eph. 2/6
/
tei nia iho i te taata atoa
atoa va, e
2.
le taatoa
o
te Atua Metua.
no
ta atoa
pahouo mai
e
te amuiraa ïa
O
-
POROTETANI
Ei Fatu
o
te
feia
vai i roto
o
tei
faarii ia
lESU ei Fatu
i
rotopn ia raton, na roto i
te Oi'oa Moa, te Bapetitoraa, e te paran no To’na
Evanelia. la an i ta’na paran: “ I te vahi e amni ai e too piti, e
too torn, i To‘n nei i‘oa, tei rotopn atoa Van ia raton i reira
Mat. 18/29 ). E tz'a talon na roto i te faaroo ia lesn, e te tomo-
no
:
e
e
te pnreraa.
“
i roto i te
te Torn-Tahi
roto i te
Bapetizoraa
Eph 4/5; “//oé hoi Fatu, hoè faaroo, hoè bapetizo.”
raa
3.
o
—
ora
no
te amniraa ïa
o
te taatoa
o
na
te feia tei riro ei tino hoè
:
na
roto i te Varna
hoè, e te ohipa hoè e te tiairaa hoè, ma te ati
maiteraa i te Fatn, te tnmn vine hoè roa. Na le Varna no te
Penesekose i poi i te man taata e rave rahi i nia i te tnmn man,
tnpn atn ai te tiairaa i to lesn hoiraa mai, e te ohipa faainete taeraa mai no To’na Basileia. Eph. 4/4 : “ Hoè â
tino, hoè hoi Varna, mai ia outoii hoi i paranhia i te tiairaa
hoè 0 to outoii parauraa ra... ”
4.
o te amuiraa ïa o te taatoa o te feia
haapao i te parauraa
i paranhia mai: Eph. 4/2, 3: “ ma te aauhaehaa, e te marii ma
te haamarnraa roa, i te faaoromairaa te tahi i te tahi, ma te aroha.,
ma te faaitoito
maite ia vai à te au tahoè a te Varna, i te ati ra
a
ineraa i
—
i te Han ”.
la na reira tatou e tia’i, eiaha râ tatou e patn noa i te patu
faataaè i nia, e eiaha tatou e tapn i te apoo hohonu ei faataaè
raa
i tei tahoèhia na roto i te toto tarae hai'a no lesn, e te
Varna Maitai no te Penetekose.
Te mahuihui rii maite nei anei te parau mau?
I te ayaè no
roto i te
Fepnare
farani
reo
o
na nenei te “ Aratai ” i te hoè pehe i
tei riro ei maheaitnraa no te tahi pae. Ua
pahono aènei to te Haapaoraa Katolika-Roma
mau
taata
no
to te Vea Porotetani
te tahi
pahono-
e ua maere
mamn-noa-raa ma
te
ore.
No reira te faaite nei
1.
—
i to‘u
manao :
Na roto i teie pehe reo
farani, te faaliapa puai nei te hoè
tupu. E
ua taiva teie tamaiti roFpehe ite Atua, no tote tahi
taurearea i te hiiFfaaroo
riro
an
paha,
e
no
to raton aroha-ore i te taata
8
POROTETANI
VEA
l)ae hui-raaroo aroha-ore i te taata-[Lij>a e to raton tavini-apitipiti-iioa-raa, oia hoi : i te Atiia e to teie nei ao.
E mea tià ihoâ te faahaparaa i le hui-faaroo peu anoi.
2".
Ua hape teie taureareà na roto i to’iia tairi-rù-noa-raa i
te hui-faaroo taatoa, mai te haamana‘o-ore i te mau
ohipa maitatai ta te Ekalesia na letu i faatupu i teie nei ao ma te ioà no
—
to’na Fatn.
Ehia
ohipa aroha ta’na i haaman e ta’na i amo, hon te man
ohipa politita e te man lian i fernri ai i tana man ohipa aroha
ra, eita e tià ia tataù. Ua moè paha, e aore ra, te hima nei teie
tanrearea i teie man ohipa maitatai tei faatnpnliia e te hni-faaroo
na
roto i te
I te 1
atoà te
i
man
Mati,
no
man
tan.
na
faatnpn ei inaitai
3"
—
Aita
1'aahaamana‘oliia i te
iiran
ohipa aroha ta te hni-faaroo
roa
e
no
Paroika Porotetani
Paratane
no
e
Farani
Tahiti mà nei,
taa nei ian te tnmn i
haaparare ai te “ Aratai ”
râ e ite papn nei: e
politita, e peneiaè e
aroha maitai raton i
i te Ture Auro, e ia aroha raton e
i teie nei paran. Oia anaè iho tei ite. Tan
rave rahi te
man hnrn faaroo i to’na
pae
riro teie pehe ei a‘oraa ia raton atoà, ia “
to raton taata
tupn ”, ia
tae noa’tn i te
man
pajjaa, noa’tu e
Eita te aroha
rave
’
^
i te hoè
au
enemi : noa’tn
tahiti, noa’tn e taata
taata tinito, noa’tn to te tahi pupu politita.
man
mea
e
paripari, eita
tei riro ei otoraa
Te pehe faahiahia aè,
Korinetia
:
taata
e
( I Kor. 13 ).
o
tairi, eita
e
na
e
mo.to, eita e
te tahi è
te pehe ïa ta Panlo i pehepehe i to
..
PARAITA
Tei Tauturu i fe Vea
Maharepa: Maheanuu 20
ia Orofara.
e
Paea; Taoa
10, Pupaura20; Papeete:
Aline
Bénéteau 35, BuchinGO, TutehauGO, Tara 60, Totara 30, Tanavae20, Takaroa20,
Raiarii 20, Maui a Tna 30, ïaia 30, Maro 10, Terita 10, '• oaapa 10, Ae 10,
Fr, Tiatia 20, Maui Piirai 40, Natua père 20, Golaz 40, Teturani 20.
;
v.
Mme Brown 60 ; Mataaro 20, Aue a Rita 20, Punuaura 20, Seno 20,
Mahana 20; Moerai: Tere a Teinaore 20, Tevaiautea 20; Makatea:
Amuihia
:
795 farane.
Tuhaa IV: Opoa (pitio te aufauraa): 588; Fetuna: 460; Avera : 112.
TuhaalII: Maiao: 600. Tuhaa V: Tubuai: 430,80. Crane-Rey ; 12.656.
Apooraa Fenua; 50.000.
Ua oti te tare i te tapoibia
tara i te ohipa.
e
Impktmebie EuiB F. JtJYENTIif
Rue pu Commandait Desteemau & Av. BauAX
*
te rave itoito noa nei te mau boa no Oro-
Fait partie de Vea Porotetani 1953