EPM_Vea Porotetani_195305.pdf
- extracted text
-
Te 53
O
te Mataliiti
—
ME 1953
HOO I ,TE MATAHITI
HOÊ :
—
Hihi 5-
B VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
E
ore rafou e parahi...
1 roio i te Basileia o te Atua...
O vai mâ raton, te ore e parahi i roto i te
Na Paulo, te orometua tuiroo, e
rata i to Korinetia (I Kor. 6/9, 10).
Te feia parauhia e
Basileia ?
pahono mai na roto i ta’na
Paulo i te matamua roa o te ira va nei o
te feia “ TAIATA ” ïa.
E homa e, ua faaara pinepine
ma‘i faufau tei
to tatou Vea i te fenua i le lioè
parauhia e : te TAERO-AVA, e ma‘i polie roa te
reira.
Oia atoà te TAIATA, e ma‘i faufau atoà tq reira, e ma‘i totova
i te mau utuafare, e e hara faaiiio i te roo no te nunaa. Noa’tu
te Evanelia, inaha te
ite-noa-hia nei te TAIATA i to tatou nei
fenua maohi ; eiaha mai te mea e, o te taata Tahiti anaè
tei roohia i taua peu ra, te mau Papaa atoa tei riro ei hi‘oraa
mau
ino.
Eita tatou e tiàhia i mua i te aro
no
rahi noa nei te feia te parahi i roto
te
Atua, mai te mea e, te
i taua peu faufau râ.
Taiata i nia iho i to tatou
Eaha te tiimii e iupii rahi noa’i te
mau
fenua ?
Teie : te paruparu o te taata i te patoi e i te tinai i te mau
hinaaro tià-ore o te tino nei. Aliiri te parau no Paulo i haapaohia. üa na ô mai oia: te moto nei au, eiaha mai te mea e, e
moto i te matai, te moto nei râ vau i toù tino ia vî, I Kor. 9/26.
Ua iti te taata e moto i to’na iho tino, e o tei patoi i te faahemaraa ma te reo e; « eita vau e vî i te hinaaro-tià-ore ra, ng
2
POIÉOTEIANI
VE A
te mea, ua
papaihia e. e aore te TAIATA e parahi i le liasileia
le Atua.
Inaha, te titan atu nei au i taua Basileia ra, ei pa-
no
rahiraa noù
».
Ealia te 'tumu i iti noa’i te mau
fenua nei ?
faaipoiporaa i to tatou mau
Eaha te tumu e taoto ohie noa’i te tahi mau tamahine tahiti i
te mau huru tane atoa, e i faaruè noa’i te tahi mau metua i to
mau tamahine
api roa i te rima no te tahi mau taata ?
Eaha te tumu i matau ai te paeau rahi no to tatou
l’atou
u‘i-api i te
mau
reo e
te
mau
Eaha te tumu
e
peu repo mau ? ?
tupu haii ai te tahi mau aiu fanau-apî, e i ere
ai te tahi pae i te û maitai no to ratou marna ?
Teie hoi te tumu : o te TAIATA ïa, e to tatou ilio
paruparu i te
peu hupehupe ta te TAIATA e faatupu nei.
Eita e nehenehe ia taio i te faufaa rahi e te maitai i te
pae
haavîraa i te
mau
tino e i te pae varua,
tei haamau’a noa hia i te mau ohipa hauti !
E homa e, a faaitoito i te tiai i to tatou aau, e to tatou tino e
to tatou utuafare, e to tatou aia. Eiaha e
pupu ei tusia no te
idolo rahi: oia hoi te TAIATA.
la mâ to tatou mau hearea e ta tatou mau
parau. Te parau
mai nei hoi to tatou Atua ra o lehova ia tatou : ia moà outou,
te moà nei hoi au. la na reira tatou, e ite tatou i te tahi tauiraa
nehenehe i nia i to tatou nei mau fenua nei....
Te moforaa, e ohipa faahiahia rahi ïa.
..
(i Kor. 9/2G)
E taata moto o Paulo, noa’tu to’na tino nainai, e vitiviti rahi râ
e
te aravihi i te ohipa
to’nu
mau
motoraa i
Parau mau hoi,
motoraa
rearaa
no
moto. E tae roa mai i teie nei tau, aita roa
moe.
aita oia i haapao i te mau ture
teie nei
ao
; na
roto i te imiraa moni,
i te mau huru taata atoa tei mataitai
oaoa
no
e te
te mau
faaarea-
i to te tahi tu-
pairaa i te tahi, ia fati te ihu, ia tahe te toto, ia fati te -taa e te
ivi
aoao... a mairi taùe atu ai te tahi i nia i tahua motoraa.
Aita roa to Pauro e roo i roaa mai no roto i taua huru moto¬
raa
ra.
Teie râ te motoraa faahiahia rahi ta Paulo e faahiti nei : oia hoi
te motoraa ïa ia’na iho ia vî te
te puai varua.
puai animala i roto.ia’na iho, i
No reira e ohipa faahiahia rahi te motoraa ia fati taùe te taata
tahito i l’oto ia tatou, e ia “Knock- out ” l’oa. Tei reira te rê mau.
V
VEA
POROTETANI
Eaha fe ufuafare
Na te parau a te
utuafare mau.
Teie te
mau 7
Atua e haapapu i to tatou
manao,
eaha te
mau hi‘oraa :
Te
utuafare i te mataniua roa: E mea maitai roa ïa i te mau
(Gen. 1/31). Ua hamani te Atua i
(Gen. 2/27), ia here te tahi i te tahi,
e ia tiaturi te tahi i te
tahi, ei hoa ohipa-amui, ia hoè raua i
atoa ta te Atua i hamani
te taata ei tane e ei vahiné
mea
to raua faaroo e ta raua haamaitairaa i te Atua
( Gen. 2/24 ). Ei
hoè no te faafanauraa i te huaai ei mau tino e ei
mau varua api,
e ia
haapiihia te mau tamarii i te auraro, te faaroo e te faatura.
G a haamaiihia te utuafare ei hiero moà e
haamorihia’i, e e faa-
turahia’i te Atua. I reira to’na hanahana e to’na aroha e
itealiia’i.
7 e utuafare i faaarepuhia : E mea faainohia ïa e te
varua ino.
Ua ô te hara i roto i teie nei ao, taa-ê atu ai te taata i
te Atua,
motumotu atura te taura no te here, te
aroha, te tura, tei taamu
i te tane raua o te vahiné... Riro
pinepine atura raua ei enemi
te tahi no te tahi, e ei tîtî te tahi i te
tahi.
Haavare alu ai
te tahi i te tahi, e haavî atura te tahi i te
tahi.
Tauihia’turate hiero ei ofaaraa no te hinaaro-tià-ore no te
tino,
oia hoi te taiata, te faaturi, te
..
.-ÿ
poreneia e te mârô.
Aita’tura te mau huaai i haapii-faahou-hia i te mau
peu maitatai : oia hoi te auraro, te faaroo e te faatura.
Te utuafare i
Varua
na
inaha
ua
faaafaro-faahou-hïa: E mea tauihia ïa na roto ite
5/17 : « Ua ore te mau mea tahito ra,
letu : II Kor.
riro te
mau mea
Na roto i te Evanelia
te tane
e
atoa ei
mea
api ».
faaafaro ai te utuafare. E
haapae ïa
te vahiné faaipoipohia i to raua iho huru
tahito, ma
e
4
POROTETANl
VEA
te ai'oha
e
te
auraro
tau maitai
e
te tau
aita
e
taiata.
E haapiihia
te tahi i te tahi, e te liaapao-maite-raa i te
te ati. Aila c faaruei'aa, aita e faaturi,
no
Eph. 5/21-32.
te mau tamarii i te mau ohipa paieti e te parau-
tià na roto i nametua tei riro ei hioraa neheuehe i mua ia raton.
Te tahoè nei raua i té Atua no te aratai i te tamarii na nia i te
éà titiaifaro.
irava : Gai.
3/26-28 ; Eph. 5/21-32 ; Kolosa
3/13-19 ; I Kor. 7/1-16 ; 1 Pet. 3/1-7.
A taio i teie
mau
Te hoè
Te 1
no
te
parau no
fe ufufare fetii
Mati i Raiatcü. — Ua haapaohia ma te oaoa e te ana-
no
anatae te titauraa
metua
mau
no
te Pni Tuliaa IV ia tairuru te mau oro-
te mau auvaha no te
e
oroa
mau paroika no Raiatea i Uturoa,
faahaamana'oraa i te taeraa mai te Evanelia i Otea-
nia nei i te 5 no Mati 1797.
i teie ohipa api ua haapii te mau paroika i
Himene apî e te navenave hoi. Ua horo mai te mau Pa¬
Ei faaineineraa
te
mau
roika i
te taime ao, e i te pô ua î roa te fare-pure aorai no
Uturoa i te taata. Ua î atoà i rapae e i nia i te pururau. Aue te
hanahana
e
te oaoa rahi.
Na Raaniri or. no Opoa te pure poipoi ( ir. Oh. 2/4 ). Na’ua i
irili i te uputa no teie oroà rahi. Te avatea: na te Pni o M''
Jacotïa. (Ep. 2/13). Ua hohora ma'i oia i te huru o te haapa‘oraa
tahito i te tau etene, ma te tuati mai i te hau Evanelia. Na Tumii or. Avera i haapa‘o i te bapetizoraa, e na Puhiava or. te oroà
Euphari. Te pure ahiahi : na Tempe or. no Fetuna i haapa‘o
( Phil. 1/27). Hoè à tumu mana'o : Te Hau tahito e te Hau apî
tei hohorahia i mua i te aro o teie nei Oroà Rahi.
I te
pô u:i haamatahia te rururaa na roto te pure omuaraa.
Na Tunui ïa te reira i faatere (Eph. 2/11; Piom. 11/26). la oti,
haamata aturà te mau oreroraa. Te auvaha mataiuua: o Tuniata
0° ïa
no
Fetuna tei hohora mai i te huru o te fenua
iho. I mûri iho na Tehaamana, D° Opoa,. i puoi rii mai.
i mutàa
To Tevai-
Teunu t. ïa. Ua rahi ta’na i tuu mai ; mai Tahiti,
Moorea, Huahinc, Tahaa e Tevaitoa, te mau parau no te Hau
toà auvaha ; o
etene
e
te Hau Evanelia.
0 Rameha t. te auvaha
no
auvaha no Uturoa, Puhiava
A^eri^ hoè à tumu manao. Na te
i faahohonu i le mau parau na
or.,
roto i te tahi oreroraa Ihahiahia
roa.
POROTETANI
VEA
la oü te
raaii
oreroraa ua
5
faaterehia le tuaroi amui. Na le
Uaanui, "l'erupe, Philippe Ebl). Na to
poipoi ua faaotihia
teie nei tairururaa. Ua lioi te mau Pai’oika i to raton mau vahi,
area rà ua vai i roto i te mau aau te putapùraa i te mau parau
i topa mai i taua mahanara e tae noa’lu i taua p6 ra Luka 2/14.
orometiia i haapa'o :
mau
Utiiroa i l'aainu i te taofe, e i te hora 6 i te
Tunui, oi'omelua
Tafeiiàraa. — ,E 2 lioa no tatou tei tafetiàhia i te Palmes Aca¬
démiques ( Fetià uo le ohipa Haapiiraa) o
Rey-Lescure no
ta’na mau faatei'eraa haapiiraa i Niu-Kaledoni e i Tahiti: e o
André Juventin, haapa‘o-Faufaa no te Amuii’aa 'rauturu i ta
tatou mau Haapiiraa ( Association Scolaire ).
«5
Haamauniururaa.
taire 13 Mati ;
e
te
mau
—
E niuniu teie no Henri Vernier mà : Sagit¬
Putapu aau, no farii here roa o te mau Ekalesia
roa, ma te aroha taeae mau : Vernier
lioa. Mauruurn
no Papeete e na auvaha’too piti no Moorea i
ia Henri Vernier i le pac tino. 1 te pô 9 no Mali
ua î Siloama i te taata tei faaroo i te mau j)arau porohia e to
tatou manihini o tei ite laahou i to’na aià ianaïu'aa 30 matahiti
Na te Paroika
farii popou
i mûri aè i to’na
la oti te faahaaliraa ia Tahiti i te mah.
revaraa.
piti, ua haapaohia te pureraa e te hoè tamaaraa i Orofara, i te
pô. Ua reva faahou Vernier mà e to ratou mau tamarii i te pae
terehia e Tih. Wiliamu
Haapii Evanelia Tahiti i mutaa-iliora, no te rave i te
ohipa a le Fatu i Kaledoni mà.
o
te tooa
e
te
o
te rà, na nia i te purumu
mau
55
Te vavahiraa i le Fare-pnreraa
i
55
laliilo “ Ebenc-Ezerfi ”
Opoa, Rakdea :
Na roto i
te faatiaraa
pureraa. Ua faaoti to
9 no Fepuare 1953.
a
te A.'l'.T. e ia vavahihia teie
l'are-
te A.l). c ia ravehia taua ohipa l'a i le
faatupuhia te hoè pureraa, i taua mahana ra, no te va¬
tahito, e taui ei fare-olai.
O Tunui orometua tei tae mai no te faatere i le ohipa purel’aa, e mai le tauluruhia e... Raanui oi’ometua,
teie te irava
faaitoitoraa Salamo 90 ; 17. v. h. Ua làaitoito maitai o 'runui
or. i to te Paroika no teie ohipa.
Ua
vahiraa i teie làrepureraa
Ua irilihia le ofai-tihi Ici niu-hia i te avaè alele 1911. O M'
Ch. Vernier te Pei'cte, o Moehonu a Teapua le laimila, }.hielu
a
Tuarae te tavana, Taarii te orometua làalei'e i le Ikiroika.
6
VEA
PÜROTETANI
Te mau tauhaa i roto i te mohina iritihia no roto i te
moni manu, e moni
e
farani,
e
te talii
mau
ofai-niii,
hohoa
pene, te
paran râ ua ino roa ïa,-aita e parau i iteahia.
Ua tahoè to te Paroika i teie
mahana, ua tae atoà mai te tavana no Avei’a Teraimateata a
Tino, e na aiivaha, Taatahau e o
Teriitua diakono.
Ua faaotihia na roto i te j)ure-amLii, na Tumii or. i
haapa‘o.
Raanui
or.
SS
;
Rdivavac. : I te 27 no Noema 1952 ua amui 'na Paroika
Raii'ua e Malianatoa no te tomoraa ia “ Betela ” te
e
2 :
t'arepure t'aa-
piihia. O Tetuapuru te tamuta. Te parau i'aaterelna e Pà, or.,
.fo 2/19.
Ua amui te iliitai no te
palii iti ra o Zélée i teie oroa nahonaho maitai. ( Temani D" )
I te 2() no Titema ua tomohia i
Malianatoa te l'arejuireraa
Jerusalema ”. Ua faaapi-atoa-hia. Ua tae mai to Raima ei manihini. Na Pâ te aoraa:
Apok.21/10. ( Taaroa D" )
I te avae no Tcnuare ua
liaapao faahou to Raivavae i te lioè
Sabati Haapaeraa Maa, ei
purcraa no te mau ati rau : te mau
vero, mai rahi etc. ( e mea maitai ia
faatupuhia te talii
“
pureraa
haapae i te mau valu atoa, ei anira i te Atua ia l'aaore atoahia
te mau vero varua, te
amahamalia, te taiata te taero-ava etc. )
Te Ekalesic)
no
iesu.
( Irava iuaroi: Eph. àll-ü: )
Teie to tatou liiroa l'aaroo : 'l'e l'aaroo nei
taatoà ra,
i te amuiraa o
au
i te Ekalesia Moà
te fcia moà. ...”
Ua fanau te Ekalesia i te mahana Penetekose ei tino e ei
ite
Iesu i roto i teie nei ao. Inalia, ua rahi te taata tei
no
turori
i to tatou hi'oraa, e ua rave rahi te mau Ekalesia
no
Iesu o tei
faahapa te tahi i te tahi. Aita i taa faahou. A hi‘o i ô tatou nei :
Te tere nei te
palii o Maranata i te mau feuua Porotetani no te
haapii, e o te Ekalesia Mahana Hitu ïa te Ekalesia mau, te na reira
atoa te Haapaoraa Momoni, e te taniau noâ nei te
Ekalesia Katolika Roma i ta’na
haapiiraa, oia hoi, eita roa e ora, maori râ
na
roto ia’na anaè.
tani o tei
manao
Te vai atoa nei te tahi
e, o te Ekalesia
mau taata Porote¬
Porotetani anaè te Ekalesia no
Iesu....
No reira to tatou uiraa ; Te EkalesUi Mo‘a
Inatoa, cdlut ïd ?
VÉA
Na te ii’ava tuaroi
1.
-
lavai
e
te amuiraa ïa o le taatoa o le fcia
no
te Atua Metua.
2.
te amuiraa ïa
o
tei riro ei lamarii
Eph. 2/6 : Hoé Atuci, te Meliia o te tauta
tei roto hoi ia oiitoii atoa.
ra
e
o
iho i te taata atoa ra... e tei pihai iho i te taa-
ta atoa
..
/
pahouo mai :
O
atoa va, e tei nia
—
POROTETANI
raton : Ei Fatu
o
te
feia
vai i roto
o
tei
faarii ia
lESU ei Fatu
i
rotopn ia raton, na roto i
te Oi'oa Moa, te Bapetitoraa, e te paran no To’na
Evanelia. la an i ta’na paran: “ I te vahi e amni ai e too piti, e
too torn, i To‘n nei i‘oa, tei rotopn atoa Van ia raton i reira
Mat. 18/29 ). E tz'a talon na roto i te faaroo ia lesn, e te tomo-
no
e
e
te pnreraa.
“
i roto i te
te Torn-Tahi
roto i te
Bapetizoraa :
Eph 4/5; “//oé hoi Fatu, hoè faaroo, hoè bapetizo.”
raa
3.
—
o
ora
no
na
te amniraa ïa o te taatoa o te feia tei riro ei tino hoè na
roto i te Varna
hoè, e te ohipa hoè e te tiairaa hoè, ma te ati
maiteraa i te Fatn, te tnmn vine hoè roa. Na le Varna no te
Penesekose i poi i te man taata e rave rahi i nia i te tnmn man,
tnpn atn ai te tiairaa i to lesn hoiraa mai, e te ohipa faainete taeraa mai no To’na Basileia. Eph. 4/4 : “ Hoè â
tino, hoè hoi Varna, mai ia outoii hoi i paranhia i te tiairaa
hoè 0 to outoii parauraa ra... ”
4.
o te amuiraa ïa o te taatoa o te feia
haapao i te parauraa
i paranhia mai: Eph. 4/2, 3: “ ma te aauhaehaa, e te marii ma
te haamarnraa roa, i te faaoromairaa te tahi i te tahi, ma te aroha.,
ma te faaitoito
maite ia vai à te au tahoè a te Varna, i te ati ra
a
ineraa i
—
i te Han ”.
la na reira tatou e tia’i, eiaha râ tatou e patn noa i te patu
faataaè i nia, e eiaha tatou e tapn i te apoo hohonu ei faataaè
raa
i tei tahoèhia na roto i te toto tarae hai'a no lesn, e te
Varna Maitai
no
te Penetekose.
Te mahuihui rii maite nei anei te parau mau?
I te ayaè no
Fepnare na nenei te “ Aratai ” i te hoè pehe i
o tei riro ei maheaitnraa no te tahi pae. Ua
pahono aènei to te Haapaoraa Katolika-Roma e ua maere te tahi
mau taata no to te Vea Porotetani mamn-noa-raa ma te pahonoroto i te reo farani
ore.
No reira te faaite nei an i to‘u manao :
1.
—
Na roto i teie pehe reo farani, te faaliapa puai nei te hoè
taurearea i te hiiFfaaroo no to raton aroha-ore i te taata
riro paha, e ua taiva teie
tupu. E
tamaiti roFpehe ite Atua, no tote tahi
8
VEA
POROTETANI
l)ae hui-raaroo aroha-ore i te taata-[Lij>a e to raton tavini-apitipiti-iioa-raa, oia hoi : i te Atiia e to teie nei ao.
E mea tià ihoâ te faahaparaa i le hui-faaroo peu anoi.
2".
Ua hape teie taureareà na roto i to’iia tairi-rù-noa-raa i
te hui-faaroo taatoa, mai te haamana‘o-ore i te mau
ohipa maitatai ta te Ekalesia na letu i faatupu i teie nei ao ma te ioà no
—
to’na Fatn.
Ehia
ohipa aroha ta’na i haaman e ta’na i amo, hon te man
ohipa politita e te man lian i fernri ai i tana man ohipa aroha
ra, eita e tià ia tataù. Ua moè paha, e aore ra, te hima nei teie
tanrearea i teie man ohipa maitatai tei faatnpnliia e te hni-faaroo
na
roto i te
man
tan.
I te 1 no Mati, na 1'aahaamana‘oliia i te iiran Paroika Porotetani
atoà te
ohipa aroha ta te hni-faaroo no Paratane e Farani
faatnpn ei inaitai no Tahiti mà nei,
3"
Aita roa e taa nei ian te tnmn i haaparare ai te “ Aratai ”
i teie nei paran. Oia anaè iho tei ite. Tan râ e ite
papn nei: e
rave rahi te
man hnrn faaroo i to’na
pae politita, e peneiaè e
riro teie pehe ei a‘oraa ia raton atoà, ia “ aroha maitai raton i
to raton taata tupn ”, ia au i te Ture Auro, e ia aroha raton e
man
i
—
tae noa’tn i te
man
enemi :
noa’tn
e
taata
tahiti, noa’tn e taata
pajjaa, noa’tu e taata tinito, noa’tn to te tahi pupu politita.
Eita te aroha man e paripari, eita e tairi, eita e mo.to, eita e
rave
’
^
i te hoè
mea
tei riro ei otoraa na te tahi è
Te pehe faahiahia aè, o te pehe ïa ta Panlo i pehepehe i to
Korinetia :
( I Kor. 13 ).
..
PARAITA
Tei Tauturu i fe Vea e ia Orofara.
Maharepa: Maheanuu 20 ;
Paea; Taoa v. 10, Pupaura20; Papeete:
Mme Brown 60 ; Mataaro 20, Aue a Rita 20, Punuaura 20, Seno 20, Aline
Mahana 20; Moerai: Tere a Teinaore 20, Tevaiautea 20; Makatea: Bénéteau 35,
BuchinGO, TutehauGO, Tara 60, Totara 30, Tanavae20, Takaroa20,
Raiarii 20, Maui a Tna 30, ïaia 30, Maro 10, Terita 10, '• oaapa 10, Ae 10,
Fr, Tiatia 20, Maui Piirai 40, Natua père 20, Golaz 40, Teturani 20.
Amuihia : 795 farane.
Tuhaa IV: Opoa (pitio te aufauraa): 588; Fetuna: 460; Avera : 112.
TuhaalII: Maiao: 600. Tuhaa V: Tubuai: 430,80. Crane-Rey ; 12.656.
Apooraa Fenua; 50.000.
Ua oti te tare i te tapoibia e te rave itoito noa nei te mau boa no Orotara i te ohipa.
Impktmebie EuiB F. JtJYENTIif * Rue pu Commandait Desteemau & Av. BauAX
Fait partie de Vea Porotetani 1953