EPM_Vea Porotetani_195304.pdf
- extracted text
-
Te 53
O
te Matahiti
.
—
EPERERA 1953
—
Hihi 4.
'"VÜiMVv
-N^V'
'■
^<1
‘'^'4\ViJi\SS5^^,-.VS
HOO I TE MATAHITI
HOÊ : E VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
M, PREISS,
Ua parau mai ra, ' ua oH”
(loane 19/30)
“ÜA OTI” : e tau reo rii poto noa, e mea hohonu rà te aüi'aà.
Ua raataro tatou i teie tau reo rii. E mêa
ua oti, e aore râ : ua oti noa.
pinepiiie tatou i pa^
rau :
E mea è teie tau reo
rii i roto i te vaha no lesu, parauhia è
Ana i To’na hora hopea. -Aita Ta’na ohipa
taata. Aita roa.
i oti noa mai ta te
..
oti i te Eatii. Ua riro ïa ei mt^itai no te maü
té ao nei.
UA OTI” : e 3 matahiti, rii noa.iho lesu i roto i te toi'oà.
Ua i roa râ te mau hora, te mau mahana e te mau avaè atoa
i te ohipa. Ua î i te mau faaoromairaa ; ua î rpa i te mau ohipa
E ohipa ralii tei
,ui-taata atoa ; ei ora no to
,
“
,,
aroha, amohia e Ana ma te tnutun-ore.
UA OTI ” : Ua taupe ihora ta’na upoo i raro, pohe alura. Ua
aueue te Fenua,
ua ati i ’te pouri taotao, iia amahamaha te
mau. mato, ua maheuheu te mau menema. Ua oti, e ua oti roa.
“
.
Ua manâô te mau pipie.' ua oti, aita e favea faahou. Ua tiaturi te niau enemi e : ua oti, eita lesu e haapeapea faahou ia ra■
■
Vtou. A^hiri aita lesu i tiâ-faahou i niuri âè i teie pohe riaria, ua
rirô ïâ te mau ohipa Tahia i amo ei mea faufaa-ore. Teie râ, ua
faatia faahou te Atûa ia’haj ia tiipu noa
Ta’na man ohipa e tae
noa’tu i To’na hoiraa mai.
/ TaTe tiâ-faahourâa a te Fatn e liaapii nei o teie ïa;
No tfe mea.'ua oti ia lesu te haapaQ, e hope roa, te mau hinaàro no To’ria Metua, ôia hoi te faahaehaaraa là’na iho e tae noa’tu
,
VEA
POROÎÉlANi
i te pupuraa i To’na iho ora ei tusia tarae hara, no reira ua
pahono te Atua na roto i te horoaraa i le rê i Ta’na Tamaiti here.
“
UA OTI ” : ua riro ia lesu te rê i nia i te hara e te
“
UA OTI’’: ua upootia te aroha
tiaturi i nia i te tiaturi-ore....
pohe
i nia i te riri tahoo.... te
No te
mea ua oti ia lesu te mau mea atoà, e nooa mai ai te
tatou, e oti atoà i ta’na mau pipi te mau ohipa no te aroha e no te faaroo ta’na e faaue noa ia ratou.
pra ia
Auaa te Tiafaahouraa, o tei riro ei haamanaraa i te ohipa
faaora faaotihia e lesu, e tia atoa ia tatou ia tiaturi mai ia Paulo O tei na ô mai e : “ Ua tia faahou mai râ te Mesia mai te pohe
mai
Mai te taata i pohe i te pohe ia Adamu... e hope atoahia te taata i tefaaorahia i te Mesia nei... “ taio I Kor.
15/19-22 ”
E ere anei teie te parau oaoa na te feia tei riaria i te
pohe?
Oia. E parau haamahanahana atoa na te feia oto i te fetii pohe.
E parau faaitoitoraà ïa na te feia tei jiaa rahi i te mau
hopoia,
na tatou atoa tei overe e tei
purufia-haere i teie nei ao ma
te imi i te haapûraa hau.
e
A pure tatou: “ E te Fatu e, a faarahi i to matou faaroo ia
lesu, tei pii i nia i te Satauro: UA OTI, e tei la’na te mau mea
atoa
e
ora’i matou. Amene.
Parabole
E parau tahito teie, faatia pinepinehia i roto i te Ekalesia tahito ei faaauraa, oia hoi te parau no te arii heleni ra o CADMÜS. 0 te arii ïa no te oire pû Heleni : o Athenia, i mutaa
ihora.
1 to’na ra anotau ua fatata roa taua oire ra i te pau i te enemi
tei aua haaati etaeta ia’na. Uihia’tura te manao ho te tahua rahi,
e teie ta’na
parau tohu: la roaa te arii i roto i te rima no te
enemi, e ora’i ïa te oire taatoa.
Opua’tura te arii e pupu ia’na iho i roto i te rima o te enemi,
ia ora te oire. Ahu atura oia i to’na ahu arii hanahana, haere
atura i rapae i te oire.
I to te enemi iteraa i te arii i to’na haereraa hânahana, aita
ratou i haru ia’na. Mai te mea ua riària ratou i to’na hanahana arii.
:
Hoi atura te arii i roto i to’na oire ma te peapea i te manuiato’na tere.
ore o
I teie nei, te taui nei oia i to’na ahu ma te oomo i te ahu feia
.
rii faufaa-ore. Hoi faahou
atura i rapae, e no te mea, aita te
enemi i tiaturi, e te arii taua taata hohoa haehaa ra, ua
taparahi
taùe
noa
ihora ratou ia’na.
VEA
POROTETANI
Ite atura ratou i to ratou hape... e o
3
te arii ta ratou i tapar
rahi. Faarue atura ratou i te tahua tamai ma te riaria rahi.
E teie hoi te faaauraa : Ua hinaaro lesu ia faatiamâ ia tatou np
roto mai i te mana no te enemi no te pô.
Ahiri Oia i tae mai ma te hanahana e te hinuhinu, ei Atua e
ei Arii o te mau arii, aita roa te enemi i rave ino ia’na e aita
lesu i pohe ei taraehara no to te ao.
Teie râ ua hinaaro püai oia ia manuia to’na tere, e ia riro to’na
pôhe ei Ora no tatou. No reira to’na faahaehaaraa ia’na iho
te rave i to te taata rii faufaâ-ore te huru. Vare atura te ene¬
mi i to’na huru, taparahi atura ia’na. E na roto i to’na poheraa e
ma
tiafaahouraa, ua vî te arii no teie nei ao ia’na
te
Plilipi 2/7,8:... haapae atura i to’na iho, rave atura i to te
tavini ra huru..... i te haapao-maite-raa i te pohe i te poheraa
satauro
ra
E parau ofo rahi
I te 6 no mati, i te poipoi, ua porohia te hoè parau oto rahi,
oia hoi, ua pohe Teunu orometua v. i te aahiata no taua Fa-
raide ra. Ua poto roa
to’na ma‘i e aita hoè taata i tiaturi e ua
fatata te hopeà no to’na oraraa i teie nei ao. E tiaa rahi taata tei
amui i te utuafare no Teunu orometua, te mau fetii i te pae o
te tino, e te mau hoa, e te mau taeae orometua e rave rahi.
No roto mai Teunu v. i te fetii Mai. O Maheanuü t. e o Maheanüu v. to’na tupuna, e orometua matamua i Faaa, e Tavana
aloà raua no Faaa. Ua pohe Maheanuu i te mat. 1886. Ua monobia oia e ta’na tamaiti a Arii-ara-noa ( parauhia o Haapoua )
e orometua atoà tei pohe i te mat. 1918.
Ua fanau oia ia Enota, oia hoi o Mahahe d", o tei pohe i te
matah. 1945. Ua fanau oia ia Toitua a Mai, oia hoi o Teunu
vahiné i pohe aènei. Ua mau Teunu v. i te toroà orometua i te
27
raa o to’ria
matahiti, e ua pohe oia i te 42 raa o to’na matahiti, 15 matahiti to’na mauraa i te toroà orometua.
Na M'' Adnet, P"‘-Mono A.R. A. i faatere i te pureraa hunaraa
i roto i te fare pure : Sal.
ra, e
125 ir. 5. « 0 tei ueue ma te roimata
ooti ïa ma te oaoa. Na Tehavaru te faaitoitoraa i te pae
Daniela 12. Ua hope mai to Faaa, e na Haapa'oraa e 2
te faaite i te utuafare no Teunu i to ràtou here i te orometua
apoo:
no
vahiné maitai
roa
tei moè è. Te faaite atoa nei te Veâ Poroe i tê* Paroika no
Faaa, e te
tetani i to’na aroha ia Teunu or.
haamaftàïo atoa nêi oia i te utuafaré a te tavaha, oia hôi'Auhry
VÈA
4
PORÔTÈTANi
O tei huna i te tino no ta’nà Tamaiti aito faèhàü, ta te pahi
Sagittaire i faauta tuai. Ua haapa‘ohia taua hunaraa ra i té
mâ,
O
9 no mati.
E TO TAHITI IVIA E, IA ORA NA QE I TE PARAU NO TE EVANELIA IVIAU.
Galatia 1/6 : « Te maere nei au ta outou, i taa-è. vave ai ôutou i tei haamau
ia outou i te aroha mau o te Mesia, no te fariu è atu i te tahi evanelia è-
Inaha, aore roa e evanelia è e.vai nei, areàrâ, tevaineitefeiateifaaarepurepu ia outou, e tei hinaaro i té ruri-èj te evanelia o te Mesia. »
Ua peapea te aau no Paiüo i lo’na hi‘oraa e, é ua tomo. te
tahi mau orometua i rotopu i to Gklatia e ua turori te tahi pae
i ta raton maû
haapiiraa.
.
Te tiimu i maiiiiii ai te aau no Paulo ? Teie: ua haapeapea
te tahi hui-faaroo piri-ture i ta’na ohipa, amohia ma te faaoromai e te rohirohi rahi. Na Paulo i iriti i te feia tei parahi i roto
i te
peho no te maru-pohe, e i mûri iho ia’na,
mau
“ otaha”
varua.
no
te èia i te
mau
ua tae mai te
tamarii ta’na i fanau i te pae
Te vai nei â teie peu e tae roa mai i teie nei anotau,
aau no Paulo ? Teie ïa : Ua faarirohia
Ta tmim i maidui ai te
parau no te Satauro ei mea faufaa-ore. Teie ta’na parau;
«Mai te mea no te ture te parautia i tiahia mai'ai ra. . - ü é pbheraa laufaa-ore to te Mesia i reii'a » ( Gai., 2/21 ).
'
te
.
rbto'pu i te feia tei poheb oia Imi tei taàè i te Âtua. Ua poiA-haere oia i te pàfaü no te'Ora, bia hoi te
paraît no Tesu-U^faasâaurbhia’"( I Kbr. 2/2, Tl5àr.’ T/i7^itT,‘*Gkfv
Ua tonolha Paulo i
VËA
POROTETANI
5
3/1 ). Ua lîoroa lesu i to’na iho ora ia ore tatou ia pohe i ta ta¬
Ua poro-haere Paulo i te Evanelia no te Tiafaahouraa
na roto i te mana no te Varua-Maitai ( Phil. 3/10, Gai. 2/19-20 J.
E feia pohe anaè tatou, te feia Keretitiano, te ati-Iuda, te
Etené : e feia pohe, noa’tu te hioraa ora (Rom. 1/13-3/20). Eita
e tia i te hoè ture, e i te hoè
ohipa, ia taui i te mea pohe ei mea
tou hàra
Aita’tu ai e ravea e ora’i tatou, maori râ na roto i te aroha
ora.
te Atua.
a
Te tiimu i haamaiiiui ai te tahi pae
i te. aau no Paulo ? Teie
ïa : To ratou mana‘o taata. Ua iteliia to raton huru i te tau no
lesu. Ua tiaturi noa ratou i to ratou paieti, to ratou haapao-itoito-raa i te mau ture. Ua teoteo ratou i to ratou faaroo e aita
ratou i liinaaro ia parauhia ratou e : e feia ino e te pohe. Inaha,
te ture iho i haapapu i to ratou e i to tatou huru : maori râ
feia hara tatou ( Rom. 5/3, Rom. 7/7-23 ). O vai tei tia na roto
na
e
ohipa a te turé ra? O vaf tei ore roa i nounou, e tei
hape i tera ture e i tera ture ? O vai tei hinaaro i To’na
i te
mau
ore
i
Atua
ma
te
aau
atoa
e
te mana‘o atoa ? Aita hoê !
Eita te aau taata teoteo e hinaaro ia taparu i te ora, ma te
tatarahapa e te oto, e ma te tiaturiraa i to te Atua faaherehereraa
e
aroliaraa ia’na.
Te Evanelia
mau
e
aita tu, ta Paulo, i
tiaturi ? Teie ïa : «Ua
faarahi râ te Atua i to’na aroha ia tatou nei, i te taime i vai
noa’i tatou ei feia hara, i pohe ai te Mesia no tatou nei... E
teienei, ua tiahia tatou i to’na ra toto.... » (Rom. 5/8-9). Ua
patitihia to tatou ino i nia i te Satauro. No tatou te Fatu i pohe
ai,
no
tatou oia i tiafaahou ai... ia ora tatou. Haleluia, Hale-
luia. E tia ia vai ia mârô mai ? (Roma 8/32-39).
Tuaroi paafupuraa Parau
Luka 10/25-37
ir.29 : “ O vai hoi to‘u taata tupu ? ’’
Ei faahaamanaoraa ia tatou i te ohipa aroha faatupuhia e te
Totaiete no Lonedona i te afairaa mai i te Evanelia i ô tatou
nei i te matahiti 1797, e feruri tatou i teie uiraa na te
Ture ia lesu: “ O vai hoi to‘u taata tupu?? ”
Haapii
1° Te opiiaraa nehenehe roa a teie Haapii-Ture: “-EahavVau e
noaa’i te ora mure-oi’e ?
Ua ite papu oia e,.e oraraa haavare
te orai'aa i teie nei ao : “ Aita reapuè mahana e te î lioii te peapëâ’’ (lôha 14/1). Ua ite atoa anei tatou e, e oraraa haavare
teie e te imi anei tatou i te ora mau ???
2° - Ùn fifl te. opuaraa a te Haapii-Ture no to’na manao in an iho :
‘S'O vai hoi tohi faalà^tupu
^
" ' .'T
;:
VEA
6
Ua
POROTETANI
pahono lesu na roto i te Parabole ( ir. 30-37 ) mai te pa“ e haere oe, e na reira atoa. ’’ ( ir. 37 ). E fifi atoa tatou
rau e :
i te imiraa i te
te
ravea ma
ora mure-ore.
manao noa ia
Te imi noa pei tatou i te mau
tatou iho, e te imiraa i ta tatou iho.
A haamanao i te taata taoa rahi ( Mat.
E mai rahi teie,
19/16-22 ).
3° Te hinaaro
mau
te aroharaa ïa i te
i te Atiia, te Fatii no te Ora mure-ore, o
taata-tupu :
Te feia i roto i te ati : a ) te ati
turuhia e tia’i
mai, te veve, te ravea-ore, ia
b ) te ati taiva, faaroo-ore, pouri....
;
ia ta-
papahia e tia’i....
Eaha ta tatou
e
ohipa i te feia ati-ore e i te feia tei mana'o
tia ratou ? Ua parau lesu : « Aore au i haere mai no
te feia “ Faaroo ”, no te feia hara râ ».
noa e ;
ua
No te ati aroha rahi o Tahiti i te eteneraa, i tapapa mai ai te
Misionare matamua ia tatou, e afai mai i te tauturu
mau
pae tino e i te pae varua, na roto i te Evanelia.
la ore tatou ia aroha ia vetahi è, e haavare to tatou
i te Atua,
e ua
i te
hinaaro
riro te imiraa i te ora-mure-ore ei mea fau-
faa-ore. I loane 4/20 : « la parau te hoê taata e : te hinaaro nei
au i te Atua, e aore oia ia aroha i ta’na taeaè, e haavare oia ;
o
tei ore i aroha i to’na taeaè tei hi‘ohia e ana, eaha e tia’i ia’na
ia hinaaro i te Atua tei ore i hi'ohia e ana ? »
4“ OPANI: loane
outou :
e
tou na, e
13/34: «E tuu atu Vau i te parau-apî na
aroha outou ia outou iho, mai ia‘u e aroha’tu ia ou-
aroha atoa hoi outou ia outou iho. »
Sam.
Raapoto, or.
Te Sabati 1 no Mati.
haapa‘ohia ïa i te mau vahi e rave rahi, ma te hanahana
te faahaamana‘oraa i te aroha rahi a te Atua o tei
hapono mai i te Evanelia.
Papeete : Ua hanahana te pureraa avatea faaterehia e Terii
Heimau or. no Makatea. Teie ta’na irava : Oh. 16/10.
Ua
e
te
oaoa e
Ua havenave te
vau
maramarama
i te
mau
mau himene faaineinehia. I te ahiahi ua vauAdnet i te parau no te tupuraa o te Evanelia
vahi atoà e tae noa’tu i Tahiti mâ nei.
Tiarei : Ua papai mai Toofa e, ua oaoa roa e ua mahanahana
te
pureraa'i Tiarei. Ua amui mai to Mahaena, e na Samuela
VÈA
7
POROTETANI
Raapoto i faatia i te tiiatapaparaa parau no to te Evanelia tupuraa i nia i te fenua nei. E 7 himene i faaterehia, e 5 no
Tiarei e 2 no Mahaena. I te pô, na Samuela te tuaroi : Mat.
4/19 V. r. Hoè â huru îraa te fare putuputuraa i te fare-pureraa.
Ua faaotihia i te tuiraa pô e ua hoi to Mahaena e to Tiarei i te
utuafare ma te
oaoa.
Faatoai ( Moorea )
Ua faaineine te mau orometua no
Eimeo i te
hoè rururaa
Ekalésia i te oire
pâroo i te pae o te faaroo, oia hoi Faatoai.
Ua tapae mai to Haapiti, to Afareaitu e to Maharepa i te ahiahi
mah. maa 28 no Fepuare. Na nia i te boti te tahi pae, e na nia
i te pereoo uira te tahi pae.
taeae e te
mau
Na to Faatoai i faarii oaoa i te mau
tuahine.
I taua pô ra ua
haapa'ohia te pureraa omuaraa i roto i te
farepureraa 8 orapa o tei riro i te mau tau tahito ei hiero no
to Eimeo e Vau.
I te pae
uteute
e e
purupiti ua tamauhia te reva no te Evanelia : e reva
3 uupa uouo tei mau i te amaa olive i to ratou vaha.
Na te mau Paroika i himene mai. Aue te navenave
mau
otoraa.
a'oraa:
Ahiri te
mau
Exodo 3/5: “
o to ratou
tupuna i faaroo. Na Paraita Pni te
iriti i to tamaa i to avaè ihora, e
a
vahi mpà hoi teie vahi ”.
E vahi moà teie mai tahito auiui mai â. Ua moà, oia hoi, ua
tapu i te tau no te eteneraa. 0 te vahi teie i haamorihia’i te
mau atua rau. 0 te fare ïa no te mau idolo tuiroo, oia hoi Tapu-
tapuatea.
Faarirohia’tura ei vahi moà mau. I reira te Hanahana, te Mana
e
Na Noti mâ te Evanelia i afai
faatiahia te hiero matamua roa, e i
te aroha no lehova i iteahia’i.
mai. I te matahiti 1813
ua
taua matahiti atoà ra, ua
papaihia te mau ioà no te mau taata
tahiti matamua roa i roto i te buka no te Ekalésia a lesu : Oito
Tuahine, Taaroarii, tavana api no Huahine-Maiao, o Matapuupuu'
tahuà rahi no Huahine e arioi rahi, e o Utami, etc.
I Faatoai to Patii, Tahua-rahi no Eimeo, faarueraa i ta’na
haapa'oraa etene. E vahi moà teie vahi i te tau i haapau ai te
auahi i te mau hohoà atua taraihia e le rima taata, e i fanau
ai te Ekalésia mai roto mai i taua auahi ra.
e
Na Tapa'o, Pni Mono po te Tuhaa 3, i farii i te mau parau
i faaitoito i te nunaa rahi tei amui twai, ia hanahana te ruru¬
raa
i Faatoai.
8
VIE A
PiOROTjETA-NI
E sabati raumai te 1 no mati. Hou te pureraa avatea, ua aratai
Tapao i te mau taata i te pae farepure, i te vahi patoi ai
pifao, i te taime i tapae ai te Veà
Patii ia Noti mâ na roto i te
no
lehova i taua otiie
ra.
I te hora 10 iia î roa te farepnreraa
i te taata. Na Tahiarii or.,
Na Paraita raua o Tapao te faaitoitoraa. Na
roto i to’na tiàraa ei mono no te mau orometua tonohia, ua
faaitoito hua Paraita i te nunaa maohi ia ore roa ia aramoina ia’na
te tuhaa inatamiia.
te mau semeio ta te Evanelia i faatupu i rotopu ia’na. Na Tapao
matahiapo no te fenua i te pae faaroo, i a‘ohua i te fenua na
roto i te reo a Nabota : “ la tapae lehova ia tatou, eiaha tatou
e horoa atu i te aia tupuna .. ” (I Arii 21/3).
Na Paraita i bapetizo i te mau tamarii. Ehia tamarii tei bapetizohia i te ioa o te Toru-Tahi mai te tau i haamâuhia’i te
Ekalesia i Eimeo nei ?
Ehia no roto ia raton o tei arataihia ia lesu, e
ehia tei ore i
haapiihia i te Parau a te A tua ?
I te ahiahi ua putuputu te Ekalesia taatoa. Ua tatarahia te ir.
Apokalupo 2/5.
Ua faahaamanaoliia i te Ekalesia te auraa e te toroa mau no
te
tino ta te Fatu i vaiiho i roto i teie nei ao
pio. E ere anei
hiohia no te upoo tei ore i hiohia e te mata
taata ? Na te Ekalesia e rave i te mau ohipa tei ravehia e lesü
iho ei haamaitairaa i te taata, e faàtupuhia’i e ana ei mau tapao
no
to’na Basileia e haafatata mal.... la haamana‘o to tatou
Ekalesia i te huru matamua : te itoito, te taiâ-ore i te vanta
iino, te haapaeraa i te mau haamoriraa idolo, e te raveraa rte
te Ekalesia te tino
la tatarahapa atoa oia i to’na hiaraa, e ia
mau
ohipa aroha..
rave
faahou oia i te ohipa matamua.
.
Ua opanihia te rururaa Ekalesia na roto i te
Oroa Moa no te
Fatu.
pô, ua putuputu faahou te mau manihini e to Faatoai
faaroo faahou i te tuatapaparaa
Parau no te nunaa Tahiti i te pae o te Faaroo. Te irava tuuhia
ei aveià, teie ïa: eHagara e, maihea mai oe, e haere hpi pe i hea?
( Genese 16/8 ).
Ua ite tatou e, e mai roto mai tatou i te polie e te pouri, .to
tatou ïa tuuraahia i te Ora na roto i te parau no lesu i faasataurohia na tatou. E teie nei, e haere tia tatou i hea? I te Mesia
anei ? I te mau Aüeti-Mesia anei ?I te ora anei e aore ra i roto
I te
atoa i te fare Amuiraa no te
i té
polie anei?
Impkimeeie Ei/Iè F. JUVENTIN - Rue dü Oommandant Desibemau.* Ay . Rbuat
Fait partie de Vea Porotetani 1953