EPM_Vea Porotetani_195303.pdf
- extracted text
-
HOO I TE MATAHITI
M. PREISS.
HOÊ: E VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
E or@ fe reira e hunahia e tatou...
( Salamo 78 ir. 4 etc ).
I te matalîiti i maliemo i miiri, iia parau mai te hoè hoa taata
e : E hoa, te faahaiiahana iiei tatou i te mahana 14
ïiurai, ei faahamana‘oraa i te mau u‘i atoà i te faatiàmaraa
ia Farani no roto mai i te hoè tîtîraa teimaha, e inaha aita ta¬
tahiti iaîi
no
haapa‘o i te mahana o tei riro ei faatiàmaraa ia Tahiti
roto mai i te tîtîraa teimaha roaè no te eteneraa.
Auaa taua mana‘o ra ua tupu te Jubili 150 i te matahiti 1947.
Aita ihoâ te parau rahi no to Tahiti mâ iritiraa no roto mai
i te pô i hunahia i te mau tamarii e i te mau u‘i i pihai atu.
Ua faaitehia râ i roto i te tahi mau oroà Me, e ua haapii pinepine te Veà Porotetani i taua parau ra, oia hoi te tau i itehia’i
te hili matamua no te Râ Parau-Tià i te torotiaraa mai i nia iho
i te varua taata tahiti, ei faaoreraa i to’na pouri.
Aitavrâ taua mau raveà i ravai e ua faataa te Apooraa Rahi
i te Sabati matamua no Mati ei mahana faahaamana'oraa i to
te Evanelia taeraa mai i Tahiti mâ nei.
No te mea te haamata nei te tahi pae ia haamoe i te mau
ohipa taa-è ta te Atua i faatupu ei ora no te Fenua;....
No te mea te haamata rii nei te tahi pae ia faarue i te Atua
e i te Haapa'oraa tei haamaitai i te Fenua4....
No te mea e riro paha arauae te mau u‘i ei u‘i etaeta e te
haapa‘o-ore, ei u‘i aau mau-ore ( Sal. 78 : ir 8 )...
No reira tatou e haapa*o ai i te Sabati matamua no Mati ei
tou i
mâ
no
faahaamana‘oraa.
VËA
POROfElANi
i taua mahana ra ? Teie ïa :
mahana parautia i to’na hitiraa mai i nia iho i to tatou nei fenua ; e te mataitai atu i te heeraa o te pouri varua o te taata, te ofatiraa o te
zugo etaeta i vai i nia iho i to raton ai ; te oreraa o ta ratou
mau peu toto e te riàrià roa ; te mairi tufera-noa-raa o te mau
pare tahito i raro, mai te mau patu i Jeriko'i tahito è l’a; e te
tauiraa o te nunaa tavini i te arii o te pô, ei nunaa tavini i te
Eaha ta tatou e haapa‘o
O te tutoiiu ïa i to tatou mata i nia iho i te
Atua Ora
ra.
0 ta tatou hoi i faaroo e o ta tatou hoi i ite i to tatou mau
tupuna, e ore te reira e hunahia e tatou i te u‘i-hou. E faaite
noà tatou i te mau tàmarii i te mau ohipa taa-è ta te Atua i
rave no te fenua, na roto i te feia aau haehaa e te aau arolia.
Aita ratou i atai i te parau haavare e aita atoà i te maa pohe.
Ua afai ratou i te
tahiti
e
te mau nunaa
Eiaha ratou
na
ioà
e
lesu i faasataurohia ia ora te nunaa
atoà.
no
faahiti i taua feia Porotetani ra ei teoteoi’aa
tatou ; ei faahaamana'oraa râ i
te mana no lesu itehia i roto
i hinaaro ia aruehia ratou e
aita ratou i titau i ta ratou iho. Ua au to ratou huru i te huru
no Paulo o
tei na ô mai e : “ e ere hua ra vau, te ora nei
râ te Mesia i roto iaù nei ” ( Gai. 2/20 ).
i te
aau
taata. Aita taua feia
ra
Te hoè fautai faahiahia rahi
Ua haamata taua tautai ra i te tau no lesu. Ua papaihia i roto
i te Evanelia a Luka pene 5, ir. 1-6. Eaha ta tatou e taio ? Teie
ïa : ua tae lesu i te hiti roto i Genesareta. Teie te mau poli i
i tahatai, te tautau nei te mau upea e
taata tei hinaaro ia faaroo ia lesu.
te piri nei te vahi i te
Teie atoà o Simona, te hoè taata tei aravihi
Ua hoi mai oia
e
i te ohipa tautai.
to’na mau hoa no te tautai mai. Aita roa
ratou i manuia ir. 5 : “ i haa noa matou e ao noa a'enei te rui ”,
e
aore
roa
i noaa...”
1) Te tiimu i riro ai te tautai ei maïuiia roa ?
Teie : Ua tiàturi e ua haapao Simona i te faaueraa a te tamaiti tamuta, oia hoi ia lesu no Nazareta. Teie te faaueraa a te
tamuta raau i te taata taia
e
e :
“ Ho atu i te
vahi moana
tuu i ta outou upea... ”
Noa’tu aita te hora i tano, ua faaroo
Simona e ua haapao.
2^ Te tahi ata tautai faahiahia roa ta tatou e haamana'ô nei ?
VEA
POROTETANI
O te tautai rahi varua ïa, o tei faaî
te hui faaroo i
3
i te mau iipea tiiuhia e
mutaa ihora.
haapa‘o i-atou i te faaueraa no lesii : A haere i te mau
faariro ia raton ei pipi... Ua ho atu ratou i te
mau vahi atoà ma te tuuraa i te upea, e ua manuia. Noa’tu te
Ua
fenua atoà, e
mau
fifi e te mau peapea ua haapararehia
te Evanelia i te mau
fenua e rave rahi.
Te tumu i ite-atoà-hia te taidai faahiahia roa i teie pae
Patitifa nei ?
Teie ïa : ua araara te hui-faaroo no Paratane no roto mai i
to’na taoto, faaroo atura i te reo mana no lesu. A ho na i te
vahi moana”. Faarue atura te tahi pae i to ratou aià. a ho atu
ai i te vahi moana hohonu e te hai’oaroa, oia hoi Tahiti i te Pô..
A maramarama noa’i te mau pô avaè, a mateatea noa’i te
rai i te ao, ua pouri roa râ te aau e te mau peu no Tahiti ma.
E 30 ratou tei ho atu i te vahi maana e tei tapae i Matavai.
Ua tano anei te tau no te tuuraa i te upea? Ua haa noa ratou,
ehia ao e ehia pô, e aore roa i noaa. Aita râ ratou i hoi i mûri.
I te hopeà ua î te upea. Haleluia.
I mûri iho, ua faaroo atoà Te Ekalesia Tahiti apî roa i te
faaueraa no lesu. E feia apî roa ratou no roto mai i te eteneraa.
Tere atura te mau boti e te mau vaa taupiti, na nià i te mau
moana, te*mau arufeefee e te moana taeahaa... Tuu atura i te
upea i te pae Teaouri e i te pae Teaotea, mai Rapa haere roa’i
i Papua mâ.
Ua tano anei te tau no te tautai ? ?
Aita to ratou mana‘o i feruri e ua faarue noa ratou i te mau
hiti no to ratou mau fenua-aià herehia. Ua ho atu i te mau vahi
moana ia au i ta te Varua Raa i faaue ia ratou.
3
)
Moana
4)
Nahea tatou i teie tau ?
Aita anei e faaueraa faahou ? Ua tae anei tatou i te tau no te
faaearaa ? la faatautauhia te upea e ia pê ? la paepaehia te
e ia pê ?
la taoto te ohipa e ia haumani te aau ?
poti
Te faaue nei à te
te upea.
Teie to tatou
Fatu e: a ho atu i te vahi moana, e tuu
pahonoraa, oia hoi na reo no Simona Petero
tei na ô mai e :
Luka 5/5: “ e tuu râ vau i te upea, o
loane 21/3:
oe i parau mai na...”
“Te haere nei au e ravaai... ”
4
EOROTETANl
VEA
parau Tutuu
Eiaha ia aramoina ia tatou te faiifaa rahi no te Parau-Tutuu.
E parau mana rahi ïa, e te motia-ore, tèi faaite i te hinaaro
hopea no te hoè fetii hou to’na poheraa. Eiaha tatou e rave mai
ta te talîi pae e parau noa ra e : “ Aita e faufaa ia haapaohia
te parau tutuu iia te hoè tupapau. ”
Eiaha tatou ia hara i te parau tutuu a to tatou hui-tupuna
faaroo.
I na ô mai te hoè Diakono tahito i te tau matamua
no
te Eva-
nelia. i roto i ta’na aoraa e : “ E au mau taeae, haamanao outou
mai te mea e, ia polie te auahi tapao-ava e ati rahi to te mau
ia tapapa i to ratou tipaeraa. E rave-rahi to tatou mau fetii
vaa
tei reva atu na te moana paruparu no te pororaa i te Evanelia
i te mau Etene. E pouri rahi taotao to te rui, e te teimaha rahi
O
ta ratou
*
hopoia.
Ta tatou râ tuhaa o te ara tamau maite ïa,e te faaiî tamau raa
i te puruhaari i nia iho i te auahi tapao ava, ia ite te mau vaa
tei hoi mai e, teihea te fenua. Mai te mea e, ia ama tamau
maite te auahi tapao-ava, o ta tatou mau pure e to tatou faaroo,
cita
o
e
maoro e
hoi mai to tatou mau taeae mai te manuia rahi
to ratou tautai, ”
Eiaha tatou e hara i te parau tutuu a to
la lira u’ana noa te auahi
tatou hui-tupuna faa¬
ta tatou pure e to tatou faaroo
e tia’i. la vai ama maite te auahi tei turama to te paeau moana
roo.
o
Patitifa nei i mutaa ihora.
«g
El
SS
faaarararaci rii.
No roto mai i te hoè lata a Mr Vernier:
Titema. '
papaihia i te 28 no
No teie nei toù hoiraa mai na te hoè tere taamu i Farani Apa-
toerau, i ô te vahi
o
te feia ô-arahu,
e te mau
Paroika i reira.
Anaanatae to ratou i to ratou hioraa i te mau hohoa Tahiti e
no outou. Taua mau oreroraa ra tei te Cinéma ïa, e aore i te piha
rahi no te Fare-Hau, e aore ra i roto i te fare-pure. Ua faahorohia atoà vau i te fenua Belegika.
Hoi mai nei i Paris, Ua
tapapa i te Apooraa-Rahi taa-è no to
tatou Taiete Metua Rave rahi
te mau auvaha no Farani e na
Helevetia mai. A taa’i te hoè mau parau api no na fenua Zam¬
bèze e Cameroun ta’na orometua-Taiete i faatia, ua feruri maite
VEA
5
POROTETANI
Apooraa i te ravea e iiaea’i te faito moni no teie matahiti
1952. ( 45 m-ilioni toe ). Ua^lerari-atoa-hia te Haamauaraa-moni
no te matahiti 1953 : 166 railioni. O te moni ia e pan. Ua operehia te tnhaa ta te mau Paroika Farani e to Helevetia e imi
e taea’i teie faito rahi. E ua iiaamaurminilna te inaii Ekalesia
Tahiti no ta raton lioroa rahi, oia hoi to hoè tiihaa no roto i te
te
toril no te mau mon] i operehia e ta oiitoii Apooraa Rahi. Ua
faarirohia ei hioraa rahi na te mau Paroika farani. Ua faaite vau
Eiaha ou tou e manao e, e feia moni rahi te taata taliiti ; e feia
aau aroha rà, o tei horoa mai te aan, mai te oaoa e te taupupuore no
te mau Aulauraa
Faatupuraa Parau.
sa
£
mau
parau
rii apî no Makafea mai.
aroha o te Atua i teie
api. Teie te hoè mau parau api ei hi'oraa na tatou e
teie te irava : I Kor. 1/27.
E matai rahi e te miti e te ùa tei tupu i na mahana i mairi
aenei. E TOERAU taua matai ra. E aru feefee te miti. E e ua
Na te Veà Porotetani, ia ora na oe i te
matahiti
tuutuu-ore te ûa.
Ua iria te apoo
vavahi i te hoè mau fare e rave rahi.
Ua haaniata ïa vero i te monire 22 no Titema.
matai ra
o
Toerau e
ua
tumu raau rarahi e ua
ihipapa i te
pou anri rarahi haamauraa niuniu uira tereraa ohipa. E ua
Ua taihitumu i te hoè
mau
mau
riaria te taata !
Oia’toa te miti ra
o
Aru feefee, na fetoioi atoa. E au te mau
i
mata-are i te puu aivi e to’na harururaa i nia i .te aau e au ïa
te patiri tuiraro. Ua vavahi huàhuà roa oia ite
raau o te
uahu
Sotaiete, tei haamau etatetahia i te hoè mau pou rarahi e tei
mau fifi paari mau e te mau niuniu ritini
rarahi. E 2 taime i te vavahiraahia. I te pô mah. piti ( 23. XR)
faaetaetahia i te hoè
te
muaraa o
te toe nei te 3
te
Pô mah. pae ( 26. XII. ) te ropiiraa ïa. E
tnhaa o te uahu, tei haamauhia i nia roa i
te uahu ;
o
te
aau.
1 te monire, 29. XÎI, i te ahiahi i te hora 6, ua horomiihia’tu
te hoè taata e te miti. Mea haere e faahoro upea. Ua moe roa
i roto i te opu o te moana e tae roa mai i teie nei. 0 Tenaura
tahi to’na ioà. Area te piti a te taata ra, raua i te haereraa ra,
ua
paparu
mai ïa.
atoa ïa. Ua u‘ihia to’na tino na nia i te aau e ua ora
topa luutuu-ore. Ua haatiti i te hoè mau tereraa
ohipa e ua haamaitai i te tahi vahi rahi. Te mau vahi rii la’na
E te
lia
VEA
6
i haafifi : te pureraa i
PÜROTETANI
te pô Noela. 'Ua rari te
tahî pae tei ta-
papa i te pure.
-i
Te maitai rahi : Ua î te mau tara i te pape e ua
manii noa.
te mau farii e ua tahe noa na roto i te mau tare.
ta’na mau a‘oraa, no ta’na mau
faaiteraa, e no ta’na horoa eita e tia iâ parau.
Ua pau
la haamaitaihia te Atua no
Terii Heimau or.
^ hi‘o e cl feruri maifai.
E tià
ora
anei ia
tatou ia taui i ta tatou
tatou ? Eita, e
Te vai
ra
Haapa‘oraa-Faaroo ia
eita roa...
te hoè mau taata
Porotetani tei faarue i to ratou
Haapa‘oraa.
Eaha na râ te tuniu ? ?
1 ) Te vai nei te tahi tumu hohonu
rahi oia hoi to ratou feru-
paheru ia roaa ia ratou i ta ratou i imi, E mea
varavara roa râ taua huru taata ra. Te faatnra nei tatou i taua
riraa ma te
aau
huru râ.
2)
a
Te vai nei râ te tahi nian tumu faufaa-ore, oia hoi :
) te riri i te orometua ; te mau peàpeà amuiraa, te mau peàpeà paroika ; taui a tu ai i te Haapa'oraa na roto i te mana‘o
“
tahoohoo.
nei
te tahi pae
h ) O to nounou ïa. Te riro ohie noa
te aau no
na roto i te man taoa rii tei taparuparu ia ratou.
c
^ O te paruparu ïa. Te pee noa nei te tahi pae i te Haapa‘oraa no te tane, aore râ no te vahiné,
d )
O te pouri ïa. Te vai nei te tahi pae tei ore i haapiihia i
mau joarau tumu no ta tatou Faaroo mai te apiraa mai,
vai noa’i te ioà e Porotetani, E riro ohie noa ratou i te mau
haapiiraa tuutuu-ore a te mau Haapa'oraa èè.
te
Haapa‘ovaa mau e ora tatou ?
api ïa... e aita’tu ai.
Na lesu iho i haapii ia Nikodemo i taua haapa'oraa ra, e ua
riro te reira ei haapiiraa tumu no ta tatou mau orometua o tei
afai mai i te Evanelia i te nunaa Tahiti ; ei haapiiraa tumu no
Noti, no Tihoni Williamu, e no te mau orometua Taiete e te
Eaha hoi ie
Teie ïa : 0 te fanauraa
mau
E
orometua Tahiti.
Haapiiraa polie anei e te faufaa-ore anei ta ratou i haate ora i te nunaa??
parare ia noaa
VËA
POROiTE;TANI
7
Te irava Tuaroi no te ^aapa‘oraa Mau
loane
3/5’.
E taata ralii i roto i te
nuiiaa.
Ua haapa‘o tainau oia i te mau Sabati Ati-Iuda ; ua
horoà i te tuhaa 10 ; ua haapae i te maa e ua haapa'o tamau i
te màu pureraa. Aita oia i- amu i te mau maa tei opauihia e te
ture, e ua tamâ ia’ua iho ua roto i te mau raveà faauehia e ta’ua
Haapa‘oraa. Ua ora auei teie taata faahiahia ? ?
O Nikodemo teie. E taata paieti mau.
Aita roa ïa...
haapii lesu i teie taata tiira e te paari e : “la ore te taata
Atua. Ameue
ameue ( Oia mau, Oia mau ) ia ore te taata ia fauau i te pape e
te varua, e ore oia e ô i te Basileia”.
Mana‘o hoè : la fauau faahou Nikodemo i te pape e tia’i :
Eaha hoi, aita auei Nikodemo i mâ ? Aita roa ïa. Hopu uoa’i
oia i te pape, te vai uoa râ te repo tahito uo te hara, ia tia ia’ua
e ia tamâhia oia i te pape uo loridaua ta loaue i rave ud te
bapetizoraa tatarahapa. Teie to’ua reo : “ A tatarahapa, te fatata
Ua
ia faiiau faahou ra, e ore oia e ite i te Basileia o te
mai néi te Basileia ”.
E tapa‘o te pape uo te horoiraa, uoa’tu e mea pipi uoahia i
nia ia tatou, noa’tu ia unuhi-roa-hia tatou i roto i te pape. E ere
no
te rahi
e
aoré
ra uo
Mana‘o Piti : la fauau
te iti o te pape e tamâ i ta tatou hara,
atoà Nikodemo i te Varua e tia’i.
i ravai. Ei te Varua râ. No te Varua Mana
nia mai tei tau mai i nia ia lesu mai te
uupa iti ra : Na taua Varua Maua ra e faafauau i te tamarii ua
Aberahama ua roto mai i te ofai ( Mat. 3/9 ) ; e faafauau i te
taata apî no roto mai i te faufaa-ore ( II Kor. 5/17 ).
Nofea mai taua Varua ra ? No nia mai, ïa ! Te farara mai uei
te matai i te vahi ta’na e hinaaro ( loane 3/8 ).
E ere mai te mea e, ua tera Haapa‘oraa e ua tera Haapa'oraa
e faatere e e opéré i taua Varua ra. No nia mai oia i te farararaa mai i te vahi ta’na i hinaaro. Ohipa 2/1-4...
Aita te tatarahapa
te Ora : te Varua
uo
O lesu teie, bapeti^ohia e loane...
( Mareko 1/9-11; Mataio 3/13-17; Luka 3/12-22)
Ua faaite Jesu ia Nikodemo e, “ la ore te taata ia fauau i te
pape e te varua, e ore oia e ô i roto i te Basileia “ ( Joane 3/2 ).
VEA
8
POROTETANI
Edha te auraa no Icie bapeiisoraa ia Jésus i rolo i te pape
P )
Joriduna ??
E
niea
maere
tatou,
no
te mea
lia farii lesii i teie
huru
Jiapetizoraa
tei
riro ci
no
te
tapao
tatarahai^a.
Inaha, aita lesn i
hara. Teie râ, na
mai oia i te
ati
nnnaa
hai'a ma te
fariiraa
poia
man
i
te
ho-
no ta tatou
hara e to ta¬
tou paruparn: Ua
riro
ei
ïa
taata.
Ua faahaehaa roa
ia’na iho
2° ) Eaha te auraa
no
te bapetizo-
raa
Vania tei
no nia
itehia
mai ??
Ua faaite te
Atna-Metna
Ta’na
manrnnru
i
ralii i Ta’na Tamaiti
o
tei farii i te toroà ta-
vini, ma le faahaehaa ia’na iho e te raveraa i te hopoia rahi
teimaha i nia iho ia’na. Tana hopoia ra : o te hara ïa no teie nei ao.
OROFAR A : Ei f aaàf aroraa : Ua aufau te Tuhaa IV e 23.506 tara. Te vai
nei â
VEA POROTETANI. — Tiarei: Mauarii 20.
Papeete: Roo Tapea 30'
Cauderay 50, Teura v. 60. Teahwpoo: Tahiarii 20, Marama 30. Jlfa/iacna .■ Auguste 100, Rootepoa 25.
Pirae: Ravere v. 60. Faaa:
Pepe L. 10. — Amuihia; 465 faraiie.
Teeliu V. 60,
Imprimerie Elie F. JUVENTIN - Rue du Commandant Destbemau & Av. Beuat
Fait partie de Vea Porotetani 1953