EPM_Vea Porotetani_195303.pdf
- Texte
-
HOO I TE MATAHITI
M. PREISS.
E
or@
HOÊ: E VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
fe reira e hunahia e tatou...
( Salamo 78 ir. 4 etc ).
i miiri, iia parau mai te hoè hoa taata
E hoa, te faahaiiahana iiei tatou i te mahana 14
I te matalîiti i maliemo
tahiti iaîi
no
e :
ïiurai, ei faahamana‘oraa i te mau u‘i atoà
ia Farani no roto mai i te hoè
tou i haapa‘o i te mahana o
i te faatiàmaraa
tîtîraa teimaha, e inaha aita ta¬
tei riro ei faatiàmaraa ia Tahiti
no te eteneraa.
tupu te Jubili 150 i te matahiti 1947.
Aita ihoâ te parau rahi no to Tahiti mâ iritiraa no roto mai
i te pô i hunahia i te mau tamarii e i te mau u‘i i pihai atu.
Ua faaitehia râ i roto i te tahi mau oroà Me, e ua haapii pinepine te Veà Porotetani i taua parau ra, oia hoi te tau i itehia’i
te hili matamua no te Râ Parau-Tià i te torotiaraa mai i nia iho
i te varua taata tahiti, ei faaoreraa i to’na pouri.
Aitavrâ taua mau raveà i ravai e ua faataa te Apooraa Rahi
i te Sabati matamua no Mati ei mahana faahaamana'oraa i to
te Evanelia taeraa mai i Tahiti mâ nei.
No te mea te haamata nei te tahi pae ia haamoe i te mau
ohipa taa-è ta te Atua i faatupu ei ora no te Fenua;....
No te mea te haamata rii nei te tahi pae ia faarue i te Atua
e i te Haapa'oraa tei haamaitai i te Fenua4....
No te mea e riro paha arauae te mau u‘i ei u‘i etaeta e te
haapa‘o-ore, ei u‘i aau mau-ore ( Sal. 78 : ir 8 )...
No reira tatou e haapa*o ai i te Sabati matamua no Mati ei
mâ
no
roto mai i te tîtîraa
Auaa taua mana‘o ra ua
faahaamana‘oraa.
teimaha roaè
POROfElANi
VËA
haapa‘o i taua mahana ra ? Teie ïa :
mahana parautia i to’na hitiraa mai i nia iho i to tatou nei fenua ; e te mataitai atu i te heeraa o te pouri varua o te taata, te ofatiraa o te
zugo etaeta i vai i nia iho i to raton ai ; te oreraa o ta ratou
mau peu toto e te riàrià roa ; te mairi tufera-noa-raa o te mau
pare tahito i raro, mai te mau patu i Jeriko'i tahito è l’a; e te
tauiraa o te nunaa tavini i te arii o te pô, ei nunaa tavini i te
Eaha ta tatou
e
O te tutoiiu ïa i to tatou mata i nia iho i te
Atua Ora
ra.
0 ta tatou hoi i faaroo e o ta tatou
hoi i ite i to tatou mau
tatou i te u‘i-hou. E faaite
ohipa taa-è ta te Atua i
rave no te fenua, na roto i te feia aau haehaa e te aau arolia.
Aita ratou i atai i te parau haavare e aita atoà i te maa pohe.
tupuna, e ore te reira e
noà tatou i
te
mau
Ua afai ratou i te
tahiti
e
te
ioà
mau nunaa
Eiaha ratou
e
hunahia
tàmarii i te
e
mau
lesu i faasataurohia ia ora te nunaa
atoà.
no
faahiti i taua feia Porotetani
ra
ei teoteoi’aa
ei faahaamana'oraa râ i te mana no lesu itehia i roto
i te aau taata. Aita taua feia ra i hinaaro ia aruehia ratou e
aita ratou i titau i ta ratou iho. Ua au to ratou huru i te huru
no Paulo o
tei na ô mai e : “ e ere hua ra vau, te ora nei
na
tatou ;
râ te Mesia i roto iaù nei ”
( Gai. 2/20 ).
Te hoè fautai faahiahia rahi
Ua haamata taua tautai ra i te tau no lesu. Ua papaihia
i te Evanelia a Luka pene 5, ir. 1-6. Eaha ta tatou e taio
ïa : ua tae lesu i te hiti roto i Genesareta. Teie te mau
i tahatai, te tautau nei te mau upea e
taata tei hinaaro ia faaroo ia lesu.
i roto
? Teie
poli i
te piri nei te vahi i te
Simona, te hoè taata tei aravihi i te ohipa tautai.
Ua hoi mai oia e to’na mau hoa no te tautai mai. Aita roa
ratou i manuia ir. 5 : “ i haa noa matou e ao noa a'enei te rui ”,
Teie atoà
e
aore
roa
o
i noaa...”
1) Te tiimu i riro ai te tautai ei maïuiia roa ?
Teie : Ua tiàturi e ua haapao Simona i te faaueraa a te tamaiti tamuta, oia hoi ia lesu no Nazareta. Teie te faaueraa a te
tamuta
e
raau
i te taata taia
e :
“ Ho atu i te
tuu i ta outou upea... ”
Noa’tu aita te hora i tano, ua
vahi
faaroo Simona
moana
e ua
haapao.
2^ Te tahi ata tautai faahiahia roa ta tatou e haamana'ô nei ?
VEA
O te tautai rahi varua ïa, o
te hui faaroo i
3
POROTETANI
tei faaî i te mau iipea
tiiuhia e
mutaa ihora.
mau
haapa‘o i-atou i te faaueraa no lesii : A haere i te mau
faariro ia raton ei pipi... Ua ho atu ratou i te
vahi atoà ma te tuuraa i te upea, e ua manuia. Noa’tu te
mau
fifi
Ua
fenua atoà, e
fenua
e
te mau peapea ua
e rave
haapararehia te Evanelia i te mau
rahi.
Te tumu i ite-atoà-hia te taidai faahiahia roa i teie pae
Patitifa nei ?
Teie ïa : ua araara te hui-faaroo no Paratane no roto mai i
to’na taoto, faaroo atura i te reo mana no lesu. A ho na i te
vahi moana”. Faarue atura te tahi pae i to ratou aià. a ho atu
ai i te vahi moana hohonu e te hai’oaroa, oia hoi Tahiti i te Pô..
A maramarama noa’i te mau pô avaè, a mateatea noa’i te
rai i te ao, ua pouri roa râ te aau e te mau peu no Tahiti ma.
E 30 ratou tei ho atu i te vahi maana e tei tapae i Matavai.
Ua tano anei te tau no te tuuraa i te upea? Ua haa noa ratou,
ehia ao e ehia pô, e aore roa i noaa. Aita râ ratou i hoi i mûri.
I te hopeà ua î te upea. Haleluia.
I mûri iho, ua faaroo atoà Te Ekalesia Tahiti apî roa i te
faaueraa no lesu. E feia apî roa ratou no roto mai i te eteneraa.
Tere atura te mau boti e te mau vaa taupiti, na nià i te mau
moana, te*mau arufeefee e te moana taeahaa... Tuu atura i te
upea i te pae Teaouri e i te pae Teaotea, mai Rapa haere roa’i
i Papua mâ.
Ua tano anei te tau no te tautai ? ?
Aita to ratou mana‘o i feruri e ua faarue noa ratou i te mau
hiti no to ratou mau fenua-aià herehia. Ua ho atu i te mau vahi
moana ia au i ta te Varua Raa i faaue ia ratou.
3
)
Moana
) Nahea tatou i teie tau ?
Aita anei e faaueraa faahou ? Ua tae anei tatou i te tau no te
faaearaa ? la faatautauhia te upea e ia pê ? la paepaehia te poti
e ia pê ?
la taoto te ohipa e ia haumani te aau ?
Te faaue nei à te Fatu e: a ho atu i te vahi moana, e tuu
4
te upea.
Teie to tatou
pahonoraa, oia hoi na reo no
ô mai e :
Luka 5/5: “ e tuu
tei
Simona Petero
na
loane
râ vau i te upea, o oe i parau
21/3: “Te haere nei au e ravaai... ”
mai na...”
4
EOROTETANl
VEA
parau Tutuu
Eiaha ia aramoina ia tatou te faiifaa rahi
te Parau-Tutuu.
no
E parau mana
rahi ïa, e te motia-ore, tèi faaite i te hinaaro
hopea no te hoè fetii hou to’na poheraa. Eiaha tatou e rave mai
ta te talîi pae e parau noa ra e : “ Aita e faufaa ia haapaohia
te parau tutuu iia te hoè tupapau. ”
Eiaha tatou ia hara i te parau tutuu a to tatou hui-tupuna
faaroo.
I
na
ô mai te hoè Diakono tahito i te tau matamua
nelia. i roto i ta’na
mai te
ia polie te auahi tapao-ava e ati rahi to te mau
e,
tapapa i to ratou tipaeraa. E rave-rahi to tatou mau fetii
atu na te moana paruparu no te pororaa i te Evanelia
mau Etene. E pouri rahi taotao to te rui, e te teimaha rahi
ta ratou
*
hopoia.
Ta tatou râ tuhaa
i te
o
te
ara
tamau maite ïa,e te
puruhaari i nia iho i te auahi tapao
tei hoi mai e, teihea te fenua. Mai te
maite te auahi
cita
o
te Eva-
reva
i te
O
no
taeae, haamanao outou
ia
vaa
tei
mea
“ E au mau
aoraa e :
e
to ratou
la
lira
o
ta tatou
hoi mai to tatou
faaiî tamau
ia ite te
ia
mea e,
raa
mau vaa
ama
tamau
mau pure e to tatou faaroo,
taeae mai te manuia rahi
mau
tautai, ”
Eiaha tatou
roo.
tapao-ava,
maoro e
ava,
e
hara i te parau tutuu a to tatou
noa te auahi o ta tatou
pure e
u’ana
tia’i. la vai
hui-tupuna faa¬
to tatou faaroo
maite te auahi tei turama to te paeau moana
Patitifa nei i mutaa ihora.
e
ama
«g
El
faaarararaci rii.
No roto mai i te hoè lata
Titema. '
No teie nei toù hoiraa mai
toerau, i ô te vahi
o
SS
a
na
Mr Vernier:
papaihia i te 28
te hoè tere taamu i Farani
te feia ô-arahu,
e
te
mau
no
Apa-
Paroika i reira.
Anaanatae to ratou i to ratou hioraa i te mau hohoa Tahiti e
no outou. Taua mau oreroraa ra tei te Cinéma ïa, e aore i te piha
rahi no te Fare-Hau, e aore ra i roto i te fare-pure. Ua faahorohia atoà vau i te fenua Belegika.
Hoi mai nei i Paris, Ua
tapapa i te Apooraa-Rahi taa-è
tatou Taiete Metua Rave rahi
te
mau
auvaha
no
Farani
no
to
e
na
Helevetia mai. A taa’i te hoè mau parau api no na fenua Zam¬
bèze e Cameroun ta’na orometua-Taiete i faatia, ua feruri maite
5
POROTETANI
VEA
ravea e iiaea’i te faito moni no teie matahiti
( 45 m-ilioni toe ). Ua^lerari-atoa-hia te Haamauaraa-moni
te matahiti 1953 : 166 railioni. O te moni ia e pan. Ua ope-
Apooraa i te
te
1952.
no
rehia te tnhaa ta te mau Paroika Farani e to Helevetia e imi
e taea’i teie faito rahi. E ua iiaamaurminilna te inaii Ekalesia
Tahiti no ta raton lioroa rahi, oia hoi to hoè tiihaa no roto i te
toril no te mau mon] i operehia e ta oiitoii Apooraa Rahi. Ua
faarirohia ei hioraa rahi na te mau Paroika farani. Ua faaite vau
Eiaha ou tou e manao e, e feia moni rahi te taata taliiti ; e feia
aau aroha rà, o tei horoa mai te aan, mai te oaoa e te taupupu-
te
ore no
mau
Aulauraa Faatupuraa
Parau.
sa
£
rii apî
parau
mau
no
Makafea mai.
Na te Veà Porotetani, ia ora na oe i te
aroha
o
te Atua i teie
api. Teie te hoè mau parau api ei hi'oraa na tatou e
: I Kor. 1/27.
matai rahi e te miti e te ùa tei tupu i na mahana i mairi
matahiti
teie te irava
E
aenei. E TOERAU taua matai
ra.
E
aru
feefee te miti. E
e ua
tuutuu-ore te ûa.
Ua haaniata ïa
matai
ra
o
vero
Toerau
Ua taihitumu i te hoè
pou anri rarahi
riaria te taata !
mau
Oia’toa te miti
i te monire 22
e ua
ra
Titema. Ua iria te apoo
mau fare e rave rahi.
rarahi e ua ihipapa i te
no
vavahi i te hoè
mau
tumu raau
haamauraa niuniu uira tereraa ohipa. E ua
o
Aru feefee,
na
fetoioi atoa. E
mata-are i te puu aivi e to’na harururaa
te patiri tuiraro. Ua vavahi huàhuà roa
au
te mau
i nia i .te aau e au ïa i
oia ite uahu raau o te
Sotaiete, tei haamau etatetahia i te hoè mau pou rarahi e tei
mau fifi paari mau e te mau niuniu ritini
rarahi. E 2 taime i te vavahiraahia. I te pô mah. piti ( 23. XR)
faaetaetahia i te hoè
te
muaraa o
te uahu ;
te toe nei te 3
te
o
te
Pô mah. pae ( 26. XII. ) te ropiiraa ïa. E
o te uahu, tei haamauhia i nia roa i
tnhaa
aau.
1 te monire, 29. XÎI, i te ahiahi i
te hoè taata e te miti. Mea haere e
te hora 6, ua horomiihia’tu
faahoro upea. Ua moe roa
i roto i te opu o te moana e tae roa mai i teie
tahi to’na ioà. Area te piti a te taata ra, raua i
ua
paparu
mai ïa.
E te
ohipa
lia
e ua
nei. 0 Tenaura
te haereraa ra,
atoa ïa. Ua u‘ihia to’na tino na nia i te aau e ua ora
Ua haatiti i te hoè mau tereraa
haamaitai i te tahi vahi rahi. Te mau vahi rii la’na
topa luutuu-ore.
PÜROTETANI
VEA
6
i haafifi
te pureraa
:
papa i te pure.
Te maitai rahi
i te pô Noela. 'Ua rari te
Ua î te mau tara i te pape e ua
:
Ua pau te mau farii e ua tahe
la haamaitaihia te Atua no
faaiteraa,
e no
tahî pae tei ta-
-i
noa na
ta’na
manii
noa.
roto i te mau tare.
mau a‘oraa, no
ta’na
mau
ta’na horoa eita e tia iâ parau.
Terii Heimau
or.
^ hi‘o e cl feruri maifai.
anei ia
E tià
ora
tatou ia taui i ta tatou
tatou ? Eita, e
Te vai
eita
roa...
te hoè mau taata
ra
Haapa‘oraa-Faaroo ia
Porotetani tei faarue i to ratou
Haapa‘oraa.
Eaha
na
râ te tuniu ? ?
) Te vai nei te tahi tumu hohonu rahi oia hoi to ratou feruriraa ma te aau paheru ia roaa ia ratou i ta ratou i imi, E mea
varavara roa râ taua huru taata ra. Te faatnra nei tatou i taua
1
huru râ.
2
) Te vai nei râ te tahi nian tumu faufaa-ore, oia hoi :
) te riri i te orometua ; te mau peàpeà amuiraa, te mau peàpeà paroika ; taui a tu ai i te Haapa'oraa na roto i te ma-
a
h
)
to nounou ïa. Te riro
O
na
c
^
te paruparu
O
no
ohie noa nei te aau no te tahi pae
ia ratou.
ïa. Te pee noa nei te tahi pae i te Haapa‘o-
roto i te man taoa
raa
d )
“
tahoohoo.
na‘o
rii tei taparuparu
te tane, aore râ no te
vahiné,
O te pouri ïa. Te vai nei te tahi pae tei ore i haapiihia i
mau joarau tumu no ta tatou Faaroo mai te apiraa mai,
vai noa’i te ioà e Porotetani, E riro ohie noa ratou i te mau
haapiiraa tuutuu-ore a te mau Haapa'oraa èè.
te
Haapa‘ovaa mau e ora tatou ?
0 te fanauraa api ïa... e aita’tu ai.
Na lesu iho i haapii ia Nikodemo i taua haapa'oraa ra, e ua
riro te reira ei haapiiraa tumu no ta tatou mau orometua o tei
afai mai i te Evanelia i te nunaa Tahiti ; ei haapiiraa tumu no
Eaha hoi ie
Teie ïa
Noti,
mau
E
no
:
Tihoni Williamu, e no te mau orometua
Taiete e te
orometua Tahiti.
Haapiiraa polie anei e te faufaa-ore
ia noaa te ora i te nunaa??
parare
anei ta ratou i haa-
VËA
7
POROiTE;TANI
Te irava Tuaroi no te ^aapa‘oraa Mau
loane
3/5’.
paieti mau. E taata ralii i roto i te
nuiiaa.
Ua haapa‘o tainau oia i te mau Sabati Ati-Iuda ; ua
horoà i te tuhaa 10 ; ua haapae i te maa e ua haapa'o tamau i
te màu pureraa. Aita oia i- amu i te mau maa tei opauihia e te
ture, e ua tamâ ia’ua iho ua roto i te mau raveà faauehia e ta’ua
Haapa‘oraa. Ua ora auei teie taata faahiahia ? ?
O Nikodemo teie. E taata
Aita
roa
ïa...
haapii lesu i teie taata tiira e te paari e : “la ore te taata
i te Basileia o te Atua. Ameue
ameue ( Oia mau, Oia mau ) ia ore te taata ia fauau i te pape e
te varua, e ore oia e ô i te Basileia”.
Mana‘o hoè : la fauau faahou Nikodemo i te pape e tia’i :
Eaha hoi, aita auei Nikodemo i mâ ? Aita roa ïa. Hopu uoa’i
oia i te pape, te vai uoa râ te repo tahito uo te hara, ia tia ia’ua
e ia tamâhia oia i te pape uo loridaua ta loaue i rave ud te
bapetizoraa tatarahapa. Teie to’ua reo : “ A tatarahapa, te fatata
Ua
ia faiiau faahou ra, e ore oia e ite
mai néi te Basileia ”.
E tapa‘o te pape uo te horoiraa, uoa’tu e mea pipi uoahia i
nia ia tatou, noa’tu ia unuhi-roa-hia tatou i roto i te pape. E ere
no te rahi e aoré ra uo te iti o te pape e tamâ i ta tatou hara,
Mana‘o Piti
te Ora
:
:
atoà Nikodemo i te Varua e
la fauau
tia’i.
tatarahapa i ravai. Ei te Varua râ. No te Varua Mana
Aita te
te Varua
uo
nia mai tei tau mai i nia ia lesu
mai te
te tamarii ua
faafauau i te
roto mai i te faufaa-ore ( II Kor. 5/17 ).
ra : Na taua Varua Maua ra e faafauau i
Aberahama ua roto mai i te ofai ( Mat. 3/9 ) ; e
uupa
iti
taata
apî
no
Nofea mai taua Varua
ra
? No nia mai, ïa ! Te farara mai uei
te matai i te vahi ta’na e hinaaro
E
e
ere
mai te
faatere
raraa
( loane 3/8 ).
ua tera Haapa‘oraa e ua tera Haapa'oraa
i taua Varua ra. No nia mai oia i te farata’na i hinaaro. Ohipa 2/1-4...
mea e,
e e opéré
mai i te vahi
O lesu teie, bapeti^ohia e loane...
( Mareko 1/9-11; Mataio 3/13-17; Luka 3/12-22)
e, “ la ore te taata ia fauau i te
pape e te varua, e ore oia e ô i roto i te Basileia “ ( Joane 3/2 ).
Ua faaite Jesu ia Nikodemo
VEA
8
P
POROTETANI
) Edha te auraa no Icie bapeiisoraa ia Jésus
i rolo i te pape
Joriduna ??
E
lia
maere
niea
tatou,
te mea
farii lesii i teie
huru
no
Jiapetizoraa
riro ci
tei
tapao
tatarahai^a.
te
no
Inaha, aita lesn i
hara. Teie râ, na
mai oia i te
ati
nnnaa
hai'a
fariiraa
poia
man
tou
i
ma
te
ho-
te
no ta tatou
hara e to ta¬
Ua
paruparn:
riro
ei
ïa
taata.
Ua faahaehaa
roa
ia’na iho
2° )
Eaha te auraa
te bapetizo-
no
raa
Vania tei
no nia
itehia
mai ??
Ua faaite te
i
Atna-Metna
Ta’na
vini,
manrnnru
ma
ralii i Ta’na Tamaiti
o
tei farii i te toroà ta-
i te hopoia rahi
te hara ïa no teie nei ao.
le faahaehaa ia’na iho e te raveraa
teimaha i nia iho ia’na. Tana
OROFAR A
:
hopoia ra :
o
Ei f aaàf aroraa : Ua aufau te Tuhaa IV e 23.506 tara.
Te vai
nei â
VEA POROTETANI.
—
Tiarei: Mauarii 20. Papeete: Roo Tapea 30'
Cauderay 50, Teura v. 60. Teahwpoo: Tahiarii 20, Marama 30. Jlfa/iacna .■ Auguste 100, Rootepoa 25.
Pirae: Ravere v. 60. Faaa:
Pepe L. 10. — Amuihia; 465 faraiie.
Teeliu
V.
60,
Imprimerie Elie F. JUVENTIN
-
Rue du Commandant Destbemau & Av.
Beuat
Fait partie de Vea Porotetani 1953