EPM_Vea Porotetani_195302.pdf
- extracted text
-
Hihi 2.
FEPUARE 1953
Te 53 O te Matahiti
AÆAPOMETANI
••vWvv
S,.,
HOO I TE MATAHITI HOE :
M. PREISS,
E VA‘Ü TARA.
Directeur-Gérant.
n\au paray Apî no Raîaf®â mâ
1 )
-tf
■:
■'w.
(TüfIAA 4)
A hi‘o na i te tare o na Tuati vahiné i Orofara nei.
Atopa
omuahia
Ua tupii te tei’e Aufaiiraa no te fare tuati i te Avaè
e
tae noa’tu i te pae matamua no Titema i oti ai. Ua
teie nei tere haati i RAIATEA, e IvE Jacot raua o Tempe or. ;
ua tuatihia i mûri iho : o BORABORA, TUPAI e o MAUPITI. Na
AT Jacot raua Tuteao or. i faahaati ia HUAHINE, e ua faaotihia
te tere i Tahaa, o M' Jacot raua Atonia or.
Te huru no teie nei Aufauraa no Orofara nei, a taa atu ai te
niau
moni papa e
300 tara tei aufau matamualiia e te mau pa-
roika, ua tere â teie nei tere, e teie te huru o te mau aufauraa
i te Tuhaa 4 nei :
Bora-Bora
Raiatea
473
173
300
Avera
Vaitape 2028 - 300 2328
Opoa
912
-
300
1212
115
300
300
300
384
1024
1740
Fetuna
Vaiaau
Tevaitoa
Uturoa
4948
Tahaa
Pbutoru 1000 * 300 - 1300
Tiva
1140 - 300 - 1410
Patio
1110 - 300 - 1410
955
Faaaha
655 - 300
1010
Haamene 1010
-
Vaitoare 839 - 300 - 1139
ml
600 - 300
Faanui
Anau aita i oti
-
900
3228
Maupiti
Tupai
1220,90 - 300 - 1520,90
Huahine
Maeva
Tefarerii
Haapu
Fitii
Fare
932 - 300 - 1232
1073 - 390 - 1273
600 t 300 - 900
1550 - 300 - 1850
1001 - 300 - 1301
6556
2
VEA
POROTEIANI
Amuihia te taaloa : 15.052,90 tara ta te Tuliaa 4 i aufau.
1
)
Te tahi atu mau ohipa.
A taa uoa’tu ai teie iiei tere aufauraa no Orofara nei, teie â te
ohipa i apitiliia i iDihaiiho i teie nei tere :
Hi‘opoàraa tamarii Haapiiraa-Sabati.
2° Haapiiraa taata i^aari i te Paroika atoa.
3" Hi'opoàraa i te hnru o te mau Paroika, to’na itoito, to’na
paruparu, na roto i te mau Apooraa-Diakono, e faatere i te
mau Paroika. E inaha, na roto i taua mau
ohipa i faatupuhia i
mau
1"
roto i te
mau Paroika ra, i horoa mai te maramarama i to’na
Peretiieni faatere i te Titliaa 4 i te huru o te itoito e te
paruparu
O te tahi
pae o te mau Paroika, e i haapii atoa mai
fifi ai te tahi pae i to ratou haereraa i mua.
Noa’tu â teie
i te tumu i
fifi, aita râ te ohipa, e te parau a te Atua
tapeahia. Ua farereihia i teie tere te tomoraa hanahana rahi
no te fare
amuiraa i HAGAI, pupu I no Vaitape, te fare-pure
api no MAUPITl tei oti i te tapunuhia, e te farepureraa no HAMENE i Tahaa tei oti atoa. E te
farepureraa no TIVA i Tahaa
tei tae to’na patu i nia.
E mau tapao faaite teie e : aita te
ohipa a te Atua i tapeahia,
noa’tu te mau fifi. O te huru ïa o te mau
ohipa i apitihia i pihai
mau
i
iho i teie nei Aufauraa no te fare o
na
tuati vahiné nei. No reira
to te fenua nei
no
Orofara,
:
A hio i te fare
e
a
^
faaite â i te
*•'
tapao o te aroha tia, ia itehia te hoturaa o te aroha mau.
Papaihia Tuteao P^'-Mono Tuhaa 4
Te tere Evonelia i Rurutu
I te 8 no Titema, i te hora poipoi, ua farii to Rurutu i te mau
manihini o tei tere mai na nia i te
pahi ra o “Oiseau des Iles”
Ua faatupuhia hoè pureraa i tahatai ei fariiraa i te pupu rahi
tei lîoi i to’na aia. Ua rave ratou i te
ohipa i Makatea e ua oti
ua
Ua
hoi mai ratou, arataihia e Terai auvaha-Paroika no Makatea.
amui atoa Mr Preiss ( Paraita ) i taua tere ra no te hoè
farereiraa poto i te fenua. la oti te mau fariiraa i te pae tino,
ua tahoè te Paroika iio Moerai e te mau manihini i roto i te
fare paroika no te pureraa. Ua faaitoito atoà Paraita i to te fe-
ia mau papu oia i te aia ta te Atua i horoà ia’na ei “ Aia
tupuna”; oia hoi te Evanelia e ta’na mau hoturaa. Te tahoè
nua,
maitai nei to Rurutu i te mau
,
,,
j.
ohipa na roto i te faaroo hoè, e
inaha te tamata noâ nei te tahi mau Haapa'oraa Faaroo ia tomo
n
VEA
POROTETANI
3
i roto ei faaarepurepiiraa i te aia. E ere te reira anaè; te vai
atoà nei te mau parau politita e te tahi atu mau ohipa iino ei
tumu e amahamaha ai te fenua a rauaè. A haamana'o ia Nabota tei ore i faai’ue i ta’na Aia-Tupuna (I Ai'ib21/3); A mau
papu tei noaa ia oe ( Apok 3/11 ).
Ua tatara atoà Paraita or. i te mau parau uo te
Lata Haaati
tere Evauelia i te mau fenuaEuropa, Kaledoni, Rapa mâ e Nuu-Hiva mâ, ei faahi'oraa e, e
aita te Parau a te Atua i tapealiia. Na Terai D® i vauvau maramarama i te parau no te paturaa i te fare Tuati i Orofara, e
ua faaite atoa oia i te hoè mau parau api maitatai roa no te
ohipa i te pae faai'oo, iteahia i Makatea i te tau liopea nei. Na’na
i faatere i te Tuaroi i te pô.
la poipoi aè, ua farii to Auti i te tere. Ua omuahia te mau
ohipa na roto i te hoè pureraa o tei amui mai i te Paroika i roto
i te fare a te Atua. Na te Peretiteni te aoraa : loane 15/1-16. I
taua mahana ra ua tahoè te mau orometua i pihai iho i to raton
faatere, ei Apooraa feruri i te mau parau no te Haapaoraa Evaa
te Apooraa-Rahi, e uo to’ua mau
nelia e
no
te fenua.
I te pô, ua faatere faahou Paraita raua o Terai d° i te pure¬
raa, e te mau paraparauraa, e na irava tuaroi e piti.
I te 10 no Titema ua riro Avera ei tahua farereiraa no te mau
tiai atoa no te fenua. Ua farii Avera i te tairururaa Diakono ma
te jaau anaanatae. E rave rahi te mau parau tei feruiihia na
roto i te mahana taatoa. Na te hoè Pureraa i opani i te ruru-
i te hora taperaa mahanâ. Teie te pai'aii tumu
Kolosa 3/15 oia hoi : Na te Hau o te Mesia e faariro
ei hoè, e ia mauruuru maite outou i te Atua.
raa,
i a’ohia :
ia outou
I te pô ua haapoa faahouhia te pureraa e te mau vauvauraa
parau, ta te Apooraa Rahi, te mau tere Evanelia, e te ohipa
paturaa fare i Orofara etc.
Ua faaotihia te tere i Moerai, i te mahana maha 11 no Titema.
la oti te faaitoitoraa hopea i roto i te fare a te Atua ( ir. Jakobo
4/13-15j “ E teie nei, o outou tei parau e : e haere tatou auanei
ananahi i tera oire, i tera oire
E na ô ra to tatou tia :
la tia i te Fatu e rave tatou i teie e i tera.... ” Ua faarue te pahi
i te fenua i te taperaa mahana na nia i te moana i taimarahia,
ei tere hau. Ua tupu râ te hoè vero i te pae varua, oia hoi te
e
pohe ra te Diakono paari ra o Teivitu a Pai'au, teina no Tearo
No reira ua tapae te pahi i Papeete ma te reva heva, i te
or.
13, i te mahana maa. I taua mahana ra i haamata ai te vero tei
tupu noa, e tae noa’tu i te hopea matahiti.
la ora na e to Rurutu e, a tapea maitai i to aia ; eiaha ia riro
ia vetahi ê, e i ta ratou mau peu rau. la ora na i te Evanelia
^o Jesu.
4
POROTETANI
VEA
Tere evanella na
Ua faatia te
tere tamarii
e
Vea
no
mau tamaril
te Paroika
no
Paofai
i te huru
no
na
*piti o tei riro ei oaoaraa rahi na te mau tamarii.
Inaha ua faatupu atoa to Pirae e to Paea i te hoè tere i te mahana Noëla. Aita te mau tamarii i riaria i te vero, e ua tae to
Paea i Orofara no te afai atu i te mau tapao no to raton aroha
i reira. Ua navenave roa e ua monamona atoa hoi taua mau
tapao ra. Ua tae atoa te- mau tamarii i Heremona, e a tahi to
raton mataitairaa i te Aua pipi orometua. Ua tae atoa te mau
tamarii no Pirae i nia i te moua. Te haamauruuru nei to Oro¬
fara e to Heremona i te mau tamarii e tae noa’tu ia Abela mâ
e ia Teheiura mâ o tei aratai i te mau arenio no Jesu
i nia i
te
ea mau.
SS
SS
Te tnsu OROA §*iOELA
Ua amiii hoè to te
te faatupuraa
faaroo e te Sotaiete Satauro Ura no
i te Noëla i roto i te fare a te mau Ruau, te fare
mau
faafanauraa, i te fare mai e, te fare auri. Na Sœur Marcelle i
faaineine i te Noëla i Orofara, e i te 30 ua tae atoa te Satauro
Ura i reira.
Na to tatou tupuna i te Faaroo, o Mr Charles Vienot, i faatupu
i te aito Noëla matamua i Tahiti i te matahiti 1892, e i teie nei
ua
parare roa taua oliipa rà. Ua itehia i
mâu fare taiva, ua faatia
mea
te
te mau fare paieti e i te
atoa liia i te mau fare inu-ava. E mai te
faatupu nei te mau aito i te oaoaraa, e faatupu atoa ra¬
te mea ua eià te tahi pae i te mau amaa aito
ton i te pëapea. No
e
ua
ua
faaino i te faufaa no vetahi ê ra. Oia atoa te oroa Noëla,
riro ïa ei mahana rahi
no
te
mau
arearearaa
tiaore
no
te
tahi pae.
Ua nehenehe roa te aito Noëla i Siloama e ua ï roa te fare i
te mau tamarii no na Paroika Paofai e Béthel. Ua manui roa’toa
te Noëla tamarii i Pii'ae e i Arue. Te tiaihia nei te mau parau
api no te talii atu mau Paroika.
SS
SS
SS
E parau api oaoa
K tonohia Henri Vernier, tamaiti
matahiapo no Vernier mâ,
tapae oia e to’na utuafarc i Papeete
nei i te pae matamua no Mati. E mea papu e e farii popou to’na
ei orometua i Kaledoni. E
aia fanauraa ia’na.
VEA
5
POROTETANI
Mau parau no Mafuita mâ
Noa'tu to ratou iti, ua faaitoito atoa to tatou mau hoa i HivaOa no te tautiiruraa i te tare tuatt i Orofara. Ua aufau ATUONA
523, TAAOA 125, HANAIAPA 60, PUAMAU 100, VAITAHU 313
tara e te vai nei â.
Teie te tahi parau oaoa, oia hoi, ua haamata to Puaniau i tana
fare pure api i te 19 no Noema. Na Teii i faaoti i te pure no te
haamataraa
ohipa : I Kor. 3/11. O Areti e o Toanui, tavana no
Puamau, te tamuta, e o Teii e o Kiini te mau rima rave, tauturuhia e te mau hoa Katorika
Ua oto te fenua
no
Cadre i te 21 Noema !
faaarapu i te tima.
pohe te -Epikopo ra Mgr. Le
Ua tae atoa ta tatou pae i te hunaraa no
te
mea
te faaiteraa i to tatou aroha
tua
aau maru o
te
e
no
na
to tatou faaturaraa i teie orome-
tei here i te mau huru taata atoa.
Tera mai to Tionetini aroharaa : Kaofa te tau mihi paolu.
Hastmauraa ofai-Hl^i i Orofara
Ua tupu
Ua tae
na
ïa oroa iti i te 11 no Titema i te hora 4 i te ahiahi.
Peretiteni-Mono o te Apooraa Rahi, oia hoi o Adnet
Koringo, ua taaê o Preiss P.A.R. i Rurutu
Tei reira atoa o Bremond or. e o Simona or. atoa
raua o
vahiné, te Taote Rahi, na tamuta rarahi
no
te fare,
e o
na
Preiss
Tavana
piti, to Mahina e to Papenoo.
Ua haamatahia te ohipa na roto i te himene fariiraa e na te
Amuiraa Porotetaui iho no Orofara i haapao i te mau himene.
Na Adnet i orero i te parau no te haamauraa i te ofai tapao
no teie nei fare api, na roto i te reo farani e te reo tahiti. Na
Koringo i haamau i te ofai-tihi na roto i te ioa o te Toru-Tahi.
Te faaite nei matou, te Tomite Faatere no teie ohipa, i to
e
matou aau haamaitai i te
Paroika,
Atua,
no
te
mau manihini
i tae,
e te
Apooraa Rahi no te fenna, e te mau rima
aroha o tei tàutnru mai i teie opuaraa no teie nei fare api.
‘
Te haamaurnuru nei matou i te mau Lepera no Orofara tei
mau
te
e
riro ei mau rima rave ohipa uo
faatere oia hoi
mua
o
Simeona
te fare, tae noa’tu i te Tamuta
( Teoroi t. ) e te Amuiraa i ta ratou
himene.
Te haamauruurn nei maton ite Tuati vahiné ( Sœur Marcelle )
e
to’na mau rima tauturu
no
te fariiraa. Ua haamanao matou
VEA
6
POROTETANI
paatoa ia Mlle Loyer o tel taaê na nia la Porionuu, no te hoè
tere maoro, no te tii haere i te mau nia‘i.
Te tiatiiri amui nei tatou paatoa i te aroha o te Atua e ta’na
tauturu, ma te hio brama i • te mahana no te tomoraa i teie
nei tare. Teie te irava faaotiraa : Zek. 4/6-7.
Bremond
æs
'
or.
SS
Tâirururaa Diakono no
tuhaa 1
I te 16 e te 17 no Titema ua tairuru mai te man Diakono no
te Tuhaa
I, i PAEA,
o
tei farii
mauruuru
ia raton. Ua tae
mai te rahiraa e ua oaoa to raton aaii i teie huru farereiraa i
te vahi hoè, no te haapii e te feruri i te man parau e rave rahi
tei au i to raton toroa tiai. Ua omuahia te rurnraa i te poipoi
mahana piti na roto i te hoè faaitoitoraa, e na Preiss or. i tatara
i na Parabole e toru no roto ia Luka pene 15, ei faahaamanaoraa ia tatou i tei moe. I mûri iho ua faaterehia te mau haapiiraa, e teie te mau parau tumu tei ferurihia: Te huru o te tiaraa o
te Diakono i roto i te Paroika, e te mau auraa hohonu no to’na
toroa ; Te Parau tumu haapiihia e te Bihilia, oia hoi te pohe
no te
taata hara e te ora pupuhia e te Atua na roto i To’na
Aroha ; Jesu çi taraèhara e ei arai hoè roa ; Te hoiraa mai no
te Fatu ; To tatou Hii’oa Faai'oo ; Te hamaniraa i te taata ei tane
e ei vahiné ; Te huru mau no te pureraa ; Te huru faatereraa i
roto i to tatou Haapaoraa Faaroo ; Te huru o te mau faatereraa
i te mau faufaa. Na Preiss, Adnet e o Koringo i faatere i teie mau
haapiiraa, o tei faariihia ma te aau tae. I te pô mahana piti ua
faatia Preiss i te huru o to’na man tere i te mau fenua, e to ratou
hopea nei. I te pô
opanihia te rururaa na roto i te pureraa mahanahana roa. Ua amui atoa te amuira rahi Diakono i tana himau
Ekalesia ta’na i farerei-haere i te tau
mahana toru
mene
ua
i te man himene navenave himenehia e te mau
Paea. Ua tuatihia hoè aufauraa no te farepure e ua
arueraa
amuiraa
no
manuia.
Ua faanavaihia teie farereiraa na l’oto i te tuaroi i te pô, e ia poi¬
poi aè, ua hoi te mau Diakono i to ratou mau oire ma te aau haamaitai i te Atua e te aau oaoa i to Paea tei farii popou ia ratou.
SS
SS
SS
Tomoraa fare paroika i Tîarei
I te 18 no Titema na tupu faahou te hoè farei'eiraa oaoa i
Tiarei. Ua tomohia te tare api râ o BETELEHEMA i JUDEA.
Ua amui mai te
mau
manihini e’^’ave rahi :
o
Mr Leboucher
VE A
7
POROjTETANi
P‘“ no te Apooraa no
te Fenua, o Allain tei mono i te Tavana
Rahi, te tahi atu feia toroa i te pae o te Hau. Teie atoa to te
Sotaiete no Paris, to Mahaena e to Pimaauia, e te mau orometua e rave rahi,
E hohoa nehenehe roa ta te .mata i mataitai ; te tare api, te
aua nehenehe roa, te mau ahu teatea e te mau reva, te mau
mata oaoa. Ei omuaraa, ua faaite to tatou orometua paari o
Toofa i te huru
o
te
te
e
i te
e
mau
tamuta
mau
te taviri i roto i te rima
roa
te tare
raveraa o
rima
no
e
ua
haamauruuru oia i
ohipà. la oti te pupuraa i te tare
Porotetani, ua ho-
te Haapaoraa
Mr Preiss i te taviri i te Tavana no Tiarei, ia taviri e ia iriti
oia i te
e na
opani. Na Tapao or. no Moorea i haamau i te Bihilia,
Mr Adnet i faahaamana‘o i te mau auraa no te ioa nehe¬
nehe roa, oia hoi BETELEHEMA EPHARATE. Ua riro taua oire
iti roa ei oire tuiroo, no te mea, ua fanau te Mesia to tatou Ora
i taua oire
ra.
( Irava : Mataio 2/6 ; Mika 5/1 ) Ua faaite atoa
Mr Preiss, na roto i te reo farani, i to te Rai teitei tuatiraa i
teie nei ao na roto i to te Logo riroraa ei Taata. Na te mau hi-
haapaohia e to Tiarei, Punaauia e Mahaena, i haamaitai
i teie tomoraa. I mûri iho i te fariiraa i te pae tino, ua haapao¬
mene
hia te tuaroi, e te hoè aufauraa ei taütururaa i te ohipa. Te
haamauruuru faahou nei te mau manihini ia Toofa or. e i te
mau hoa atoa o tei lâro ei tumu no teie oroa nehenehe. Na te
Atua e tauturu i to Tiarei ia riro te fare api ei ravea no te faahohonuraa e te faaetaetaraa i te Faaroo Evanelia.
«g
«S
æs
Tomoraa fare haapiiraai Uturoa
Ua tupu teie tomoraa i te 11 no Titema 1952, i te hora 3 i te
tapaeraa mahana.
Hou te mahana tomoraa ua tae mai Mr Levin, faatere no te
fare haapiiraa tamaroa i Papeete, no te taviriraa i te hoè mau
hohoa Cinéma ia roaa te tahi tauturu no te ohipa, e ua manuia’
I te 2 ua tauturu mai to te Paroika i pihai iho i te fare api.
Ua tae mai na Papeete te P"* no te Tuhaa II, oia hoi o Rey-Lescure,
Ua tae atoa mai to Avera e to Tevaitoa ( te pupu himene ),
te Tavana Hau, e e raverahi te mau taata tei haere mai. Ua
amui atoa te tahi mau orometua : o Tuteao or. no Fare ; o Tunui
e
Avera; o Philippe or. i Tevaitoa; o Tuturi no Poutoru.
I mua i taua fare ra i tià’i na pupu himene e 2, to Uturoa e te
mau tamarii. I mûri iho i te himene a te mau tamarii, o to te
no
Peretiteni ïa o Jacot paraparaura mai na
roto i te reo farani no
te huru o te hamaniraa i taua fare
tae
ra e
roa
mai i teie
ma¬
hana i tomohia, e te haamauruururaa i te tamuta haapao i taii^
VEA
8
POROTETANI
ohipa ra ; oia hoi o Teinaore a Reiatiia e tana maii tamarii. I
mûri aè i taua oreroraa ra ua pùijûhia te taviri i te rima no
Rey-Lescure o tei mono ia Paraita tei reva i Rurutii ma. I reira
ua himenehia te liimene tomoraa navenave roa tei faaterehia e
Punuaura D°. Ua taviri te fare e ua tomo
mai te mau taata.
Nà Philippe or. te omuaraa no te pureraa, i te reo farani e
tahiti, e na Mr Rey-Lescure te aoraa i te irava Daniela 6/4. Ua
faaterehia teie aoraa i nia i te hum paieti e te faaroo na Daniela
o tei arataihia i Babulonia ei titi e o tei patoi i te mau tamataraa ma te matau-ore. Eaha te tumu ? E taata tia o Daniela no
te mea e parau haavare-ore ta’na, aore e hape e te ino i itea ia’na.
Ua ora oia, e ua faateiteihia i te fenua Babulonia.
E teie te piti o te taata ta tatou e hi‘o, o Josefa i roto i te fenua
Aiphiti. Ua patoi atoa oia i te mau tamataraa. Ua haapeapeahia
e ua tapeahia, i te hopea râ, ua ora oia, e ua faateiteihia no te
aita hoè hape e te ino i itea ia’na. O te huru teie no te taata
tei tià to’na aau i mua i te aro no te Atua, e faaorahia oia, e,
mea
e
faateiteihia.
No reira, ia au i te tahi omuaraa o ta M‘' .Tacot i orero mai,
ua nao mai oia e, no te mau tamarii, ei hiôraa no ratoii, e ere râ
no
taata atoa râ.
fare teie e haapiihia’tu ai te mau tamarii i te
ratou anaè, no te mau
E teie nei, o te
ite, te haapao, i te maramarama mau. « E maitai
outou, e, e
riro outou ei tamarii tià te aau. e te paieti e te faaroo, e te haa-
vare-ore, aore e hape e
te ino e itea ia outou... ete. »
Ua himenehia te himene e ua faaotihia te pure. I mûri iho ua
haere te mau taata e mataitai i te fare e ua pûpû to Uturoa i te
haamauruuru i te manihini: i te faraoa monamona, te pape ta-
hohoa
poro, te pape4iaari, e tae noa’tu i te taime pô. E taviriraa
ïa i le Cinéma, a hoo atoa hta’tu ai te mau maa i toe mai, e ua
manuia roa. la haamaitaihia o lehova, te Atua Ora, o tei tauturu
mai i teie ohipa, mai te haamauraa i te niu i te matahiti 1951
e tae roa mai i teie mahana i tomohia’i.
Puhiava, or. Uturoa,
Tei Taufuru i fe Vea
Flint: Roo a Fiu 5 — Papeete: Elitera Tepa 20 - Walker 20 - Mauri 10
Tara Colombel 60 - Teuinatua 20 - M™® Pambrun 60 — Maeva: Tauniua v.
20 - Makatea: T- Heimau20 - Enoba Teturu 20 - Terii Otui 20 - Vetea Tuihoa 25 - Rolland Tauotaha 20 - Tuatini 20 - Teriieroo 20 - Turumai 20 - Faatau 20 - Maxime 20 - Omlta 25 - François Tiatia 30 - Mere Ah-Ki 20 - Téora
Rereao 30 - Mai Piirai 20 - Henere Patiare 20 - Tama Parua 10 - Sato 10 ■
Teriimâna Nuupure 10 - Aneti Fareura 10 - Terii Florès 10 - Teehu Paoaa
Faite 10 - Fion Tinito 10 - Takararo 10 - Kifa 15 - Taputua 5 - bioatai 5 Huria Ninau 5 - Tehamoana 5 - Lazaro Temaia 5 - Parea 5 - Maitu 5 ■ Tehaamaaa 5 - Tebinu Tauotaha 5 - lakoba Mao 5 - Tihoti Aimata 5 - Taihia 5
Rootuahine Parau 5 - Hugonnet 20 - Maire 40.
Amuihia : 805 farâne.
Mauruuru roa.
IWRTMBBiK Bwb F. JÜVENTIN - Rur du Commandant Desteemaf & A'v. Brrat
Fait partie de Vea Porotetani 1953