EPM_Vea Porotetani_195302.pdf
- Texte
-
Te 53
O
Hihi 2.
FEPUARE 1953
te Matahiti
AÆAPOMETANI
••vWvv
S,.,
HOO I TE MATAHITI HOE :
M. PREISS,
E VA‘Ü TARA.
Directeur-Gérant.
n\au paray Apî no Raîaf®â mâ
1
-tf
■:
■'w.
)
(TüfIAA 4)
A hi‘o na i te tare o na Tuati vahiné i
Ua tupii te tei’e Aufaiiraa no te
tae noa’tu i te pae matamua no
teie nei tere haati i RAIATEA, e
Orofara nei.
fare tuati i te Avaè Atopa e
Titema i oti ai. Ua omuahia
IvE Jacot raua o Tempe or. ;
BORABORA, TUPAI e o MAUPITI. Na
AT Jacot raua Tuteao or. i faahaati ia HUAHINE, e ua faaotihia
te tere i Tahaa, o M' Jacot raua Atonia or.
Te huru no teie nei Aufauraa no Orofara nei, a taa atu ai te
niau moni papa e 300 tara tei aufau matamualiia e te mau paroika, ua tere â teie nei tere, e teie te huru o te mau aufauraa
ua
tuatihia i mûri iho
: o
i te Tuhaa 4 nei :
Bora-Bora
Raiatea
Avera
Opoa
173
912
-
300
473
300
1212
115
300
300
300
384
1024
1740
Fetuna
Vaiaau
Tevaitoa
Uturoa
Vaitape
2028
2328
300
-
600
Faanui
Anau aita i oti
300
-
-
900
3228
Maupiti
Tupai
1220,90
-
300
-
1520,90
4948
Tahaa
Pbutoru 1000 *
Tiva
1140 Patio
1110 Faaaha
655 Haamene 1010
Vaitoare 839
-
Huahine
300
300
300
300
300
-
-
-
1300
Maeva
1410
1410
955
1010
Tefarerii
1139
ml
Haapu
Fitii
Fare
932
1073
600
1550
1001
-
300
-
-
390
-
t
300
-
-
-
300
300
-
-
1232
1273
900
1850
1301
6556
2
VEA
Amuihia te taaloa
1
)
Te tahi atu
:
POROTEIANI
15.052,90 tara ta te Tuliaa 4 i aufau.
mau
ohipa.
A taa uoa’tu ai teie iiei tere aufauraa
no
Orofara nei, teie â te
ohipa i apitiliia i iDihaiiho i teie nei tere :
1" Hi‘opoàraa tamarii
Haapiiraa-Sabati.
2° Haapiiraa taata i^aari i te Paroika atoa.
3" Hi'opoàraa i te hnru o te mau Paroika, to’na itoito, to’na
paruparu, na roto i te mau Apooraa-Diakono, e faatere i te
mau Paroika. E inaha, na roto i taua mau
ohipa i faatupuhia i
mau
roto i te
mau Paroika ra, i horoa mai te maramarama i to’na
Peretiieni faatere i te Titliaa 4 i te huru o te itoito e te
paruparu
O te tahi
pae o te mau Paroika, e i haapii atoa mai i te tumu i
fifi ai te tahi pae i to ratou haereraa i mua.
Noa’tu â teie mau fifi, aita râ te
ohipa, e te parau a te Atua
i tapeahia. Ua farereihia i teie tere te tomoraa hanahana rahi
no te fare
amuiraa i HAGAI, pupu I no Vaitape, te fare-pure
api
no MAUPITl tei oti i te tapunuhia, e te farepureraa no HAMENE i Tahaa tei oti atoa. E te
farepureraa no TIVA i Tahaa
tei tae to’na
E
patu i nia.
tapao faaite teie
mau
noa’tu te
mau
iho i teie nei Aufauraa
to te fenua nei
tapao
o
e :
aita te ohipa a te Atua i tapeahia,
fifi. O te huru ïa
:
no
te
o
te fare
o
A hio i te fare
mau
na
no
^
ohipa i apitihia i pihai
tuati vahiné nei. No reira
Orofara,
te aroha tia, ia itehia te hoturaa
o
e
a
te aroha
faaite â i te
*•'
mau.
Papaihia Tuteao P^'-Mono Tuhaa 4
Te tere Evonelia i Rurutu
I te 8
Titema, i te hora poipoi, ua farii to Rurutu i te mau
na nia i te pahi ra o “Oiseau des Iles”
Ua faatupuhia hoè pureraa i tahatai ei fariiraa i te pupu rahi
tei lîoi i to’na aia. Ua rave ratou i te
ohipa i Makatea e ua oti
no
manihini
ua
Ua
o
tei tere mai
hoi mai ratou, arataihia e Terai auvaha-Paroika no Makatea.
amui atoa Mr Preiss ( Paraita ) i taua tere ra no te hoè
farereiraa poto i te fenua. la oti te mau fariiraa i te pae tino,
ua tahoè te Paroika iio Moerai e te mau manihini i roto i te
fare paroika no te pureraa. Ua faaitoito atoà Paraita i to te fenua,
ia
mau
papu
oia i te aia ta te Atua i horoà ia’na ei “ Aia
tupuna”; oia hoi te Evanelia
maitai nei to Rurutu i te
mau
inaha te tamata noâ nei te tahi
e
ta’na
ohipa
mau
mau
,
,,
j.
hoturaa. Te tahoè
na roto i te faaroo hoè, e
Haapa'oraa Faaroo ia tomo
n
VEA
POROTETANI
3
i roto ei faaarepurepiiraa i te aia. E ere te reira anaè; te vai
atoà nei te mau parau politita e te tahi atu mau ohipa iino ei
tumu e amahamaha ai te fenua a rauaè. A haamana'o ia Nabota tei ore i faai’ue i ta’na Aia-Tupuna (I Ai'ib21/3); A mau
papu tei noaa ia oe ( Apok 3/11 ).
Ua tatara atoà Paraita or. i te mau parau uo te Lata Haaati
a te Apooraa-Rahi, e uo to’ua mau tere Evauelia i te mau fenuaEuropa, Kaledoni, Rapa mâ e Nuu-Hiva mâ, ei faahi'oraa e, e
aita te Parau a te Atua i tapealiia. Na Terai D® i vauvau maramarama i te parau no te paturaa i te fare Tuati i Orofara, e
ua faaite atoa oia i te hoè mau parau api maitatai roa no te
ohipa i te
pae
faai'oo, iteahia i Makatea i te tau liopea nei. Na’na
i faatere i te Tuaroi i te
pô.
poipoi aè, ua farii to Auti i te tere. Ua omuahia te mau
ohipa na roto i te hoè pureraa o tei amui mai i te Paroika i roto
i te fare a te Atua. Na te Peretiteni te aoraa : loane 15/1-16. I
taua mahana ra ua tahoè te mau orometua i pihai iho i to raton
faatere, ei Apooraa feruri i te mau parau no te Haapaoraa Evala
nelia
e
I te
raa, e
no
te fenua.
pô, ua faatere faahou Paraita raua o Terai d° i te pure¬
te mau paraparauraa, e na irava tuaroi e piti.
I te 10 no Titema ua riro Avera ei tahua farereiraa no te mau
tiai atoa no te fenua. Ua farii Avera i te tairururaa Diakono ma
tei feruiihia na
opani i te rururaa, i te hora taperaa mahanâ. Teie te pai'aii tumu i a’ohia :
Kolosa 3/15 oia hoi : Na te Hau o te Mesia e faariro ia outou
ei hoè, e ia mauruuru maite outou i te Atua.
I te pô ua haapoa faahouhia te pureraa e te mau vauvauraa
parau, ta te Apooraa Rahi, te mau tere Evanelia, e te ohipa
paturaa fare i Orofara etc.
te jaau anaanatae. E rave rahi te mau parau
roto i te mahana taatoa. Na te hoè Pureraa i
Ua faaotihia te tere i Moerai, i te mahana
la oti te faaitoitoraa hopea i roto i te fare a
maha 11
no Titema.
te Atua ( ir. Jakobo
4/13-15j “ E teie nei, o outou tei parau e : e haere tatou auanei
e ananahi i tera oire, i tera oire
E na ô ra to tatou tia :
la tia i te Fatu e rave tatou i teie e i tera.... ” Ua faarue te pahi
i te fenua i te taperaa mahana na nia i te moana i taimarahia,
ei tere hau. Ua tupu râ te hoè vero i te pae varua, oia hoi te
pohe ra te Diakono paari ra o Teivitu a Pai'au, teina no Tearo
or. No reira ua tapae te pahi i Papeete ma te reva heva, i te
13, i te mahana maa. I taua mahana ra i haamata ai te vero tei
tupu noa, e tae noa’tu i te hopea matahiti.
la ora na e to Rurutu e, a tapea maitai i to aia ; eiaha ia riro
ia vetahi ê, e i ta ratou mau peu rau. la ora na i te Evanelia
^o Jesu.
4
POROTETANI
VEA
Tere evanella
Ua faatia te
tere tamarii
e
Vea
*piti
no
o
mau
na
te Paroika
tei riro ei
no
oaoaraa
tamaril
Paofai
rahi
i te huru
na
te
mau
no
na
tamarii.
Inaha ua faatupu atoa to Pirae e to Paea i te hoè tere i te mahana Noëla. Aita te mau tamarii i riaria i te vero, e ua tae to
Paea i Orofara no te afai atu i te mau tapao no to raton aroha
i reira. Ua navenave roa e ua monamona atoa hoi taua mau
ra. Ua tae atoa te- mau tamarii i Heremona, e a tahi to
raton mataitairaa i te Aua pipi orometua. Ua tae atoa te mau
tapao
tamarii no Pirae i nia i te moua. Te haamauruuru nei to Oro¬
fara e to Heremona i te mau tamarii e tae noa’tu ia Abela mâ
e ia Teheiura mâ o tei aratai i te mau arenio no Jesu
i nia i
te
ea mau.
SS
Te
Ua amiii hoè to te
tnsu
SS
OROA §*iOELA
faaroo e te Sotaiete Satauro Ura no
faatupuraa i te Noëla i roto i te fare a te mau Ruau, te fare
te
mau
faafanauraa, i te fare mai e, te fare auri. Na Sœur Marcelle i
faaineine i te Noëla i Orofara, e i te 30 ua tae atoa te Satauro
Ura i reira.
Na to tatou tupuna i te Faaroo, o Mr Charles Vienot, i faatupu
i te aito Noëla matamua i Tahiti i te matahiti 1892, e i teie nei
ua
parare roa
mâu fare
mea
te
ton i te
e
ua
ua
taiva,
taua oliipa rà. Ua itehia i te mau fare paieti e i te
ua
faatia atoa liia i te
faatupu nei te
pëapea. No te
mau
mea
faaino i te faufaa no vetahi ê
riro ïa ei mahana rahi
mau
fare inu-ava. E mai te
aito i te oaoaraa, e faatupu atoa ra¬
ua eià te tahi pae i te mau amaa aito
te
no
ra.
mau
Oia atoa te
arearearaa
oroa
tiaore
Noëla,
no
te
tahi pae.
Ua nehenehe roa te aito Noëla i Siloama e ua ï roa te fare i
te mau tamarii no na Paroika Paofai e Béthel. Ua manui roa’toa
te Noëla tamarii i Pii'ae e i Arue. Te tiaihia nei te mau parau
api
no
te talii atu
mau
Paroika.
SS
SS
E parau
api oaoa
K tonohia Henri Vernier, tamaiti
matahiapo no Vernier mâ,
tapae oia e to’na utuafarc i Papeete
Mati. E mea papu e e farii popou to’na
ei orometua i Kaledoni. E
nei i te pae matamua no
aia fanauraa ia’na.
SS
VEA
5
POROTETANI
Mau parau no Mafuita
mâ
Noa'tu to ratou iti, ua faaitoito atoa to tatou mau hoa i Hivano te tautiiruraa i te tare tuatt i Orofara. Ua aufau ATUONA
Oa
523, TAAOA 125, HANAIAPA 60, PUAMAU 100, VAITAHU 313
tara
te vai nei â.
e
Teie te tahi parau oaoa, oia hoi, ua haamata to Puaniau i tana
fare pure api i te 19 no Noema. Na Teii i faaoti i te pure no te
haamataraa ohipa : I Kor. 3/11. O Areti e o Toanui, tavana no
Puamau, te tamuta,
ruhia
te
e o
Teii
Kiini te
e o
hoa Katorika
mau
rima
rave,
tautu-
te
Cadre i te 21 Noema ! Ua tae
faaarapu i te tima.
pohe te -Epikopo ra Mgr. Le
atoa ta tatou pae i te hunaraa no
te faaiteraa i to tatou aroha
to tatou faaturaraa i teie
e
mau
Ua oto te fenua
tua
no
te
mea
tei here i te
aau maru o
no
e
na
Tera mai to Tionetini aroharaa
orome-
huru taata atoa.
mau
Kaofa te tau mihi
:
paolu.
Hastmauraa ofai-Hl^i i Orofara
Ua
tupu ïa oroa iti i te 11 no Titema i te hora 4 i te ahiahi.
na Peretiteni-Mono o te Apooraa Rahi, oia hoi o Adnet
o Koringo, ua taaê o Preiss P.A.R. i Rurutu
Ua tae
raua
Tei reira atoa
o
Bremond
or.
e
o
Simona
or.
atoa
e o
Preiss
vahiné, te Taote Rahi,
na tamuta rarahi no te fare, na Tavana
to Papenoo.
Ua haamatahia te ohipa na roto i te himene fariiraa e na te
Amuiraa Porotetaui iho no Orofara i haapao i te mau himene.
Na Adnet i orero i te parau no te haamauraa i te ofai tapao
no teie nei fare api, na roto i te reo farani e te reo tahiti. Na
Koringo i haamau i te ofai-tihi na roto i te ioa o te Toru-Tahi.
Te faaite nei matou, te Tomite Faatere no teie ohipa, i to
e
piti, to Mahina
matou
aau
e
haamaitai i te Atua,
Paroika,
no
te
mau
manihini i tae,
e
te
Apooraa Rahi no te fenna, e te mau rima
tei tàutnru mai i teie opuaraa no teie nei fare api.
‘
Te haamaurnuru nei matou i te mau Lepera no Orofara tei
riro ei mau rima rave ohipa uo te fare, tae noa’tu i te Tamuta
mau
aroha
o
faatere oia hoi
mua
te
e
o
Simeona
( Teoroi t. )
e
te Amuiraa i ta ratou
himene.
Te haamauruurn nei maton ite Tuati vahiné
e
to’na
mau
rima tauturu
no
( Sœur Marcelle )
te fariiraa. Ua haamanao matou
VEA
6
POROTETANI
paatoa ia Mlle Loyer o tel taaê na nia la Porionuu, no te hoè
tere maoro, no te tii haere i te mau nia‘i.
Te tiatiiri amui nei tatou paatoa i te aroha o te Atua e ta’na
tauturu, ma te hio brama i • te mahana no te tomoraa i teie
nei tare. Teie te irava faaotiraa : Zek. 4/6-7.
Bremond
æs
Tâirururaa Diakono no
'
or.
SS
tuhaa 1
te 17 no Titema ua tairuru mai te man Diakono no
I, i PAEA, o tei farii mauruuru ia raton. Ua tae
mai te rahiraa e ua oaoa to raton aaii i teie huru farereiraa i
te vahi hoè, no te haapii e te feruri i te man parau e rave rahi
tei au i to raton toroa tiai. Ua omuahia te rurnraa i te poipoi
mahana piti na roto i te hoè faaitoitoraa, e na Preiss or. i tatara
i na Parabole e toru no roto ia Luka pene 15, ei faahaamanaoraa ia tatou i tei moe. I mûri iho ua faaterehia te mau haapiiraa, e teie te mau parau tumu tei ferurihia: Te huru o te tiaraa o
te Diakono i roto i te Paroika, e te mau auraa hohonu no to’na
toroa ; Te Parau tumu haapiihia e te Bihilia, oia hoi te pohe
I te 16
e
te Tuhaa
te taata hara e te ora pupuhia e te Atua na roto i To’na
Aroha ; Jesu çi taraèhara e ei arai hoè roa ; Te hoiraa mai no
te Fatu ; To tatou Hii’oa Faai'oo ; Te hamaniraa i te taata ei tane
e ei vahiné ; Te huru mau no te pureraa ; Te huru faatereraa i
roto i to tatou Haapaoraa Faaroo ; Te huru o te mau faatereraa
i te mau faufaa. Na Preiss, Adnet e o Koringo i faatere i teie mau
no
haapiiraa,
o
tei faariihia ma te aau tae. I te pô mahana piti ua
o to’na man tere i te mau fenua, e to ratou
Ekalesia ta’na i farerei-haere i te tau hopea nei. I te pô
faatia Preiss i te huru
mau
mahana toru ua opanihia te rururaa na roto i te pureraa mahanahana roa. Ua amui atoa te amuira rahi Diakono i tana himene arueraa i te man himene navenave himenehia e te mau
amuiraa no Paea. Ua tuatihia hoè aufauraa no te farepure e ua
manuia.
l’oto i te tuaroi i te
pô, e ia poi¬
poi aè, ua hoi te mau Diakono i to ratou mau oire ma te aau haamaitai i te Atua e te aau oaoa i to Paea tei farii popou ia ratou.
Ua faanavaihia teie farereiraa
SS
na
SS
SS
Tomoraa fare paroika i Tîarei
I te 18 no Titema na tupu faahou te hoè farei'eiraa oaoa i
Tiarei. Ua tomohia te tare api râ o BETELEHEMA i JUDEA.
Ua amui mai te
mau
manihini e’^’ave rahi
:
o
Mr Leboucher
VE A
P‘“
7
POROjTETANi
te
Apooraa no te Fenua, o Allain tei mono i te Tavana
Rahi, te tahi atu feia toroa i te pae o te Hau. Teie atoa to te
Sotaiete no Paris, to Mahaena e to Pimaauia, e te mau orometua e rave rahi,
E hohoa nehenehe roa ta te .mata i mataitai ; te tare api, te
aua nehenehe roa, te mau ahu teatea e te mau reva, te mau
mata oaoa. Ei omuaraa, ua faaite to tatou orometua paari o
no
Toofa i te huru
te
e
mau
tamuta
o
e
te
i te
mau
te taviri i roto i te rima
roa
te tare
raveraa o
rima
no
ua
haamauruuru oia i
ohipà. la oti te pupuraa i te tare
Haapaoraa Porotetani, ua ho-
te
Mr Preiss i te taviri i te Tavana
oia i te
e
no
opani. Na Tapao
Tiarei, ia taviri e ia iriti
i haamau i te Bihilia,
or. no Moorea
Mr Adnet i faahaamana‘o i te mau
e na
auraa no te ioa nehe¬
nehe roa, oia hoi BETELEHEMA EPHARATE. Ua riro taua oire
iti roa ei oire tuiroo, no te mea, ua fanau te Mesia to tatou Ora
i taua oire
ra.
( Irava : Mataio 2/6
;
Mika 5/1 ) Ua faaite atoa
Mr Preiss, na roto i te reo farani, i to te Rai teitei tuatiraa i
teie nei ao na roto i to te Logo riroraa ei Taata. Na te mau hi-
haapaohia e to Tiarei, Punaauia e Mahaena, i haamaitai
i teie tomoraa. I mûri iho i te fariiraa i te pae tino, ua haapao¬
hia te tuaroi, e te hoè aufauraa ei taütururaa i te ohipa. Te
mene
haamauruuru faahou nei te mau manihini ia Toofa or. e i te
mau hoa atoa o tei lâro ei tumu no teie oroa nehenehe. Na te
Atua e tauturu i to Tiarei ia riro te fare api ei ravea no te faahohonuraa e te faaetaetaraa i te Faaroo Evanelia.
«g
«S
æs
Tomoraa fare haapiiraai Uturoa
Ua tupu teie tomoraa i te 11
tapaeraa mahana.
no
Titema 1952, i te hora 3 i te
Hou te mahana tomoraa ua tae mai Mr Levin, faatere no te
fare haapiiraa tamaroa i Papeete, no te taviriraa i te hoè mau
hohoa Cinéma ia roaa te tahi tauturu no te ohipa, e ua manuia’
I te 2 ua tauturu mai to te Paroika i pihai iho i te fare api.
Ua tae mai na Papeete te P"* no te Tuhaa II, oia hoi o Rey-Les-
Ua tae atoa mai to Avera e to Tevaitoa ( te pupu himene ),
Hau, e e raverahi te mau taata tei haere mai. Ua
amui atoa te tahi mau orometua : o Tuteao or. no Fare ; o Tunui
no Avera; o Philippe or. i Tevaitoa; o Tuturi no Poutoru.
cure,
e
te Tavana
i taua fare ra i tià’i na pupu himene e 2, to Uturoa e te
tamarii. I mûri iho i te himene a te mau tamarii, o to te
Peretiteni ïa o Jacot paraparaura mai na roto i te reo farani no
I
mua
mau
te huru
o
te hamaniraa i taua fare
ra e
tae
roa
hana i tomohia, e te haamauruururaa i te tamuta
mai i teie
ma¬
haapao i taii^
POROTETANI
VEA
8
Reiatiia e tana maii tamarii. I
pùijûhia te taviri i te rima no
ia Paraita tei reva i Rurutii ma. I reira
ra ; oia hoi o Teinaore a
mûri aè i taua oreroraa ra ua
ohipa
Rey-Lescure
o tei mono
himenehia te liimene tomoraa navenave roa tei faaterehia e
Punuaura D°. Ua taviri te fare e ua tomo mai te mau taata.
ua
Nà
tahiti,
te reo farani e
Daniela 6/4. Ua
te faaroo na Daniela
or. te omuaraa no te pureraa, i
Mr Rey-Lescure te aoraa i te irava
Philippe
e na
faaterehia teie aoraa i nia i te hum paieti e
o tei arataihia i Babulonia ei titi e o tei patoi i te mau tamataraa ma te matau-ore. Eaha te tumu ? E taata tia o Daniela no
mea e parau haavare-ore ta’na, aore e hape e te ino i
Ua ora oia, e ua faateiteihia i te fenua Babulonia.
E teie te piti o te taata ta tatou e hi‘o, o Josefa i roto
te
itea ia’na.
i te fenua
Aiphiti. Ua patoi atoa oia i te mau tamataraa. Ua haapeapeahia
e ua tapeahia, i te hopea râ, ua ora oia, e ua faateiteihia no te
mea aita hoè hape e te ino i itea ia’na. O te huru teie no te taata
tei tià to’na aau i mua i te aro no te Atua, e faaorahia oia, e,
e
faateiteihia.
No reira, ia au i te tahi omuaraa o ta M‘' .Tacot i orero mai,
ua nao mai oia e, no te mau tamarii, ei hiôraa no ratoii, e ere râ
no
ratou anaè, no te mau
taata atoa râ.
haapiihia’tu ai te mau tamarii i te
E maitai outou, e, e
riro outou ei tamarii tià te aau. e te paieti e te faaroo, e te haavare-ore, aore e hape e te ino e itea ia outou... ete. »
Ua himenehia te himene e ua faaotihia te pure. I mûri iho ua
haere te mau taata e mataitai i te fare e ua pûpû to Uturoa i te
haamauruuru i te manihini: i te faraoa monamona, te pape taporo, te pape4iaari, e tae noa’tu i te taime pô. E taviriraa hohoa
ïa i le Cinéma, a hoo atoa hta’tu ai te mau maa i toe mai, e ua
manuia roa. la haamaitaihia o lehova, te Atua Ora, o tei tauturu
mai i teie ohipa, mai te haamauraa i te niu i te matahiti 1951
E teie nei, o te
fare teie
e
ite, te haapao, i te maramarama mau. «
e
tae
roa
mai i teie mahana i tomohia’i.
Puhiava,
or.
Uturoa,
Tei Taufuru i fe Vea
Flint: Roo a Fiu 5 — Papeete: Elitera Tepa 20 - Walker 20 - Mauri 10
Tara Colombel 60 - Teuinatua 20 - M™® Pambrun 60 — Maeva: Tauniua v.
20 - Makatea: T- Heimau20 - Enoba Teturu 20 - Terii Otui 20 - Vetea Tuihoa 25 - Rolland Tauotaha 20 - Tuatini 20 - Teriieroo 20 - Turumai 20 - Faatau 20 - Maxime 20 - Omlta 25 - François Tiatia 30 - Mere Ah-Ki 20 - Téora
Rereao 30 - Mai Piirai 20 - Henere Patiare 20 - Tama Parua 10 - Sato 10 ■
Teriimâna Nuupure 10 - Aneti Fareura 10 - Terii Florès 10 - Teehu Paoaa
Faite 10 - Fion Tinito 10 - Takararo 10 - Kifa 15 - Taputua 5 - bioatai 5 Huria Ninau 5 - Tehamoana 5 - Lazaro Temaia 5 - Parea 5 - Maitu 5 ■ Tehaamaaa 5 - Tebinu Tauotaha 5 - lakoba Mao 5 - Tihoti Aimata 5 - Taihia 5
Rootuahine Parau 5 - Hugonnet 20 - Maire 40.
Amuihia : 805 farâne.
Mauruuru roa.
IWRTMBBiK Bwb F. JÜVENTIN
-
Rur du Commandant Desteemaf & A'v. Brrat
Fait partie de Vea Porotetani 1953