EPM_Vea Porotetani_195301.pdf
- extracted text
-
Te 58
O
le Matahiti
HOO
I
-
MATAHITI
TE
M
TENU ARE 1958
PREISS
Hihi 1.
—
HOÈ: E VA‘U TAEA
Direorau! -Gréranr.
-
4
Li orani oü^ou i
“la ora na oe ;
matahUi api 1953
la ora na tatou ” E ere aiiei teie te hoè reo ne-
henehe roa ta tatou i mataro uoa ? Ua faaroohia i te mau taiuie
farereiraa. Ua papaihia ei omuaraa i ta tatou mau lata.
“la ora na, la ora ua i te arolia o te Atua”. A ara tatou ia ore
teié aroharaa ia riro ci
reo
haavare.
atu le tahi taata i te tahi e : la ora oe e to utuafaia urne mai oia i taua taata ra i roto i te ohipa taero-ava
la parau
re, e
polie, eaha hoi te ora e roaa mai? Aita roa
e
te tahi atu ohipa
e
Ora, e o te polie anaè ïa.
la parau te tahi mau taata i te hoè taata tei rave i te ParauHaapae. la ora ua oe, a iiiu pai, haamauruuru, ia matou, eiaha
oe è peapea i te Parau-Haapae..E au teie reo “la ora ua’’
i te reo e “la polie oe”.
I Le pureràa no te Pô-Matahiti ua faaroo piiiepine tatou i teie
reo : “la ora na, to te Paroika, e te mau taniarii". Inaha, eaha
te liuru tei iteahia i mûri aè i te mau faaitoitoraa? E ere aiiei
te inmava ei faaturoriraa i te taata rii e ei totovaraa i te Haapaoraa.
E ia parau te hoè tiai i ta’na Paroika e “la ora na’’ e ia polie
e ia purara te mau nianioe na roto i ta’na mau peu, eaha hoi
te
auraa
mau no
teie
reo:
la ora na??
te tahi mau taata orero : la ora na oe e te nuEaha, e ora aiiei te nunaa i te mau ohipa faatupur.aa pea¬
pea, e i te mau pariraa e te mau faataèroraa i te aau taata. E
ora anei te nunaa i te mau ohipa atoa tei unie ia’na i rapae i
te mau ohipa o te faaroo ?
“
Te parau nei
naa
e.
Eiaha tatou
e
faariro i teie reo
i te Aroha o te
na
to tatou lîinaaro ia
Atua” ei
reo
ora
te
mau
auraa
liohonu, oia hoi “la ora
havare. la faaite rà teie
reo
i
taata.
Eaha taua ora ra? I te taime i i^arau
ai lesu i Ta’na mau PiPi * Ici ora na outou (loane 20/19) ua haapuai Oia i te aho i nia
ia raton
la ora
ma te
na
reo
tatou
A farii i te Varna Maitai (irava 22)
e :
i teie Matahiti
Varna Maitai, oia hoi te Ora
no
Ananahi !
Api na roto i te fariiraa i te
lesu i roto i to tatou aau.
/Inanahi !
( Mataio GjSi )
Eaha hoi te huru
tou
manao
ahanahi, e no te matahiti api ? Aita ta¬
puai nei tatou ia ite e te tapitapi nei te
no
i ite. Te hinaaro
i to ananahi.
Te horo nei te tahi pae e
ui i te feia pere-manaô, e i te mau
tâura e i te uiui i te mau varua ra, ia
nahi. Aue taua feia
moni e
e
ra
ite raton i te huru no ana¬
i te aroha rahi e. Ua mauà noa ta ratou
pohe to ratou varua.
nei lesu : EIAHA E TAPITAPI i to ananahi ra.
Te parau
Eiaha e feruri noa e, e eaha te huru
no ananahi. E mea ino
anei, e mea maitai anei ? E iteahia anei te hoè tau api, e te oaoa
e te hau, e aore râ e tomo tatou i te hoè anotau fifi, tei î i te
•oto
e
te mihi ?
Aita tatou i ite, e aita l’oa. O Te Atua ana’e tei ite.
EIAHA E TAPITAPI i to ananahi ra. No te aha ?
No te mea te ite papu nei tatou i na parau e piti :
Te vai nei to tatou Metua i te ao ra. E ere Oia te Atua atea.
E Atua fatata roa râ
“I
na
roto ia lesu. Hoè â huru
oia :
ànanahi, auanei, ananahi e a mûri noa’tu”, e ia tiaturi ta¬
tou la’na
e
tia’i.
Tupu noa’i te vero e te mata-are faatomo pahi, Oia to Tatou
Haapûraa
Tupu noa’i te ati e te mau pohe, Oia to tatou Ora,
Te haafatata papu atu nei tatou i te manaha hopea. Te tere
noa nei te hora i mua e tae noa’tu i te hora
hopea. Eita e tia
i te hoè mea ia tapea i te hora ë tere nei. Te fatata nèi te mahana e tae mai ai te Tamaiti
a
te Atua
ma
te Hanahana. I reira
te mau taata, te mau Basileia e to ratou mau Apooraa e haava-
hia’i.
VEA
POROTETANI
3
E mata ua rà outou i te imi i te Basileia o te Atua, e te Parau-tià na’ua
e amui-atoa-hia mai te mea ora ra ia oiitou.
(ir. 33). No reira, eiaha e tapitapi i to ananahi.
Te Tciu no fe faaoromairaa.
I te' auotau tahito ; mai te mea ua aua te tahi mm euemi i to
hoè oire, ma te ani oiioono i taua oire ra ia iriti oia i ta’iia raau
uputa, ua rave te raatira no te nuu i te hoè raveà ei faaaraararaa
hopeà.
Teie te raveà :
taua mori ama
ra
ua
tutullia hoè
i nia i te hoè
mori matai,
raau
faateiteihia’tura
rahi, i mua i te aro o to
te oire. Teie’te faaararaa : la ore te oire ia iriti i ta’na mau
uputa
hou te mori i
I te taime
e
polie ai, e mo‘u oia, aita e faahereheraa faahou.
polie ai te mori, i taua taime ihora ua hope te tau -,
te faaoromairaa.
no
Te ama
noa
te
maoro
no
ra
te taime e
nei â te mori no to te Atua faaoromairaa. Eaha
to tatou iritiraa i te
uputa o to tatou aau ?
ua tae te faaoromairaa i te otia
Te vai
hopea. A liaaniaparabole no te suke hotu-ore ta lesu i faatià ei
faaararaa ia tatou ( Luka 13/6-9 ).
Irava opani : “ Aore te Fatu i faaroaroa noa i Ta’na i
paraît
naô tatou i te
mai ra; e faaoroniai rahi rà to’na ia tatou ; aita roa i hinaaro
ia
e
polie tatou, ia noaa paatoa rà te tatarahapa ” (II Petero 3/9 ).
tiepefomîi pureraa no te
atoa
0
mau
Ekalesia
te /Aesia ! te ao nei.
E haapa‘o
faahouhia te hepetoma pure i te matamua no te/ '
matahiti, mai te 4 e tae noa’tu i te 10 no Tenuare.
;
Ua haamauhia teie ohipa faufaa rahi i te matahiti 1848. Uà *
amui hoè mai 800 auvaha porotetani no te mau Ekalesia e rave
'/
rahi no Europa, Asia, Afirita e Marite e ua
opua raton i te hoè
hepetoma pureraa i te matahiti hoè. Ei faaohieraa i te tahoèraa
i te
tuniu pure, ua
maiti raton hoè Tomite no te opéré i
nei. Ua maoro i teie nei to Ta¬
hiti amui-atoa-raa i taua ohipa ra. Ua iriti matou i te mau tuniu
pure lia roto i te reo tahiti, ia nehenehe ia tatou ia amui hoè
i te mau Ekalesia atoà. E pure tatou no te Parau a te Atua o
mau
te mau tumu-pure i te ao taatoa
tei riro ei Tuhaa-aia no'tatou ; c no le mau Ekalesia ia riro mau
POROTETANl
VEA
4,
lesu ; e no te mau nunaa e to raton jnan Faaterc
raton ei ite uo
te man ntnafare e te n‘i-api, e no te Ati-Inda, ia ora
raton i te Evanelia e na roto i le araraa o le Ekalesia no roto
mai i to’na laoto.
Han,
e no
E pnre noahia’i te man pnre haamaitairaa e te man pure tatarahapa na roto i te reo hnru ran, e i te man fenua e rave rahi,
e farii faatia te Atna ia raton mai te mca e na purehia raton ma
te aan hoè, te mana‘o hoè e te hinaaro hoè, e te tiàtnriraa i te
Atna, i Ta’na Tamaiti e te Varna Maitai.
E homa e, na ravai roa te man reo maaiania tei faaî iioa i
te fenna e te reva ei valiavaharaa e ei faaoooraa i te Atna, no reira
a rohi tatou i te faaîraa i te rai e te fenna i to tatou reo haa¬
maitairaa e te arneraa i to tatou Atna.
Te tiàoro nei taù reo ia leliova, e te faaroomai ra oia iaù i
ta’na moua moà ” Salamo 3/4.
“
ioroa rahi ra ;
Te nounou-na outou i te
vau
ia outou i te éà
a
(I Kori
na
la
te
i te aroha
Te AROHA
Te TIAI
Te
la ora tatou na roto i
te faai’oo i te AtuaMe'i a e ia Ie::u. Na
te fe roo e are, ta i ia
tatou iui rcto i te anahi O te pape i ahi no
te mau ati.
la
ora
na
roto i te
tatou
liai,
ma
pnre tnntnn-ore, e:
la tae to Oe ra Han,
e
a
lesn
Te vai nci te éà ; te
haere
mai,
e
ora
tatou
na
roto
te tahi j
te tahi e te here. Tei
han
i
te
man
niea
atoa O te AROHA ïa.
e.
FAAROO,
faaite
e
ra.
e
AROHA
(I Korin. 13/13).
te TIAI, e te
Tuaroi ei ferurïraa i feie tau api.
Isaia 12 13;
iica c rn'or.
raton... »,
.
«
.
.
malapô nu te éà aoir i
faariro Vau i te j:ouri ei marcunurumn i mua ia
E aratai Au i le nmii
e
VEA
Ei OMüRAA : Eaha te éà tei au ia tatou
hopea nei? E rave rahi te mau mana’o.
ia haere i te anotau
Te parau nei te tahi
ia outou i te éà
pac e : a pee mai ia matou, e na matou e faaite
mau. E nahea tatou e te hui-faaroo ? E tia anei
e
a
5
POROTETANI
ia tatou ia farii
Na te parau
ia pee noa i te mau mana’o taata ? Eita roa ïa.
te Atua e haamaramarama ia tatou. A hio i ta tatou
Tumu 1 : TE EA E PARAUHIA I TA
O te éà api
1.
irava :
TATOU IRAVA?
ïa o tei ore i iteahia e te taata matapô.
nia i to’na éà taliito i te hoè
E au te taata tei haere noa na
taata matapô, tei
ma te
noa
aravilii i te haere na nia i te éà ta’na i matau
turutootoo e te taio-liaere-noa-raa i Lo’na tuuraa avae, to’na
râ te vahi ta’na e
E ati rahi atura ïa to’na, ia na
iho ïa aveia ei aratai ia’na. E mea poto
roto ihoâ i te pouri.
haere
e
te éà
api to’na haere. To’na aravihi i nia iho i to’na éà tahito,
na
eriro ïa ei mea faufaa-ore ia na te éà itea-ore-hia e ana te haere.
Te vai nei te feia tei hinaaro i te
aratai i te matapô na nia i
api ta raton i manaô. E nahea rà raton tei titan onoono i
hoi e matapô atoa raton iho. Eaha ïa tei
tupu ia aratai le matapô i te matapô ? E ia hià apipili atoa ïa raua
i roto i te apoo (Mat. 15/14^. Aravihi noa'i ta raton mau ravea,
e taata matapô ihoà.
2. O te àé api ïa, o te Atua anaè te aratai.
Oia tei feariro i te pouri ei maramarama na roto ia lesu te
EA e te Mx\RAMARAMA mau. Na l’oto ia’na eita tatou e haere
matapô noa ma te fafa-haere i te mau tapao taata, e te tiatiiri
i to tatou aravihi faufaa-ore, mai te hoè taata tei liaere noa na
roto i te hoè faa hohonu. Eaha ta’na i ite??
E mea è râ te taata tei arataihia e te Atua. Te na te vahi
maramarama nei oia i te haere e te mahorahora maitai nei te
mau mea atoa i mua ia’na. Auaà te maramarama o te Parau
a te Atua, te'ite nei oia i te auraa mau no te mau mea e tupu
nei e te mau mea e tupu a mûri atu. Aita oia e tiaturi nei i te
mau tapura taata e te mau ré haavare no teie nei ao.
Manaô opani : Eaha ta tatou e ite nei i mua ia tatou no te
anotau apî e fatata mai nei? Te maitai anei e te hau, e aore râ
e peapea anei e te ati rahi ? E matapô mau to tatou hohoa e te
ite-ore i te mau itiea e tupu mai i roto i teie nei malahiti api, mai
te mea e o te paari e te mau ravea a te taata matapô tei aratai
te éà
te toroà aratai ? Inaha
•
ia tatou.
Salamo K) 11 : « E le Atua e, e
te éà ora...
.
riro Oe i te faaite mai ia’u i
PÜROTETANI
VEA
6
Te hiroà faaroo
I te
mau
Vea i mairi aeiiei, ua haapii-iioa-hia
tatou i te mau
hoi: te faaroo e te tiaturiraa ia lESU,
te tamaiti otahi a te Atua, to tatou Fatu, tei faiiauhia-mai i te
Noela, tei haamauiuihia, tei faasataurohia e tei polie i te Faraidetiimu
te Faaroo, oia
no
Poheraa. I teie Vea to tatou feruriraa i te jiarau rahi roa tei naô
mai e:
i te mahaiia toru ra, ua tiàfaahou mai Oia no te polie
«
mai ».
Ealia ta te tiàfaaliouraa no lesu
Teie ia : Ua riro te rè liopea
te
e
liaapii mai?
i te arolia a te Atua, i niàilio i
polie e te liara ta te eiiemi i faatupu i iiià i teie nei ao.
Aliiri te Logo, tei riro ei taata, i mau i te rima no te polie e
pouri, ua riro ïa te parau oaoa no te Ora e te Hau no Noela
faufaa-ore. Ua mauà noa te mau oliipa e te mau parau
ta lesu i rave e i poroliaere. Ua faufaa-ore atoa to tatou Haa-
te
ei
niea
paôraa-Faaroo.
Ua riro te Logo ei tino taata, ua tialiapa i ô tatou nei. Aore
te pouri i farii la’na, aita’toa to te ao e to’na ilio i ite la’na. Noa
atu... ua ora tei ora. Oia, e aita atu ai, te alepha e te oméga,
te matameliai e te faaliopea. E tià ia vai ia liaavî ia’na ? ?
Na roto ia lesu ua tià te Ture
e
ua
lioliôi
no
te Parau-tià
e no
te arolia
raua.
A feruri niaitai tatou i teie parau
liolionu : Na roto i te paparautià) inalia, ua au ia tatou te utua-polie.
Ua liara tatou paatoa ! Te utua o te liara, o te polie ïa. Na vai
rautià (e ia tià te
e
tià
rai
e
tatou ? Aita i tià
110
e
eita roa
i raro i te fenua ia faaore i teie
e
tià i te lioè mea i nià i te
utua-pohe o ta tatou mau
hara.
la tupu
apipiti te parau-tia ( oia hoi te tairiraa i te liara ) e
tae mai te Tamaiti a te Atua. Aita oia i liara. Ua
farii Oia i te utua-pohe, ia tià te ture. Ua tuu Oia i ta tatou hara
té
arolia,
ua
i nia la’na e
ua
amo
i te utua. No te rahi
o
To’na arolia
e
aroha rahi no to tatou Atua, ua riro Oia ei Tusia-taraehara.
te
-
E farii anei tatou i teie parau ma te
faaroo e te oaoa ? Aita
atura e faahaparaa i te feia tei faaroo e tei tiàturi ia lesu o tei
hopoi-è i ta tatou mau hara e i te utuà-pohe no ta tatou nei hara.
E mai te mea, ua pohe lesu no ta tatou hara, iiialia aita Oia
i mau i roto i te vairaa tupapau, e ua faatiàhia Oia i nia, ia vai
ora noa
no
Oia ei aratai ia tatou na te éà Hau. Riro atura te oaoaraa
te tiàfaahouraa ei tuniu
no
to tatou oaoaraa i te tau Noela.
Ahiri
lésa, tei fanau mai i Betelehema, i mau i roto i te me-
iiema
no
losepha Arimataio, ua riro to’na fanauraa ei mea fau-
faa-ore. Ua ore ïa te
oaoaraa no
Noela
e
te arueraa no te man
melahi atoa.
tatou nei Papa :
fanfaa-orç to outou
na ïa outou ma ta outou hara atoa.. . »
A taio mai na i te Parau
a
te Atua, to
aita hoi te Mesia i faatiàhia ra, e mea
«
e
.«
faaroo, te vai
noa
I Korinetia 15/17,
Eaha outou e imi ai i tei ora, i te vairaa o te
«
Imka
pohe ? »
24/5.
0 Vau te matamehai e te faahopea... o Vau teie e
«
ora nei,
pohe noa’i Au, e, iualia, e tià Vau i te oraraa e a mûri noa’tu,
Amene ». Apok. 1/17,18.
parau rii api
1.
Ta tatou mau Haapiiraa : Ua manuia maitai te mau hiôpoàraa i Papeete e i Uturoa. Ua mauruuru te mau orometua haapii tamarii, no te mea aita to ratou rohirohi i mauà faufaa-ore
—
noa.
E parau api oaoa te hoiraa mai no M'"' Pei’rier tei ore i mana'ohia e hoi faahou mai oia. Ua tapae mai to’na pahi i te 3
no
Titema.
ua toniohia i Uturoa te “Internat”, oia
api no te mau tamarii. Ua tauturu maitai
te Apooraa Rahi no te fenua e te tahi mau Paroika no te Tuhaa
4 i taua ohipa tumu ra.
I te 18 no Titema, ua tomohia te fare-putuputuraa api i Tiarei,
oia hoi BETELEHEMA ( i te Vea i mua teie mau parau e faaravaihia’i ).
2.
OROFARA : Ua manuia roa te aufauraa i HAAPAPE
( 4.430 tara ) e i PAPENOO ( 3.623 tara ) no te paturaai te fare
tuati. Ua reva to tatou tuati vahiné o M'‘® Loyer na nia i te pahi
ra o PORIONUU no te tii-haere i te mau hoa lepera i Maareva,
I te-11
no
Titema,
hoi te fare iTohoraa
—
i RAPA
3.
—
e
i TUPUAI.
HEREMONA : Te haamauruuruhia nei to PIRAE-ARUE,
tei horoà mai i te niau no te faaotiraa
nei â te ohipa i mûri.
4.
—
i
na fare
pipi. Te vai
Te mau maitiraa no te 18 no Tenttare 1953 ;
E te feia Pofotetani e, a feruri maitai, a hi‘o i te mau auvaha
VEA
8
e
au
POROTETANI
ia maililiia, ia ore tatou ia totova
raa-Porotetani
na
i ta tatou iho Haapa'o
maitiraa.
roto i te huru o ta tatou
Te /ïlaitirsa eaha ïa !
( Parmi irili-poio-bin mai, no voto i te Vea Maohi no te Amuiraa
te maii maohi no Kaladoni e no te mau j'emia Loijanii : Le
Messager )
1 te matamua ua horoàhia te maua maitiraa i te feia rarahi
110 te fenua. Area rà i teie iiei ua horoàhia ïa i te feia’toa tei ite
i te papai e te taiô. Ua lü.OÜÜ leia maiti maohi i ô tatou i teie
iiei. E ohipa api teie te tià ia tatou ia hiôpoa maitai. E ere te
tiketi maitiraa i te hoè ohipa tamarii, e aore rà e ohipa faateoteoraa, e ohipa rahi râ e te feruriraa liohonu.
Te vai ra te feia e titan ia maiti ia ratou. Te haaparuparu
O
“
nei ia ratou i to tatou feruriraa ua roto i la ratou parau navenave : “ te faaohu iieï ratou ia tatou i roto i ta ratou mau paero
Aita’tu ta ratou e tiaturiraa, maori râ ta ratou rê.
Teie te fifi o te maitiraa, o te imiraa ïa e :
0 vai te taata parau-
ohipa anaè e haapapu.... la maitai ra
ua maitai ïa ; la ino ra na tatou iho i maiti i ino ai. Te maitiraa
tià, e ohipa rahi ïa. Areà te maitiraa hape, e ati rahi roa ïa. la
maramarama maitai te manaô e tià’i. No reira i opanihia’i te hootià ? Na te hoturaa o te
raa ava i
te rnahana maitiraa.
E feruriraa rave atà te maitiraa i te feia maitatai mau, no roto
mai i te mau tabula i‘oa o te feia e maitihia. Eaha mau to ratou
huru roto ? E te mau opuaraa
faatere ?
E
mea
mea
ohie
roa
flfi rahi râ te
ta ratou i opua?(Ovai to ratou
te roaàraa mai ia tatou te mana maitiraa, e e
raveraa.
E nahea te taata tei
ore
i ite i te
feruri : 0 vai te taata tano e o vai te taata tano-cre ??? Eaha te
huru no te faatereraa maramarama e no te faatereraa pouri ?
E mana rahi to tatou na roto i te maitiraa. E maiti anei tatou
i te ino e aore râ i te maitai ? A faaineine maitai e ia tae i te
taime mau, a maiti anaè tatou na roto i te maramarama, na roto
i te hau, te aroha e te tura.
/Honi Taufuru Vea
Naina a
Simiona
Maurüuhu.
Ame: Hiti v. 160; Fare .• Alex Mervin 130; Mataiva:
Tioo 20; F/roe.-Teata Vairaa 60; Papeete: Maeta v. 20
20; Faaa: M"’" Leverd 60:
Anmibia: 470 E®
Imprimerie Eue F. Juventin
—
Papeete, Tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1953