EPM_Vea Porotetani_195301.pdf
- Texte
-
Te 58
le Matahiti
O
HOO
I
-
TENU ARE 1958
HOÈ: E VA‘U TAEA
MATAHITI
TE
M
PREISS
orani
oü^ou i
Hihi 1.
—
Direorau! -Gréranr.
-
4
Li
“la
ora na oe
;
la
ora na
matahUi api 1953
tatou ” E ere aiiei teie te
hoè
reo ne-
henehe roa ta tatou i mataro uoa ? Ua faaroohia i te mau taiuie
farereiraa. Ua papaihia ei omuaraa i ta tatou mau lata.
“la
ora
na,
la
ora ua
teié aroharaa ia riro ci
i te arolia
reo
o
te Atua”. A ara tatou ia ore
haavare.
atu le tahi taata i te tahi e : la ora oe e to utuafamai oia i taua taata ra i roto i te ohipa taero-ava
te tahi atu ohipa polie, eaha hoi te ora e roaa mai? Aita roa
Ora, e o te polie anaè ïa.
la parau te tahi mau taata i te hoè taata tei rave i te Paraula parau
re, e
e
e
ia
urne
iiiu pai, haamauruuru, ia matou, eiaha
i te Parau-Haapae..E au teie reo “la ora ua’’
i te reo e “la polie oe”.
I Le pureràa no te Pô-Matahiti ua faaroo piiiepine tatou i teie
reo : “la ora na, to te Paroika, e te mau taniarii". Inaha, eaha
te liuru tei iteahia i mûri aè i te mau faaitoitoraa? E ere aiiei
te inmava ei faaturoriraa i te taata rii e ei totovaraa i te Haapaoraa.
E ia parau te hoè tiai i ta’na Paroika e “la ora na’’ e ia polie
e ia purara te mau nianioe na roto i ta’na mau peu, eaha hoi
Haapae. la
oe
te
ora ua oe, a
è peapea
auraa
mau no
teie
reo:
la
ora
na??
nei te tahi mau taata orero : la ora na oe e te nue ora aiiei te nunaa i te mau ohipa faatupur.aa pea¬
pea, e i te mau pariraa e te mau faataèroraa i te aau taata. E
ora anei te nunaa i te mau ohipa atoa tei unie ia’na i rapae i
te mau ohipa o te faaroo ?
“
Te parau
naa
e.
Eaha,
Eiaha tatou
e
i te Aroha
na
faariro i teie
reo
auraa
Atua” ei
reo
havare. la faaite rà teie
te
o
to tatou lîinaaro ia
Eaha taua
Pi * Ici
ora
mau
ma
te
na
tatou
ai lesu i Ta’na
ua haapuai Oia i te aho
A farii i te Varna Maitai (irava 22)
e :
i teie Matahiti
Varna Maitai, oia hoi te Ora
i
no
Ananahi !
Api
na
Pii nia
mau
(loane 20/19)
reo
ora
reo
taata.
te
ra? I te taime i i^arau
ora na outou
ia raton
la
ora
ora
liohonu, oia hoi “la
roto i te fariiraa i te
lesu i roto i to tatou
aau.
/Inanahi !
( Mataio GjSi )
Eaha hoi te huru
tou
no
i ite. Te hinaaro
ahanahi,
e no
te matahiti api
puai nei tatou ia ite
e
? Aita ta¬
te tapitapi nei te
i to ananahi.
manao
Te horo nei te tahi pae e ui i te feia pere-manaô, e i te mau
e i te uiui i te mau varua ra, ia ite raton i te huru no ana¬
nahi. Aue taua feia ra i te aroha rahi e. Ua mauà noa ta ratou
tâura
moni
e
e
pohe to ratou
varua.
Te parau nei lesu : EIAHA E TAPITAPI i to ananahi ra.
Eiaha e feruri noa e, e eaha te huru no ananahi. E mea ino
anei,
e
te
•oto
e mea
hau,
maitai anei ? E iteahia anei te hoè tau api, e te oaoa
râ e tomo tatou i te hoè anotau fifi, tei î i te
e aore
te mihi ?
e
Aita tatou i ite, e aita l’oa. O Te Atua ana’e tei ite.
EIAHA E TAPITAPI i to ananahi
No te
No te aha ?
ra.
te ite papu nei tatou i na parau e piti :
Te vai nei to tatou Metua i te ao ra. E ere Oia te Atua atea.
mea
E Atua fatata
“I
roa
râ
na
roto ia lesu. Hoè â huru
ànanahi, auanei, ananahi
tou la’na
e
e a
mûri noa’tu”,
e
oia
:
ia tiaturi ta¬
tia’i.
Tupu noa’i te vero e te mata-are faatomo pahi, Oia to Tatou
Haapûraa
Tupu noa’i te ati e te mau pohe, Oia to tatou Ora,
Te haafatata papu atu nei tatou i te manaha hopea. Te tere
noa nei te hora i mua e tae noa’tu i te hora
hopea. Eita e tia
i te hoè mea ia tapea i te hora ë tere nei. Te fatata nèi te mahana
te
e
mau
hia’i.
tae mai ai te Tamaiti
taata, te
mau
Basileia
a
e
te Atua
ma
to ratou
te Hanahana. I reira
mau
Apooraa
e
haava-
VEA
E mata
ua
POROTETANI
rà outou i te imi i te
rau-tià na’ua
e
(ir. 33). No reira, eiaha
I te' auotau tahito
ma
uputa, ua
te ani
rave
oiioono
te raatira
Atua,
e
te Pa-
ia oiitou.
ora ra
fe faaoromairaa.
no
mai te
;
te
o
mea
tapitapi i to ananahi.
e
Te Tciu
hoè oire,
Basileia
amui-atoa-hia mai te
3
no
te tahi
mea ua aua
i taua oire
te
nuu
ra
mm euemi i to
ia iriti oia i ta’iia raau
i te hoè raveà ei faaaraara-
hopeà.
raa
Teie te raveà
taua mori
tutullia hoè
ua
:
ama ra
i nia i te hoè
te oire. Teie’te faaararaa
la
:
ore
mori matai,
raau
rahi, i
faateiteihia’tura
i te
mua
te oire ia iriti i ta’na
aro o
mau
hou te mori i
I te taime
e
to
uputa
polie ai, e mo‘u oia, aita e faahereheraa faahou.
polie ai te mori, i taua taime ihora ua hope te tau
-,
te faaoromairaa.
no
Te
ama
noa
te
maoro
ra
te taime
no
nei â te mori
no
to tatou iritiraa i te
e
ua
to te Atua
faaoromairaa. Eaha
uputa
o to tatou aau ? Te vai
tae te faaoromairaa i te otia
hopea. A liaania-
naô tatou i te
parabole no te suke hotu-ore ta lesu i faatià ei
( Luka 13/6-9 ).
opani : “ Aore te Fatu i faaroaroa noa i Ta’na i paraît
faaararaa ia tatou
Irava
mai ra; e
ia
faaoroniai rahi rà to’na ia tatou
polie tatou, ia
noaa
tiepefomîi
aita
roa
i hinaaro
paatoa rà te tatarahapa ” (II Petero 3/9 ).
haapa‘o faahouhia te hepetoma
matahiti, mai te 4
e
pure i te matamua
tae noa’tu i te 10 no Tenuare.
Ua haamauhia teie
ohipa faufaa rahi i te matahiti
amui hoè mai 800 auvaha
rahi
no
i te
mau
e
pureraa no te mau Ekalesia
0 te /Aesia ! te ao nei.
atoa
E
;
porotetani
no
te
mau
no
te/
1848. Uà *
Ekalesia
e rave
Europa, Asia, Afirita e Marite e ua opua raton i te hoè
hepetoma pureraa i te matahiti hoè. Ei faaohieraa i te tahoèraa
te
mau
tuniu pure, ua
maiti raton hoè Tomite
no
'
;
te opéré
i
tumu-pure i te
ao taatoa nei. Ua maoro i teie nei to Ta¬
hiti amui-atoa-raa i taua ohipa ra. Ua iriti matou i te mau tuniu
pure lia roto i te reo tahiti, ia nehenehe ia tatou ia amui hoè
i te mau Ekalesia atoà. E pure tatou no te Parau a te Atua o
tei riro ei Tuhaa-aia no'tatou ; c no le mau Ekalesia ia riro mau
'/
POROTETANl
VEA
4,
lesu
raton ei ite uo
; e no
te mau nunaa e to raton jnan
Faaterc
te man ntnafare e te n‘i-api, e no te Ati-Inda, ia ora
raton i te Evanelia e na roto i le araraa o le Ekalesia no roto
mai i to’na laoto.
Han,
e no
E pnre noahia’i te man pnre haamaitairaa e te man pure tatarahapa na roto i te reo hnru ran, e i te man fenua e rave rahi,
e farii faatia te Atna ia raton mai te mca e na purehia raton ma
te aan hoè, te mana‘o hoè e te hinaaro hoè, e te tiàtnriraa i te
Atna, i Ta’na Tamaiti e te Varna Maitai.
E homa e, na ravai roa te man reo maaiania tei faaî iioa i
te fenna e te reva ei valiavaharaa e ei faaoooraa i te Atna, no reira
a rohi tatou i te faaîraa i te rai e te fenna i to tatou reo haa¬
maitairaa e te arneraa i to tatou Atna.
Te tiàoro nei taù reo ia leliova, e te faaroomai ra oia iaù i
ta’na moua moà ” Salamo 3/4.
“
ioroa rahi ra ;
Te nounou-na outou i te
vau
ia outou i te éà
a
tatou na roto i
te faai’oo i te AtuaMe'i a e ia Ie::u. Na
te fe roo e are, ta i ia
tatou iui rcto i te anahi O te pape i ahi no
te mau ati.
la
(I Kori
na
la
Te AROHA
Te TIAI
Te
ora
la
ora
na
roto i te
tatou
liai,
ma
te
pnre tnntnn-ore, e:
la tae to Oe ra Han,
e
a
lesn
Te vai nci te éà ; te
haere
mai,
e.
FAAROO,
e
faaite
e
ra.
e
ora
tatou
i te aroha
te tahi
han
i
atoa
O
e
te
na
roto
te tahi j
te here. Tei
man
niea
te AROHA ïa.
AROHA
(I Korin. 13/13).
te TIAI, e te
Tuaroi ei ferurïraa i feie tau api.
Isaia 12 13;
iica
c
rn'or.
raton... »,
.
«
.
.
malapô nu te éà aoir i
faariro Vau i te j:ouri ei marcunurumn i mua ia
E aratai Au i le nmii
e
VEA
Ei OMüRAA
:
Eaha te éà tei
au
ia tatou ia haere i te anotau
hopea nei? E rave rahi te mau mana’o.
Te parau nei te tahi
ia outou i te éà
pac e : a pee mai ia matou, e na matou e faaite
mau. E nahea tatou e te hui-faaroo ? E tia anei
e
a
ia pee noa i te mau mana’o taata ?
te Atua e haamaramarama ia tatou.
Tumu 1
:
5
POROTETANI
ia tatou ia farii
Eita roa ïa. Na te parau
TE EA E PARAUHIA I TA
A hio i ta tatou irava :
TATOU IRAVA?
i iteahia e te taata matapô.
na nia i to’na éà taliito i te hoè
taata matapô, tei aravilii i te haere na nia i te éà ta’na i matau
ma te turutootoo e te taio-liaere-noa-raa i Lo’na tuuraa avae, to’na
noa iho ïa aveia ei aratai ia’na. E mea poto râ te vahi ta’na e
haere e na roto ihoâ i te pouri. E ati rahi atura ïa to’na, ia na
te éà api to’na haere. To’na aravihi i nia iho i to’na éà tahito,
eriro ïa ei mea faufaa-ore ia na te éà itea-ore-hia e ana te haere.
Te vai nei te feia tei hinaaro i te aratai i te matapô na nia i
te éà api ta raton i manaô. E nahea rà raton tei titan onoono i
te toroà aratai ? Inaha hoi e matapô atoa raton iho. Eaha ïa tei
tupu ia aratai le matapô i te matapô ? E ia hià apipili atoa ïa raua
i roto i te apoo (Mat. 15/14^. Aravihi noa'i ta raton mau ravea,
1.
E
O te éà
api ïa
te taata tei
au
o tei ore
haere noa
matapô ihoà.
api ïa, o te Atua anaè te aratai.
Oia tei feariro i te pouri ei maramarama na roto ia lesu te
EA e te Mx\RAMARAMA mau. Na l’oto ia’na eita tatou e haere
matapô noa ma te fafa-haere i te mau tapao taata, e te tiatiiri
i to tatou aravihi faufaa-ore, mai te hoè taata tei liaere noa na
roto i te hoè faa hohonu. Eaha ta’na i ite??
E mea è râ te taata tei arataihia e te Atua. Te na te vahi
maramarama nei oia i te haere e te mahorahora maitai nei te
mau mea atoa i mua ia’na. Auaà te maramarama o te Parau
a te Atua, te'ite nei oia i te auraa mau no te mau mea e tupu
nei e te mau mea e tupu a mûri atu. Aita oia e tiaturi nei i te
mau tapura taata e te mau ré haavare no teie nei ao.
Manaô opani : Eaha ta tatou e ite nei i mua ia tatou no te
anotau apî e fatata mai nei? Te maitai anei e te hau, e aore râ
e peapea anei e te ati rahi ? E matapô mau to tatou hohoa e te
ite-ore i te mau itiea e tupu mai i roto i teie nei malahiti api, mai
te mea e o te paari e te mau ravea a te taata matapô tei aratai
e
taata
2.
O te àé
•
ia tatou.
Salamo K) 11
te éà
ora...
.
: «
E le Atua
e,
e
riro Oe i te faaite mai ia’u i
PÜROTETANI
VEA
6
Te hiroà faaroo
I te
Vea i mairi aeiiei, ua
mau
haapii-iioa-hia tatou i te
mau
hoi: te faaroo e te tiaturiraa ia lESU,
te tamaiti otahi a te Atua, to tatou Fatu, tei faiiauhia-mai i te
Noela, tei haamauiuihia, tei faasataurohia e tei polie i te Faraidetiimu
te Faaroo, oia
no
Poheraa. I teie Vea to tatou feruriraa i te jiarau rahi roa tei naô
e: « i te mahaiia toru ra, ua tiàfaahou mai Oia no te polie
mai
mai
».
Ealia ta te tiàfaaliouraa
lesu
no
e
liaapii mai?
liopea i te arolia a te Atua, i niàilio i
polie e te liara ta te eiiemi i faatupu i iiià i teie nei ao.
Aliiri te Logo, tei riro ei taata, i mau i te rima no te polie e
te pouri, ua riro ïa te parau oaoa no te Ora e te Hau no Noela
ei niea faufaa-ore. Ua mauà noa te mau oliipa e te mau parau
ta lesu i rave e i poroliaere. Ua faufaa-ore atoa to tatou Haapaôraa-Faaroo.
Ua riro te Logo ei tino taata, ua tialiapa i ô tatou nei. Aore
te pouri i farii la’na, aita’toa to te ao e to’na ilio i ite la’na. Noa
atu... ua ora tei ora. Oia, e aita atu ai, te alepha e te oméga,
te matameliai e te faaliopea. E tià ia vai ia liaavî ia’na ? ?
Teie ia
:
Ua riro te rè
te
Na roto ia lesu
e
lioliôi
ua
ua
tià te Ture
no
te Parau-tià
e no
te arolia
raua.
A feruri niaitai tatou i teie parau
liolionu : Na roto i te pa(e ia tià te parautià) inalia, ua au ia tatou te utua-polie.
liara tatou paatoa ! Te utua o te liara, o te polie ïa. Na vai
rautià
Ua
e
tià
rai
e
tatou ? Aita i tià
110
i
raro
eita
e
roa e
i te fenua ia faaore i teie
tià i te lioè
utua-pohe
o
mea
i nià i te
ta tatou mau
hara.
la
tupu apipiti te parau-tia ( oia hoi te tairiraa i te liara ) e
ua tae mai te Tamaiti a te Atua. Aita oia i liara. Ua
farii Oia i te utua-pohe, ia tià te ture. Ua tuu Oia i ta tatou hara
té
arolia,
i nia la’na
aroha rahi
e
no
ua
amo
i te utua. No te rahi
to tatou
Atua,
ua
o
To’na arolia
e
riro Oia ei Tusia-taraehara.
E farii anei tatou i teie parau ma
te
-
te faaroo e te oaoa ? Aita
atura e faahaparaa i te feia tei faaroo e tei tiàturi ia lesu o tei
hopoi-è i ta tatou mau hara e i te utuà-pohe no ta tatou nei hara.
E mai te mea, ua pohe lesu no ta tatou hara, iiialia aita Oia
i mau i roto i te vairaa tupapau, e ua faatiàhia Oia i nia, ia vai
ora noa
no
Oia ei aratai ia tatou
te tiàfaahouraa ei tuniu
na
no
te éà Hau. Riro atura te
oaoaraa
to tatou oaoaraa i te tau Noela.
Ahiri
iiema
lésa, tei fanau mai i Betelehema, i mau i roto i te meno
losepha Arimataio,
faa-ore. Ua
ore
ïa te
ua
oaoaraa no
riro to’na fanauraa ei mea fauNoela
e
te arueraa no te man
melahi atoa.
A taio mai
Atua, to tatou nei Papa :
fanfaa-orç to outou
ïa outou ma ta outou hara atoa.. . »
i te Parau
na
a
te
aita hoi te Mesia i faatiàhia ra, e mea
«
e
.«
faaroo, te vai
I Korinetia
Eaha outou
«
Imka
noa
na
15/17,
e
imi ai i tei ora, i te vairaa o te
pohe ?
»
24/5.
faahopea... o Vau teie e ora nei,
pohe noa’i Au, e, iualia, e tià Vau i te oraraa e a mûri noa’tu,
Amene ». Apok. 1/17,18.
0 Vau te matamehai
«
e
te
parau rii api
1.
Ta tatou mau Haapiiraa : Ua manuia maitai te mau hiôpoàraa i Papeete e i Uturoa. Ua mauruuru te mau orometua haapii tamarii, no te mea aita to ratou rohirohi i mauà faufaa-ore
—
noa.
E parau api oaoa te hoiraa mai no M'"' Pei’rier tei ore
na'ohia e hoi faahou mai oia. Ua tapae mai to’na pahi
no
i mai te 3
Titema.
I te-11 no Titema, ua toniohia i
hoi te fare iTohoraa api no te mau
Uturoa te “Internat”, oia
tamarii. Ua tauturu maitai
Apooraa Rahi no te fenua e te tahi mau Paroika no te Tuhaa
ohipa tumu ra.
I te 18 no Titema, ua tomohia te fare-putuputuraa api i Tiarei,
oia hoi BETELEHEMA ( i te Vea i mua teie mau parau e faaravaihia’i ).
2.
OROFARA : Ua manuia roa te aufauraa i HAAPAPE
( 4.430 tara ) e i PAPENOO ( 3.623 tara ) no te paturaai te fare
tuati. Ua reva to tatou tuati vahiné o M'‘® Loyer na nia i te pahi
ra o PORIONUU no te tii-haere i te mau hoa lepera i Maareva,
te
4 i taua
—
i RAPA
3.
—
e
i TUPUAI.
HEREMONA : Te haamauruuruhia nei to PIRAE-ARUE,
tei horoà mai i te niau no te faaotiraa
nei â te ohipa i mûri.
4.
—
Te
mau
maitiraa
no
i
na
fare pipi. Te vai
te 18 no Tenttare
1953 ;
te mau auvaha
E te feia Pofotetani e, a feruri maitai, a hi‘o i
e
au
POROTETANI
VEA
8
ia maililiia, ia ore tatou
raa-Porotetani
na
ia totova i ta tatou iho Haapa'o
maitiraa.
roto i te huru o ta tatou
Te /ïlaitirsa eaha ïa !
( Parmi irili-poio-bin mai, no voto i te Vea Maohi no te Amuiraa
te maii maohi no Kaladoni e no te mau j'emia Loijanii : Le
Messager )
1 te matamua ua horoàhia te maua maitiraa i te feia rarahi
110 te fenua. Area rà i teie iiei ua horoàhia ïa i te feia’toa tei ite
i te papai e te taiô. Ua lü.OÜÜ leia maiti maohi i ô tatou i teie
iiei. E ohipa api teie te tià ia tatou ia hiôpoa maitai. E ere te
tiketi maitiraa i te hoè ohipa tamarii, e aore rà e ohipa faateoteoraa, e ohipa rahi râ e te feruriraa liohonu.
Te vai ra te feia e titan ia maiti ia ratou. Te haaparuparu
O
“
nei ia ratou i to tatou feruriraa ua roto i la ratou parau navenave : “ te faaohu iieï ratou ia tatou i roto i ta ratou mau paero
Aita’tu ta ratou e tiaturiraa, maori râ ta ratou rê.
Teie te fifi
o
te maitiraa, o te
imiraa ïa
e :
0 vai te taata parau-
ohipa anaè e haapapu.... la maitai ra
ua maitai ïa ; la ino ra na tatou iho i maiti i ino ai. Te maitiraa
tià, e ohipa rahi ïa. Areà te maitiraa hape, e ati rahi roa ïa. la
maramarama maitai te manaô e tià’i. No reira i opanihia’i te hootià ? Na te hoturaa
raa ava
mai i te
mau
rave
mea
ohie
atà te maitiraa i te feia maitatai mau, no roto
tabula i‘oa
huru roto ? E te
faatere ?
E
te
i te rnahana maitiraa.
E feruriraa
mea
o
mau
roa
flfi rahi râ te
o
Eaha mau to ratou
ta ratou i opua?(Ovai to ratou
te feia e maitihia.
opuaraa
te roaàraa mai ia tatou te mana maitiraa, e e
raveraa.
E nahea te taata tei
ore
i ite i te
feruri : 0 vai te taata tano e o vai te taata tano-cre ??? Eaha te
huru no te faatereraa maramarama e no te faatereraa pouri ?
E mana rahi to tatou na roto i te maitiraa. E maiti anei tatou
i te ino e aore râ i te maitai ? A faaineine maitai e ia tae i te
taime mau, a maiti anaè tatou na roto i te maramarama, na roto
i te hau, te aroha e te tura.
/Honi Taufuru Vea
Naina a
Simiona
Maurüuhu.
Ame: Hiti v. 160; Fare .• Alex Mervin 130; Mataiva:
Tioo 20; F/roe.-Teata Vairaa 60; Papeete: Maeta v. 20
20; Faaa: M"’" Leverd 60:
Anmibia: 470 E®
Imprimerie Eue F. Juventin
—
Papeete, Tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1953