EPM_Vea Porotetani_195212.pdf
- extracted text
-
'ff-52 O te Matahiti
-
HOO I TE
TITEMA 1952
MATAHITI
HOÊ :
-
Hihi 12;
B VA.‘ü TARA.
M. PREISS. Directeur-Gérant.
NQËLA 1952
Irava: loane 1111:
«
I haere mai
net
Oia i o’ua ihora, e aore
to’na ihora laata i ite alu ia’na ».
Uinut makumia : E ere anei le maliana NOELA i te hoè oroa
rahi oaoa ?
Teic te pahonoraa ;
Oia.
Eaha te tumii?Teie ïa: Ua fanaii mai te TA5ÎA moà, tohiihia
le maii perot'eta mai lahito auiiii mai à, e o tei tiai-iioa-hia e
Jj? feia atoa tei tiaturi papii i te mao tohu no to te Me:sia taera mai.
Mai, te mea iia tiaoro te reo aroha no l'saia i to’na ra tau ia
leho^ e: « Aliiri oe i hahae mai i te ra‘i e pou mai ai. . »,
inaliK iiîi pahono mai te Atua, e i te tau mau ra, lui toiio Oia i
Ta’na' Tamaiti i rotopu ia tatou nei.
Aita te Atua i liaavare. Ua fanau mai te ORA i te tau ta te xAtua
i faaau. Ua a‘o haere lesu i te parau oaoa no te Basileia, ua pohe
Oia ei taraehara, ua tia faahou oia e ua hoi ma te hanahana i
to’na Metua ra. Ua rave Oia i te reira ia hauhia to tatou.
la oaoa roa tatou e tia’i. No te mea ua tupu te mau tohu matamua no to te Mesia pouraa mai e tupu papu atoa te mau tohu
e rave rahi no To’na hoiraa mai.
sÊ
E hoi mai Oia, e parau papu roa teie parau.
Ahea Oia e hoi mai ai ? I te taperaa mahana anei,
i te luiraa
pô anei, i te aahiata anei ? Ananahi anei? Aita tatou i ite. A ara
a
ara noa ma
te fiu ore.
Uiraa piti : E ere anei te mahana NOELA i te hoc oroà faatnpuraa peapeà ?
Teie te
2
VEA
Eaha te lunm? Teic ïa : Aita
Te hurii à te huru. Te tiipu nei
mau
t
POROTÈIANI
e
hau,
e
aita e
oaoaraa mau.
à te mau ino ei lotovaraa i te
taata, le uiau uluafare. Aita te mau hamaui-iuo-raa i faaea,
mai le
mau
c
lia
tae uoa’tii i te
e
mau
otia
uo
teie riei ao.
Ua haavare auei te reo o te melahi o tei hiniene i te pô
e :
o
«
NOELÀ
Ei hau to teie nei ao e ia ite-au-hia mai te taata nei ? Luka 2/14.
Aita te melahi i haavare. Ua tae mai te Hau, ua faatupu te Arii
te Hau i te parau e hauhia’i tatou. Aita râ te pouri i farii atu.
I te
pô i fauau mai ai te Mesia, aita hoè fare tipaeraa i farii
ia loseplia ma. Ua taoto maitai to Betelehema e to lerusalema i to
ratou mau roi. E riro paha e ua arearea iioa
inu i te maa tae'ro.
te tahi pae ma te
Aita hoi To’ua iho uLuafare, oia hoi Iseraela, te utuafare no
Aberahama, Isaaka
e
o
iho taata i ite ia’na
e
ua
lakoba, i farii oaoa ia’na. Aore To’na
riro te "afata maa a te animala, e te
Satauro raau taratara, e te menema ofai toètoè, ei tuaroi no te
Arii o te Hau.
Na roto i to raton maamaa e te pouri, ua tiahi to teie nei ao i
te hau mau, e te oaoa, e te hanahana i rapae. a riro
ao ei fare
tipaeraa na te mihi, te oto, e te mau
nei
x’au, e tae roa mai
I teie NOELA
ma
noâ’i teie
ino huru
i teie uei mahana.
1952, te haere nei â lesu na roto i teie nei ao
te imi i te fare tipaeraa ei nohoraa na te Hau e-te Oaoa. E farii
anei to tatou aau, to tatou utuafare, to tatou oire
la’na ma te
pure e te himene baamaitai ?
E aore rà e haapae atoa tatou la’na ma te tapapa atu
aau
•
i te mau
ohipa areai-earaa ei faataeroraa i te tino e te varua ?
Ua nahea te feia inaamaa? 1 haere mai nei Oia i o’na ihora,
aore lo’na ihora taata i ite atu la’na.
V-
O vai mâ te feia o tei riro ei matamiia roa tei ile i te
parau
apî oaoa rahi, oia hoi te faiiauraa no lesu ?
Te feia ona anei ? Te hui mana anei i te
pae o te hau e i te
pae o te Haapaoraa Faaroo ? Aore roa ïa,
O vai mâ tei ite na mua roa i te Haiiahana a te
Atua, e tei
faaroo i to te rai umereraa, e tei
tahopu i te Tamaiti a te Atua
i roto i te Phatene ?
Tcie te paiwnoraa: O te feia haèhaa roa ïa, oia hoi te feia faaanimala. Ua liai raton i ta raton mau nânà i taua
pô ra,
Ahiri ratou i laoto noa, ma te liai-ore i ta raton man animala
iti,
aita roa raton i ite i te man inea faahiahia l'oa tei
amu
tana^po ra,
tnpn maere i
4
VEA
Ua haapa‘o rà
Eaha taiia
0'
POROTETANI
raton i te maü araraa i te pô.
mau
araraa
ra ?
■A-
Tai'oraa Roma : Araraa matamiia : mai te hora G
roa i te hora 9 i te pô.
aliiahi e tae
Araraa piti :
Mai te hora 9 haere roa’i i te hora 12 i te pô.
hora 12 i te pô e tae roa te hora 3.
Araraa maha: iStai te hora 3 e tae roa i te hora 6 i te poipoi.
Araraa toru : Mai te
Taioraa Ati-Iuda: Araraa matamua : Mai te hora 6 ahiahi tae noa
atu i te hora 10 pô.
piti:
Mai te hora 10 i te pô e tae aoa’tii te hora 2.
Araraa toru: Mai te hora 2 haere roa’i i te hora 6 i te poipoi.
Araraa
Ua tiai raton i te mau araraa i te pô e na ite raton i
E nahea tatou i te tan
te Fatu.
hopea nei???
faaararaa faaitehia e te
24/27 : “ E au hoi te haerea mai 5 te Tamaiti a te
taata nei i te uira e auajia i te hitia o te rà, e anaana noa’tnra
O vai tei haamana'o i te
mau
parau
Fatu ? Mataio
i te tooa O te -râ ra ”.
E ara, aore hoi onton i ite i te hora e tae mai
Mataio 24/42:
ai to onton fatu ”.
Mataio 25/13 : “ E ara, aore hoi onton i ite i te mahana e te
hora atoà, e tae mai ai te Tamaiti a te taata ”.
Mareko 13'33; “ E haapa‘o maitai, e
hoi oiitou i ite i tana anotau ra ”.
No reira, eiaha tatou e taoto
tatou
te
ma
te
noa
faaitoito, e e pure, aita
mai te tahi pae, e ara râ
haapa'o i te mau ai'araa: te ahiahi, te tuiraa pô,
moà, e te poipoi.
*
A haapa‘o tatou i te reo o te Fatu tei na ô mai e:
aaoania
“
E
ao
e
to ratou Fatu te
ara
ia v:û ineine â outou, no te mea ei te hora mana'o-oremai ai te Tamaiti a te taata nei. ” Luka
ra,...
hia
to te tavini- i te roohiaraa mai
outou na, e tae
e
E ati i;ahi
to te tavini haapa‘o-ore ; tei ore i tiai, e tei taero
®
‘
incîr.e
ia’na iho. E
hamani-ino ia vetahi ê, e tei ore roa i faanoaa ia’na te ntua riaria. Luka 12/45-47.
einüria
“ SALOMA
La tnmi ïa oroà i te mahana maha i te 30 no Atopa
1952 i te hora 4 ta-
e rave rahi
te mau inanihini tei
peraa
mahana. E oroà nehenehe roa, e,
»:
VËA
ËOROTÈTANI
O
tae mai. To te Paroika nei e to te maii parpika fatata mai tei haere aenei
mai e matàitai i te ohipa rahi tei amohia e to te Amuiraa iti o SALOMA,
Ei tare nehenehe mau tei faatiahia e te mau rima itoito e te aaü tahoê
te mau tamarii Rapa-Eaivavae. tei parahi purutia noa mai i te oire
nei na roto i te mau matahiti maoro.
pû
e
lia haamauhia te ofai tihi i te matahiti 1949 e ua ravehia te paturaa ma
te itoito e mai te titau i te tapa‘o, oia hoi te mahana tomoraa.
E mau manihini hanahana tei tae atoà mai ei faahauahanaraa i teie oroà
iti. Te Tavana Rahi e Mme Petitbon, te Député Pouvanaa, te Tavana. Hau
F. Ahnne, te mono no te Tavana oire etc.
Hapâi
Na to Rapa-Raivavae i himene i te himene iritiraa opani e na
v.
ivi-vahine no te Diakono Metua tei pohe aènei, i taviri te opani. Ua tômo"
atura te mau manihini e to te Paroika i roto, aita râ i ô, te vai noa.rà te
rahiraa manihini i rapae mai.
Na Touira, Dia¬
Na Koringo e
o ïeuira i faaite i te mau parau e i te mau taoà faatau aroha tei hapono-r i
Na Tapa'o, Pni Mono no Moorea, i haamau, i te IJibilia.
kono faatere te taioraa parau, e na Taataparea ot, te pure.
hia mai.
la oti teie
mau tuhaa
matamua, na Mr Adnet te a'oraa- Te irava: Ta¬
vana 6/24.
te tuatapapa maite i te tau hepohepo rahi
tamarii a Israela tei vî i te ati Midiana. Ua pau noa to ratou
mau faufaa e te mau faaapu atoa.
Tei Ophera Gidepna, i te vahi moemoe i te papairaa i te sitona, ia ore
ia iteà eje Ati Midiana, mai te taiâ rahi e te mata'u. I iâmai ai te melahi a
lèhova ia’na ra, e na ô mai ra : Tei pihai iho lehovà ia oe e teie nei taata:
puai e te itoito, a haere ma tena na maa puai no oe e na oe o faaora i te
tamarii a Tseraela i te rima- o te enemi. I roto i to’na taiâ; te a ni nei GU
deona i te hoè tapa'o e ua pahona mai te melahi na roto i te hoè semeio.
I reira to Gideona faarooraa i te reo faaitoitoraa no lehova ia’na i te naôraa mai e : la ora na oe eiaha e mataù, e ore oe e pohe ; tei pihai atoa iho
lehova ia oe. Inaha, ua marû te aau, ua pee è te taiâ, ua faatia i te hoê
fata, no reira mai te i'oa ta tatou e maeva nei : SALOMA :
E reo hebera o SALOMA, hoè â e o Salema. TEIE hoi te auraa : nohoraa no te oaoa, te hau, te ruperupe, te hotu, te maitai. Teie râ e mea iti taa
è te auraa no te tatou irava nei : o lehova Saloma ïa. la tupu te tohu no
Isaià 9/6.
Ta noho tamau i roto i teie Saloma te ruperupe, te hotu, te oaoa, e te
hau i rotopu ia outou e to teie nei amuiraa- ( Roma 5[1 )
Ua faaterehia teie' parau mai
no
te
mau
Te Taura Taamu
IHOE FAAROO, HOE BAPETITO, HOE FATUi
Purepaa taa
ê i SILOAMA (Papeete)
lapae faahou mai i ô tatou nei le hoè
palîi rahi o l'i faauta 1.000 taata Holane i Niu-Tirani. Eaiia te
tumu raton i i'aarue ai i to ratou aia? Teie ïa : ua ili.to raton
I le 23 no A topa, ua
«
POROTETANI
VEA
6
fenua
e
ua
rahi roa te hoturaa o te taata. No reira te tahi pae
ei haapûraa api. E liaere ratou i
Canada, i Australie e i Nouvelle-Zélande. E fenua rahi e te ra¬
yai maitai o Nouvelle-Zélande, e mea iti râ te taata i reira.
Te rahiraa no te feia Holane, e mau Porotetani anaè ïa. I teie
tere ua arataihia ratou e to ratou Faatere Rahi i le Haapaoraa
i imi ai i te nohoraa i rapae
Porotetani. i Holane.
Ua
haapaôhia te hoè
Paofai, to Betela
e
pureraa
i te pô no te amui hoè i to
te mau manihini Holane, e ua faaterehia
farani e ho¬
taua pureraa ra na roto i na reo e tofu : reo tahiti,
lane Ua faatuinuhia te a‘oraa no te orometua Holane
i nia iho
17/22 tei na ô mai e : « E ua horoa Vau i te
ratou i ta Oe i ho mai no‘u ra, ia riro ratou ei hoe
i te irava loane
hinuhinu
no
mai ia taua hoè nei
».
E ere anei teie te hoturaa no te pure a lesu,
raa
no
arauaè
oia hoi te tahoè-
te feia èè te tahi i te tahi ? A tahi tatou e farerei ai e...
ua
moè faahou. Noa’tu râ, ua riip tatou ei
hoè na roto
i te faaroo hoè e te Fatu hoè. E ere anei tgie te hoè semeio rahi?
Na M‘’ Rey-Lescure i aroha atu i te mau manihini, ma te faahiti
i te mau
tipaeraa tipaehia e ratou na te mau fenua Porotetani,
Tahiti e Niu-Tirani, ei tâamuamuraa
oia hoi : Holane, Cui'aço,
te tahi i te tahi.
Ua
opanihia teie pureraa hanahana mau na roto i te pure a
Fatu, purehia na roto i na reo e toru.
te
Tere i Matuita mâ.
1 te mau hepetoma i mairi aènei ua haaati Mr Preiss raua o
Tehavaru, oia hoi te peretiteni e te papai-parau no te ApooraaRahi i te mau fenua no Matuita.
Ua farerei-haere raua i te mau Amuiraa Porotetani atoà e
noho moèmoè noa i taua mau fenua ra', ma te faaitoito e te
aroha ia ratou i te ioà
no
te Apooraa-Ràhi no te mau Ekalesia
i te ioà no te Sotaiete Faatupuraa Parau. Ua faahiti
pinepinelîia i mua ia ratou te aià faufaa rahi tei roaa ia ratou,
Tahiti,
e
oia hoi te Evanelia.
Ua faariihia na ratere e piti ma te oaoa i te mau valii atoà, teie râ,
hitimahuta rii te tahi pae i teie farereiraa mana‘o-ore-hia.
Ua haamata te tere i Taiohae, ma te farerei-haere i- te mau
Porotetani e toe nei i Nuu-Hiva taatoa. I mûri iho ua tapapahia
te mau Amuiraa itoito e parahi i nia i te fenua ofailâi mau, oia
hoi Ua-Puka. Mai Ua-Pou haere atura le tere i Tahuata, ma le
ua
faaea rii i Vaitahu. 1 reira
ua
oto te
aau
ia Tiaihau tei
moe
i
Ci
VËA
7
POROTETANI
to tatou mata. Tere atiu'a na orometua e piti e o Teonetini tauturu-orometua, i Atuona no te haapao i te Sabati i reira e te
farerei i te maii boa e te feia mana. I muriiho ua haaatihia Hiva-
Oa taatoa, e ia oti te reira, ua tapapahia te Amuiraa iti i Omoa
i Fatu-Iva. Mai reira mai to te tere hoiraa atu i Hiva-Oa, no te
farereiraa i
to
Taaoa, e te farerei-faahouraa i to Atuona "e to
Hanaiapa.
Ua tae atoa te tere i Ua-Huka. E i Vaipae ua fifi te pahi i te
miti rahi faaî, o tei tupu i taua mau mahana ra.
la oti te farerei-faahou-raa ia Nuka-Hiva e ia Ua-Pou, ua tapa-
pa te pahi ia Tahiti,
ma.te tapae poto noa i te tahi mau fenua
Tuamotu, oia hoi Napuka, Tapoto,
e
Takume, Raroia, Nihura
Anaa.
Eaha te huru
no
taua tere
ra
? E borna, ua rau te hurn. Ua
tere ha nia i te
raro
noa.
pahi, te poti, te vaa, te puaahorofenua, e na
Na roto i te manino, te mata-are taratara, te aihere,
te éà ofaifai, te vari, e te purumu
maitai atoa. Na roto i te rau-
mai e te ua. Te tahi mau farereiraa, ua ravai maitai, te tahi râ,
poto roa ïa. Ua mahanahana e ua mauruuru te mau fariiraa.
Ua maitai roa atoa te ihitai o te pahi ra o Yaitere.
Na Tehavaru, papai-parau no te Apooraa Rahi ; i faaite papu
i te mau huru i te pae o te faaroo i mau i te Tomite Tamau tei
putuputu mai i te 26 no Noema.
ua
,
Totnoraa far«-Pureraa i fAANUI
Ua faaite mai o Teuiarai na roto i ta’na lata no te 10 no Novema
tomohia te fare pure i te 23 no Atopa, i to mahana maha
i te hora 2 1/2. Na Tarin o)-. no Vaitape i faatere i te a‘oraa no
roto i te Genese 28/19, oia hoi te parau no Besela. Ua l’ahi roa
te mau faaineineraa i te pae tino, no te fariiraa i te mau manihini. 1.500 tei titauhia e e 800 tei tae mai. Ua amui mai te feia
toroà o te hau e o te fenua taatoa. I te taime i tae mai ai te
e ua
Perete,
e
te Mono, e o Teata or. no Mataiea,
inaha, ua oti te
ohipa tumu. Aita ratou i tae i te tomoraa. la paia maitai, ua
e to Vaitape i to ratou vahi. Aita e tuaroi i te pô.
hoi to Anau
Ua faaite atoà Teuiarai i te raliiraa maa tei faaineinehia. teie
râ te tiaturi nei te feia faaroo i te maa varua e te ani nei tatou
i te Atua ia riroteie Besela apî ei lâahoturaa rahi i te pae varua.
Na te huru o te
Q
mau
ohipa faatupuraa Parau e faaite i te huru
te itoito no Faanui-e-vau i te mau tau i mua nei,
Eaha teie mau Ofai ? ?
{ Orofara )
E té màu lioa ratere e, ia tere oiitou i le pae o
te hitia o te
ite outoii i reira i te hoê paturaa ofai i OrofaTa, i pihai iho i te purumii haaati. Na te mau hoa i Orofara
e patu. la ui to outou mana‘o, e eaha teie mau ofai? Teie lioi
te pahonoraa : e mau ofai teie tei riro et- mau ofai tapa‘o no
te faite i te mau u‘i atoa i te huru no te aau aroha e te mana'o
râ
no
Tahiti,
e
horoa o te tahi pae o tei haamana'o i te fare no na luati vahiné e
piti, tonohia mai i te ioà no lesu no te rapaau e te utuutu i te
mau
taata
tupu.
E riro atoà teie mau ofai ei faaararaa i te tahi pae tei
horoà
parupai'u noa e tei pipiri i to ratou aau e to raton, rima.
Te pàrau mai nei taua mau ofai ra , e e mea hau i te maitai
te
horôa’tu, i te rave mai ( Ohipa 20/35 ).
A hi‘o tatou i te huru
Makatea
12.900
Papeete.
11.824
Pirae
3.031
»
Haapiti
Papeari
2.426
2.421
Afareaitu
2.322
Faatoai
Punaauia
no
te
haaputuputuraa ofai :
Mahai’epa 1.460
tara
tara
Pneu
1.160
■»
Hitiaa
1.340
»
»
Mahaena
1.335
»
»
Tealîupoo 1.200
»
»
Vaii'ao
1.162
»
2.240
»
Ataahiti
1.105
»
2.104
»
Faaone
874
»
685
»
■
»
,
,
Papara
2.000
»
Mataiea
Tiarei
1.733
»
Teavaro
650
»
))
Tautira
1.600
»
Arue
600
Paea
1.580
»
Toahotu
556
Faaa
1.525
»
Moni matamua ; Auti 300,
.
■
y>
Moerai jîOO, Ua-Pou 300, Rairoa
300 tara.
I te Veà i mua e faaitehia te huru no te mau Paroika e toe
nei. Ua teretere noa Bremond raua o Teuii'a i Tahiti e i Maka-
tea, e o Koringo raua p Abela i Moorea no te haaputuputuraa
i te mau ofai. Na Mr Jacot e ta’na mau Tomite i haapa‘o i te
mau fenua i Raro. Mai te mea ua riro te tahi mau tere èi oaoa
raa
ràhi,roa,.ua riro atoa te tahi mau tere ei hi'oraa: paruparu.
Eiaha e rohirohi i te
ohipa matai.
Impuimerie Eue F. JüveNtin — Papeete, T.\hiti.'
Fait partie de Vea Porotetani 1952