EPM_Vea Porotetani_195212.pdf
- Texte
-
'ff-52
O
te Matahiti
-
HOO I TE
TITEMA 1952
MATAHITI
HOÊ
:
-
Hihi 12;
B VA.‘ü TARA.
M. PREISS. Directeur-Gérant.
NQËLA 1952
Irava: loane 1111:
«
I haere mai
to’na ihora laata i ite alu ia’na
Uinut makumia
rahi oaoa ?
:
E
ere
net
Oia i o’ua ihora,
e aore
».
anei le maliana NOELA i te hoè oroa
Teic te
pahonoraa ; Oia.
Eaha te tumii?Teie ïa: Ua fanaii mai te TA5ÎA moà, tohiihia
sÊ
le maii perot'eta mai lahito auiiii mai à, e o tei tiai-iioa-hia e
atoa tei tiaturi papii i te mao tohu no to te Me:sia taera mai.
Jj? feia
Mai, te mea iia tiaoro te reo aroha no l'saia i to’na ra tau ia
leho^ e: « Aliiri oe i hahae mai i te ra‘i e pou mai ai. . »,
inaliK iiîi pahono mai te Atua, e i te tau mau ra, lui toiio Oia i
Ta’na' Tamaiti i rotopu ia tatou nei.
Aita te Atua i liaavare. Ua fanau mai te ORA i te tau ta te xAtua
i faaau. Ua a‘o haere lesu i te parau oaoa no te Basileia, ua pohe
Oia ei taraehara, ua tia faahou oia e ua hoi ma te hanahana i
to’na Metua ra. Ua rave Oia i te
la
oaoa
roa
tatou
e
tia’i. No te
reira ia hauhia to tatou.
mea ua tupu te mau tohu ma-
Mesia pouraa mai e tupu papu atoa te mau tohu
rahi no To’na hoiraa mai.
E hoi mai Oia, e parau papu roa teie parau.
Ahea Oia e hoi mai ai ? I te taperaa mahana anei, i te luiraa
tamua no to te
e
rave
pô anei, i te aahiata anei ? Ananahi anei? Aita tatou i ite. A ara
a
ara noa ma
te fiu ore.
Uiraa piti : E ere anei te mahana NOELA i te hoc oroà faatnpuraa peapeà ?
Teie te
2
Eaha te lunm? Teic ïa : Aita
Te hurii à te huru. Te tiipu nei
taata, le
mau
mai le
e
o
mau
uiau
c
lia
hau,
e
à te
uluafare. Aita te
e
tae uoa’tii i te
Ua haavare auei te
: « Ei hau to teie nei
t
POROTÈIANI
VEA
reo o
mau
mau
te melahi
e
mau
o
aita
e
oaoaraa mau.
ino ei lotovaraa i te
hamaui-iuo-raa i faaea,
otia
uo
teie riei
tei hiniene i te
ao.
NOELÀ
pô
ia ite-au-hia mai te taata nei ? Luka
ao e
2/14.
Arii
Aita te melahi i haavare. Ua tae mai te Hau, ua faatupu te
te Hau i te parau e hauhia’i tatou. Aita râ te pouri i farii
atu.
pô i fauau mai ai te Mesia, aita hoè fare tipaeraa i farii
ia loseplia ma. Ua taoto maitai to Betelehema e to lerusalema i to
ratou mau roi. E riro paha e ua arearea iioa te tahi pae ma te
I te
inu i te
maa
tae'ro.
Aita hoi To’ua iho uLuafare, oia hoi Iseraela, te utuafare no
Aberahama, Isaaka
iho taata i ite ia’na
Satauro
Arii
o
e
e
taratara,
raau
o
lakoba, i farii
ua
e
te
riro te "afata
menema
oaoa
ia’na. Aore To’na
te animala, e te
ofai toètoè, ei tuaroi no te
maa a
te Hau.
Na roto i to raton maamaa e te pouri, ua tiahi to teie nei ao i
te hau mau, e te oaoa, e te hanahana i rapae. a riro noâ’i teie
nei ao ei fare tipaeraa na te mihi, te oto, e te mau ino huru
x’au, e
tae
roa
mai i teie uei mahana.
I teie NOELA
1952, te haere nei â lesu
te imi i te fare
na
roto i teie nei
tipaeraa ei nohoraa na te Hau e-te
anei to tatou aau, to tatou utuafare, to tatou oire
ma
aau
E
pure e
rà
te himene baamaitai ?
haapae atoa tatou la’na
ao
Oaoa. E farii
la’na
ma
te
•
te tapapa atu i te mau
ohipa areai-earaa ei faataeroraa i te tino e te varua ?
Ua nahea te feia inaamaa? 1 haere mai nei Oia i o’na ihora,
aore
aore
e
lo’na ihora taata i ite atu la’na.
ma
V-
O vai mâ te feia
o
tei riro ei matamiia
apî oaoa rahi, oia hoi te faiiauraa
Te feia
ona
no
roa
lesu ?
tei ile i te parau
anei ? Te hui
mana anei i te
pae o te hau e i te
pae o te Haapaoraa Faaroo ? Aore roa ïa,
O vai mâ tei ite na mua roa i te Haiiahana a te
Atua, e tei
faaroo i to te rai umereraa, e tei
tahopu i te Tamaiti a te Atua
i roto i te Phatene ?
Tcie te paiwnoraa: O te feia haèhaa roa ïa, oia hoi te feia faaanimala. Ua liai raton i ta raton mau nânà i taua
pô ra,
Ahiri ratou i laoto noa, ma te liai-ore i ta raton man animala
iti,
aita roa raton i ite i te man inea faahiahia l'oa tei
amu
tana^po
ra,
tnpn
maere
i
4
VEA
Ua
haapa‘o rà raton i te maü
Eaha taiia
mau
Tai'oraa Roma
Araraa
piti
:
:
Araraa toru
:
Araraa maha:
araraa
0'
POROTETANI
ra
i te pô.
araraa
?
■A-
Araraa matamiia : mai te hora G
roa i te hora 9 i te pô.
aliiahi
e
tae
Mai te hora 9 haere roa’i i te hora 12 i te pô.
Mai te hora 12 i te pô e tae roa te hora 3.
iStai te hora 3 e tae roa i te hora 6 i te poipoi.
Taioraa Ati-Iuda: Araraa matamua
:
Mai te hora 6 ahiahi tae noa
atu i te hora 10 pô.
Araraa
piti:
Mai te hora 10 i te pô e tae aoa’tii te
Araraa toru: Mai te hora 2 haere roa’i i te hora 6 i te
hora 2.
poipoi.
i te pô e na ite raton i te Fatu.
hopea nei???
O vai tei haamana'o i te mau parau faaararaa faaitehia e te
Fatu ? Mataio 24/27 : “ E au hoi te haerea mai 5 te Tamaiti a te
taata nei i te uira e auajia i te hitia o te rà, e anaana noa’tnra
Ua tiai raton i te
mau araraa
E nahea tatou i te tan
i te tooa
O
te -râ
Mataio 24/42:
ra
E
”.
ara, aore
hoi onton i ite i te hora
e
tae mai
ai to onton fatu ”.
Mataio 25/13 : “ E ara, aore hoi onton i ite i te
hora atoà, e tae mai ai te Tamaiti a te taata ”.
Mareko 13'33; “ E haapa‘o maitai, e
hoi oiitou i ite i tana anotau ra ”.
No reira, eiaha tatou e taoto
tatou
te
ma
te
haapa'o i te
noa
faaitoito,
mahana
e e pure,
e
te
aita
mai te tahi pae, e ara râ
mau ai'araa:
te ahiahi, te tuiraa pô,
moà, e te poipoi.
*
A haapa‘o tatou i te reo o te Fatu tei na ô mai e:
aaoania
“
E
ao
to ratou Fatu te
ara
outou na, e tae
e
E ati
; tei ore i tiai, e tei taero
hamani-ino ia vetahi ê, e tei ore roa i faaia’na iho. E noaa ia’na te ntua riaria. Luka 12/45-47.
i;ahi to te tavini haapa‘o-ore
®
‘
incîr.e
“
einüria
La tnmi ïa oroà i te mahana maha i te 30
peraa
e
ia v:û ineine â outou, no te mea ei te hora mana'o-oremai ai te Tamaiti a te taata nei. ” Luka
ra,...
hia
to te tavini- i te roohiaraa mai
mahana. E oroà nehenehe
no
roa, e, e rave
SALOMA
Atopa 1952 i te hora 4 ta-
rahi te
mau
inanihini tei
»:
VËA
ËOROTÈTANI
O
tei haere aenei
iti o SALOMA,
nehenehe mau tei faatiahia e te mau rima itoito e te aaü tahoê
tamarii Rapa-Eaivavae. tei parahi purutia noa mai i te oire pû
tae mai. To te Paroika nei e to te maii parpika fatata mai
mai e matàitai i te ohipa rahi tei amohia e to te Amuiraa
Ei tare
te mau
nei na roto i te
e
mau
matahiti maoro.
1949 e ua ravehia te paturaa ma
te mahana tomoraa.
E mau manihini hanahana tei tae atoà mai ei faahauahanaraa i teie oroà
iti. Te Tavana Rahi e Mme Petitbon, te Député Pouvanaa, te Tavana. Hau
F. Ahnne, te mono no te Tavana oire etc.
Na to Rapa-Raivavae i himene i te himene iritiraa opani e na Hapâi v.
ivi-vahine no te Diakono Metua tei pohe aènei, i taviri te opani. Ua tômo"
atura te mau manihini e to te Paroika i roto, aita râ i ô, te vai noa.rà te
rahiraa manihini i rapae mai.
Na Tapa'o, Pni Mono no Moorea, i haamau, i te IJibilia. Na Touira, Dia¬
kono faatere te taioraa parau, e na Taataparea ot, te pure. Na Koringo e
o ïeuira i faaite i te mau parau e i te mau taoà faatau aroha tei hapono-r i
lia haamauhia te ofai tihi i te matahiti
te itoito e mai te titau i te tapa‘o, oia hoi
hia mai.
la oti teie
vana
mau
tuhaa matamua, na Mr Adnet te
a'oraa- Te irava: Ta¬
6/24.
Ua faaterehia teie' parau mai te tuatapapa maite i
te mau tamarii a Israela tei vî i te ati Midiana.
no
te tau hepohepo rahi
Ua pau noa to ratou
e te mau faaapu atoa.
Ophera Gidepna, i te vahi moemoe i te papairaa i te sitona, ia ore
ia iteà eje Ati Midiana, mai te taiâ rahi e te mata'u. I iâmai ai te melahi a
lèhova ia’na ra, e na ô mai ra : Tei pihai iho lehovà ia oe e teie nei taata:
puai e te itoito, a haere ma tena na maa puai no oe e na oe o faaora i te
tamarii a Tseraela i te rima- o te enemi. I roto i to’na taiâ; te a ni nei GU
deona i te hoè tapa'o e ua pahona mai te melahi na roto i te hoè semeio.
I reira to Gideona faarooraa i te reo faaitoitoraa no lehova ia’na i te naôraa mai e : la ora na oe eiaha e mataù, e ore oe e pohe ; tei pihai atoa iho
lehova ia oe. Inaha, ua marû te aau, ua pee è te taiâ, ua faatia i te hoê
fata, no reira mai te i'oa ta tatou e maeva nei : SALOMA :
E reo hebera o SALOMA, hoè â e o Salema. TEIE hoi te auraa : nohoraa no te oaoa, te hau, te ruperupe, te hotu, te maitai. Teie râ e mea iti taa
è te auraa no te tatou irava nei : o lehova Saloma ïa. la tupu te tohu no
Isaià 9/6.
Ta noho tamau i roto i teie Saloma te ruperupe, te hotu, te oaoa, e te
hau i rotopu ia outou e to teie nei amuiraa- ( Roma 5[1 )
mau
faufaa
Tei
IHOE
Te Taura Taamu
FAAROO, HOE BAPETITO, HOE FATUi
Purepaa taa
ê i SILOAMA (Papeete)
lapae faahou mai i ô tatou nei le hoè
palîi rahi o l'i faauta 1.000 taata Holane i Niu-Tirani. Eaiia te
tumu raton i i'aarue ai i to ratou aia? Teie ïa : ua ili.to raton
I le 23 no A topa, ua
«
POROTETANI
VEA
6
fenua
ua
e
rahi
te hoturaa o te taata. No reira te
roa
tahi pae
ei haapûraa api. E liaere ratou i
Canada, i Australie e i Nouvelle-Zélande. E fenua rahi e te ra¬
yai maitai o Nouvelle-Zélande, e mea iti râ te taata i reira.
Te rahiraa no te feia Holane, e mau Porotetani anaè ïa. I teie
tere ua arataihia ratou e to ratou Faatere Rahi i le Haapaoraa
i imi ai i te nohoraa i rapae
Porotetani. i Holane.
Ua
haapaôhia te hoè
Paofai, to Betela
pureraa
i te pô
no
te amui hoè i to
te mau manihini Holane, e ua faaterehia
e
roto i na reo e tofu : reo tahiti, farani e ho¬
taua pureraa ra na
lane Ua faatuinuhia te a‘oraa
no
te orometua Holane i nia iho
i te irava loane
i te
hinuhinu
hoe
no
17/22 tei na ô mai e : « E ua horoa Vau
ratou i ta Oe i ho mai no‘u ra, ia riro ratou ei
mai ia taua hoè nei
E
raa
ere
anei teie te hoturaa
no
te feia èè te tahi i te tahi
arauaè
ua
Na M‘’
no
te pure a
e
lesu, oia hoi te tahoè-
? A tahi tatou
moè faahou. Noa’tu râ, ua
i te faaroo hoè
i te
».
e
farerei ai
riip tatou ei hoè
te Fatu hoè. E ere anei tgie te hoè
na
e...
roto
semeio rahi?
Rey-Lescure i aroha atu i te mau manihini, ma te faahiti
tipaeraa tipaehia e ratou na te mau fenua Porotetani,
: Holane, Cui'aço, Tahiti e Niu-Tirani, ei tâamuamuraa
mau
oia hoi
te tahi i te tahi.
Ua
opanihia teie
hanahana
pureraa
mau na
roto i te pure a
Fatu, purehia na roto i na reo e toru.
te
Tere i Matuita mâ.
1 te mau hepetoma i mairi aènei ua haaati Mr Preiss raua o
Tehavaru, oia hoi te peretiteni e te papai-parau no te ApooraaRahi i te mau fenua no Matuita.
Ua farerei-haere raua i te mau Amuiraa Porotetani atoà e
noho moèmoè noa i taua mau fenua ra', ma te faaitoito e te
aroha ia ratou i te ioà
Tahiti,
e
i te ioà
pinepinelîia i
no
mua ia
oia hoi te Evanelia.
Ua faariihia na ratere
ua
no
te
Apooraa-Ràhi
no
te mau Ekalesia
te Sotaiete Faatupuraa Parau. Ua
ratou te aià faufaa rahi tei roaa ia
e
piti
faahiti
ratou,
te oaoa i te mau valii atoà, teie râ,
i teie farereiraa mana‘o-ore-hia.
ma
hitimahuta rii te tahi pae
Ua haamata te tere i Taiohae, ma te farerei-haere i- te mau
Porotetani e toe nei i Nuu-Hiva taatoa. I mûri iho ua tapapahia
te mau Amuiraa itoito e parahi i nia i te fenua ofailâi mau, oia
hoi Ua-Puka. Mai Ua-Pou haere atura le tere i Tahuata, ma le
faaea rii i Vaitahu. 1 reira
ua
oto te
aau
ia Tiaihau tei
moe
i
Ci
VËA
7
POROTETANI
to tatou mata. Tere atiu'a na orometua e piti e o Teonetini tauturu-orometua, i Atuona no te haapao i te Sabati i reira e te
farerei i te maii boa e te feia mana. I muriiho ua haaatihia Hiva-
Oa taatoa, e ia oti te reira, ua tapapahia te Amuiraa iti i Omoa
i Fatu-Iva. Mai reira mai to te tere hoiraa atu i Hiva-Oa, no te
farereiraa i
Taaoa,
to
e
te farerei-faahouraa i to Atuona "e to
Hanaiapa.
Vaipae ua fifi te pahi i te
tupu i taua mau mahana ra.
la oti te farerei-faahou-raa ia Nuka-Hiva e ia Ua-Pou, ua tapapa te pahi ia Tahiti, ma.te tapae poto noa i te tahi mau fenua
Tuamotu, oia hoi Napuka, Tapoto, Takume, Raroia, Nihura
Ua tae atoa te tere i Ua-Huka. E i
miti rahi faaî, o tei
e
Anaa.
Eaha te huru
no
tere ha nia i te
raro
noa.
te éà
mai
e
taua tere
? E borna,
ua rau
te hurn. Ua
vaa, te puaahorofenua, e na
Na roto i te manino, te mata-are taratara, te aihere,
pahi, te poti, te
ofaifai, te vari,
te
ra
ua.
Te tahi
e
te purumu maitai atoa. Na roto i te raufarereiraa, ua ravai maitai, te tahi râ,
mau
poto roa ïa. Ua mahanahana e ua mauruuru te mau fariiraa.
roa atoa te ihitai o te pahi ra o Yaitere.
Na Tehavaru, papai-parau no te Apooraa Rahi ; i faaite papu
i te mau huru i te pae o te faaroo i mau i te Tomite Tamau tei
putuputu mai i te 26 no Noema.
ua
,
Ua maitai
Totnoraa far«-Pureraa i fAANUI
Ua faaite mai o Teuiarai na roto i ta’na lata no te 10 no Novema
tomohia te fare pure i te 23 no Atopa, i to mahana maha
i te hora 2 1/2. Na Tarin o)-. no Vaitape i faatere i te a‘oraa no
roto i te Genese 28/19, oia hoi te parau no Besela. Ua l’ahi roa
te mau faaineineraa i te pae tino, no te fariiraa i te mau manihini. 1.500 tei titauhia e e 800 tei tae mai. Ua amui mai te feia
toroà o te hau e o te fenua taatoa. I te taime i tae mai ai te
e ua
Perete,
e
te Mono, e o Teata or. no Mataiea,
inaha,
ua
oti te
ohipa tumu. Aita ratou i tae i te tomoraa. la paia maitai, ua
e to Vaitape i to ratou vahi. Aita e tuaroi i te pô.
hoi to Anau
Ua faaite atoà Teuiarai i te raliiraa maa tei
faaineinehia. teie
ani nei tatou
râ te tiaturi nei te feia faaroo i te maa varua e te
apî ei lâahoturaa rahi i te pae varua.
ohipa faatupuraa Parau e faaite i te huru
Faanui-e-vau i te mau tau i mua nei,
i te Atua ia riroteie Besela
Na te huru
Q
o
te itoito no
te
mau
Eaha teie mau Ofai ? ?
{ Orofara )
i le pae o te hitia o te
ite outoii i reira i te hoê paturaa ofai i OrofaTa, i pihai iho i te purumii haaati. Na te mau hoa i Orofara
e patu. la ui to outou mana‘o, e eaha teie mau ofai? Teie lioi
te pahonoraa : e mau ofai teie tei riro et- mau ofai tapa‘o no
te faite i te mau u‘i atoa i te huru no te aau aroha e te mana'o
E té màu lioa ratere e, ia tere oiitou
râ
no
Tahiti,
e
tei haamana'o i te fare no na luati vahiné e
piti, tonohia mai i te ioà no lesu no te rapaau e te utuutu i te
horoa
mau
o
te tahi pae o
taata
tupu.
mau ofai ei faaararaa i te tahi pae tei horoà
tei pipiri i to ratou aau e to raton, rima.
nei taua mau ofai ra , e e mea hau i te maitai
te horôa’tu, i te rave mai ( Ohipa 20/35 ).
A hi‘o tatou i te huru no te haaputuputuraa ofai :
E riro atoà teie
parupai'u noa e
Te pàrau mai
Makatea
12.900
Papeete.
11.824
tara
■
»
Mahai’epa
1.460
Pneu
1.160
■»
Hitiaa
1.340
»
tara
Pirae
3.031
»
Haapiti
Papeari
2.426
»
Mahaena
1.335
»
2.421
»
Tealîupoo
1.200
»
Afareaitu
2.322
»
Vaii'ao
1.162
»
Faatoai
2.240
»
Ataahiti
1.105
»
Punaauia
2.104
»
Faaone
874
»
685
»
,
,
Papara
2.000
»
Mataiea
Tiarei
1.733
»
Teavaro
650
»
))
Tautira
1.600
»
Arue
600
Paea
1.580
»
Toahotu
556
Faaa
1.525
Moni matamua
.
■
y>
»
;
Auti 300, Moerai jîOO,
Ua-Pou 300, Rairoa
300 tara.
I te Veà i mua e faaitehia te huru no te mau Paroika e toe
nei. Ua teretere noa Bremond raua o Teuii'a i Tahiti e i Maka-
tea, e o Koringo raua p Abela i Moorea no te haaputuputuraa
i te mau ofai. Na Mr Jacot e ta’na mau Tomite i haapa‘o i te
mau fenua i Raro. Mai te mea ua riro te tahi mau tere èi oaoa
raa
ràhi,roa,.ua riro atoa te tahi
Eiaha
e
rohirohi i te
mau
tere ei hi'oraa: paruparu.
ohipa matai.
Impuimerie Eue F. JüveNtin
—
Papeete, T.\hiti.'
Fait partie de Vea Porotetani 1952