EPM_Vea Porotetani_195211.pdf
- Texte
-
Te 52
O
te Matahiti
—
HOO I TE
NOEMA 1952
MATAHITI
Hilii 11.-
—
HOÊ: B VA‘U TARA.
M. PHEISS. Directeur-Gérant.
feia fei ofo i t@i pohe
(Tuiôraa Bibilia: Il Kor. 2/6-9)
Na
I te mau fenua e raverahi, iia faataahia te hoè mahana no
Noema, ei haamanaôraa i te mau fetii tei polie. E haapaôhia te
hoè mau pureraa e te faaunaunaraa i te mau meiiema.
Te talii paé, ua apee noa ratou i teie peu, ma te haapaô i taua
mahana faahaamaôraa ra... e tirara atu ai.
haamanaô pinepine noa i tei herehia e ra¬
to te tahi pae tei moè : ua moè roa te tinO
ohipa tama‘i, e aore ra i roto i te moana, e aore ra i te
Te tahi pae : ua
tou. Aita
i te
e
menema
fenua è.
Te oto nei â te aau o te tahi pae : te hoa i
i te tamarii, te tamarii i te metua, e te manaô
tetani ia ratou ma te here e te aroha.
Eaha to tatou huru i
mua
i te
te hoa, te metuâ
nei te Vea Poro-
ati-pohe?
Te vai nei hoè uiraa, ui-noa-hia e te manaô :
No te aha te taata maitai i l'oohia-atoà-hia’i i te ati ?
“No te aha aita te Atua i lioroà i te hoè
mau tamarii maitatai ?
oraraa
peapea-ore
i ta’na
Âhiri te feia ino anaè tei tairihia
O
E mea hape teie
tei riro pinepine
A hiô na : ua ralii atu te ati
taiva. Eaha te tumu? Teie ïa :
o
ua amo
j^ou i
Hade,
te ati, ua tano roa ïa ! ”
te feia faaroo i te ati o te feia
Aita te tavini i hau i to’na Fatu
lîia,
e
huru feruriraa. Areà râ e manaô tahito roa,
ei turoriraa, e ei maheaituraa !
:
hou to’na faahanahanaraa-
te Fatu i te satauro... ua mauiui, ua pohe, e utt
"2
POROTETANI
VEA
Aita te auà
avaava
no
te ati i
hopoi-è-hia ! Noa’tu te oto
e
te
mihi.
Aita lesu i
horoà,
te imi i to’na
ma
Ua haere itoito râ oia
na
roto i te ati
Aita anei Paulo i faaoromai i te
Oia!
haapûraa hau.
pohe, i te titauraa i te rê !
..
maii
ati huru
rau
?
taa ia’na
e: o te
pohe te enemi hopea.,. e te Arii
pô te enemi rahi. Ua poàrahia Panlo e te mau melahi na
Satani, ei haavîraa ia’na (II Kor. 12/9).
O
ua
te
No reira, eita atoa te ati i faataaèlha i te taata maitai, e e tià
i te aito ia ôto i tei oto, ia maniui i tei mauiui, e ia faaoromai
i te man ino atoa.
Eaha râ te taaèraa i te ati
Teie ïa
;
Na te Atna
o
te
feia faaroo,
e
to te feia faaroo-ore?
haamaitai i tei tiaturi ia’na.
e
Ua naô te Atna ia Paulo: « ia manruuru .oe i ton maitai e
tia’i... i roto i te feia parnparu e taa maitai ai Toù Puai »
(II
Ko-r. 12/9).
Eaha taua maitai
ra
?
O To’na ïa aroha, o To’na ïa tamahanahana, o To’na ïa hau ;
To’na ïa atiraa mai ia tatou, e To’na amuiraa’tu ia tatou i te nahoa rahi
no
te ra‘i !
Eaha tana maitai
ra
?
o
te
puai ïa
o
te Mesia (ir. 9).
*
*
*
No reira, eiaha roa tatou e maere, e e mârô e e
faahapa i te
Atna, ia roohia tatou e te ati,
ma te tiiatapapa i ta tatou
...
mau
ohijja maitatai.
Eiaha
e
faariro i te Atna ei “ taata hoo-taoà ” i te nanaôraa i
To*na maitai, ei taui
Eiaha
roa
tatou
no
ta tatou
mau
tabula i ta tatou
e
ohipa maitatai.
ohipa i mua i te Atua,
mau
peu haamâ ïa, e te faaooo atu ai!
la mauruuru tatou i To’na maitai e tia’i, e ia mauruuru roa I
Aita anei te Atua i faaoromai noa i to tatou huru, te feia-hara
nei 0 tei au ia tatou te utuà-pohe ?
e
Aita anei te Atua
i te
mau
Hope-hanahana i hiô-aroha
noa
mai ia tatou:
toè-fenua?
Aita anei te Atua i aroha mai ia tatou i te hoï'oà noa mai i
Ta’na tamaiti fanau tahi, ia noaa mai te ora-mure ore ?
Aita anei te
mau
maitai i ravai ? la iteahia
i to tatou pjiruparu e te ati rahi
Il
II
-
'"‘ru
1
-
-I
To'na Puai
na
roto
3
POROTETANI
VEA
E ofo i fei ofo
Te tahi
mau
parau
oto
o
tei
ore
i ô i te Vea i mairi aenei:
Te tavanaraoTeriieroo-i-te-Rui: uapohe oiai te20 no Atete;
te vai nei to’na mauparâu, teipapaihia e M. Vernier;
È. — Mr Henri Villierme, e hoa here no te fenua e no Mr Ahnne, e
no Mr Moreau, TJa faatere maoro oia i te Afata Faaapu.
1.
—
S.
Puoani vahiné, o tei tapea itoito i to’na faaroo i Atuona (Matuita). Ua pohe oia i te 7 no Tiurai. Na Kahunuhe diakono i faatere
i te hunaraa na roto i na irava epiti: i roto i te Fare-pure (Salamo
2311 ;i te pae apoo: Jaba 719.
4
Turanatua, orometua i Raivavae, pohe i tua.
—
—
*
*
*
Ei.tamahanahanaraa i te
I te taime i
.
mau
fetii
e
oto.
(Te parau no Petero iti)
pohê-roa’i Petero, te tamaiti herehia a te orometua tuiroo
ra
(15 matahiti to’na) ua faaliaamanaô taua
orometua ra i te hoè parau o tei tupu i to Petero iti vai-api-raa.
E3 matahiti to’na, inaha, ua moè Petero iti i te vahi mouà. Ua riarià roa
to te utuafare, e ua imi i te tamaiti iti i te mau vahi matomato tarereûe,
ma te manaô e, e ua na reira i te topa. Ua pohe anei ? — Teihea râ oia ?
Inaha, ite atura te metua ia’na i roto mai i te hoè patu-otai, tei aua i te
hoê ô nehenehe. Tei reira te tamaiti iti i te aparauparau-noa-raa i te taata
faaapu, aau marû. Aita roa Petero iti i hepohepo, ua maitai roa râ. Topa
o
G. WAGNER
atura te hau
E
e
te
o
te ma‘i-tutoo
no
to te utuafare-
parabole iti teie tei riro èi tamahanahanaraa i tei oto-
Na roto i le faaroo ia lesu, aita tei herehia e tatou i moê i te
te ahuso no te pohe mure-ore. Tei roto râ ratou i ô mai i
vahi tarereûe
te vahi hau e
hepohepo-ore-
Te hiroà faaroo
Te faaroo nei au ia lesu Mesia, Ta’na Tamaiti otahi, (o tatou
Fatu tei tôhia i te Varna Maitai ra, ua fanauhia mai e te paretenia ra e Maria. Ua haamauiuihia Qia i raro aè i te tau no Ponato
oia i
Pilato;
raro
ua
i te
faasataurohia
; ua
pohe
e ua
tanuhia
lesu, to tatou Fatu.
e tià ai ia, tatou ia parau e :
Te tumu
Eaha ïa? Teie ïa
tei haama¬
te parau ïa
lesu to tatou Fatu ?
:
Ua riro Oia ei Fatu
no
ua pou
pouri....
I te avaè no Setepa, ua tatarahia te parau no lesu
uiuihia e tei pohe. Te parau i ferurihia i teienei, o
no
;
roto-mai i te rima
Ua hoo Oia ia tatou
roto i To’na faatiàmâraa ia tatou
te Fatu no te pouri e te pohe.
mau na
o
na
roto i to’na toto.
.
4
VEA
A taiô i teie nei
haapapiiraa i ta tatou paraii :
pahi i Marite ma te faauta atoa i te hoè
Ua tere te hoè
aanui
POROTETANI
ei
mau
titi taata erere, o tei lioohia-mai e te feia haru-taata. E mea aroha
roa taiia feia ra, o tei riro ei tîtî no te tahi mau taata aau etaeta maii.
Teie râ, te vai ra i oià-iho i taua
pahi
ra
te hoè taata-oiia, ei
ratere. Hi‘o atura to’na mata i te tahi o teie mau tîtî; puta atura
to’na aau î te aroha î taua taata ereere ra. Ua nahea oîa? Ua
hoo-mai oîa i taua tîtî
ra e
teie to’na
reo
i nia ia’na:
«
Ua tiàmâ
i teienei ; e e tià ia oe ia haere i te vahi ta oe e hinaaro ».
Pahono atura taua taata ra e : « Eiaha oe e tuu ia‘u, o te riro
oe
faalîou vau ei tîtî
ora ia‘u ».
tu
te tahi fatu
no
è;
e
tavini
au
ia
oe o
tei faa-
Ua riro anei te ratere tuiroo e te taoà-rahi, oîa hoi lesu, ei Fa¬
no tatou? E aore râ, ua horo anei tatou i te tahi mau fatu èè??
Taiôraa
:
Roma 14/9: « No reira hoi te Me.sia i polie ai, e i tiàfaaliou
ai Oîa i nia, e e tià hoi Oia i te oraraa, ia riro Oia ei Fatu no tei
pohe
e no
I Petero
tei ora hoi ».
2/24-25 : « O tei
maraa hoi la’na iho ta tatou hara i
To’na iho tino i nia i te Satauro, ia haapaô tatou ; o tei matara
mai i te hara ra i te parau-tià, no To’na iravarava i ora’i outou ».
Te
«
haapiiraa i mua:
I te mahana toru ra; ua tià faahou-mai Oia mai te
«Sr
«SE
pohe mai
».
S®
Haamauraa Ofai-tihi i Tiva
I te 11
no
Tetepa,
haamauhia te niu
te Farë-pureraa api no Tiva_
i te tihi. Na Mr Eeyte Tuhaa il te aôraa (Luka 2/45) e na Mr Jacot, Pe-
ua
no
Na Atonia orometua, te taiôraa i te parau no roto
Leseure, Peretiteni
retiteni
no
no
te Tuhaa IV te haamauraa i te Ofai-tihi.
Na Tunui orometua, te omuaraa e na Puhiava orometua, te pure-faaôtiNa Temau te fariiraa-mai e teie ta’na parau paari : * e toèrau maehaa
raa.
te mata'i i niuhia’i teienei Hiero api ».
E taata rahi tei tae mai. la oti te niuraa, ua purara te taata i
fare tamaaraa.
Papaihia : Atonia,
roto i te mau
orometua.
No Orofara
(I mutaa-iho
I mutaa ihora
raa
i te
e
—
e
i teie riei anotau)
feia itoito
mau marae
rarahi
roa
—
ci
lo tatou
mau
ohipa pouri
tupuna i te patue te pohe. E ito-
y
■■
VEA
POROTETANI
5
ito rahi to ratou i te amoraa i te -mau ofai rarahi no te feniia mai
e no te tai mai.
Te tahi mau ofai mai te au e : hoè etaeta te
aano, e
10
te tcitef.
avae
E iloilo nninai anei ? E
ere roa
E i teienei auotau Maramarama, aita anei to tatou
e hau atu i to te ma-u
tupuua eteue, no
i te FARE no te AROHA ? ?
tatou itoito
Afai-mai
ua
i ta outoii
mau
o
tei utuutu
uoa
puai e to
te paiuraa
ofai rarahi, ia au i ta to tatou
tupuua... HAAMANAO i te tare
fara,
ïa.
ta tatou ua tuati
i te feia i roohia e te ati.
no
uo
mau
Oro^
Maiiniuvn.
Montélimar, (Drôme)
I te 30
uo
-
Earcmi.
Atete 1952.
E au mau hoa liere e vai i Tahiti-mâ ua. la ora tatou i te Atua.
E parau aroha rahi mau tei tae mai i Faraui uei, i nanahi, i
te 29 no Atete, maori ra e : Ua fnaniè to tatou hoa o Teriieroo.
Te faatià uei te hoè rata ua Paraita vahiné, i te huru o to’ua mau
hepetoma hopea, tae uoa’tu i to’ua poheraa i Papenoo, i te 20
no
Atete uei.
Eita outou e maere ia parau atu vau ia outou ua e, ua hitimahuta roa matou, e ua oto i teie parau api. Te tumu? No te mea
hoi, ua matau roa matou — toù utuafare — ia’na mai mua roa
mai, e ua here mai te here-fetii. E eiaha e o matou anaè, o outou
paatoa râ, td Tahiti mâ, tei farerei piuepiue i teie aito
hoè, te taata-tahiti
tei riro ei unauua rahi
mai te hoè raau-rahi i te faa, tei tamaru i.te mau
mau,
uo
te
raau
mimera
fcniia,
rii.
e
POROTETANI
VEA
6
Hou rà vau e tuu ai i le hoè mau manaô i nia ia’na, e mata na
i te iriti i te mau àpî no te hoè puta-iti (carnet) ta’na i horoà
mai iaù, i toù ineineraa e ho‘i-mai i Farani (Mati 1951). Tei reira
ta’na mau parau tuatapaparaa, mai to’na fanauraa, e to’na mau
vau
tupuna
te
mau
;
te mau matahiti no ta’na mauraa i tè mau toroà ; oia’toa
utuà ta te “ Hau Metua Farani ” i horoà-mai ia’na, e te
“ oivi ” iaù i to’na
mau
Te
iho reo, tei oti ia’na.
tupuna (ia haapotohia) ; Ua fanau oia i te 31 no Atopa
77 matahiti i mairi aenei, i Punaauia. E tamaiti na Te-
mau
1875,
e
riieroo-i-te-rai
a
Tahuritua
e na
Tetupuaneiiia
a
Tetuaivaea. I te
pae O to’na metua tane, e tumu ilioa to’na i Punaauia e i Maupiti.
Te mau huru toroà: Matahiti 1893; afai-rata i Papeete. 1898:
orometua-haapii tauturu i Papenoo. 1901 : tavana mata'einaa i
Papenoo. 1902: l'aatira oljipa na te Hau “ surveillant des Tra¬
vaux Publics ”. 1912 : e melo no te Piha Faaapu. 1937 : e melo
no te Apooraa a te Hau “Délégation Economique et Financière”.
1942: e melo no te Apooraa-taaè a te Tavana Rahi (Conseil PriA'é)
I te 29 no Tetepa 1947 i faaea ai Teriieroo i ta’na mau ohipa i
roto i te Hau. E 53 matahiti 'to’na auraroraa i td’na Hau-Metua
Farani.
Te
mau
utuà: 1902
:
ua
haafetiàhia i te “Médaillé de l’Alliance
Française”.1925: “Chevalier du Mérite Agricole”. 1935: te Fetia
ua pine te Atimarara, o Thierry d’Argen-
Rahi Hanahana. 1943:
lieu i te “Croix de la
Libération” i nià i to’na ouma (raua o M.
Ahnne). 1944: “Chevalier de l’Étoile Noir du Rénin”. 1946: te
fetia hanahana roa’tu: “Officier de la Légion d’Honneur”. — A
taa’i te reira mau utuà, raverahi à te mau parau haamauruuru
(téinoignages) tei neneihia i te Vea a te Hau, no te hoè mau ohipa rarahi e te tuiroo ta’na i rave e i faatere.
Te mau “oivi”, oia hoi te mau ohipa. Te fare-Hau “Urariimanu” i Papenoo; to’na iho tare. 1912:Taa èà-turu e te oire i
Orofara. 1914: te farediaapiiraa. 1927-28: na èà-turu no Papenoo.
1933-35: te hiero ra, o Ebene-Ezera, i Papenoo, etc....
la
e
rà
te
e,
au
i te
iDarau i nia nei, e nehenehe ia tatou ia parau e :
ohipa ta Teriieroo i here rahi, i to’na oraraa, maori
mau
toru huru
1. to’na fenua, i Tahiti nui-i-te-vai-urirau e to’na nunaa ; 2.
Hau-Metua, o Farani; 3. to’na faaroo. Eiaha râ mai te mea
e arueraa i te taata teie mau mana‘o ! Te vai atoa nei (e mau
:
Teriieroo, ta’na iho i ite
i tatarahapa. Ua riro râ teie
e nate mau paroita.
To’na here i to’na fenua: Rahi noa’tu te mau tapa‘o no
paari i te reira huru hereraaa, teie te tahi ta’na iho i pa-
liape
no
huru
oraraa
1.
to’na
ei hioraa rahi
na
e
to te fenua
VE A
PORO.TETANI
7
pai mai i te matahiti 1946, i te hoiraa mai o te “ Bataillon du
Pacifique”, i Tahiti, rave rahi te mau faehau tei ani hua i te
Tavana Rahi i te hoê parau patana, no te hooraa i te mau maa
taero, i to raton mataeinaa. Ua fâfà te Tavana Rahi ia Teriieroo
i taua
mau huru aniraa. Aita râ Teriieroo i aueue : ua faaite roa
oia i to’na mana‘o patoi i te Tavana Rahi. Ua
iieapea rii hoi te
mau faehau ; ua na ô râ Teriieroo ia raton ; Eaha! ua aro a‘enei
outou i te hoê enemi puai rahi, ia Hitler, i te mau fenua Aferita
i Europa, e ua vî ; e i teienei, te hinaaro na outou e
taparahi
i to outou iho mau taeaè
taata tahiti
i teie mau maa haae
—
—
pohe-taata... l'Pohe ihora te
aniraa haamâ ihoâ ! Oia
to’na aià.
opuaraa no te hoê pae rahi. E
ua here e ua
paruru Teriieroo i
mau :
2.
To’na here i ie Haii-Metua, ia Farani: Te parau maramarama ïa !
Aita oia i faaino e i vahavaha i te Hau-Metua, ua
aroha ra e ua tauturu noà, i te tau maitai e i te tau ino. Ahia
a‘enei oreroraa ei faaitoitoraa i te mau faehau tei reva’tu i Fa¬
rani i na tama‘i rahi e piti ( 4914-1939
) ; o Teriieroo tei auvaha
i te
fenua,
Ua
hana
Han,
na
«
:
e
a
tapae mai ai te feia
mana
teitei i
na
te
ara
mai.
ô mai te Tavana Rahi mono, o Solari, i te tahi maAhiri Teriieroo i Farani, i roto i te hoê apooraa a te
riro ,ïa oia ei
unauna
rahi i taua apooraa ra ». Aita i
moè ia tatou to’na anaanatae ia Farani Tiamâ.
3. To’na here i to’na faaroo : Pohe noâ oia, te parau noa ra i
to’na faaroo, e ta’na mau ohipa i reira. To’na paari e to’na itoito
tuutuu-ore i te haapapuraa i te mau ohipa o ta’na iho paroita ;
to’na anaanatae i te tiarautiraa i te
mona ;
ito i te
to’na
mau
tere i Tahiti
e
ati
mau
noa
paroita ia roaa Herea‘e, i oti ai ; to’na ito¬
aufauraa
faatupuraa-parau i Papenoo iho e i te mau
paroita; to’na mana‘ona‘o i te roo o ta tatou mau haapiiraa
Viénot e i te mau ohipa paturaa i reira ; to’na oaoa i te fariiraa
mau
i te tere
no
Teretini mâ, e i te oreroraa i te avariraa
o
ta tatou
haapiiraa tamaroa i Papeete, i te 5 no Tiurai : o to’na ïa tiaraa
hopea i te vahi taata I
E to Tahiti mâ, e to te mau paroita e ! E ohipa rahi mau ta
teie tavini haehaa i rave i to tatou aro I Eita to’na roo e horomiihia e te pohe I E pee ia’na i te mau vahi nelienehe e te hioraa rahi ta’na i rave. E aito nui tei taa-è ia tatou,
la
ora
outou i te Atua.
Na Vèi'enie,
8
VEA
POROTiETANI
Parau rii apî
1.
Ua tae mai te
—
ta outou i mataro.
Te hoo
:
KALENA rarahi hohoà nehenehe roa,
A ani noa mai ia M'' Adnet, i Paofai.
mau
—
E 2 tara anaè iho.
—
Eiha
e
faataupupu.
2.
Heremona: Ua fatata na tare e 2 i te oti. E 3 atu ai ia
tare api no to tatou mau pipi. Ua tautiiru faahou-mai te mau paroika no Mahaena, Tiarei, Papenoo e Mahina i te niau. Mauruuru. Te haamauruuru atoa -nei te
aua-pijji ia LEPRADO, tamuta
—
pahi, i ta’na tautururaa i te èèraa i te mau raau ma te taime-ore.
3.
Ohipa haamaitairaa-tino. E ohipa nehenehe tei ravehia,
oia hoi te pupu tuèraa-popo no Niu-Tirani mai, o tei tae-mai no
—
te
aro
Aita
i ta tatou
roa e
mau
tamarîi. Ua oti taua tôraa
marôraa:
ua
te u‘i
no
pojjohia
e ua
aruehia
ma
te afaro
na pupu
roa.
atoa e 4
tei hauti.
A rohi
e
te haavî i te
4.
api
faatere, te
oe mau
mau
Te hoè
—
E 3 tei
mani,
ua
Parau
o
mau
te fenua nei. Eiaha ia moè ia oe e i ta
tôraa i te pae varua. Ei aitô te aito no
ino atoa
e
vai nei.
Apooraa Rarahi i ie pae o le faaroo :
faatupuhia i te mau hepetoma i mairi aenei. I Heleruru-mai te Apooraa no te' mau Sotaiete Faatupuraa
mau
tei amui-hoè i te mau auvaha no te mau Ekalesia Maohi
ao. Ua tae atoa to tatou faatere, o M" Schlœ-
'Porotetani i teienei
sing, i taua rururaa ra.
I Suede, ua amui te Apooraa
no te mau Ekalesia Keretitiano
jDarau rarahi no te hiroà faaroo.
Aita te mau auvaha no te mau Ekalesia i Rusia e i Taina i tae
mai. E 4 orometua Katolika Roma tei taemai ei hiôpoa noa, eiaha
râ ei auvaha.
no
te feruri-amui i te hoè
I te hoè oire
raa
Amui
faaoto-pû
no
e
te
ano
mau
i Helemani; ua putuputu atoa mai te hoè Apoo¬
Ekalesia Lutero. Na te hoè upaupa 1200 taata
mau
te hoè pupu-himene i faahanahana i te pureraa ?
fnoni Taufuru Vea
Makatea; Terii 25, Tete 20, Nitara 20, Terai 25, Frédéric 20, Rolland 25,
Sophie M. 25, Céline T. 5, ïeriinatua 15, Marere 10, Tetauaraia 40, ïauira 10,
Samy 20, Matuanui 10, Teotahl 20, Teriivairea 20, Tamatoa 20, Maehaa 20,
Vetea Tuihaa 25, Viri Moehu 20, Tüarii 20, Teriimana 20.
Papeete; Alex. Mervin 130. Mataiva: Naina a Tioo 20.
Amuihia
:
665 farane.
Imprimerie Eue F, Jüventin
pàpeete,
Mauruuru.
Tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1952