EPM_Vea Porotetani_195211.pdf
- extracted text
-
Te 52 O
te Matahiti
HOO I TE
—
NOEMA 1952
MATAHITI
Hilii 11.-
—
HOÊ: B VA‘U TARA.
M. PHEISS. Directeur-Gérant.
feia fei ofo i t@i pohe
(Tuiôraa Bibilia: Il Kor. 2/6-9)
Na
I te mau fenua e raverahi, iia faataahia te hoè mahana no
Noema, ei haamanaôraa i te mau fetii tei polie. E haapaôhia te
hoè mau pureraa e te faaunaunaraa i te mau meiiema.
Te talii paé, ua apee noa ratou i teie peu, ma te haapaô i taua
mahana faahaamaôraa ra... e tirara atu ai.
haamanaô pinepine noa i tei herehia e ra¬
to te tahi pae tei moè : ua moè roa te tinO
i te ohipa tama‘i, e aore ra i roto i te moana, e aore ra i te
Te tahi pae : ua
tou. Aita
e
menema
fenua è.
Te oto nei â te aau o te tahi pae : te hoa i te hoa, te metuâ
i te tamarii, te tamarii i te metua, e te manaô nei te Vea Porotetani ia ratou ma te here e te aroha.
Eaha to tatou huru i
mua
i te ati-pohe?
Te vai nei hoè uiraa, ui-noa-hia e te manaô :
No te aha te taata maitai i l'oohia-atoà-hia’i i te ati ?
“No te aha aita te Atua i lioroà i te hoè
mau tamarii maitatai ?
oraraa
peapea-ore
i ta’na
Âhiri te feia ino anaè tei tairihia e te ati, ua tano roa ïa ! ”
O
E mea hape teie huru feruriraa. Areà râ e manaô tahito roa,
tei riro pinepine ei turoriraa, e ei maheaituraa !
A hiô na : ua ralii atu te ati
taiva. Eaha te tumu? Teie ïa :
o
te feia faaroo i te ati o te feia
Aita te tavini i hau i to’na Fatu : hou to’na faahanahanaraa-
lîia, ua amo te Fatu i te satauro...
j^ou i Hade,
ua mauiui, ua pohe, e utt
"2
POROTETANI
VEA
Aita te auà avaava
no
te ati i hopoi-è-hia ! Noa’tu te
oto e te
mihi.
Aita lesu i horoà, ma te imi i to’na
Ua haere itoito râ oia na roto i te ati
haapûraa hau.
pohe, i te titauraa i te rê !
..
Aita anei Paulo i faaoromai i te maii ati huru
Oia!
rau ?
taa ia’na
e: o te
pohe te enemi hopea.,. e te Arii
pô te enemi rahi. Ua poàrahia Panlo e te mau melahi na
Satani, ei haavîraa ia’na (II Kor. 12/9).
O
ua
te
No reira, eita atoa te ati i faataaèlha i te taata maitai, e e tià
i te aito ia ôto i tei oto, ia maniui i tei mauiui, e ia faaoromai
i te man ino atoa.
Eaha râ te taaèraa i te ati o te feia faaroo, e to te
feia faaroo-ore?
Teie ïa ; Na te Atna e haamaitai i tei tiaturi ia’na.
Ua naô te Atna ia Paulo: « ia manruuru .oe i ton maitai e
tia’i... i roto i te feia parnparu e taa maitai ai Toù Puai »
(II
Ko-r. 12/9).
Eaha taua maitai
ra
?
O To’na ïa aroha, o To’na ïa tamahanahana, o To’na ïa hau ;
To’na ïa atiraa mai ia tatou, e To’na amuiraa’tu ia tatou i te nahoa rahi no te ra‘i !
Eaha tana maitai ra ?
o
te
puai ïa o te Mesia (ir. 9).
*
*
*
No reira, eiaha roa tatou e maere, e e mârô e e
faahapa i te
Atna, ia roohia tatou e te ati,
ma te tiiatapapa i ta tatou
...
mau
ohijja maitatai.
Eiaha e faariro i te Atna ei “ taata hoo-taoà ” i te nanaôraa i
To*na maitai, ei taui no ta tatou mau ohipa maitatai.
Eiaha roa tatou e tabula i ta tatou mau ohipa i mua i te Atua,
peu haamâ ïa, e te faaooo atu ai!
la mauruuru tatou i To’na maitai e tia’i, e ia mauruuru roa I
Aita anei te Atua i faaoromai noa i to tatou huru, te feia-hara
nei 0 tei au ia tatou te utuà-pohe ?
e
Aita anei te Atua Hope-hanahana i hiô-aroha noa mai ia tatou:
i te
mau
toè-fenua?
Aita anei te Atua i aroha mai ia tatou i te hoï'oà noa mai i
Ta’na tamaiti fanau tahi, ia noaa mai te ora-mure ore ?
Aita anei te mau maitai i ravai ? la iteahia To'na Puai na roto
i to tatou pjiruparu e te ati rahi 1
Il
II
-
'"‘ru
-
-I
3
POROTETANI
VEA
E ofo i fei ofo
Te tahi mau parau
oto o tei ore i ô i te Vea i mairi aenei:
Te tavanaraoTeriieroo-i-te-Rui: uapohe oiai te20 no Atete;
te vai nei to’na mauparâu, teipapaihia e M. Vernier;
1.
—
È. — Mr Henri Villierme, e hoa here no te fenua e no Mr Ahnne, e
Mr Moreau, TJa faatere maoro oia i te Afata Faaapu.
S.
Puoani vahiné, o tei tapea itoito i to’na faaroo i Atuona (Matuita). Ua pohe oia i te 7 no Tiurai. Na Kahunuhe diakono i faatere
i te hunaraa na roto i na irava epiti: i roto i te Fare-pure (Salamo
2311 ;i te pae apoo: Jaba 719.
4
Turanatua, orometua i Raivavae, pohe i tua.
no
—
—
*
*
*
Ei.tamahanahanaraa i te
mau
fetii e oto.
(Te parau no Petero iti)
.
I te taime i pohê-roa’i Petero, te tamaiti
herehia a te orometua tuiroo ra
(15 matahiti to’na) ua faaliaamanaô taua
orometua ra i te hoè parau o tei tupu i to Petero iti vai-api-raa.
E3 matahiti to’na, inaha, ua moè Petero iti i te vahi mouà. Ua riarià roa
to te utuafare, e ua imi i te tamaiti iti i te mau vahi matomato tarereûe,
ma te manaô e, e ua na reira i te topa. Ua pohe anei ? — Teihea râ oia ?
Inaha, ite atura te metua ia’na i roto mai i te hoè patu-otai, tei aua i te
hoê ô nehenehe. Tei reira te tamaiti iti i te aparauparau-noa-raa i te taata
faaapu, aau marû. Aita roa Petero iti i hepohepo, ua maitai roa râ. Topa
o
G. WAGNER
atura te hau
o
no
te ma‘i-tutoo
to te utuafare-
E parabole iti teie tei riro èi tamahanahanaraa i tei otoe
Na roto i le faaroo ia lesu, aita tei herehia e tatou i moê i te vahi tarereûe
te ahuso no te pohe mure-ore. Tei roto râ ratou i ô mai i te vahi hau e
te hepohepo-ore-
Te hiroà faaroo
Te faaroo nei au ia lesu Mesia, Ta’na Tamaiti otahi, (o tatou
Fatu tei tôhia i te Varna Maitai ra, ua fanauhia mai e te paretenia ra e Maria. Ua haamauiuihia Qia i raro aè i te tau no Ponato
Pilato; ua faasataurohia ; ua pohe e ua tanuhia ; ua pou
oia i raro i te
pouri....
I te avaè no Setepa, ua tatarahia te parau no lesu tei haama¬
uiuihia e tei pohe. Te parau i ferurihia i teienei, o te parau ïa
no
lesu, to tatou Fatu.
e tià ai ia, tatou ia parau e :
Te tumu
lesu to tatou Fatu ?
Eaha ïa? Teie ïa :
Ua riro Oia ei Fatu
no
roto-mai i te rima
mau na roto
o
te Fatu
i To’na faatiàmâraa ia tatou
te pouri e te pohe.
no
Ua hoo Oia ia tatou na roto i to’na toto.
.
4
VEA
A taiô i teie nei
haapapiiraa i ta tatou paraii :
pahi i Marite ma te faauta atoa i te hoè mau
Ua tere te hoè
aanui
POROTETANI
ei
titi taata erere, o tei lioohia-mai e te feia haru-taata. E mea aroha
roa
taiia feia ra, o
tei riro ei tîtî no te tahi mau taata
aau
eta-
eta maii.
Teie râ, te vai ra i oià-iho i taua pahi ra te hoè
taata-oiia, ei
ratere. Hi‘o atura to’na mata i te tahi o teie mau tîtî; puta atura
to’na aau î te aroha î taua taata ereere ra. Ua nahea oîa? Ua
hoo-mai oîa i taua tîtî ra e teie to’na reo i nia ia’na:
«
Ua tiàmâ
i teienei ; e e tià ia oe ia haere i te vahi ta oe e hinaaro ».
Pahono atura taua taata ra e : « Eiaha oe e tuu ia‘u, o te riro
oe
faalîou vau ei tîtî
ora ia‘u ».
no
te tahi fatu
è;
e
tavini au ia oe o tei faa-
Ua riro anei te ratere tuiroo e te taoà-rahi, oîa hoi lesu, ei Fa¬
tu no tatou? E aore râ, ua horo anei tatou i te tahi mau fatu èè??
Taiôraa :
Roma 14/9: « No reira hoi te Me.sia i polie ai, e i tiàfaaliou
ai Oîa i nia, e e tià hoi Oia i te oraraa, ia riro Oia ei Fatu no tei
pohe e no tei ora hoi ».
I Petero 2/24-25 : « O tei maraa hoi la’na iho ta tatou hara i
To’na iho tino i nia i te Satauro, ia haapaô tatou ; o tei matara
mai i te hara ra i te parau-tià, no To’na iravarava i ora’i outou ».
Te
«
haapiiraa i mua:
I te mahana toru ra; ua tià faahou-mai Oia mai te pohe mai ».
«Sr
«SE
S®
Haamauraa Ofai-tihi i Tiva
I te 11
Tetepa, ua haamauhia te niu no te Farë-pureraa api no Tiva_
Na Mr EeyLeseure, Peretiteni no te Tuhaa il te aôraa (Luka 2/45) e na Mr Jacot, Peno
Na Atonia orometua, te taiôraa i te parau no roto i te tihi.
retiteni no te Tuhaa IV te haamauraa i te Ofai-tihi.
Na Tunui orometua, te omuaraa e
na Puhiava orometua, te pure-faaôtiTemau te fariiraa-mai e teie ta’na parau paari : * e toèrau maehaa
te mata'i i niuhia’i teienei Hiero api ».
raa. Na
E taata rahi tei tae mai. la oti te niuraa, ua purara te taata i roto i te mau
fare tamaaraa.
Papaihia : Atonia, orometua.
No Orofara
(I mutaa-iho — e i teie riei anotau)
I mutaa ihora e feia itoito roa lo tatou mau tupuna i te paturaa
i te
mau marae
rarahi
—
ci
ohipa pouri e te pohe. E ito-
y
■■
VEA
POROTETANI
5
ito rahi to ratou i te amoraa i te -mau ofai rarahi no te feniia mai
e no te tai mai.
Te tahi mau ofai mai te au e : hoè etaeta te
aano, e
10 avae te tcitef. E iloilo nninai anei ? E
E i teienei auotau
tatou itoito
ere roa
ïa.
Maramarama, aita anei to tatou puai e to
ma-u tupuua eteue, no te
paiuraa
hau atu i to te
i te FARE no te AROHA ? ?
e
Afai-mai ua i ta outoii mau ofai rarahi, ia au i ta to tatou mau
tupuua... HAAMANAO i te tare no ta tatou ua tuati uo Oro^
fara, o tei utuutu uoa i te feia i roohia e te ati.
Maiiniuvn.
Montélimar, (Drôme) - Earcmi.
I te 30 uo Atete 1952.
E au mau hoa liere e vai i Tahiti-mâ ua. la ora tatou i te Atua.
E parau aroha rahi mau tei tae mai i Faraui uei, i nanahi, i
te 29 no Atete, maori ra e : Ua fnaniè to tatou hoa o Teriieroo.
Te faatià uei te hoè rata ua Paraita vahiné, i te huru o to’ua mau
hepetoma hopea, tae uoa’tu i to’ua poheraa i Papenoo, i te 20
no
Atete uei.
Eita outou e maere ia parau atu vau ia outou ua e, ua hitimahuta roa matou, e ua oto i teie parau api. Te tumu? No te mea
hoi, ua matau roa matou — toù utuafare
ia’na mai mua roa
mai, e ua here mai te here-fetii. E eiaha e o matou anaè, o outou
—
paatoa râ, td Tahiti mâ, tei farerei piuepiue i teie aito mimera
hoè, te taata-tahiti mau, tei riro ei unauua rahi uo te fcniia, e
mai te hoè raau-rahi i te faa, tei tamaru i.te mau raau rii.
6
VEA
POROTETANI
Hou rà vau e tuu ai i le hoè mau manaô i nia ia’na, e mata na
i te iriti i te mau àpî no te hoè puta-iti (carnet) ta’na i horoà
mai iaù, i toù ineineraa e ho‘i-mai i Farani (Mati 1951). Tei reira
ta’na mau parau tuatapaparaa, mai to’na fanauraa, e to’na mau
vau
tupuna ; te mau matahiti no ta’na mauraa i tè mau toroà ; oia’toa
te mau utuà ta te “ Hau Metua Farani ” i horoà-mai ia’na, e te
mau “ oivi ” iaù i to’na iho reo, tei oti ia’na.
Te mau tupuna (ia haapotohia) ; Ua fanau oia i te 31 no Atopa
1875, e 77 matahiti i mairi aenei, i Punaauia. E tamaiti na Teriieroo-i-te-rai a Tahuritua
e na
Tetupuaneiiia a Tetuaivaea. I te
pae O to’na metua tane, e tumu ilioa to’na i Punaauia e i Maupiti.
Te mau huru toroà: Matahiti 1893; afai-rata i Papeete. 1898:
orometua-haapii tauturu i Papenoo. 1901 : tavana mata'einaa i
Papenoo. 1902: l'aatira oljipa na te Hau “ surveillant des Tra¬
vaux Publics ”. 1912 : e melo no te Piha Faaapu. 1937 : e melo
no te Apooraa a te Hau “Délégation Economique et Financière”.
1942: e melo no te Apooraa-taaè a te Tavana Rahi (Conseil PriA'é)
I te 29 no Tetepa 1947 i faaea ai Teriieroo i ta’na mau ohipa i
roto i te Hau. E 53 matahiti 'to’na auraroraa i td’na Hau-Metua
Farani.
Te mau utuà: 1902 : ua haafetiàhia i te “Médaillé de l’Alliance
Française”.1925: “Chevalier du Mérite Agricole”. 1935: te Fetia
Rahi Hanahana. 1943: ua pine te Atimarara, o Thierry d’Argenlieu i te “Croix de la Libération” i nià i to’na ouma (raua o M.
Ahnne). 1944: “Chevalier de l’Étoile Noir du Rénin”. 1946: te
fetia hanahana roa’tu: “Officier de la Légion d’Honneur”. — A
taa’i te reira mau utuà, raverahi à te mau parau haamauruuru
(téinoignages) tei neneihia i te Vea a te Hau, no te hoè mau ohipa rarahi e te tuiroo ta’na i rave e i faatere.
Te mau “oivi”, oia hoi te mau ohipa. Te fare-Hau “Urariimanu” i Papenoo; to’na iho tare. 1912:Taa èà-turu e te oire i
Orofara. 1914: te farediaapiiraa. 1927-28: na èà-turu no Papenoo.
1933-35: te hiero ra, o Ebene-Ezera, i Papenoo, etc....
la au i te mau iDarau i nia nei, e nehenehe ia tatou ia parau e :
e
toru huru ohipa ta Teriieroo i
here rahi, i to’na oraraa, maori
rà : 1. to’na fenua, i
Tahiti nui-i-te-vai-urirau e to’na nunaa ; 2.
te Hau-Metua, o Farani; 3. to’na faaroo. Eiaha râ mai te mea
e, e arueraa i te taata teie mau mana‘o ! Te vai atoa nei (e mau
liape no Teriieroo, ta’na iho i ite e i tatarahapa. Ua riro râ teie
huru oraraa ei hioraa rahi na to te fenua e nate mau paroita.
1. To’na here i to’na fenua: Rahi noa’tu te mau tapa‘o no
to’na paari i te reira huru hereraaa, teie te tahi ta’na iho i pa-
VE A
PORO.TETANI
7
pai mai i te matahiti 1946, i te hoiraa mai o te “ Bataillon du
Pacifique”, i Tahiti, rave rahi te mau faehau tei ani hua i te
Tavana Rahi i te hoê parau patana, no te hooraa i te mau maa
taero, i to raton mataeinaa. Ua fâfà te Tavana Rahi ia Teriieroo
i taua mau huru aniraa. Aita râ Teriieroo i aueue : ua faaite roa
oia i to’na mana‘o patoi i te Tavana Rahi. Ua
iieapea rii hoi te
mau faehau ; ua na ô râ Teriieroo ia raton ; Eaha! ua aro a‘enei
outou i te hoê enemi puai rahi, ia Hitler, i te mau fenua Aferita
e i
Europa, e ua vî ; e i teienei, te hinaaro na outou e taparahi
i to outou iho mau taeaè
taata tahiti
i teie mau maa haa—
pohe-taata... l'Pohe ihora te
aniraa haamâ ihoâ ! Oia
to’na aià.
mau :
—
opuaraa no te hoê pae rahi. E
ua here e ua
paruru Teriieroo i
2.
To’na here i ie Haii-Metua, ia Farani: Te parau maramarama ïa !
Aita oia i faaino e i vahavaha i te Hau-Metua, ua
aroha ra e ua tauturu noà, i te tau maitai e i te tau ino. Ahia
a‘enei
oreroraa
rani i
na
ei faaitoitoraa i te
tama‘i rahi
e
mau
piti ( 4914-1939 ) ; o Teriieroo tei auvaha
i te fenua, a tapae mai ai te feia mana
Ua
faehau tei reva’tu i Fa¬
teitei i na te ara mai.
ô mai te Tavana Rahi mono, o Solari, i te tahi ma« Ahiri Teriieroo i Farani, i roto i te hoê
apooraa a te
na
hana :
Han, e riro ,ïa oia ei unauna rahi i taua apooraa ra ». Aita i
moè ia tatou to’na anaanatae ia Farani Tiamâ.
3. To’na here i to’na faaroo : Pohe noâ oia, te parau noa ra i
to’na faaroo, e ta’na mau ohipa i reira. To’na paari e to’na itoito
tuutuu-ore i te
haapapuraa i te mau ohipa o ta’na iho paroita ;
to’na anaanatae i te tiarautiraa i te mau paroita ia roaa Here-
mona ; to’na mau tere i Tahiti e ati noa a‘e, i oti ai ; to’na ito¬
ito i te mau aufauraa faatupuraa-parau i Papenoo iho e i te mau
paroita; to’na mana‘ona‘o i te roo o ta tatou mau haapiiraa
Viénot e i te mau ohipa paturaa i reira ; to’na oaoa i te fariiraa
i te tere no Teretini mâ, e i te oreroraa i te avariraa o ta tatou
haapiiraa tamaroa i Papeete, i te 5 no Tiurai : o to’na ïa tiaraa
hopea i te vahi taata I
E to Tahiti mâ, e to te mau paroita e ! E ohipa rahi mau ta
teie tavini haehaa i rave i to tatou aro I Eita to’na roo e horomiihia e te pohe I E pee ia’na i te mau vahi nelienehe e te hioraa rahi ta’na i rave. E aito nui tei taa-è ia tatou,
la
ora
outou i te Atua.
Na Vèi'enie,
8
VEA
POROTiETANI
Parau rii apî
1.
—
Ua tae mai te mau KALENA rarahi hohoà nehenehe roa,
ta outou i mataro.
—
A ani
Te hoo : E 2 tara anaè iho.
noa
—
mai ia M'' Adnet, i Paofai.
Eiha e faataupupu.
2.
Heremona: Ua fatata na tare e 2 i te oti. E 3 atu ai ia
tare api no to tatou mau pipi. Ua tautiiru faahou-mai te mau paroika no Mahaena, Tiarei, Papenoo e Mahina i te niau. Mauruuru. Te haamauruuru atoa -nei te
aua-pijji ia LEPRADO, tamuta
—
pahi, i ta’na tautururaa i te èèraa i te mau raau ma te taime-ore.
3.
Ohipa haamaitairaa-tino. E ohipa nehenehe tei ravehia,
oia hoi te pupu tuèraa-popo no Niu-Tirani mai, o tei tae-mai no
—
te
aro
Aita
i ta tatou mau tamarîi. Ua oti taua tôraa ma te afaro roa.
roa e
marôraa:
ua
pojjohia e ua aruehia na pupu atoa e 4
tei hauti.
A rohi
oe mau
e
te u‘i
te haavî i te
4.
api no te fenua nei. Eiaha ia moè ia oe e i ta
faatere, te mau tôraa i te pae varua. Ei aitô te aito no
mau
Te hoè
ino atoa e vai nei.
Apooraa Rarahi i ie pae o le faaroo :
E 3 tei faatupuhia i te mau hepetoma i mairi aenei. I Helemani, ua ruru-mai te Apooraa no te' mau Sotaiete Faatupuraa
Parau o tei amui-hoè i te mau auvaha no te mau Ekalesia Maohi
'Porotetani i teienei ao. Ua tae atoa to tatou faatere, o M" Schlœ—
mau
sing, i taua rururaa ra.
I Suede, ua amui te Apooraa no te mau Ekalesia Keretitiano
no te feruri-amui i te hoè mau jDarau rarahi no te hiroà faaroo.
Aita te mau auvaha no te mau Ekalesia i Rusia e i Taina i tae
mai. E 4 orometua Katolika Roma tei taemai ei hiôpoa noa, eiaha
râ ei auvaha.
I te hoè oire ano i Helemani; ua putuputu atoa mai te hoè Apoo¬
Ekalesia Lutero. Na te hoè upaupa 1200 taata
faaoto-pû e te hoè pupu-himene i faahanahana i te pureraa ?
raa Amui no te mau
fnoni Taufuru Vea
Makatea; Terii 25, Tete 20, Nitara 20, Terai 25, Frédéric 20, Rolland 25,
Sophie M. 25, Céline T. 5, ïeriinatua 15, Marere 10, Tetauaraia 40, ïauira 10,
Samy 20, Matuanui 10, Teotahl 20, Teriivairea 20, Tamatoa 20, Maehaa 20,
Vetea Tuihaa 25, Viri Moehu 20, Tüarii 20, Teriimana 20.
Papeete; Alex. Mervin 130. Mataiva: Naina a Tioo 20.
Amuihia : 665 farane.
Imprimerie Eue F, Jüventin
pàpeete,
Mauruuru.
Tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1952