EPM_Vea Porotetani_195210.pdf
- Texte
-
Te 58
O
te Matahiti
ATOPA 1958
—
HOO I TE MATAHITI
M. PREISS,
Ilihi 10.
-
HOÊ: E VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
Te Tere no na Auvaha
fe Apooraa
0
Hoè
te
Rahi Ekalesia Tahiti.
iho mahaiia i Niu-Heberida :
noa
Noa'tn te pôto, hoè noa iho mahana i Port-Vila.
mau vahi hi’oraa nehenehe, o te tià noa ia’u ia
parau api roa i roto i ta tatou Yea Porotetani.
Hou aè au a faatià’i i te parau no teie hoè noa iho
mata na vau i te faaite poto noa i te hoè vahi iti taû
Ua rahi râ
l'aatiàtiu ei
mahana, e
i ite i Siwa
Fidji. Te mea matamua ta to’u mata i haru-mai o te i‘oa ïa no
te aito matamua no te Mesia, o tei ootihia i nia i te hoè PahiOrometua tei tapae i nia i te uahu, oia hoi te i‘oa; .John Wil¬
liams VI.
(Niu-Heberida) te haamaitai nei to’u aau i te Atua,
taahi atoa to maua avae i nia i te éà c i nia atoa
i te repo fenua tei taahihia e te mau aito matamua no te Mesia,
mai ia Tihoni Wiliamu mà.
Te huru o te fenua, mai ia Tahiti atoa. E mea heeuri te mau
raau, ua huru ravai te mau haari, e mea huru nainai râ te mau
maa, hohoa haari raita. Ua rahi mau te mau tumu anani, tei
para noa te maa e tei vai noa i raro i te repo... Repo maitai.
Te mau maa tumu no te fenua : te ufi, tahotaho, matofa, ri^-arima, tafai, tai’ua, uru, meia hamoa, iita, etc...
E 2 tau taata tahiti i teie fenua : o M‘' Yarney e ta’na vahiné
no roto i te fetii Hcime. Aue te oaoa i to matou farereiraa i to
1 Port-Yila
i te
mea e,
raua
ua
utuafare
e.
2
VEA
POROTETANI
t'a t'aaerei atoa inaiia o Adnet i te utuafare no te orometua
Parataiie ra. Ua reva râ te orometua i te tahi molu. Na te oro¬
metua vahiné i faaite maramarâma mai ia maua i te hdè mau
te fenua. Te parau no te inotu ra o Erromanga,,te motu
pohe ai te aito tuiroo o Tihoni Wiliamu, mai ui’na e 5 tau aito
no te Mesia tei
pohe i reira, taparahihia e te,’man etene. Ua
pohe te orometua o Gordon e ta’na vahiné, e te -taeae mau no
Gonlon. E poheraa aroha rahi to: teie ôtometua ; Tei nia oia i
parau no
i
te
amiiraa maa,e
ta-na Bibilia
iti, i tairihia mai ai oia
E te vai
vai
noa
nei â i roto i de
mau
â i roto i te eteneraa, no te
noa
motu te hoè
fifi i te
reo,
mouà teitei. A pure tatou i te Atua ia vave mai
hia’i te reva no te wSatauro no lesu i nia i teie
tei, taratara
e
e
te etene
miiri mai.
na
te
te
e
taratara
mau
atà,
rave
no
ia tahe-è-atu teie
e
te eteneraa
nelia.
na
roto i te
mau
e no
tuhaa
te
e
mau
e faatiàniouà tei¬
te tan,
mau
mau
mana
mouà teitei
no te Eva-
.
I nia i teie motu iti,.,tei reira atoa te faatiàraahia te hoè farema’i no te man niaolii, o te orometua iho te taote. I reira ua
farerei maua
matahiti.
Adnet i te hoè orometua maohi
o
paari
roa, e
82
I mûri aè i te reira, ua tere faahou matou i te tahi motu.
Tei reira te utuafare o te tavana maohi e te hoè farc-pure iti.
I nia aè i te purupiti ua ootihia te i’oa-no te m iu aito matamiia
tei haamau i te 1 no te avaè no Me ei avaè haamana’oraa i te
Aufauraa Faatujîuraa Parau. O M''.lohn Paton te tahi aito, o te
i’oa atoa ïa o tei mairihia i te fare-ma’i tan i faatià aenei.
Te huru o te hohoa o te mau taata o. te tènua; huru faito i te
mau
taata
huru. E
reo,
no
mea
i teie
Suva-Eidji. l'e
meiimeù
e e mea
tuhaa,
mau tane e te mau vahiné, hoè à
firifiri to ratou rourn. Te hinaio te
rahi tei faito i te reo taliiti.
te pae faaroo :
tupu te Apooraa Rahi i reira. I te tahi
te orometua papaa te Peretiteni, ite tahi matahiti,
noa
ua
I te pae i te faâtereraa i
I te mau matahiti atoa e
matahiti,
o
o
te orometua maohi te Peretiteni.
...
r mua.
Te vai nei â te rahiràa o te mau ohipa e te mau
parau-apî
Na te Atua e faaoti e e haamanuia-i te mau ohipa atoa
tei opuahia e te Apooraa Rahi no teie tere. la riro mau teie tere
ei tahoèraà i te mau Ekale&ia i teie mau pae fenua i Polinesia
nei, ia riro ïa ei hoè. la tupu ta Paulo i pajiai i roto i te EjDhe-
^sia
2,13: « O outpu te feia i te atea è ra i mutaa ihora, ua.faar
‘fatatahia mai ïa i te
toto
.
..
.1 nià i ie pahi ra o “
no
te Mesia nei
».
.
Mahana pae 31 no Tiurai l953
Papai-parau A.R..A,
Reuivgeni
Tehavaru,
or.
.
.
VEA
POROTETANI
.
E parau apî ofo rahî fei tae mai i ô fafQu nisi>
I mûri aè i to Tehavarii papairaa i ta’iia tata, ua
Uipii
rahi i uià iho ,i te reni i terchia e to l’aiia pahi. 0 te
no te hoè
pahi lei moè taue noa i te pô, te fatata uei le
ati
•
te hoè
ali ïa
pahi i
te
tapaeraa i te" feniia Kaledoni. O “Monique” te i’oa no taua
ra, tei faauta i na taata 120 no te man motu Lifou mà
mai. Tei nia iho i taua pahi ra, te hoè tuati valiine no te Sotaiete,
te hoi ra i to’na aia, e e 4 auvaha no te
Apooraa Rahi Ekaletia
Kaledoni ; e 3 orometua maohi, hoè diakono, e hoè
pipi-orohietua. Aita roa hoè ohipa i iteahia, maori noa râ hoè tura è te
tahi potaa rahi hinu i nia i te iriatai. Eaha te tumu i rooliia’i
teie j^iahi i teie ati rahi ? Ua manao-noa-hia e, e
hape no te l'aa-
pahi iti
tomoraa. Ua teimaha
E
rahi
i nia
iho, aita rà i ravai te taumiraa.
i^apu, te nounou moni te tumii i tupu ai taua ali lâaj'ia
inea
noa
ra.
T@
Na Tehavaru
eïene i Hiu-Sleberida.
ETiciu
or.
i laalte i teie
tè orometua maohi ta le
Teie te
haapotoraa
mau
parau no te
hoè Tere
no
Ekalesia Kaledoni i tono i Hei)erida.
no
te tere... papaihia e Rilly, orometua
Kaledoni:
1 te 28
Mè
tupu te hoè tamai i Tenmarou, fatatr. i te })uhapa-O te llaapaoraa Mahann Hilii. Ua tilauhia vau o le faatiipu i te hau e ua aiii au i na taata toopiti ia amui mai raua
ia^u i to‘u tere atea roa e te iiti. Teie te
parau apî ta matou i
ite, ua haamou te man eteue i te faaapu a te Haapaoraa Maha¬
nn Hiiu, i te
poheraa hoè riiau e hoè vahiné i te raau j)atia, e
no
no
ua
te hoè vahiné tei haruhia
e
Ua ani te Tavana-Rahi etene
hapôno atu raton hoè 10
ia
ei hoo
e
ia tae taua utua
ra
to raton Tavana.
(te
Amoks) i to 'renmarou,
hoè vahiné ei utua, oia hoi
ae i te
Neniaagi, oia hoi te
mau
puaa e
i mûri
hoè oriraa matahiti... E mai te mea e, aita teie faaueraa inana
i haapaohia... e haamoù roahia te nunaa iti
hiiu.
Inaha,
ua
haere raton
no
te pupu
hoo to Tenmarou hoè puaa e an i te 300 tara
no
te ani i te hau
—
e ua
i te ô i te Tavana. Teie rà,
te Tavana-Rahi
etene,
ua
aehuehu rahi tei faaroohia
Teie te parau a
mai outoju.ia’u
le Tavana
...
ua
tupu te riri rahi
haapuliqmtu oia i to’na
:
e ua
maiti raton i te hoè etene
no
mm... e, e
lu)ro te l'eia lei at'ai i Je
])uaa.
Etene i mua i te auvaha : “ Ua faaooo
c
ua
la feruri outou, e hoona anei
no
le hoè
ruau
4
VEA
POROTETANI
ta’na valiine i
polie! hoè aè puaa? Te hoo e au i te reira
10 ïa puaa e hoè vahiné. Mai te mea e, aita! e mea papu roa...
ia tae i te avae Tiiinu, e haere ai au e haamou roa’i ia ratou..
e
no
.
I te
ua farerei au i te amuiraa no Tenmarou. Teie ta
“E te orometua, eiaha roa oe e haere e amui i te
mau etene, no te mea, ua tupu te riri rahi o to l'atou Tavana”.
Ua parau atura vau i na taata i apee mai ia‘u : uafaarueau ia
Wala, tei atea i ô nei (o te motii ïa tei faaeahia e teie nei oro¬
metua O Billy). E teie nei, ua fatata roa vau i teie mau Etene,
aita roa vau i hinaaro i te hoi i mûri, maori râ ia polie noa’tu
poipoi,
ratou parau:
i roto i to te Atua hinaaro. Eita
vau
Te vai
anei to
ia‘u.
raua
I te
e
ra
orua
puai
no
roa
vau
e
hoi. E
orua
?
te amui ia‘ii ? Ua parau maira
E, eita matou e matau, e paiuma atoà matou
hora 12, ua tae matou i ô te Amok, e ua haere afaro matou
“
te hoè pupu
Tavana-Rahi
Tavana... tei
rahi feia apî
—
e to ratou
na’na i aratai ia‘u i
mua
mono i te
i te taata rahi e ua
pupu vau i te ô na raua... 2 punu puatoro e te avaava na te
Tavana Rahi, e hoè punu puatoro e te avaava na te mono.
E teie ta’na parau “ e te orometua, eiaha roa oe e matau i
te
tamai, eita
roa vau e
tairi ia oe”.
Ua aratai oiae faaite ia’u i nautuafaree 4 tei î roai te taata
faaineinehia
hi moà
no
te tamai. I mûri aè
te parau
mai e : “
taeniai i teie vahi moà nei”.
ma
O
oe
aratai oia ia’u i to’na
ua
va-
aè nei te taata matamua tei
hoè tamaaraa, ua parau
rotoT te pure — teie ta’na pahonoraa:
i te faarii i te Evanelia, teie râ, eita taù e
ï mûri aè i to’na horoaraa mai i te
vau
ia’na i te Evanelia
«E te hinaaro nei
au
na
neheiiehe ia faarii i teie vahi. E imi râ
i te pae niiti, ei haamoeraa i
Na te hoè ruau, tei amui
te
reo
tumu
no
te
nunaa
vau
i te hoè
teie mau vahi mo‘a e i to‘u
apeehia
e ana e
:
nuta
I.uka 17/37
(tclo:
E
te imi i ta’na niaa
reva
matou mai
tae noa’tu i te aru.
Te aeto i fe
Te
atua»
iho.
Iritihia
Tuaroi
mau
mai ia‘u, i faaoti i te, pure na roto i
Ua oti te haam'auruururaa i te Tavana.., Ua
te
puhapa apî
mau
e
Tehavaru.
vahi oivi.
“ ei te vahi oivi
ra ei reira te aeto pue ai ”.
riaria ïa, tei maue-haere na te reva no
i te mau vahi rii atoà no te fenua nei, Na roto
:
manu
VEA
i to’iia hauàraa lia te atea
rahi
te tapapa oioi
aro
te
—
moe
ia’na
na
roa
i te
nei oia i
mau mea
reira
—
tahiiti ta’na i hiiia-
aita
roa e mea
tahiiti
roto i to’na iliii.
Mai te ra‘o tei ite oioi i te
E
5
POROTETANI
mea
talmli, oia aloà teie hiirii aeto.
è teie aéto i
paraiihia nei i te aeto tei riro ei arii no te mau
manu pererau. (Isaia 40/31). E mea ê ïa.
Te vahi oivi:^ vahi riaria. Te reira te piieraa te mau mea po¬
lie tei tahuti, e tei oninamunaniu no te pê. Eita te mala e au ia
hio
E to’na liau'a, ua hau atii ïa i te riaria, e te tiipu oioi nei
te ino O te opu na roto i te liau‘a ino rahi te ore e au ia faaoromai.
mea
—
Tatararaa: Te maere rahi nei tatou i te hioraa i te aeto e parauhia nei, tei tapapa ma te oaoa i teie mau mea pê, mai te ra‘o
e te uri ta tatou e ite nei.
Eaha te tumu i tuu mai ai lesu i teie hohoa riaria ta tatou e
farerei nei. Teie ïa : la riaria tatou i te polie e te tahiitiraa i te
pae varua.
E te Ekalesia Tahiti e, ta lesu i faariro ei tino ora i roto i teie
mau fenua... a ara...
te maue nei te mau aeto i o tatou nei,
tapapa i te mau mea e hau‘a nei.
Haaliaoraa e mea ora niaitai, aita e maimai, eita
ïa raton e tapapa mai, no te mea, aita e maa e noaa.
Te vai nei te hau‘a polie i te tahi mau vahi no teie tino rahi,
oia hoi, te Ekalesia no lesu. ! Te tahi mau tahutiraa na roto i te
amahamaha, te feii, te aurarô-ore i te mau metua i te pae o te
faaroo, te faaherehere-noaraa i te faaturi, te nounou i te mau maa
e te mau tao‘a polie... te aroha-ore ite taata tiipu, te tahi mau
parau faufaa-ore ei tumu no te tahi mau peapea... e polie ai te
110
te
Ahiri ta tatou
faaroo.
polie i tapapa mai ai te mau
tei hiaai noa i to tatou pohe ?
E ara, e ara, eita tatou e ora i tera haapaoraa e i tera haapaoraa.
O lesu anaè te tahuà no te faaora ia tatou i to tatou mau pohe.
Oia te aeto arii tei haamaraa ia tatou i nia i to’na pererau Is. 40/31.
Oia te tiàfaahouraa e te ora, tei parau alu ia Lazaro, tei hau‘a
tahuti i roto i te menema e, “ Ehaere mai i rapae ” loane 11/43.
Aita anei teie
mau mea
i hau‘a
aeto, tera hiiru, tera llaapaoraa,
parabole no na urî Hfo
E 2 tau urî i roto i te tare tei maiiriiuruhia e au — te hioraa
raua hum e te hereraa hoi le tahi i te Tahi. E inaha, i te
tahi mahana, faaroo attira vau i lo raua uuru hae, tei faatupu
i lo’u hiti maue e te maere.
i to
VEA
6
Horo attira
vau e
hio ia
PÜROTETANI
raua...
! Eaha te tumu
no
to
raua
pea-
pea
? E te tumu i hae ai raua te tahi i tè tahi i te tai'me poto
noa
?
.
E aha ta’n
e
ite nei i ropu
ïa raua ? O te hoè ïa ivi marô e
te faufaa-ore tei iteahia i te tahi e te tahi
haapueraa pehu...
te vaha
o
te
a
;
i'to’na heruraa i te
faatianiani-haere-ai i taua ivi
ra
i roto i
O te tumiv ïa
no
to raua
tahi, horo attira
e
haru
:
peapea.
Aita anei teie peu i iteahia i rotopu ia tato.u
te tahi pae i te tahi mau parau. faufaa-ore ei
ih'o? Te heru nei
faatianianiraa te
tahi paè raton iho ? ê te.mutu taue nei te tahoe e te here i ropu
ia raton, e te ama-nei te auvaha no te peapea e te amahainalla.
Sabafi Satauro Ninamu i Makatea
Te
papai atu nei au ia oe i te hoè mau parau rii apî, no te
Paroika nei, oia hoi no te Pureraa no te Sabati Satauro Ninamu.
Ua
haapa’ohia ïa te
pureraa
i te 5
no
Ei Sabati taaè roa, mai te tau mai o ton
Tiurai, ma te oaoarahi.
parahiraa i Makatea nei.
Eaha te tumu i taaè ai ? Teie, ua taaè roa na roto i te faanahote ohipa rtaua mahana ra. Aita hoè Amuiraa i faatere
hoè himeue, maori rà na te feia “ Haapae ” anaè no na pupu e
1.
Te feia Haapae Tahiti : aahu uouo anaè. ..
raa o
aè
2 :
—
Te feia
aahu kaki anaè...
Allé, te hanahana rahi o taua pureraa ra. Ehia taata tei oto
te aau i te parau tei aôhia, oia hoi ; « Heb. XII/1, e haapae tatou
2.
-
i te
mau
Haapae Cook-Erani
teimaha atoa,
mea
e
:
te ino,
e
hara’i te taata nei.
..
»
Faatiàhia te parau no te tupuraa-mai te Sotaiete, e te ohipa
maere rahi ta’na i faatupu, e te tumu rahi e au roa’i ia tatou ia
haapae.
E mai te faatiàtià-maite-atoa-hia hoi te
maa
taèro
e
mau
ati riaria, ta te
noa nei : te faarahiraa i te mau fare-ma’i,
fare-auri i te taata, e rave-rahi noa’tu â.
faatupu
te faaîraa i te
E rave-rahi te taata tei puta to ratou aau, e ia poipoi aé, ua
e 8 tamarii Bora-Bora, e haapae, e e 5 tamarii no Huahine. E mea manuia te ohipa Satauro-Ninamu — e fatata 200
ratou. E ere anei ïa te parau oaoa rahi ? Ua haapae. i te ava, e
te horoà nei te Compagnie na ratou i te Limonade. Aue, te oaoa
tae mai
e
te
mauruurii.
Noa’tu ta Satan i
mau opiiaraa.
Tcrii llLdmaii orometiia.
VËA
7
POROTETANL
Ua pee te tarahu.
No te feia aau taiâ i le
tetani P^aaroo i mua i te
polie,
mau
e no te pariiru
faariàriaraa.
i te taata Poro-
( II. Kor. 5/20; I Tim. 1/15; I loane 1/7).
Te polie ra te lioè. taata faaroo i te lioè mai ralii. Ua nioe roa
to’na hiroa i to te taote taeraa mai, e no reira, na afailiia’tura
oia i roto i te fare mai.
■
,
.
la
poipoii aè, ia liaere mai te taote i te liiopoaraa' i te mau
ua liuru niaitai oia, e teie hoi te parau a te taote : “ Elioa,
ere teie i to oe liora Iiopea, ua fanao oe ”.
mai,
e
Pahono atura te taata mai
atu i teie tere
“aitaroa
e:
vau
i taiâ
no
te
reva
liopea”.
Maere iliora te taote, e teie ta’na parau “
oe, e ua afaro anei ta oe niàu tarahu? (oia
i te Atua ra).
Ealia, ua ineine anei
hoi ta tatou mau utha
.
“
E,
ua
afaro
roa
! ” Ui atura te taote : “ Teihea te parau peeraa?”
: “ Teie, a taio niai na i roto i te
Pahono atura te taata mai
epitetole
a
loane i te vahi i te
tatou i ta tatou
mau
naoraa e:
hara, i te toto
no
lo I. 1/7 “te mà iiei
ta’na taniaiti, o lesu Mesia ”.
“
E te taote e, na parau lesu i nià i te.Satauro e: Ua oti.
-No reira, ua hoohia taù hara e ua pee te tarahu. Na lesu i
lïoo. Tirara o taù ïa e faaroo, e taù e tiaturi, e aita’tu ai. ”.
Parau riî
e
U No to Adiiet
haaniâuhia ïa te
raua o
apî.
Tehavaru lioiraa mai i te 16
Apooi-aa-Rahi i te 7
no
no
Setepa,
Atopa.
2“ Ua haaniauriiuru te Hau i te pupu oronietua niaolii tahito
roto i te tafeti; raa ia Tapa;', oronietua no Haapiti, i te fetia
na
hanahana
(Ch. de la Légion d'Honncur).
3“ E 2 tau aito vahiné tei riro ei fetia anaana, tei niairi to raua
liopea: 1”) I te 18 no Atete ua polie roa Tita v., ivi v.
na.Tua orometua tei niaoro te faatereraa i te toroà i Makatea
e i Maharepa (Moorea). Ua niaoro roa to’na vai-noa-raa i nià i
te roi-mai, e aupuruhia’i e ta’na taniaiti e ta’na hiuioà Teimu pr.
110 Faaa... 2°) I te 20 ua polie Mare v. Diakono v. no te Ekataotoraa
lesia no Uturoa tei riro ei metua vahiné no te mau orometua.
Ua matapô oia e ua fefe to’na tua na roto i te mau matahiti maoro,
itoito noàrà to’na faaroo. (^Dan. 12/3).
mai i ô tatou lïei 2 tau Sénateurs
Taiiiau Ture, o.M'’ Durand-Réville te
no
roto i te
lioè
no raua.
9
VEA
8
POROTETANI
Mono-Peretiteni note Apooraa Faatere
i roto i te mau fenua aihuaraau ta¬
rant, e mero no te Apooraa no te tahi Paroika tui-roo i Paris.
Ua faariihia oia i te Sabati 6 no SetejDa i Réthel e i Siloama. Ua
faaitoito maite oia i te nunaa eialia ia taoto, a riro atu ai to’na
aià varua ia vetahi ê. Teie atoà te tahi parau, e tia roa i te huifaaroo ia o i roto i te ohipa politita ; ia man papu rà oia i to’na
toroà no te patoiraa i te ino e te faaopootiàraa i te parau-tià
ia iteahia te mana no te Evanelia na roto i ta'na tiaraa politita.
Te faaite nei râ oia ma te hima-ore i te mau tili e te man faahe-
E taata porotetani mau,
i te mau Ekalesia reo farani
-
rahi i roto i te ohipa
maraa e rave
politita, eiaha râ /taua mau
tiàturi mau
ia riro ei faaturoriraa i te taata-faaroo. Te
nei te Hau Farani e te mau Ekalesia Porotetani Farani
faaroo maohi ei miti mau no te fenua.
Te tahi atoa Sénateur, e taata ravarava ïa. E aravihi
mea
ra
ei te hui-
aià.
rahi i te
ite e te màramaiama, i maitihia’i oia ei amo i to’na
5® I te mahana piti, i te 1 no Setepa ua tupu
rururaa
diakono i Hei'emona o tei amui hoè 12 Diakono no te
I taua mahana ihora, ua faaohia Yero mâ no Rimatara
te hoè
te
tuhaa V.
i roto i
pipi.
aua
Tere fono i
Mahina
i Mahina. Ua maitite A.R.A. Ei mono
no Papenoo, Tetuanui Tihoni auvaha paroita — Teoroi no Orofara mai,
Taataparea ei hi'opoà i te mau ohipa’toa tei faaineinehia e te orometua e
Brémond. Ua faaterehia te pureraa avatea e Koringo, ua oti te pure, o te
I te
hia te
sapati 13
Tomite
no
uo Tetepa, ua tupu te hoè tere tono
taua tere, ua Koringo or. Pni. mono no
or.
hi‘opoaraa ia i te mau %imene reo papaa.
Ua faaineine maitai te mau amuiraa i ta ratou mau
hi'opôaraa.
No te ravai-ore o te
hope ai.
la tae i te
pô
o
taime faaoti atura i te
te hi'opoàraa ïa
hiinene ia au no te
tuhaa matamua e i te pô e faa-
i mûri a‘e o te
tuaroi tei horoahia e te Tomite,
i te mau himene tarava, e
hi'opoàraa ïa i te mau mana'o no te
loa. I. 1 e te 14. v. mat.
tei faataahia ia au i na Amuiraa c toru :
Logo vai atuaraa.
Logo riroraa mai ei taata.
Logo tiahaparaa mai i ô tatou nei.
te Tomite i te huru o te mau ui tatara-raa’toa, ua nahonaho
E toru ta‘u mana'o tumu
To te
2. — To te
3. — To te
I te hi'oraa
1.
—
maitai, aita roa te mau tatararaa i taaè i rapae i te
mau mana‘0 i faauta-noa i nia iho i to te tahi to te
te Ekalesia, e tae noa’tu i te mau irava patu.
te
Te toe
ra
ravai
ore o
puturaa. Te
te
hi'opoaraa no te
te taime, ua tae
vai
ra te
tumu parau, aita hoi te
u‘i api a tae noa’tu i to
haapiiraa Evanelia, tei faaineine-atoa-hia uo
faaoti aturu te putu-
i te hora 1 i te aahiata, ua
taime e faahopehia’i te hi'opoaraa i te haapiiraa Evanelia.
Imprimerie
Elie F. Juventin
—
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1952