EPM_Vea Porotetani_195210.pdf
- extracted text
-
Te 58
O
te Matahiti
ATOPA 1958
—
HOO I TE MATAHITI
M. PREISS,
-
Ilihi 10.
HOÊ: E VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
Te Tere no na Auvaha
0
Hoè
te
noa
fe Apooraa
Rahi Ekalesia Tahiti.
iho mahaiia i Niu-Heberida :
Noa'tn te pôto, hoè noa iho mahana i Port-Vila. Ua rahi râ
mau vahi hi’oraa nehenehe, o te tià noa ia’u ia l'aatiàtiu ei
parau api roa i roto i ta tatou Yea Porotetani.
Hou aè au a faatià’i i te parau no teie hoè noa iho mahana, e
poto noa i te hoè vahi iti taû i ite i Siwa
Fidji. Te mea matamua ta to’u mata i haru-mai o te i‘oa ïa no
te aito matamua no te Mesia, o tei ootihia i nia i te hoè PahiOrometua tei tapae i nia i te uahu, oia hoi te i‘oa; .John Wil¬
mata na vau i te faaite
liams VI.
nei to’u aau i te Atua,
atoa to maua avae i nia i te éà c i nia atoa
1 Port-Yila (Niu-Heberida) te haamaitai
i te
mea e,
ua taahi
i te repo fenua tei
taahihia e te mau aito matamua no te Mesia,
mai ia Tihoni Wiliamu mà.
atoa. E mea heeuri te mau
te mau haari, e mea huru nainai râ te mau
maa, hohoa haari raita. Ua rahi mau te mau tumu anani, tei
para noa te maa e tei vai noa i raro i te repo... Repo maitai.
Te mau maa tumu no te fenua : te ufi, tahotaho, matofa, ri^-arima, tafai, tai’ua, uru, meia hamoa, iita, etc...
E 2 tau taata tahiti i teie fenua : o M‘' Yarney e ta’na vahiné
no roto i te fetii Hcime. Aue te oaoa i to matou farereiraa i to
Te huru o te fenua, mai ia Tahiti
raau, ua huru ravai
raua utuafare e.
2
VEA
POROTETANI
t'a t'aaerei atoa inaiia o Adnet i te utuafare no te orometua
Parataiie ra. Ua reva râ te orometua i te tahi molu. Na te oro¬
metua vahiné i faaite maramarâma mai ia maua i te hdè mau
parau no te fenua. Te parau no te inotu ra o Erromanga,,te motu
i
pohe ai te aito tuiroo o Tihoni Wiliamu, mai ui’na e 5 tau aito
te Mesia tei pohe i reira, taparahihia e te,’man etene. Ua
pohe te orometua o Gordon e ta’na vahiné, e te -taeae mau no
Gonlon. E poheraa aroha rahi to: teie ôtometua ; Tei nia oia i
no
te amiiraa
maa,e
ta-na Bibilia
iti, i tairihia mai ai oia e te etene
miiri mai.
na
E te vai
vai
noa
noa
nei â i roto i de mau motu te hoè mau tuhaa e
â i roto i te eteneraa, no te
fifi i te reo,
e no
te
mau
mouà teitei. A pure tatou i te Atua ia vave mai te tan, e faatiàhia’i te reva no te wSatauro no lesu i nia i teie mau niouà tei¬
tei, taratara
e
e
te
rave
atà,
e
ia tahe-è-atu teie mau mouà teitei
te mau taratara no te eteneraa
nelia.
na
roto i te
mana
no
te Eva-
.
I nia i teie motu iti,.,tei reira atoa te faatiàraahia te hoè farema’i
no te
man niaolii, o te orometua iho te taote. I reira ua
farerei maua o Adnet i te hoè orometua maohi paari roa, e 82
matahiti.
I mûri aè i te reira, ua tere faahou matou i te tahi motu.
Tei reira te utuafare o te tavana maohi e te hoè farc-pure iti.
I nia aè i te purupiti ua ootihia te i’oa-no te m iu aito matamiia
tei haamau i te 1 no te avaè no Me ei avaè haamana’oraa i te
Aufauraa Faatujîuraa Parau. O M''.lohn Paton te tahi aito, o te
i’oa atoa ïa o tei mairihia i te fare-ma’i tan i faatià aenei.
Te huru o te hohoa o te mau taata o. te tènua; huru faito i te
taata no Suva-Eidji. l'e mau tane e te mau vahiné, hoè à
huru. E mea meiimeù e e mea firifiri to ratou rourn. Te hinaio te
mau
reo,
i teie
noa
tuhaa, ua rahi tei faito i te reo taliiti.
I te pae i te faâtereraa i te pae faaroo :
I te mau matahiti atoa e tupu te Apooraa Rahi i reira. I te tahi
matahiti, o te orometua papaa te Peretiteni, ite tahi matahiti,
o
te orometua maohi te Peretiteni.
...
r mua.
Te vai nei â te rahiràa o te mau ohipa e te mau
parau-apî
Na te Atua e faaoti e e haamanuia-i te mau ohipa atoa
tei opuahia e te Apooraa Rahi no teie tere. la riro mau teie tere
ei tahoèraà i te mau Ekale&ia i teie mau pae fenua i Polinesia
nei, ia riro ïa ei hoè. la tupu ta Paulo i pajiai i roto i te EjDhe-
^sia
2,13: « O outpu te feia i te atea è ra i mutaa ihora, ua.faar
‘fatatahia mai ïa i te
toto
.
..
no
te Mesia nei
».
.
.1 nià i ie pahi ra o “ Reuivgeni
Mahana pae 31 no Tiurai l953
Tehavaru, or. Papai-parau A.R..A,
.
.
VEA
POROTETANI
.
E parau apî ofo rahî fei tae mai i ô fafQu nisi>
•
I mûri aè i to Tehavarii papairaa i ta’iia tata, ua
Uipii te hoè
rahi i uià iho ,i te reni i terchia e to l’aiia pahi. 0 te ali ïa
ati
te hoè
pahi lei moè taue noa i te pô, te fatata uei le pahi i
tapaeraa i te" feniia Kaledoni. O “Monique” te i’oa no taua
pahi iti ra, tei faauta i na taata 120 no te man motu Lifou mà
mai. Tei nia iho i taua pahi ra, te hoè tuati valiine no te Sotaiete,
te hoi ra i to’na aia, e e 4 auvaha no te
Apooraa Rahi Ekaletia
Kaledoni ; e 3 orometua maohi, hoè diakono, e hoè
pipi-orohietua. Aita roa hoè ohipa i iteahia, maori noa râ hoè tura è te
tahi potaa rahi hinu i nia i te iriatai. Eaha te tumu i rooliia’i
teie j^iahi i teie ati rahi ? Ua manao-noa-hia e, e
hape no te l'aano
te
tomoraa. Ua teimaha noa i nia iho, aita rà i ravai te taumiraa.
E inea i^apu, te nounou moni te tumii i
tupu ai taua ali lâaj'ia
rahi ra.
T@
Na Tehavaru
eïene i Hiu-Sleberida.
ETiciu
or.
i laalte i teie mau parau no te hoè Tere no
Ekalesia Kaledoni i tono i Hei)erida.
tè orometua maohi ta le
Teie te
haapotoraa no te tere... papaihia e Rilly, orometua
Kaledoni:
1 te 28
hapa-O
Mè ua tupu te hoè tamai i Tenmarou, fatatr. i te
})ute llaapaoraa Mahann Hilii. Ua tilauhia vau o le faano
tiipu i te hau e ua aiii au i na taata toopiti ia amui mai raua
ia^u i to‘u tere atea roa e te iiti. Teie te
parau apî ta matou i
ite, ua haamou te man eteue i te faaapu a te Haapaoraa Maha¬
nn Hiiu, i te
poheraa hoè riiau e hoè vahiné i te raau j)atia, e
no
te hoè vahiné tei haruhia e to raton Tavana.
Ua ani te Tavana-Rahi etene (te mau
Amoks) i to 'renmarou,
hapôno atu raton hoè 10 puaa e hoè vahiné ei utua, oia hoi
ei hoo e ia tae taua utua ra i mûri ae i te
Neniaagi, oia hoi te
ia
hoè oriraa matahiti... E mai te mea e, aita teie faaueraa inana
i haapaohia... e haamoù roahia te nunaa iti
hiiu.
Inaha, ua hoo to Tenmarou hoè puaa e an i te 300 tara e ua
haere raton no te ani i te hau
e ua maiti raton i te hoè etene
—
no
te pupu
i te ô i te Tavana. Teie rà,
te Tavana-Rahi
etene,
ua
ua
tupu te riri rahi no
haapuliqmtu oia i to’na mm... e, e
aehuehu rahi tei faaroohia :
c ua lu)ro te l'eia lei at'ai i Je
])uaa.
Teie te parau a le Tavana Etene i mua i te auvaha : “ Ua faaooo
mai outoju.ia’u
...
la feruri outou, e hoona anei
no
le hoè ruau
4
e
no
VEA
POROTETANI
ta’na valiine i polie! hoè
10 ïa puaa e
aè puaa? Te hoo e au i te reira
hoè vahiné. Mai te mea e, aita! e mea papu roa...
ia tae i te avae Tiiinu, e haere ai au e haamou roa’i ia ratou..
.
I te poipoi, ua farerei au i
te amuiraa no Tenmarou. Teie ta
“E te orometua, eiaha roa oe e haere e amui i te
mau etene, no te mea, ua tupu te riri rahi o to l'atou Tavana”.
Ua parau atura vau i na taata i apee mai ia‘u : uafaarueau ia
Wala, tei atea i ô nei (o te motii ïa tei faaeahia e teie nei oro¬
metua O Billy). E teie nei, ua fatata roa vau i teie mau Etene,
aita roa vau i hinaaro i te hoi i mûri, maori râ ia polie noa’tu
ratou parau:
vau
i roto i to te Atua hinaaro. Eita
Te vai
roa
vau
e
hoi. E
orua ?
anei to orua puai no te amui ia‘ii ? Ua parau maira
raua ia‘u.
“ E, eita matou e matau, e paiuma atoà matou
ra
I te hora 12, ua tae matou i ô te Amok, e ua haere
e
afaro matou
te hoè pupu rahi feia
Tavana-Rahi
—
apî e to ratou Tavana... tei mono i te
na’na i aratai ia‘u i mua i te taata rahi e ua
pupu vau i te ô na raua... 2 punu puatoro e te avaava na
Tavana Rahi, e hoè punu puatoro e te avaava na te mono.
te
te
E teie ta’na parau “ e
te orometua, eiaha roa oe e matau i
tamai, eita roa vau
tairi ia oe”.
e
Ua aratai oiae faaite ia’u i nautuafaree 4 tei î roai te taata
faaineinehia no te tamai. I mûri aè ua aratai oia ia’u i to’na vahi moà
ma
te parau mai e :
“ O oe aè nei te taata matamua tei
taeniai i teie vahi moà nei”.
hoè tamaaraa, ua parau
ia’na i te Evanelia na rotoT te pure — teie ta’na pahonoraa:
«E te hinaaro nei au i te faarii i te Evanelia, teie râ, eita taù e
ï mûri aè i to’na horoaraa mai i te
vau
neheiiehe ia faarii i teie vahi. E imi râ vau i te hoè puhapa apî
i te pae niiti, ei haamoeraa i teie mau vahi mo‘a e i to‘u mau atua»
Na te hoè ruau, tei amui mai ia‘u,
te
reo
tumu
no
i faaoti i te, pure na roto i
te nunaa iho.
Ua oti te haam'auruururaa i te Tavana.., Ua reva matou mai
te
apeehia e ana e tae noa’tu i te aru.
Iritihia e Tehavaru.
Te aeto i fe mau vahi oivi.
Tuaroi : I.uka 17/37 : “ ei te vahi oivi ra ei reira te aeto pue ai ”.
Te
nuta
(tclo:
E manu riaria ïa, tei maue-haere na te reva no
te imi i ta’na niaa i te mau vahi rii atoà no te fenua nei, Na roto
VEA
POROTETANI
5
i to’iia hauàraa lia te atea roa i te mau mea tahiiti ta’na i hiiiarahi
te tapapa oioi nei oia i reira — aita roa e mea tahiiti
aro
te
—
moe
ia’na na roto i to’na iliii.
Mai te ra‘o tei ite oioi i te mea talmli, oia aloà teie hiirii aeto.
E mea è teie aéto i paraiihia nei i te aeto tei riro ei arii no te mau
pererau. (Isaia 40/31). E mea ê ïa.
Te vahi oivi:^ vahi riaria. Te reira te piieraa te mau mea po¬
lie tei tahuti, e tei oninamunaniu no te pê. Eita te mala e au ia
manu
hio — E to’na liau'a, ua hau atii ïa i te riaria, e te tiipu oioi nei
te ino O te opu na roto i te liau‘a ino rahi te ore e au ia faaoromai.
Tatararaa: Te maere rahi nei tatou i te hioraa i te aeto e parauhia nei, tei tapapa ma te oaoa i teie mau mea pê, mai te ra‘o
e te uri ta tatou e ite nei.
Eaha te tumu i tuu mai ai lesu i teie hohoa riaria ta tatou e
farerei nei. Teie ïa : la riaria tatou i te polie e te tahiitiraa i te
pae varua.
E te Ekalesia Tahiti e, ta lesu i faariro ei tino ora i roto i teie
mau fenua... a ara...
te maue nei te mau aeto i o tatou nei,
tapapa i te mau mea e hau‘a nei.
Ahiri ta tatou Haaliaoraa e mea ora niaitai, aita e maimai, eita
110 te
tapapa mai, no te mea, aita e maa e noaa.
Te vai nei te hau‘a polie i te tahi mau vahi no teie tino rahi,
oia hoi, te Ekalesia no lesu. ! Te tahi mau tahutiraa na roto i te
ïa raton e
amahamaha, te feii, te aurarô-ore i te mau metua i te pae o te
faaroo, te faaherehere-noaraa i te faaturi, te nounou i te mau maa
e
te
mau
tao‘a
polie... te aroha-ore ite taata tiipu, te tahi mau
parau faufaa-ore ei tumu no te tahi mau peapea... e
faaroo.
polie ai te
ai te mau
i to tatou pohe ?
E ara, e ara, eita tatou e ora i tera haapaoraa e i tera haapaoraa.
O lesu anaè te tahuà no te faaora ia tatou i to tatou mau pohe.
Oia te aeto arii tei haamaraa ia tatou i nia i to’na pererau Is. 40/31.
Oia te tiàfaahouraa e te ora, tei parau alu ia Lazaro, tei hau‘a
tahuti i roto i te menema e, “ Ehaere mai i rapae ” loane 11/43.
Aita anei teie
mau mea i
hau‘a polie i tapapa mai
aeto, tera hiiru, tera llaapaoraa, tei hiaai noa
parabole no na urî Hfo
E 2 tau urî i roto i te tare tei maiiriiuruhia e au — te hioraa
raua hum e te hereraa hoi le tahi i te Tahi. E inaha, i te
tahi mahana, faaroo attira vau i lo raua uuru hae, tei faatupu
i lo’u hiti maue e te maere.
i to
VEA
6
PÜROTETANI
Horo attira vau e hio ia raua... ! Eaha te tumu no to raua pea-
pea ?
noa ?
E te tumu i hae ai raua te tahi i tè tahi i te tai'me poto
.
E aha ta’n
e
ite nei i ropu
ïa raua ? O te hoè ïa ivi marô e
te faufaa-ore tei iteahia i te tahi e te tahi ; i'to’na heruraa i
haapueraa pehu...
te vaha
o
te
a faatianiani-haere-ai
te
i taua ivi ra i roto i
tahi, horo attira e haru : O te tumiv ïa no to raua
peapea.
Aita anei teie peu i iteahia i rotopu ia
tato.u ih'o? Te heru nei
i te tahi mau parau. faufaa-ore ei faatianianiraa te
tahi paè raton iho ? ê te.mutu taue nei te tahoe e te here i ropu
ia raton, e te ama-nei te auvaha no te peapea e te amahainalla.
te tahi pae
Sabafi Satauro Ninamu i Makatea
Te
papai atu nei au ia oe i te hoè mau parau rii apî, no te
Paroika nei, oia hoi no te Pureraa no te Sabati Satauro Ninamu.
Ua haapa’ohia ïa te pureraa i te 5 no
Tiurai, ma te oaoarahi.
Ei Sabati taaè roa, mai te tau mai o ton parahiraa i Makatea nei.
Eaha te tumu i taaè ai ? Teie, ua taaè roa na roto i te faanahote ohipa rtaua mahana ra. Aita hoè Amuiraa i faatere aè
hoè himeue, maori rà na te feia “ Haapae ” anaè no na pupu e 2 :
raa o
Te feia Haapae Tahiti :
aahu uouo anaè.
aahu kaki anaè...
Allé, te hanahana rahi o taua pureraa ra. Ehia taata tei oto
te aau i te parau tei aôhia, oia hoi ; « Heb. XII/1, e haapae tatou
1.
—
2.
-
i te
..
Te feia Haapae Cook-Erani :
mau
mea
teimaha atoa,
e
te ino, e hara’i te taata nei.
..
»
Faatiàhia te parau no te tupuraa-mai te Sotaiete, e te ohipa
maere rahi ta’na i faatupu, e te tumu rahi e au roa’i ia tatou ia
haapae.
E mai te faatiàtià-maite-atoa-hia hoi te
maa
taèro
e
mau
ati riaria, ta te
faatupu noa nei : te faarahiraa i te mau fare-ma’i,
te faaîraa i te
fare-auri i te taata,
e
rave-rahi noa’tu â.
E rave-rahi te taata tei puta to ratou aau, e ia poipoi aé, ua
tae mai e 8 tamarii Bora-Bora, e haapae, e e 5 tamarii no Huahine. E mea manuia te ohipa Satauro-Ninamu — e fatata 200
ratou. E ere anei ïa te parau oaoa rahi ? Ua haapae. i te ava, e
te horoà nei te Compagnie na ratou i te Limonade. Aue, te oaoa
e
te mauruurii. Noa’tu ta Satan i mau opiiaraa.
Tcrii llLdmaii orometiia.
VËA
7
POROTETANL
Ua pee te tarahu.
No te feia aau taiâ i le polie, e no te pariiru
tetani P^aaroo i mua i te mau faariàriaraa.
i te taata Poro-
( II. Kor. 5/20; I Tim. 1/15; I loane 1/7).
Te polie ra te lioè. taata faaroo i te lioè mai ralii. Ua nioe roa
to’na hiroa i to te taote taeraa mai, e no reira, na afailiia’tura
oia i roto i te fare mai.
■
,
.
la
poipoii aè, ia liaere mai te taote i te liiopoaraa' i te mau
ua liuru niaitai oia, e teie hoi te parau a te taote : “ Elioa,
e ere teie i to oe liora
Iiopea, ua fanao oe ”.
mai,
Pahono atura te taata mai
atu i teie tere
e:
“aitaroa
vau
i taiâ no te reva
liopea”.
Maere iliora te taote, e teie ta’na parau “ Ealia, ua ineine anei
oe, e ua afaro anei ta oe niàu tarahu? (oia hoi ta tatou mau utha
i te Atua ra).
.
“
E, ua afaro roa ! ” Ui atura te taote : “ Teihea te parau peeraa?”
Pahono atura te taata mai : “ Teie, a taio niai na i roto i te
epitetole a loane i te vahi i te naoraa e: lo I. 1/7 “te mà iiei
tatou i ta tatou mau hara, i te toto no ta’na taniaiti, o lesu Mesia ”.
“
E te taote e, na parau lesu i nià i te.Satauro e: Ua oti.
-No reira, ua hoohia taù hara e ua pee te tarahu. Na lesu i
lïoo. Tirara o taù ïa e faaroo, e taù e tiaturi, e aita’tu ai. ”.
Parau riî
e
apî.
U No to Adiiet raua o Tehavaru lioiraa mai i te 16 no Setepa,
haaniâuhia ïa te Apooi-aa-Rahi i te 7 no Atopa.
2“ Ua haaniauriiuru te Hau i te pupu oronietua niaolii tahito
roto i te tafeti; raa ia Tapa;', oronietua no Haapiti, i te fetia
na
hanahana
(Ch. de la Légion d'Honncur).
3“ E 2 tau aito vahiné tei riro ei fetia anaana, tei niairi to raua
1”) I te 18 no Atete ua polie roa Tita v., ivi v.
na.Tua orometua tei niaoro te faatereraa i te toroà i Makatea
e i Maharepa (Moorea). Ua niaoro roa to’na vai-noa-raa i nià i
te roi-mai, e aupuruhia’i e ta’na taniaiti e ta’na hiuioà Teimu pr.
110 Faaa... 2°) I te 20 ua polie Mare v. Diakono v. no te Ekataotoraa liopea:
lesia no Uturoa tei riro ei metua vahiné no te mau orometua.
Ua matapô oia e ua fefe to’na tua na roto i te mau matahiti maoro,
itoito noàrà to’na faaroo. (^Dan. 12/3).
mai i ô tatou lïei 2 tau Sénateurs no roto i te
Taiiiau Ture, o.M'’ Durand-Réville te lioè no raua.
9
VEA
8
POROTETANI
Mono-Peretiteni note Apooraa Faatere
i te mau fenua aihuaraau ta¬
rant, e mero no te Apooraa no te tahi Paroika tui-roo i Paris.
Ua faariihia oia i te Sabati 6 no SetejDa i Réthel e i Siloama. Ua
faaitoito maite oia i te nunaa eialia ia taoto, a riro atu ai to’na
aià varua ia vetahi ê. Teie atoà te tahi parau, e tia roa i te huifaaroo ia o i roto i te ohipa politita ; ia man papu rà oia i to’na
toroà no te patoiraa i te ino e te faaopootiàraa i te parau-tià
ia iteahia te mana no te Evanelia na roto i ta'na tiaraa politita.
Te faaite nei râ oia ma te hima-ore i te mau tili e te man faahe-
E taata porotetani mau,
i te mau Ekalesia reo farani i roto
-
maraa e rave
rahi i roto i te ohipa politita, eiaha râ /taua mau
tiàturi mau
ei te hui-
ia riro ei faaturoriraa i te taata-faaroo. Te
nei te Hau Farani e te mau Ekalesia Porotetani Farani
faaroo maohi ei miti mau no te fenua.
Te tahi atoa Sénateur, e taata ravarava ïa. E aravihi
mea
ra
aià.
rahi i te
ite e te màramaiama, i maitihia’i oia ei amo i to’na
5® I te mahana piti, i te 1 no Setepa ua tupu
rururaa
diakono i Hei'emona o tei amui hoè 12 Diakono no te
I taua mahana ihora, ua faaohia Yero mâ no Rimatara
te hoè
te
aua
tuhaa V.
i roto i
pipi.
Tere fono i
Mahina
hoè tere tono i Mahina. Ua maitiPni. mono no te A.R.A. Ei mono
or. no Papenoo, Tetuanui Tihoni auvaha paroita — Teoroi no Orofara mai,
Taataparea ei hi'opoà i te mau ohipa’toa tei faaineinehia e te orometua e
Brémond. Ua faaterehia te pureraa avatea e Koringo, ua oti te pure, o te
I te sapati 13 uo Tetepa, ua tupu te
hia te Tomite no taua tere, ua Koringo or.
hi‘opoaraa ia i te mau %imene reo papaa.
Ua faaineine maitai te mau amuiraa i ta ratou mau hiinene ia au no
hi'opôaraa.
No te ravai-ore o te taime faaoti atura i te tuhaa matamua e
te
i te pô e faa-
hope ai.
la tae i te pô o te hi'opoàraa ïa i te mau himene tarava, e i mûri a‘e o te
hi'opoàraa ïa i te mau mana'o no te tuaroi tei horoahia e te Tomite,
loa. I. 1 e te 14. v. mat.
E toru ta‘u mana'o tumu
tei faataahia ia au i na Amuiraa c toru :
To te Logo vai atuaraa.
2. — To te Logo riroraa mai ei taata.
3. — To te Logo tiahaparaa mai i ô tatou nei.
I te hi'oraa te Tomite i te huru o te mau ui tatara-raa’toa, ua
maitai, aita roa te mau tatararaa i taaè i rapae i te tumu parau,
mau mana‘0 i faauta-noa i nia iho i to te tahi to te u‘i api a tae noa’tu i to
te Ekalesia, e tae noa’tu i te mau irava patu.
Te toe ra te hi'opoaraa no te haapiiraa Evanelia, tei
uo
1.
—
nahonaho
aita hoi te
faaineine-atoa-hia
te
ravai ore o te taime, ua tae i te hora 1 i te aahiata, ua faaoti aturu te putu-
puturaa. Te vai ra te taime e faahopehia’i te
Imprimerie
hi'opoaraa i te haapiiraa Evanelia.
Elie F. Juventin — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1952