EPM_Vea Porotetani_195209.pdf
- extracted text
-
/
Te 52 o te Matahiti
TETËPA 1952
HOO I TE MATAHITI
-
Hihi 10.
HOÊ : E VA‘U TARA,
M. PREISS. Directeur-Gérant.
Reforomatio.
’
El faahaamana‘oraa e, e tia i te Ekalesia no lesu, e ia faatitiaifarohia oia, ia Tamâhia e ia faaajjihia oia i te mau Taime
atoa .na i’pto i te aveia e te aratairaa a te Paraii a te Atua.
Ua mairi 445 matahiti i teie nei, i haamata’ï te Reforomatio
a te Ekalesia. I te taii i taoto noa’i to Tahiti i roto i te pô, iia
vai atoa te Ekalesia i roto i te ati. Ua amahamaha i na amaa
rarahi e 2: te Ekalesia Katolika Roma, e te Ekalesia Katolika
^
Jcleleni.
mau peu e rave rahi no rapae mai, é
anoihia i te faaroo Tumu. Ua roaa te maua rahi i te pae
Ua faa ô maitehia te
ua
poli.tita, i te Ekaselia no Roma, e te mau faufaa rarahi no teiè
uei ao. Ua riro ïa ei Basileia, ei upoo auro-faahiahia e te KoFona piru. No reira te riro noa raa i te mau faaheniaraa.
ui, ua oto te taata faaroo o Bernard Peata na roto
o vai, to roto ia tatou, o tei faaite faahou mai i
i te hohoà tumu no te Ekalesia, mai tei te anotau tahito ra ?
I te matahiti 1409, o te Apooraa o te mau Epikopo i Pisâ'
I te 12
te
reo
O te
oto e :
( Italia ) tei parau e : e mea maitai ia faaoioihia te faaafaroraà
O te Ekalesia, to’na faaroo, to’na mau haerea, i roto i to’na Upod
faatere e to’na rtiau melo. Ua iritihia te taroà no ha Pope arii
e piti...
Âità râ e api. E ua haavîhia te mau opuaraa maitatai na roto
T té oè, te aujàhi, e te puai o te mau mauhaa no teie nei ao.
A haamana'o tatou i te mau aito tei ore i vî, e tei ore i otohe
i. îhua i té tahooraa a te hui arii e te hui-tahuà, e o tei tamata
f Ve. faalloT i te:Ekalesia i nia i to’na Papa mau, oia hoi: Te
Parau a té Atua.
■
VÈA
POROTETANi
Ai la roa ratou i hinaaroo ia faarue i lo ratou
Haapa‘oi’aa, Üa
tiaüiri ratou i te parau tumu o te Evanelia: « la riro ratou ei
hoè.. » “ Hoè Varua, hoè faaroo, hoè
bapetito”.
Teie rà, ua huri-noa-hia ratou i rapae :
paribia ei hairesi, faauluahia i te utua-pohe, ua faarirohia ra mai te mau m'anu taetaevao;
l’aarue-noa-hia, e tiavaru-noa-hia.
Aita là ratou i mamû. üa poro ratou i te E^fanelia e
Parau no te Ora i urne mai i te feia, faaruebia i rolo i te
i te
maramarama
na te
pouri,
rahi umerehia.
Eaha lioi ta ratou pororaa tumu?
Teie ïa: A tiaturi i te Bibilia — taiohia ma te taiituru o te Va^
rua
Maitai.
A tiaturi i te Evanelia
te
a
—
AlLia i horoa mai
-
te parau oaoa no te Ora, ta tearoha
tei roaa na roto i te faaroo i Ta’na
e
Tamaiti.
A tiaturi
unauna
i te io‘a hoè
lesii Mesia. —
no
A haamana‘o tatou i
haamaitairaa i te Atua
te
roa
e
ora'i tatou
aito
—
oia hoi te io‘a
te
Reforomatio, ma te
ohipa faaroo,
A tatarahapa atoa tatoa, ma te hioraa, e aita iho â to tatoUf
hurii i
au
i taua
mau
—
mau
te tumu
no
no
te
mau
aito ra.
A faaitoito tatou i te faatitiaifaroraa i to tatou haerea..
I le mahana Penesekose. — ua fanau te Ekalesia
matai-ora e te arero aualii no te Varua Moà.
I te tau
no
te Reforomatio
I teie tau : eita anei
e
ua
—
na
roto i te
faafanau-faahou-hia ïa!
tia ia tatou ia fanau apî?
Mai te mea e, e fanau api te mau Ekalesia Porotetani. Katolika, Betania, ma te haapae i te mau mana‘o taata... e te mau
mea
atoa
e
viivii ai te tino
I reira tatou
riro
Varua Moà no lesu.
e
mau
no
lesu Mesia...
ïa ei
hoè, na roto i te fai’iiraa i te
Te Umu-auah!
■
?
Ei ravea e vi ai te hai faaroo.
Danièla HI.
Te faaueraa mana;
la haamori te mau taata atoa i te tii auro teitei e tià’i, 30 xnetera to’aa:
teitei, e 3 metera to’na aano !
Ua îaatià Nebukanesa ia’na i te vahi papu, i Dura ! Ei tapaô no to^na
nu^na,
i te pae o te ture e te pae o te faaroo, Nohea mai te auro? üa noaa ïa na
roto i te hou. te rohirohi, te toto e te roiraata no te taata rii.
Eaha te mau ravea i manuia ai te haamoriraa tii?
1. Te tonoraa i te mau vea i te mau vahi atoa... ia hope-mai téJââtt
tkata atoa : hui-arii, hui-tahuà, to te mau îenua e to te mau reo èô atoa»,.
(ir. 2-3-4). Ua titauhia te taatoaî
^
VEA
POROTETANI
3
2. Te faaaaaanataeraa ïa i te aau na roto i te mau otoraa navenave : te
pû, te vivo, te kinura etc. (ir. 5-7-10-15).
la jaita te aau, e ia hanahana maitaî te haamoriraa i te hohoa tii, tapaô
00 te mana rahi no te Arii-Nui (ir. 4-5J.
3. Te faariariaraa ïa : i te feia tei ore i auraro.
Baau upàupa^ te
» te ore ê tipapa i raro a haamori
ai,
titirihia oia i te umu auahi ura ra » (ir. 6).
Eere anei Nebukanesa mâ i aravihi i te iaatereraa ? Oia ! Ua amui lioè i
te mana tino i te mana varua, te taparuraa i te faahepoheporaa. la au i te
UJu pae a tei amui hoê i te Parau no te Evanelia e te auahi e i te ôè ei
mauhaa. na raton.
«
e
.
Ua maimia anei Nebukanesa Nui ?
1. Ua mamiia^Va tipapa ihora te mau taata atoa i raro, e to te mau
fenua,
* to te mau reo... eua haamori i te hohoa
tii-auro, faateiteihia i te valvi
papn i Dura ra... Ua hara paatoa !
Ua riro te tahi pae i te mau otoraa navenave. Ua riaria te tapi pae i te
auahi ura. Eaha e ore ai ?
2. Aiia i manuia roa. A tipapa noa’i te feia rahi e te taata rii i mua i te
hohoa tii, aita te Ekalesia iti i tipapa i rare.
Na taurearea too-3
teie o tei ore i vî i te
otoraa navenave e i
te parau no te umnauahi ra !
(ir. 15).
Teie taratou pahonoraa :
laite-mai oe,ete
Arii e. e ore matou e
iHomari i to oe mau
atoa. e î te tii-auro
«
mo‘a ta oe i faatia !
(ir. 16-18)
«
e
tià i to matou
Afua ia faaora ia ma¬
tou i to rima, e te arii
e
(17).
Te hehoa haa-
mâ no Nebukane¬
sa
Nui:
Uaburuè to’nama-
ta, ua hope to'na iriâ
fa
S'adaraka, ia Me-
seko e ia Abede Ne-
B keie ta’na faapuai;
a taihitu i te tahuraa, ia
puai roa te umu aua¬
hi îté^aisa ». Eiaha eiriti i to ratou ahü, a huri noa ia ratou i roto i te auahi
wr« (ir, 19),
: '
ga
4
P OROTETANI
VEA
Ekalesia e 3/e teie ta ratoü pàràüv » È tiâ i-to
e ore noa’tu eita e tià la’na ■ ■ eità ihoâ
matou e haamofi i te mau atua, e te tii-auro ta oe i faatjà ! » (ir. 17:18).
E
mea
è te huru
no iia
matou Atua ia faaora ia matou...
.
Te
‘
mea
ïa !
,.
I te vahi e amui ai e too-2 e too-3 i to'u i'oa, i reira atoa vau i
ia ratou
«
vl ai ieie nei ao, o te faaroo
e
»
rotopu
(Mat. 18-20)
la haere oe na roto i te aiiahi, e ore oe e vera, e ore hoi te ûra e mau
mai i nia ia oe
»
(isaia 43/2).
'
^
rahi, e inaha e 4 ta ata ta teArii Nm
i ite mata, e tei haere noa na roto i te auahi ma te fifi-ore. Aorè te âhü e
te hoè rouru i ama (ir. 24-25).
O vai te maha ? Eere anei i te Tamaiti a te Atua o tei pou mai i roto i teie
nei ao tei ama i te auahi? Aita râ oia i pau i te auahi, e aita oia i mau i
rotoi te menema, eeita to’na Ekalesia e riro i te uputa no Hade àuahî'pra.
Paraii opani na Nebukanesa :
'
E too-3 tei hurihia i roto i te aualii
.,
«
Aita’tu e Atua e tia’i ia faaora mai teie. nei te huru » (ir., 29).
Te hoè aueuerac) rahi'
s
•
'
■
•
-
Ua tupu taua aiieueraa ra i te 31 no Atopa, matahiti
O vai te tumu.?
‘
" '
1517,-.
-
O te hoê monali iti haehaa ïa, o Lutero to’na ioà, o tei patiti
i nia i te opani no te hoê fare pure, i na parau patoiraa 95..
Eaha te tumu oia i na reira’i ?
1.
—
ô mai e :
Ua
e
puta to’na aau i te parau rahi o te Bib'.lia o tel na
tia te taata na roto i to’na faaroo, ( Roma 1/17, 3/23
27, 5/1, Ephesia 2/8).
2.
—
.
Ua ite oia ma te mauiui i te parau haavare
riaria roa o
tei
haapiihia i te taata rii e.. “ e noaa to l'atou üra Mure org
na
roto ite moni ! ”.
Eaha hoi teie
Teie ïa :
ohipa maere, ta Lutero i ite?
Pope arii Léon X hinaaro i te moni no te
No to te
faaunaunaraa ia Roma; ua tono oia i te mau veà ia lioo haere
ratou i te mau tiketi faaoreraahara, ei faaitiraa, e ei faaoreràa
i te mau utua a te
mau
hara, e ei haapotoraa i to te feia polie
parahiraa i te vahi mauiui, oia hoi te Purutaforio ( yahi tamâ
raa) ;
Ua haamâ roa Lutero i teie peu hooraa i te Ora rniire ore na
roto i te mau tiketi hoohia na roto i te moni
e ua patoi etaeta oia i teie peu tei ore roa i au i te Evanelia. '
; '
/
Teie te tahi vahi no roto mai i te mau pa/au patitihia^e I41,,
—
,
tero:
•
’ v , ':
POROTETANT
VEA
•
Paràii Patoi N°21 : PZ
0
hape rahi to te feia tei porohaere i te
pârau e ; e mahiti mai te taata na roto mai i te mau ati, e e faaorahia raton
àrii.
na
roto i te
mau
tiketi faaoreraa utua a te pope
Parau Patoi N“ 27.
E hape
rahi to te feia porohaere i te fabula taata tei na ô
mai e : i te taime e ahehe ai te moni i roto i te afata moni, o
te taime atoà ïa e mahiti mai ai te varua taata no roto mai i
te
Purutatorio,( vahi mauiui ei tamàraa i te taata).
No teie mau parau, ua hurih'a Lutero i rapae i te Ekalesia,
ë mai te mea, eita oia e tatarahapa, e faarue-roa-hia-oia ia nehenehe i te mau taata atoà ia taparahi ia’na. Teie rà, ei fauhauraa
hopeà, ua titaùhia Lutero i mua i te aro no te hoê Apooraa
Rahi Hanahana, peretitenihia e te Emepera Nui Tehare V. Ua
haneré’e ua hnnere te hui-arii e te hui tahuà tei putuputu mai.
Ua ani Tatou ia Lutero, ia faaea oia i ta’na mau haapiiraa.
Teie te pahonoi'aa no te monati iti, ahu veve ;
« No te rriea te
titau nei oe To’na Hanahana e te Emepera,
e to ratoü Hanahana te hui-arii e te hui-tahuà, ia pahono vau
î ta outoU mana‘o : te pahono nei au ma te papu e te poto, e
,
ere
mai te niho e te tara !
Teie hoi taù pahonoraa :
te Parau a te Atua e faahapa i taù mau haapiiraa. E tia anei iaù ia tiaturi tamau noa
i te mau parau faaotiraa mana a te Pope-arii, e a te mau Apooràa, O tei hape pinepine ? E mea pinepine aita ta ratou mau
E tatarahapa vau, mai te mea e, na
parau i tiaati maitai.
Ua haamau vau i toù mau parau i nia
i te jJarau a te Atua
taù i taio i mua ia oufou. Na te Parau a te Atua e faahepo iaù
J
e
ë haapapu i toù mana‘o.
No reifa, eita roa e tia
te Atua iaù, Amene.
iaù ia taui i taù parau. la tauturu mai
Auaa te tauturu a te tahi mau
hoa, ua ora Lutero no roto i
to’na mau enemi. Ua iriti oia i te Bibilia taatoa na
roto i te reo no ta’na nunaa, no te haaparareraa i te Evanelia.
te rima no
Ta tatou Apooraa Rahi ÿlmui.
A.R.A. i te mau mahana hopea no Atete. I te 26
pô, ùa omuahia oia na roto i te pureraa rahi i Siloama, e
na Brémbnd or. i faàitoito puai i te mau Auvaha e i te Paroika
pù iia’rot’ô-i te parau ta te Atua i faaue ia leremia. « Inaha,
ua haamana’tù vau ia oe..-.
ia taihiti-tiimu, e ia huri i raro.
Ua tupu te
i te
VEA
6
POROTETANI
ia haapau, e ia haamou roa’tu, ia patu tia i nia e ra tan»... »
( ierem. 1/10 ). Na roto i te taioraa i te epitole ta Paulo i papal
ia Timoteo... ua taa oioi te mau auvaha, e eaba te mau mea tel
tia ia raton ia huri i raro, e ia haamou : Timoteo II 3/1-5 ; E-
tupu te ati rahi i te tau hopeà nei... e riro te taata ei miimii,
e nounou moni, e faaahaaha, e teoteo. e faamo, e faaroo-ore i
te metua, e mauruuru-ore, e te viivii, e aroha-ore, e tahemoT
parau au, e pari-haavare noa, e iria, e baavare„ e mârô„ e fiaateitei, hinaaro i te mau mea naveneve, aore e hinaai'o i te Atua
e holioà paieti hoi to raton... aita râ i
haapa'o. la baamoubia
teie mau aihere e tia’i... e ia tanuhia te maa varua, ia Iiurihia
te, mau tü i raro, e ia patuhia te Hiero Varna If
üa riro teie faaitoitoraa ei aveia, e ei mana-o luratai i. te nmii?
ohtpa atoà a te A.R.A.
na roto i ua mahana e toru.
maha, i te hora 4 i le abiahi, ua titauhiale raau.
Auvaha i te fare haapiiraa tamaroa apî, no te^ tahi inuraa ti, e
ua taviri o M. Levin i te hoê mau hohoà no
Papeete, no te tamoraa fare-piu’e i Punaauia, e no to Teretiiii mâ revaraa.. T mûri
aè i te inuraa tî, ua putuputu faahou te A.R.A. i te pô.
I te abiahi mah. pae ua tae te mau auvaha i Orofara,, no te
mataitai i te mau ohipa apî tei oti, e no te hi'opoà i te fare no
l ie mahana
na
tuati, o tei ino i teie nei.
L te
pô ua î roa Siloama. Na M. Adnet te a‘oraa (ïoane 3/3^).
Na Teuira or. te bapetisoraa, e na Tehavaru i. faaterei te oroà
Euphari.
Hou te a‘oraa, ua tuu M. Preiss, i te mau Peretiteni Mono
te Apooraa Tuhaa e no te A.R. A i mua i te nunaa, ma te
no
faaitpito i te ui apî e tupu nei, ia ineine ratou no te titauraa î
tauanian tiaraa
I te mahana
no
te
ra- a
mûri noa’tu.
maa ua
farii te Tomite Tamau i te mau Auivaha
Apooraa Rahi iritii'aa Ture farani, e ua rahi te mau parau
tei ferurihia ei maitai
no
te
nunaa.
Hou tfna revaraa, ua tuu M*' Schloesing: i mua i te aro o te
orometua i te parau no te hamani-faahouraa i te fare no na
mau
tuati i Orofara.
E ua faaoiihia e, c na te nunaa e amo, ei ohipa
aroha.
Ua haamana te Apooraa Rahi Amui i teie parau, e ua faataahia hoè tomite no te feruri e te faaoti i te mau ohipa atoa, e
tere anaanatae ai te mau aufauraa. O Brémond, oropietua O-O
Mahina, te peretiteni no te Tomite.
,
' '
VÊA
POROTETANI
ïera mai té hoè irava, a‘ohia e
Koringo or. no te
te Efcalesia
no
7
faaitoito i
Papeete.
îoane 15/16. “ E ere o outon tei hinaaro mai iaù, o vau râ tei
hinaaro atu ia outoii, e ia hotu i te huera, ei huera vaüha iaiata".
Ua fatata lesu i to’na
pohe Satauro, e ua mana^ona‘o oia i
tâ’nû man pipi. Eaha hoi to raton Iniru ia taa è oia ia raton?
Ê mau anei to ratou itoito no te porohaere i te Basiieia o té
Atwa? Eita anei ratou e faarue mai te
paruparu i to raton toroà?
No reira te faaitoito neilesu ia raton e, e ere o ratou tei maiti ïa’na. Oia râ tei hinaaro ia ite
papu ratou e, e ere o ratou tei
maiti la’na, oia râ tei hinaaro ia raton ei Veà no te Evanelia.
Te tia oro nei â te reo no lesu ia tatou ia apee atoà tatou ïa’na
te faatupu
i te parau no to’na Basiieia. la faaroo tatou i te
lesu i roto i to tatou aau... e nafea tatou?
Teîe : 1. E tia tatou i nia no te faaite i ta’na Evanelia no te
mea o te parau ïa e noaa’i te mana ia patoi i te mau ino o teie
nei ao.
no
reo
no
2. — E faatupu haere tatou i te mau huero maitatai o te Basi¬
ieia ia au i te haapiiraa no lesu ( Mataio 5/3-12,
25/3’l-40 )
haapii nei lesu e : e ere te Evanelia no te paraparau noa,
ia ohipa râ te taata i te Evanelia, e ia rave, ei reira e ilea’i te
Te
hoturaa o te maitai e te aroha.
la hamani maitai tatou i tei roohia e te ati, e tei pupu ia ratou
te ioà o lesu ei tavini i roto i te mau fenua.
no
Haamana*o i to Orofara. Haamana'o i na tuati vahiné e 2,
lonohia i ô tatou no te rapaau i ta tatou mau tamarii leiJerea.
Âita raua i lae mai na roto i te faaueue, e no te imi i ta raua
iho... ua horoà râ i to i-aua rima e to raua aau no te Evanelia.
E nafea tatou ia raiia? Teie, e hamani maitai atu... e aroha’tu,
A faaapi tatou i to raua tare nohoraa o tei pê roa. Na tatou e
horoà oaoa i te moni, na te mau rima aravihi a te mau tamarii
lepera e patu. Opani. loane 15/8.
Koringo or.
IA ORE TE EKALESIA TAHITI IA TANAU FAAHOU RA...
(loane 3/3-5).
'
hoè mau vabi rii no rata mai i te
a'oraa a
Adnet i te
AM.A. tei haapotohia.
—
Te farerei nei tatou ia lesu i teie nei arui, mai ia
Kiki^tieïuov efealesia Âti-Iudi, i farerei la’na i taua arui ra, E taata
II..-—
VËA
POROTÈTANi
paieti mau o Nikodemo, e te paari, e iia maere roa oia i-t'ele
lesu o tei naô mai ê; ia fanaii faahou oiitoii e tià’i."
Eiaha tatou e maere i te huriraa i teie nei parau i nia ilio i
to tatou Ekalesia.
^
reo no
TE EKALESIA FANAU
Teie :
API, EAHA IA.?,..\
■ ;
.
,
te Ekalesia ïa tei au to’na huru i te Ekalesia
mat^:»:
mua ta te Varna i fanau i te mahana Penesekose. Ua iteliia i
roto ia’na te aroha, te liere, te itoito, te vî-ore i te poroh^ereraa
i te Evanelia. Te Varua Maitai to’na ïa aveia, e te ai’atfti. :
o
E NAFEA TE EKALESIA TAHITI E FANAU FAAHOU AI?
Teie: na roto ïa i te pape e te varua.
Eiaha tatou e tiaturi noa’i te mau ohipa api, ei tapa‘o np te
itoito. Eita roa ïa te reira e ravai.
,•
E rave rahi te mau ohipa apî tei faahitihia I rotp i te A.R.A. ;
Te tere no Teretini mâ, te tairururaa amui a te mau orometua,
te rururaa Diakono i Maharepa, Tevaitoa, Tiva, te ttiau tare
,
apî e te mau fareputuputuraa, te mau faaapirâa no te Aua
pipi, te mau raveà apî no te u‘i-apî, te maftiraa i te mau Mono^
Peretiteni, te Veà-orometua, te mau pureraa na roto i te Radio,
na orometua apî...
pure
Eita roa te reira e ravai no te faafanau faahouraa.
Teie te parau a lesu ia tatou i teie arui :
,
„
,
.
Amene, amene, ia ore te Ekalesia Tahiti ia fanau i te.pape
e te varua, e ore oia e ô i te Rasileia o te Atua ra» (lo. 3/5).
«
III.
—
TE FANAURAA PAPE, EAHA IA :
/,
Teie : o te bapetizo tatarahapa ïa, tei ravehia e loane, la tatara-
hapa te Ekalesia
e
tia’i, no te maâ ua atea pinepiné oia i te
tiaraa mau tei hinaarohia e te Fatu. Aita i polie, aita i vî, e aita
i haapae ia’na iho. Ajta i faasatauro ia’na iho. Mai te Tnea ua
tia ia Nikodemo ia liaapohe i to’na huru tahito, e tia atoà ia ta¬
tou ia uumi i to tatou taata Tahito.
*
IV. — TE FANAURAA VARUA, EAHA IA.
.
Teie : o te Varua-Maitai faatupuraa i to ora api no ï'ôto mai
Na te varua faariro i te ofai ei tamâfii ria
Aberahama, e i te pueraa ivi maro ei mea ora. la Saulo ei Paulol
Na te taata anei taua ohipa ra ? E ere roa ïa. Na te Varua
maitai râ tei farara mai te maitai, tei ore roa i taa i te valii no
reira mai e te vahi ta’na i haere !
i te pohe tatarahapa.
MONI TAUTÜRU VEA. — üïuroa : Reiatua 60, Tihoni Neuffer 20.
Tevaitoa: Tepa 20, Cêcelle 60. Fitii: Ruea 20, Teofira 20,,jP«ïïo; Teheiura
40, Ania 10. Poiitoru: Teanuanua 10. Orofara: R. Ebb 120. Papèqte: Âriioehau W. 20, Teriitua OpuAu 20, Cadousteau 10" Maeva: Tauniüa 20.’
Amuihia : 450 farane.
■
Mauruuruii
:
llIPftTMîiWitEw* F.
• Rue nu
.
DESTPÈMir & Av. Bàuiï
Fait partie de Vea Porotetani 1952