EPM_Vea Porotetani_195209.pdf
- Texte
-
/
Te 52
te Matahiti
o
TETËPA 1952
HOO I TE MATAHITI
HOÊ
Hihi 10.
-
E VA‘U TARA,
:
M. PREISS. Directeur-Gérant.
Reforomatio.
’
El faahaamana‘oraa e, e tia i te Ekalesia no lesu, e ia faatitiaifarohia oia, ia Tamâhia e ia faaajjihia oia i te mau Taime
atoa .na i’pto i te aveia e te aratairaa a te Paraii a te Atua.
Ua mairi 445 matahiti i teie nei, i haamata’ï te Reforomatio
a te Ekalesia. I te taii i taoto noa’i to Tahiti i roto i te pô, iia
vai atoa te Ekalesia i roto i te ati. Ua amahamaha i na amaa
rarahi e 2: te Ekalesia Katolika Roma, e te Ekalesia Katolika
^
Jcleleni.
mau peu e rave rahi no rapae mai, é
anoihia i te faaroo Tumu. Ua roaa te maua rahi i te pae
Ua faa ô maitehia te
ua
poli.tita, i te Ekaselia no Roma, e te mau faufaa rarahi no teiè
uei ao. Ua riro ïa ei Basileia, ei upoo auro-faahiahia e te KoFona piru. No reira te riro noa raa i te mau faaheniaraa.
I te 12
O
te ui, ua oto te taata
faaroo
o
Bernard Peata
na
roto
vai, to roto ia tatou, o tei faaite faahou mai i
i te hohoà tumu no te Ekalesia, mai tei te anotau tahito ra ?
I te matahiti 1409, o te Apooraa o te mau Epikopo i Pisâ'
te
reo
oto
e :
o
( Italia ) tei parau e : e mea maitai ia faaoioihia te
faaafaroraà
Ekalesia, to’na faaroo, to’na mau haerea, i roto i to’na Upod
faatere e to’na rtiau melo. Ua iritihia te taroà no ha Pope arii
O
e
te
piti...
Âità râ e api. E ua haavîhia te mau opuaraa maitatai na roto
té oè, te aujàhi, e te puai o te mau mauhaa no teie nei ao.
A haamana'o tatou i te mau aito tei ore i vî, e tei ore i otohe
i. îhua i té tahooraa a te hui arii e te hui-tahuà, e o tei tamata
f Ve. faalloT i te:Ekalesia i nia i to’na Papa mau, oia hoi: Te
Parau a té Atua.
■
T
VÈA
POROTETANi
Ai la roa ratou i hinaaroo ia faarue i lo ratou
Haapa‘oi’aa, Üa
tiaüiri ratou i te parau tumu o te Evanelia: « la riro ratou ei
hoè.. » “ Hoè Varua, hoè faaroo, hoè
bapetito”.
Teie rà, ua huri-noa-hia ratou i rapae :
paribia ei hairesi, faauluahia i te utua-pohe, ua faarirohia ra mai te mau m'anu taetae-
l’aarue-noa-hia,
vao;
tiavaru-noa-hia.
e
Aita là ratou i mamû. üa poro ratou i te E^fanelia e
Parau no te Ora i urne mai i te feia, faaruebia i rolo i te
i te maramarama rahi umerehia.
Eaha lioi ta ratou pororaa tumu?
Teie ïa: A tiaturi i te Bibilia
rua
te taiituru
ma
o
te Va^
Maitai.
A tiaturi i te Evanelia
te
a
taiohia
—
na te
pouri,
—
AlLia i horoa mai
-
te parau oaoa no te Ora, ta tearoha
tei roaa na roto i te faaroo i Ta’na
e
Tamaiti.
A tiaturi
unauna
i te io‘a hoè
lesii Mesia. —
no
A haamana‘o tatou i
haamaitairaa i te Atua
te
—
roa
mau
ora'i tatou
e
aito
oia hoi te io‘a
te
Reforomatio, ma te
ohipa faaroo,
te hioraa, e aita iho â to tatoUf
te tumu
A tatarahapa atoa tatoa, ma
hurii i au i taua mau aito ra.
—
no
te
no
mau
A faaitoito tatou i te faatitiaifaroraa i to tatou haerea..
I le mahana Penesekose. — ua fanau te Ekalesia na roto i te
matai-ora e te arero aualii no te Varua Moà.
I te tau no te Reforomatio
ua faafanau-faahou-hia ïa!
—
I teie tau
Mai te
:
eita anei
mea
e, e
lika, Betania,
mea
atoa
e
ma
no
apî?
fanau api te mau Ekalesia Porotetani. Katote haapae i te mau mana‘o taata... e te mau
viivii ai te tino
I reira tatou
Varua Moà
tia ia tatou ia fanau
e
riro
lesu.
e
mau
no
lesu Mesia...
ïa ei
hoè,
na
roto
i te fai’iiraa i te
Te Umu-auah!
Ei
■
Te
?
ravea e
faaueraa
la haamori te
teitei,
e
vi ai te hai
faaroo. Danièla HI.
mana;
mau
taata atoa i te tii
3 metera to’na
aano
auro
teitei
e
tià’i, 30 xnetera to’aa:
!
Ua îaatià Nebukanesa ia’na i te vahi papu, i Dura ! Ei tapaô no to^na
nu^na,
i te pae o te ture e te pae o te faaroo, Nohea mai te auro? üa noaa ïa na
roto i te hou. te rohirohi, te toto e te roiraata no te taata rii.
Eaha te
mau
ravea
i manuia ai te haamoriraa tii?
1. Te tonoraa i te mau vea i te mau vahi atoa... ia hope-mai téJââtt
tkata atoa : hui-arii, hui-tahuà, to te mau îenua e to te mau reo èô atoa»,.
(ir. 2-3-4). Ua titauhia te taatoaî
^
VEA
POROTETANI
3
2. Te faaaaaanataeraa ïa i te aau na roto i te mau otoraa navenave : te
upàupa^ te pû, te vivo, te kinura etc. (ir. 5-7-10-15).
la jaita te aau, e ia hanahana maitaî te haamoriraa i te hohoa tii, tapaô
00 te mana rahi no te Arii-Nui (ir. 4-5J.
3. Te faariariaraa ïa : i te feia tei ore i auraro.
Baau
» te ore ê tipapa i raro a haamori
ai,
titirihia oia i te umu auahi ura ra » (ir. 6).
Eere anei Nebukanesa mâ i aravihi i te iaatereraa ? Oia ! Ua amui lioè i
te mana tino i te mana varua, te taparuraa i te faahepoheporaa. la au i te
UJu pae a tei amui hoê i te Parau no te Evanelia e te auahi e i te ôè ei
mauhaa. na raton.
«
e
.
Ua maimia anei Nebukanesa Nui ?
1. Ua mamiia^Va tipapa ihora te mau taata atoa i raro, e to te mau
fenua,
to te mau reo... eua haamori i te hohoa tii-auro, faateiteihia i te valvi
*
papn i Dura ra... Ua hara paatoa !
Ua riro te tahi pae i te mau otoraa navenave. Ua riaria te tapi pae i te
auahi ura. Eaha e ore ai ?
2. Aiia i manuia roa. A tipapa noa’i te feia rahi
hohoa tii, aita te Ekalesia iti i tipapa i rare.
e
te taata rii i
mua i te
Na taurearea too-3
o tei ore i vî i te
otoraa navenave e i
te parau no te umnteie
auahi
ra
! (ir. 15).
Teie taratou pahonoraa :
laite-mai oe,ete
Arii e. e ore matou e
iHomari i to oe mau
atoa. e î te tii-auro
«
mo‘a ta
oe
i faatia !
(ir. 16-18)
«
e
tià i to matou
Afua ia faaora ia ma¬
tou i to rima, e te arii
e
(17).
Te hehoa haa-
mâ
sa
no
Nebukane¬
Nui:
Uaburuè to’nama-
ta, ua hope to'na iriâ
fa
S'adaraka, ia Me-
seko
e
ia Abede Ne-
B keie ta’na faapuai;
a taihitu i te tahuraa, ia
puai roa te umu aua¬
hi îté^aisa ». Eiaha eiriti i to ratou ahü,
wr« (ir, 19),
ga
a
huri
noa
ia ratou i roto i te auahi
:
'
4
P OROTETANI
VEA
E
è te huru
mea
Ekalesia
no iia
matou Atua ia faaora ia matou...
matou
e
Te
haamofi i te
mea
ia ratou
e
.
e
amui ai
e
too-2
e
faaroo ïa !
,.
too-3 i to'u i'oa, i reira atoa vau
i rotopu
(Mat. 18-20)
»
la haere
«
atua,
vl ai ieie nei ao, o te
e
I te vahi
‘
mau
3/e teie ta ratoü pàràüv » È tiâ i-to
noa’tu eita e tià la’na ■ ■ eità ihoâ
te tii-auro ta oe i faatjà ! » (ir. 17:18).
e
e ore
mai i nia ia
oe na
oe
»
roto i te
aiiahi,
e ore oe e vera, e ore
hoi te ûra e mau
(isaia 43/2).
'
^
rahi, e inaha e 4 ta ata ta teArii Nm
roto i te auahi ma te fifi-ore. Aorè te âhü e
E too-3 tei hurihia i roto i te aualii
i ite mata, e tei haere noa na
te hoè rouru i ama (ir. 24-25).
O vai te maha ? Eere anei i te Tamaiti
nei
tei
ao
ama
to’na Ekalesia
rotoi te menema, eeita
Paraii
te Atua
e
na Nebukanesa :
Atua e tia’i ia faaora mai teie. nei te huru
opani
Aita’tu
«
o tei pou mai i roto i teie
i te auahi, e aita oia i mau i
riro i te uputa no Hade àuahî'pra.
a
i te auahi? Aita râ oia i pau
e
'
»
Te hoè aueuerac) rahi'
s
Ua
•
'
■
tupu taua aiieueraa ra i te 31 no
O vai te tumu.?
.,
(ir., 29).
•
-
‘
" '
Atopa, matahiti 1517,-.
-
tei patiti
patoiraa 95..
O te hoê monali iti haehaa ïa, o Lutero to’na ioà, o
i nia i te
opani
no te
Eaha te tumu oia i
1.
hoê fare
na
pure,
reira’i ?
i
na parau
Ua
puta to’na aau i te parau rahi o te Bib'.lia o tel na
na roto i to’na faaroo, ( Roma 1/17, 3/23
27, 5/1, Ephesia 2/8).
2.
Ua ite oia ma te mauiui i te parau haavare riaria roa o
tei haapiihia i te taata rii e.. “ e noaa to l'atou üra Mure org
—
ô mai
e :
e
tia te taata
.
—
na
roto ite moni ! ”.
Eaha hoi teie
Teie ïa
:
ohipa maere, ta Lutero i ite?
Pope arii Léon X hinaaro i te moni
No to te
faaunaunaraa ia Roma; ua tono oia i te mau veà ia
ratou i te mau tiketi faaoreraahara, ei faaitiraa, e ei
i te
mau
utua
a
te
mau
hara,
e
no te
lioo haere
faaoreràa
ei haapotoraa i to te feia polie
parahiraa i te vahi mauiui, oia hoi te Purutaforio ( yahi tamâ
raa) ;
Ua haamâ roa Lutero i teie peu hooraa i te Ora rniire ore na
roto i te mau tiketi hoohia na roto i te moni
e ua patoi etaeta oia i teie peu tei ore roa i au i te Evanelia. '
; '
/
Teie te tahi vahi no roto mai i te mau pa/au patitihia^e I41,,
—
,
tero:
•
’
v
,
':
POROTETANT
VEA
•
Paràii Patoi N°21
PZ
:
0
hape rahi to te feia tei porohaere i te
mai i te mau ati, e e faa-
pârau e ; e mahiti mai te taata na roto
orahia raton
àrii.
na
roto i te
mau
tiketi faaoreraa utua
a
te pope
Parau Patoi N“ 27.
E
hape rahi to te feia porohaere i te fabula taata tei na ô
mai e : i te taime e ahehe ai te moni i roto i te afata moni, o
te taime atoà ïa e mahiti mai ai te varua taata no roto mai i
te
Purutatorio,( vahi mauiui ei tamàraa i te taata).
No teie mau parau, ua hurih'a Lutero i rapae i te Ekalesia,
ë mai te mea, eita oia e tatarahapa, e faarue-roa-hia-oia ia nehenehe i te mau taata atoà ia taparahi ia’na. Teie rà, ei fauhauraa
ua titaùhia Lutero i mua i te aro no te hoê Apooraa
Rahi Hanahana, peretitenihia e te Emepera Nui Tehare V. Ua
haneré’e ua hnnere te hui-arii e te hui tahuà tei putuputu mai.
Ua ani Tatou ia Lutero, ia faaea oia i ta’na mau haapiiraa.
hopeà,
,
Teie te pahonoi'aa no te
«
e
to ratoü
mai te niho
e
:
;
e te Emepera,
te hui-tahuà, ia pahono vau
te pahono nei au ma te papu e te poto, e
Hanahana te hui-arii
î ta outoU mana‘o
ere
monati iti, ahu veve
No te rriea te titau nei oe To’na
Hanahana
e
te tara !
Teie hoi taù pahonoraa :
tatarahapa vau, mai te mea e, na te Parau a te Atua e faahapa i taù mau haapiiraa. E tia anei iaù ia tiaturi tamau noa
i te mau parau faaotiraa mana a te Pope-arii, e a te mau Apooràa, O tei hape pinepine ? E mea pinepine aita ta ratou mau
E
parau
i tiaati maitai.
i nia i te jJarau a te Atua
oufou. Na te Parau a te Atua e faahepo iaù
Ua haamau vau i toù mau parau
taù i taio i mua ia
J
e
ë haapapu i toù mana‘o.
No reifa, eita roa e
te Atua iaù, Amene.
tia iaù ia taui i taù parau. la tauturu mai
tahi mau hoa, ua ora Lutero no roto i
enemi. Ua iriti oia i te Bibilia taatoa na
ta’na nunaa, no te haaparareraa i te Evanelia.
Auaa te tauturu a te
te rima no
to’na
roto i te reo no
mau
Ta tatou Apooraa Rahi ÿlmui.
tupu te A.R.A. i te mau mahana hopea no Atete. I te 26
pô, ùa omuahia oia na roto i te pureraa rahi i Siloama, e
na Brémbnd or. i faàitoito puai i te mau Auvaha e i te Paroika
pù iia’rot’ô-i te parau ta te Atua i faaue ia leremia. « Inaha,
ua haamana’tù vau ia oe..-.
ia taihiti-tiimu, e ia huri i raro.
Ua
i te
VEA
6
POROTETANI
ia haapau, e ia haamou roa’tu, ia patu tia i nia e ra tan»... »
( ierem. 1/10 ). Na roto i te taioraa i te epitole ta Paulo i papal
ia Timoteo... ua taa oioi te mau auvaha, e eaba te mau mea tel
tia ia raton ia huri i raro, e ia haamou : Timoteo II 3/1-5 ; E-
tupu te ati rahi i te tau hopeà nei... e riro te taata ei miimii,
e nounou moni, e faaahaaha, e teoteo. e faamo, e faaroo-ore i
te metua, e mauruuru-ore, e te viivii, e aroha-ore, e tahemoT
parau au, e pari-haavare noa, e iria, e baavare„ e mârô„ e fiaateitei, hinaaro i te mau mea naveneve, aore e hinaai'o i te Atua
e holioà paieti hoi to raton... aita râ i
haapa'o. la baamoubia
teie mau aihere e tia’i... e ia tanuhia te maa varua, ia Iiurihia
te, mau tü i raro, e ia patuhia te Hiero Varna If
üa riro teie faaitoitoraa ei aveia, e ei mana-o luratai i. te nmii?
A.R.A. na roto i ua mahana e toru.
maha, i te hora 4 i le abiahi, ua titauhiale raau.
Auvaha i te fare haapiiraa tamaroa apî, no te^ tahi inuraa ti, e
ua taviri o M. Levin i te hoê mau hohoà no
Papeete, no te tamoraa fare-piu’e i Punaauia, e no to Teretiiii mâ revaraa.. T mûri
aè i te inuraa tî, ua putuputu faahou te A.R.A. i te pô.
I te abiahi mah. pae ua tae te mau auvaha i Orofara,, no te
mataitai i te mau ohipa apî tei oti, e no te hi'opoà i te fare no
ohtpa atoà
a te
l ie mahana
na
tuati,
L te
o
tei ino i teie nei.
ua î roa Siloama. Na M. Adnet te a‘oraa (ïoane 3/3^).
Na Teuira or. te bapetisoraa, e na Tehavaru i. faaterei te oroà
pô
Euphari.
Hou te a‘oraa, ua tuu M. Preiss, i te mau Peretiteni Mono
te Apooraa Tuhaa e no te A.R. A i mua i te nunaa, ma te
faaitpito i te ui apî e tupu nei, ia ineine ratou no te titauraa î
tauanian tiaraa ra- a mûri noa’tu.
no
I te mahana
no
te
farii te Tomite Tamau i te
maa ua
Apooraa Rahi iritii'aa Ture farani,
tei ferurihia ei maitai
no
te
e ua
mau
rahi te
Auivaha
mau parau
nunaa.
Hou tfna revaraa, ua tuu M*' Schloesing: i mua i te aro o te
orometua i te parau no te hamani-faahouraa i te fare no na
tuati i Orofara. E ua faaoiihia e, c na te nunaa e amo, ei
mau
ohipa
aroha.
Ua haamana te Apooraa Rahi Amui i teie parau, e ua faataahia hoè tomite no te feruri e te faaoti i te mau ohipa atoa, e
tere anaanatae ai te mau aufauraa. O Brémond, oropietua O-O
Mahina, te peretiteni
no
te Tomite.
,
'
'
VÊA
POROTETANI
ïera mai té hoè irava, a‘ohia
te Efcalesia
no
e
Koringo
7
faaitoito i
or. no te
Papeete.
îoane 15/16. “ E ere o outon tei hinaaro mai iaù, o vau râ tei
hinaaro atu ia outoii, e ia hotu i te huera, ei huera vaüha iaiata".
Ua fatata lesu i to’na
pohe Satauro, e ua mana^ona‘o oia i
tâ’nû man pipi. Eaha hoi to raton Iniru ia taa è oia ia raton?
Ê
mau anei to ratou itoito no te
porohaere i te Basiieia o té
Atwa? Eita anei ratou e faarue mai te
paruparu i to raton toroà?
No reira te faaitoito neilesu ia raton e, e ere o ratou tei maiti ïa’na. Oia râ tei hinaaro ia ite
papu ratou e, e ere o ratou tei
maiti la’na, oia râ tei hinaaro ia raton ei Veà no te Evanelia.
Te tia oro nei â te reo no lesu ia tatou ia apee atoà tatou ïa’na
no te
faatupu i te parau no to’na Basiieia. la faaroo tatou i te
reo no lesu i roto i to tatou aau... e nafea tatou?
Teîe : 1. E tia tatou i nia no te faaite i ta’na Evanelia no te
mea o te parau ïa e noaa’i te mana ia patoi i te mau ino o teie
nei ao.
2.
E
faatupu haere tatou i te mau huero maitatai o te Basi¬
haapiiraa no lesu ( Mataio 5/3-12, 25/3’l-40 )
Te haapii nei lesu e : e ere te Evanelia no te paraparau noa,
ia ohipa râ te taata i te Evanelia, e ia rave, ei reira e ilea’i te
—
ieia ia
au
hoturaa
o
i te
te maitai
e
te aroha.
la hamani maitai tatou i tei roohia e te ati, e tei pupu
no te ioà o lesu ei tavini i roto i te mau fenua.
ia ratou
Haamana*o i to Orofara. Haamana'o i na tuati vahiné e 2,
lonohia i ô tatou no te rapaau i ta tatou mau tamarii leiJerea.
Âita raua i lae mai na roto i te faaueue, e no te imi i ta raua
iho... ua horoà râ i to i-aua rima e to raua aau no te Evanelia.
E nafea tatou ia raiia? Teie, e hamani maitai atu...
A
faaapi tatou i to
horoà
oaoa
lepera
raua
tare nohoraa
o
i te moni, na te mau rima aravihi
e patu.
e
aroha’tu,
tei pê roa. Na tatou
a
te
mau
e
tamarii
Opani. loane 15/8.
Koringo
or.
IA ORE TE EKALESIA TAHITI IA TANAU FAAHOU RA...
(loane 3/3-5).
'
hoè
mau
AM.A. tei
—
vabi rii
no
rata mai i te a'oraa
a
Adnet i te
haapotohia.
Te farerei nei tatou ia lesu i teie nei arui, mai ia
Kiki^tieïuov efealesia Âti-Iudi, i farerei la’na i taua arui ra, E taata
II..-—
POROTÈTANi
VËA
mau o Nikodemo, e te paari, e iia maere roa oia i-t'ele
lesu o tei naô mai ê; ia fanaii faahou oiitoii e tià’i."
Eiaha tatou e maere i te huriraa i teie nei parau i nia ilio i
to tatou Ekalesia.
^
paieti
reo no
mua
TE EKALESIA FANAU
API,
EAHA IA.?,..\
■
.
;
,
to’na huru i te Ekalesia mat^:»:
ta te Varna i fanau i te mahana Penesekose. Ua iteliia i
Teie
:
o
te Ekalesia ïa tei
roto ia’na te
au
aroha, te liere, te itoito, te vî-ore i te poroh^ereraa
i te Evanelia. Te Varua Maitai to’na ïa aveia, e te ai’atfti.
:
E NAFEA TE EKALESIA TAHITI E FANAU FAAHOU AI?
Teie: na roto ïa i te pape e te varua.
Eiaha tatou e tiaturi noa’i te mau ohipa api, ei tapa‘o np te
itoito. Eita roa ïa te reira e ravai.
,•
E rave rahi te mau ohipa apî tei faahitihia I rotp i te A.R.A. ;
Te tere no Teretini mâ, te tairururaa amui a te mau orometua,
te rururaa Diakono i Maharepa, Tevaitoa, Tiva, te ttiau tare
,
apî e te mau fareputuputuraa, te mau faaapirâa no te Aua
pipi, te mau raveà apî no te u‘i-apî, te maftiraa i te mau Mono^
Peretiteni, te Veà-orometua, te mau pureraa na roto i te Radio,
na orometua apî...
pure
Eita roa te reira
Teie te parau a
ravai
te faafanau faahouraa.
no
lesu ia tatou i teie arui :
,
„
.
,
ia ore te Ekalesia Tahiti ia fanau i te.pape
te varua, e ore oia e ô i te Rasileia o te Atua ra» (lo. 3/5).
III. — TE FANAURAA PAPE, EAHA IA :
/,
«
e
e
Amene,
amene,
Teie : o te bapetizo tatarahapa ïa, tei ravehia e loane, la tatarahapa te Ekalesia e tia’i, no te maâ ua atea pinepiné oia i te
tiaraa mau tei hinaarohia e te Fatu. Aita i polie, aita i vî, e aita
i haapae ia’na iho. Ajta i faasatauro ia’na iho. Mai te Tnea ua
tia ia Nikodemo ia liaapohe i to’na huru tahito, e tia atoà ia ta¬
tou ia uumi i to tatou taata Tahito.
*
IV. — TE FANAURAA VARUA, EAHA IA.
Teie : o te Varua-Maitai faatupuraa i to ora
.
api no ï'ôto mai
i te pohe tatarahapa. Na te varua faariro i te ofai ei tamâfii ria
Aberahama, e i te pueraa ivi maro ei mea ora. la Saulo ei Paulol
Na te taata anei taua ohipa ra ? E ere roa ïa. Na te Varua
maitai râ tei farara mai te maitai, tei ore roa i taa i te valii no
reira mai e te vahi ta’na i haere !
MONI TAUTÜRU VEA.
Tevaitoa: Tepa 20, Cêcelle 60.
—
üïuroa
:
Reiatua 60, Tihoni Neuffer 20.
Fitii: Ruea 20, Teofira 20,,jP«ïïo; Teheiura
40, Ania 10. Poiitoru: Teanuanua 10. Orofara: R. Ebb 120. Papèqte: Âriioehau W. 20, Teriitua OpuAu 20, Cadousteau 10" Maeva: Tauniüa 20.’
Amuihia
llIPftTMîiWitEw* F.
•
:
450 farane.
Rue nu
:
■
.
Mauruuruii
DESTPÈMir & Av. Bàuiï
Fait partie de Vea Porotetani 1952