EPM_Vea Porotetani_195208.pdf
- Texte
-
G\
Te 52
O
te Matahiti
—
ATETE
1952
—■
Hihi 8.
T
HO O I TE MATAHITI HOfi :
E VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
Te hoê oroà Me i Kaledoni.
I to matou
Schlœsiug mâ tere i Kaledoni, ua farei’ei matoil
parauhia Noelli. Te noho néi i reira
porotetaui, i te tumu no te moua parauhia: “ Mouâ
O
i te tahi oroà Me i te vahi
te hoê
iiunaa
tapu
E vahi atea i ropu i te fenua. la tae atu matou i taua vahi
heeuri ra, i te ahiahi mahana maa, ua fariihia matou na roto 1
te hoê uparaa pâroo, làaineinehia e te mau taata no te Tavana
maohi tuiroo, o Kowi Bouillant. Te auraa no taua uparaa ra,
O te faahanahanaraa ïa i te mahana fanaïu'aa, te peritomeraa e
te hunaraa no te arii, ia au i tei ravehia i mutaa ihora. Ua arue
matou i te mau tino purotu, faaunaunahia ma te mau raoere.
faahiahia matou i to ratou aravihi. Te
haapa'o nei à taua feia rà i te mau peu tahito mâ, e ua haapae
raau
e
te mau
hei,
e ua
tahito hupehupe.
pûpûhia mai te mau ô i mua ia
matou. Te ufi, oia hoi te maa tumu no te fenua, te mau tauhaa
huru rau haunehia e te rima vitiviti a te mau Vahiné; e te omore
tahito e te raau vavahi upoo... e te mau ruru tiaiT, patiatiahia
i te niau, e moni tei nia iho ei tauturu i te tere. E peu teie no
te farii hanahana i te mau manihini Ua farii matou i te mau
tapa‘o no te aroha ma te oaoa.
Tupu atura te hoè hiopoài’aa himene. E 8 nunaa tei putuputu
mai i nia i te mahora rahi. Auè te unauna i te rahi e : te maU
ahu, te mau hei, te mau reva tore rau : te mau reva farani, te
mau reva no te mau pupu Ekalesia ma to ratou mau huru. Ua
i te
mau
peu
I mûri iho i teie uparaa, ua
2
te hiu'ii
rau
to raton
man
:
ninamu, uteute, reàreà, iiiatie,
ioà
mau
to raton
e
mau
irava
A'areau
eic,
e ma
papaihia i nia i to raton
reva.
E 8
nnnaa
ta te tahi
raton,
nnnaa
raton i taià i te fifi
tarere
Te
8
e e
reo
i haere mai.
o
taa è
roa
anaè. E 60
nia i te pnaa
te èà... te man faa teitei,
na
te atea
horofenna. Aita
e
te
man
vahi
ne.
pehe tnmn
te lii'ojjoàraa : o te Parabole ïa no te taata
navenave rahi ta maton i faaroo, e na
tnpn te hia oto o te aan i te faarooraa.
Samaria. E
I te
le
pô na
nnnaa no
no
man
himene
pnpn
te
manihini i to i-aton
mau nnnaa
Noelli b tei farii mai ia raton. Tana ô rà,
man
o
ô
na
te nfi ia.
Ua pnpuhia’tn ïa na roto i te man Parabole e te man ai no
te fenna. I te pae hopea ua pnpn faahonbia’tn te ufi meliia na
te nnnaa e farii mai i te ME i te mataliiti i mna nei, ia faafanau tama tana ufi metua
la
man
i te
ra
i te
man
tama
e rave
rabi.
poipoi aè i te sabati, ua haamatahia te hiopoàraà no te
haapiiraa sabati. Tahi pae tamarii tei laataahia no roto mai
nnnaa hoê, ia amnihia e 40 ïa Tamarii tei
hi'opoahia i mua
i te naboà rahi. Na te man nnnaa i himene tataitahi, e na to
raton man tamarii i taio i ta' raton man irava i faaineinehia i
te reo farani e aore l'a i to raton iho reo tumu. ( Uâ rahi te
man
tamaroa ! !
)
la oti te reira, na pnpn te Peretiteni no te man Ekalesia Kaledoni i te faufaa tei haapntuputu-atea-hia no te oroà Me, i roto
i te rima no te mau Misionare.
E teie te parau no te Peretiteni maohi i mna ia maton ; «Tera
mai te faufaa no te faatupnraa paran. Teie râ, aita tohi aan e
oaoa nei i te pupnraa i teie moni rahi, no te mea aita hoê taata
i pnpn ia’na iho no te ohipa a te PMtn. »
Pahono atura to tatou hoa o M'' Charlemagne e : « Maurnnrn,
e homa ! Ua tahiti roa onton i ô atu i te otia i faataahia.
Ua
mannia tatou, teie râ, ua rahi atu te faufaa tei haamanàhia i te
pae
tino. Aita’toa hoê pipi orometna i
tahiti,
e
inaha,
na
noaa
m’ai i teie nei
ma-
teatea te auhune. -E tia anci ia tatou ia haa-
manà i teie moni
no te hamaniraa i te mau menema no te mau
orometna tei rnhiruhià i teie nei anotan? Ahiri tatou e hamani
i te man fare na te man orometna apî, e mea oaoa roa te reira !
Eaha hoi te faufaa
o
teie nei
metua
moni, mai te
mea
apî ei mono i tei rnhiruhià ? Eaha te faufaa ia
apî e tia î nia no te amo i te ohipa a te Fatn ?
Eiaha
e
parahi
noa.., a
aita
ore
e
oro-
te feia
tia i jiia, te tiaoro nei te Atua 1
POROTETANI
VEA
Na M' Schlœsing i faatere i te pureraa. Ta’na irava : Exodo
XVII 8-16. Te parau tamu : o te paraii ïa no to Mose afairaa i
to’na rima i nia, ma te.turuhia e Aarona raua o Hiira, ia riro
te rê ia Iseraela. Ua iritihia teie a'oraa nehenehe na roto i na
maohi e 3, e ua taiohia te parau a te
4. Noa’ta râ te mau reo èè, inaha, ua
reo
Atua
e
rotahi te
Ua faatere
Ekalesia
no
te Fatu
e
au
Tahiti.
matou i fé vine
roto i na reo
inau aau.
i te Oroà
Euphari, ma te faahaamana‘oraa i te
Te pane vavahihia ei maua‘oraa i te tiuo o
te aua haamaitaihia, e pape haari ïa. No’atu
ufi ïa, e
râ ïa aita e taraoa e aita
:
na
mau,
e
i te
uaiua, ua ite uoa matou e, ua amui
tiuo e te toto faaora uo to tatou
Fatu.
E
teie te mana‘o
rahi
o
toù uei
aau :
ahiri outou atoà
na
i
amui hoè mai ia matou i teie uei Me, ta matou i ite i Kaledoni,
e mahora to outou aau i te oaoa..
Pavaita orometiia.
uai le ii‘i api: na Nebiikanesa Maua e ua Babulouia
c aorc rà ua te Atua e ua lerusalema auei ?
I. To Nebukanesa arii no-Babulonia...
te u‘î-apî no lerusalema,
auei
nonnouraa i
:
-
4
Ua
naa
te
POROTETANI
VEA
Babiilonia ia lerusalemn,
aro
Atua,
te
a
ua
te
e no
riro lerusalema i te
hara te nu
etene. Ua afaihia
mea ua
mana
auà-moà e te inau faufaa o te paieti, i te fenua è (ir. 2).
mau Ne})unakesa no te mau tau i mauruuru i te mau
tauhaa anaè; ua haru atoà i te u‘i-apî. « Tei ia’na te u‘i-api,
tei ia’na te mau mea atoa ».
mau
Aita
ra
te
(ir. 2, 3, 4, 5) Te
nehe,
rahi
no
e
laureàreà maitatai, purotu, tino nehehui-tavana ta te arii etene mana
Aita oia i haapaô i te mea paruparu e tei
mau
roto i te opii hui-arii e te
nei.
nounou
tupu haii
noa.
I teie tau, ua vai noa taiia peu
e
haru
II. Te
mau ravea
aravihi
a
haru i te u‘i-api, tane
Nebukanesa mâ. ia riro te
u‘i-api ei tavini ia’naiho
(ir.4, 5, 7).
Ua horoà i ta’na tiihaa
4.
maa
etaraa ia ratou. la riro to raton
e
ra.
te vahiné.
e
i ta’na mau haapaôraa
arii, ei haaporiaraa e ei faaetaaau na
roto i te màa
faahiohia
te iiaina.
2. Ua horoà i te mau haapiiraa raii .. ei taiiiran i to raton
manaô. Ua hûapiihia i te reo no Babulonia, e i te màa peu Kaladaio atoà, ia riro te aau e te manaô ia Babulonia,
3. Ua tauihia te i‘oa, ei haamoèraa i to ratou aià e to ratou
utuafare fetii.
III.
Te ravea a lerusalema : Aita hoè
Babulonia,
to
paruparu te Ekalesia. E
toitoi i to te hau haruraa i te u‘i-apî? E eaha te
iti mâ?
IV. E
e e mea
ravea
ta lehovaf Eita te tia‘i
no
E
puai
tià ia vai ia jDaraveà a Daniela
ravea.
mana
Iseraela
e varea
i
te taoto ! Ta’na i opiia, o ta’na atoa e faatupu !
Mai te mea ua faahope o Nebukanesa Rahi i ta’na mau ravea,
e ua tamau i te mau i‘oa no te u‘i-apî i roto i ta’na Buka-Tivila:
o
Beletesazara, Sadaraka, Meseka
e o
Abede-nego ei tavini no’na,
eaha hoi te faufaa?
Na
mua
roa
to lehova
roto i ta’na buka moà
:
o
papairaa i to ratou
mau
i‘oa
Daniela, Hanania, Misaela
naau
e o
i
Eza-
ria ! la tavini ratou ia lehova !
E Nebukanesa rahi e, te ata nei e te tahitohito nei lehova ia
oe
(Sal. II).
V.
Te u'i-api ei ite no lehova!
Inaha, ua i^atoi Daniela mâ i te maa faahiahia tei faataahia e
te Hau, e te ani nei ratou i te maa pota noa, te maa pipi e te pa-
'pe... (ir. 8, 9). Aita ratou i riaria i te ri ri tahoo ! Aita’toa ratou
VEA
i
ino.
e
na’na iho i
Inaha,
haèhaa tei
e
e
na
5
POROTETANI
te raatira taviiii
no
Nebukaiiesa i here ia ratoit,'
hopoi
au
e atu i te maa arii ! Ua amu raton i te maa
i te ture o to raton faaroo, e ua maitai roa te tino
te upoo. ir. 20 : na han è to raton ite i to te man taata
noa aè te fenna. « Na te Atua i horoa ia raton i te
ati
te aravihi
e
te tino maitai
roa...
»
paari,
paari,
(ir. 17).
Parau opani:
Te
te
aro
nei â to Babnloiiia i to lernsalenia. Te nôunonhia.nei à
u‘i-api!
Te
nounou
nei lesu ia
nei te
han Nebukanesa ia raton, e te nounôn
man
raton.
E borna, ua aroha te
Atua i to tatou nei n‘i-apî e ua tae roa
i te horoa ia ratou i Ta’na
Tamaiti, ia bapetizohia ratou, e ia
amuhia ratou i te
te ra‘i mai. Ua tamauhia to ratou man
maa no
i‘oa. E aratai anei tatou i to tatou
faa-
u‘i-api ia lesu ra?
pctrau rii apî
e au
ia taiôhia
roto i te Veà Porotetani
i
ohipa no te aroha i faatupuhia i Makatea, ei iauiurii i to
Orofara.
oroà iti hanahana rahi tei faatupuhia i te 7 no Tiunu ra.
Te
E
Ei raveà
e
roaa
mai ai te tahi moni iti
no
te tauturu atu i to
Orofara. Ua tauturu maitaihia taua opuaraa ra : e te pae o te Han,
te Taiete Makatea, e Tony, e te huiraatira maohi, e te papaa, e
tae noa’tu i te mau faaroo e rave rahi e noho nei i Makatea. Na
roto i te tahoèraa o
te
aau, na roaa
mai i taua oroà iti
ra: e
6.753 tara.
E
haponohia’tu taua faufaa iti ra. Ei tauturu i to tatou mau
taeaè rii i Orofara. la haamaitai
mai te Atua ia ratou.
Te oronietiia
Terü
a
no
Makatea,
Heimau.
SS
5iloama tauihia lidanaro
tahito roa no Tevaitoa Siloama
Mati. Ua tae mai na Orometua paari : Puhiava, or. e o
Ua vavahihia te fare pure
24
no
i te
Tu-
turi, ôr., irava a‘oi’aa: lo. II: 19- Mat. 27: 40.
Na Tuturi, or. i faatere i te a‘oraa, mai te faaitoito i te Paroita
no taua ohipa ra. Ua rave te taata mai te oaoa e te tahoè të
manaô. — Ua haamauhia te mau poU e te mau paè i.te hoê no
VEA
6
PÜROTETANI
Eperera, areà te niu,
a‘oraa lo. II
e
te
tapaô
na haamauhia ïa i
18. Na huru tapaô e piti :
:
no
te toru no Eperera, ir.
te tapaô no te vavahi
te faatià.
I te 19 no Me, ua oti taua fare ra, ua mairihia i te i‘oa loridana. — E maha mahana ohipa i te hepetoma. E 27 mahana i
oti ai. Te tamuta no taua fare ra, o Tamati Brothers. Te paroita
te rima rave.
Te haamauruuru nei te A. D. ia’na, i to’na aravihi e te itoito, ua rave oia i taua ohipa ra mai te taime-ore.
—
I te 26 no Me 1952 te tomoraahia, ua tae mai te Tomite Me.
To te Apooraa Tuhaa. M'’ Jacot, Peretiteni no te Tuhaa 4 e o
M"" Adnet, Haapaô-faufaa. — Ua tomohia i te hora 11 1/2, Na M’’
Adnet,
or.
loridana
te a'oraa los. I: 4. Ua tatara maite oia i te p’arau no
roto i na reo e piti, te reo farani e te reo tahiti.
na
Ph. EBB
m
m
Aua-pipi-oromefua “ fleremona
E
ohipa apî tei tupu i Heremona, oia lioi te hamaniraa i te
apî. Na te mau pipi iho i hamani, i raro a‘e i te faatereraa a Taataparea, ta te A.R. i faataa ei tauturu i pihaiiho i
hoê fare
te Peretiteni-faatere i te
aua.
Teie te hohoà no te
i te aano ; e piti
fare-apî ; e 2Ü avae i te roa e e 20 hoi
taupee to te aoao e 6 avae i te aano, to
te paè i mua e 8 ïa avae, te piha taotoraa 12 avae e 14, e e
tahua ümâ (ciment) papaihia i te “Pinex”; e fare ateateamaiavae
tai
te nahonaho hoi.
e
Ua tauturu maitai roa mai to Tiarei-Papenoo e to
i te horoaraa mai i te niau, e to te paroita Papeete
màmâ noa mai i te mau raau tahito o Siloama.
O Tissot ma, pipi apî no
rahihia i roto i te fare apî.
Mahina hoi
hoi tei hoo
Ua-Pou mai (Matuita) tei haapa-
O te matamehai teie no te mau fare apî tei opuahia ei faaapîraa i ta tatou aua-pipi, ia nahonaho maitai te mau pipi i to
ratou nohoraa.
E hitu
pipi e vai nei: no Huahine, Moorea, Tahiti, Rurutu,
Ua-Pou. E riro e, e taea faahouhia te raliiraa pipi i roto
aua i te faito matamua, oia hoi e vau pipi.
Rapa
i te
e
Tehei
a
Tuiau
Ua aroha te Atua i To’na tavini ia Tehei, e ua iriti mai Oia
ia’na mai roto mai i te peho no te maru polie, ia roaa ia’na te
faaearaa hau. Te aroha nei matoji i to’na utuafare fetii tei olo i
fo’na metua.
VE A
I te matahiti
faufaa tei
raua
1941,
roaa
ua
POROTETANI
faariiè
mai ia
o
/
Tehei mà ia Huahine
raua na
roto i to
raua
e
i ta
puai.
Ua maiti o Tehei i te veveraa. Ua faatahinuhia oia i te mata¬
hiti 1944, e àita oia i maoro i roto i te toroà, na
tupu te hoè
ma‘i i nia iho ia’na. Ua ora hoi oia i taua ma‘i ra. aita te mau
taote i faatià ia amo faahou oia i te toroà teimaha ei orometua. I te pae matamua no teie matahiti 1952, ua
tupu faahou mai
to’na ma‘i; e i te 22 no Tiunu nei, ua faaruè mai oia ia tatou
te
tiàturi-papu i te aroha o to’na Fatu e i te aià mau. Ua
haapaôhia te oroà hunaraa i roto i te fare-pure i Piraè, na VP
ma
Preiss, o tei faatahinu ia Tehei i Uturoa i te matahiti 1944, i
faaterc i te pureraa. Ua taiô oia i te mau parau no te ati o loba
e to loha faaroo aueue-ore. Ua faaliaamanaô oia i te hoè mau
vahi no roto i te a'oraa i te mahana tàatahinuraa : « E Tehei
iti e, a farii i te hei taratara, o to oe ia Korona. Te hei ta te
hara no teie hei ao i fatu ei hei taratara i nià iho i to
upoo aroha
lesu. Ua farii te Fatu, e aitâ te tavini i hau i to’na Fatu. A
oe !
no
farii atoà
Te tahi
taivaraa,
Ua
tara,
mau
e
te
te
o
veve
ïa,
e
te faaruèraahia mai,
e
te
mau
faainoraa.
mau
Tehei i to’na toroà i te hoè anotau fifi roa, ua ite
aau na roto i te hi‘oraa i te mauiuiraa o te mau
faahemaraa tei faaino i to’na aià !
amo
o
oia i te mauiui
Ua faahiti
poto o M‘' Preiss i te mahana i afai ai oia ia Tehei
’Borabora, e i haamauhia’i i Vaitape. Ua û ratou î te hoè
vero taaè roa, tei tupu ta‘ue noa mai i
ropu i te area i Raiatea
e i Boraljora, e ua tupu atoà mai hoi te
hepohepo i taua terema
i
raa
na
nià ia Hiro
ra.
Ua farerei atoà Tehei i
teie
huru
ati i roto i le
taime i faatere ai oia i to
ana
toroà,
e rave
ua
e
no
te
rahi ta’na i
mau
fifi
farerei,
rohirohi to’na upoo e
ua
hepohepo to’na
Ua farii
aau.
e
Tehei ia faaheihia oia i te hei taratara, e teie
tiàturi tatou e ua faakoronohia oia i te korono hanahana
e
te tahuti ore,
o
tei faaauhia
e
te haèhaa. A
(I Pet. II, 13).
Koringo i faatere te ohipa aTe Atua i te pae
apoo i Paùra,
haamaô tatou i te
Na
te tavini maitai
nei,
mau
reo no
no
Petero
POROTETANI
VEA
8
Oroà tomoraa fare-haapiiraa apî a
Ua tupu te
matamua
mm
famaroa.
oroà tomoraa i te tare haapiiaaa api a te mau tamaroa ( tufaa
no Tiurai nei.
tufaa matamua ra, na roto î te faatei'eraa a na tamuta aravih
), i te 5
üa oti taua
o Drollot c o Hallais.
E fare nehenehe mau e te nahonalio maitai
rahi
naires:
te
e
o
te nohoraa o te mau
pension¬
piha haapii-raa-hoi.
toru i te taperaa mahana i tomo hia’i"
mau
Tei te hora
üa tae mai te feia toroà a te Hau, le Tavana Rahi, to te mau Nuu, no te
fenua e te nuu moana, te Député hoi, te Tavana Oire e te Peretiteni o te
e te mau manihini e rave rahi.
i faataahia i tae mai ai te Tavana Rahi
Apoo-raa-Rahi fenua
Tei te hora
mau
e ua
faariihia
na
roto i te
pehe “La Marseillaise”.
Ua orero o Mr Rey Lescure i te mau parau no te fariiraa i te mau mani¬
hini, e te tuatapaparaa i te huru no te tupuraa no teie nei fare.
Ua; haamauruuru oia i te mau rima atoa tei tauturu mai ( te Association
Scolaire protestante, e te Union des Anciens Elèves et Amis, te Apooraa
Rahi
te
0
fenua, to Makatea,
e te
vai atu râ.
Ua
Ua
e
te
la
pûpûhia teie nei fare haapiiraa i te Totaiete Faatupuraa Parau.
pahonohia na roto i te tahi mau himene navenave rahi tei himenehia
mau tamaril haapii tahito.
oti te reira, ua farii o Mr Preiss ma te i‘oa o te Totaiete Faatupuraa
Parau,
to te Ekalesia Tahiti.
e
la oti te himene
o
te
tamarii,
mau
Tavana Oire, na Teriiero e te
I taua pô mahana maa ra e te
tei faaineinehia e te mau tamarii
roa
■
te
aau
Ei te
o
aVae
ua
faaravaihia te
mau oreroraa na te
Tavana Rahi.
^
pô monire,
e
ua
oroa Iti
orometua haapii, ua oaq^
faatupuhia te hoê
ta ratou mau
te mau orometua.
i
mua
nei
e
faaravaihia’i te
mau
parau no
taua oroà ra.
Taataparea
or.
poroiraa Apoorm Rahi
a) la tià i te Fatn, e tupu te A. R. A. i te 27, 28 e te 29 no Atete.
b) I to’na hiôraa i te hoè mau fit! e rave rahi, eita e nehenehe
h te A. R. A. ia faatià faahou i te horoàraa’tu i te moni ei tarahu.
No reira, eiaha e ani faahou mai. (Faaotiraa Tomite Tamau :
3-1-1952). Mauruuru.
.
Moni faüluru i fe Vea.
-— Makatea : Terii Heimau 25, Tete 20, Terai 25.
Nitara 20, Frédéric 20, Rolland 25, Sophie Marc 25. Céline T. 5, Teriinatua
15, Marere 10, Têtauaraia 40, Teuira 10, Samy 20, Matuanui 10, Teotahi 20,
Tamatoa’20, Maehaa 20, Vetea Tuihaa 25, Viri Moehu 20, Tuarii 20 Teriir
Papeete: André Taea 60.
mana
20.
Anmihiç
:
475 farane.
Imprimerie Eue F. .Tuventin
—
-
Mauruuru
papeetk,
Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1952