EPM_Vea Porotetani_195208.pdf
- extracted text
-
G\
Te 52
O
te Matahiti
—
ATETE
1952
—■
Hihi 8.
T
HO O I TE MATAHITI HOfi :
E VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
Te hoê oroà Me i Kaledoni.
I to matou
O
Schlœsiug mâ tere i Kaledoni, ua farei’ei matoil
i te tahi oroà Me i te vahi parauhia Noelli.
Te noho néi i reira
parauhia: “ Mouâ
te hoê iiunaa porotetaui, i te tumu no te moua
tapu
E vahi atea i ropu i te fenua. la tae atu matou i taua vahi
heeuri ra, i te ahiahi mahana maa, ua fariihia matou na roto 1
te hoê uparaa pâroo, làaineinehia e te mau taata no te Tavana
maohi tuiroo, o Kowi Bouillant. Te auraa no taua uparaa ra,
O te faahanahanaraa ïa i te mahana fanaïu'aa, te peritomeraa e
te hunaraa no te arii, ia au i tei ravehia i mutaa ihora. Ua arue
matou i te mau tino purotu, faaunaunahia ma te mau raoere.
raau
e
te mau
hei, e ua faahiahia matou i to ratou aravihi. Te
haapa'o nei à taua feia rà i te mau peu tahito mâ, e ua haapae
i te
mau
peu
tahito hupehupe.
I mûri iho i teie uparaa, ua pûpûhia
mai te mau ô i mua ia
matou. Te ufi, oia hoi te maa tumu no te fenua, te mau tauhaa
huru rau haunehia e te rima vitiviti a te mau Vahiné; e te omore
tahito e te raau vavahi upoo... e te mau ruru tiaiT, patiatiahia
i te niau, e moni tei nia iho ei tauturu i te tere. E peu teie no
te farii hanahana i te mau manihini Ua farii matou i te mau
tapa‘o no te aroha ma te oaoa.
Tupu atura te hoè hiopoài’aa himene. E 8 nunaa tei putuputu
mahora rahi. Auè te unauna i te rahi e : te maU
ahu, te mau hei, te mau reva tore rau : te mau reva farani, te
mau reva no te mau pupu Ekalesia ma to ratou mau huru. Ua
mai i nia i te
2
rau
te hiu'ii :
to raton
man
mau
ninamu, uteute, reàreà, iiiatie,
ioà e to raton mau irava
A'areau
eic, e
ma
papaihia i nia i to raton
reva.
E 8
nnnaa
ta te tahi
e e 8 reo
raton,
taa è
roa
anaè. E 60
i haere mai. na nia i te pnaa
raton i taià i te fifi o te èà... te man faa teitei,
tarere
nnnaa
te atea
horofenna. Aita
e
te man vahi
ne.
Te pehe tnmn no te lii'ojjoàraa : o te Parabole ïa no te taata
Samaria. E man himene navenave rahi ta maton i faaroo, e na
tnpn te hia oto o te aan i te faarooraa.
I te pô na pnpn te mau nnnaa manihini i to i-aton man ô na
le nnnaa no Noelli b tei farii mai ia raton. Tana ô rà, o te nfi ia.
Ua pnpuhia’tn ïa na roto i te man Parabole e te man ai no
te fenna. I te pae hopea ua pnpn faahonbia’tn te ufi meliia na
te nnnaa e farii mai i te ME i te mataliiti i mna nei, ia faafanau tama tana ufi metua
ra
i te man tama e rave rabi.
la
poipoi aè i te sabati, ua haamatahia te hiopoàraà no te
haapiiraa sabati. Tahi pae tamarii tei laataahia no roto mai
i te nnnaa hoê, ia amnihia e 40 ïa Tamarii tei hi'opoahia i mua
man
i te naboà rahi. Na te man nnnaa i himene tataitahi, e na to
raton man tamarii i taio i ta' raton man irava i faaineinehia i
te
reo
man
farani
e
aore
l'a
i to raton
iho
reo
tumu.
( Uâ rahi te
tamaroa ! ! )
la oti te reira, na pnpn te Peretiteni no
doni i te faufaa tei
i te rima
no
te
te man Ekalesia Kale-
haapntuputu-atea-hia no te oroà Me, i roto
mau
Misionare.
E teie te parau no te Peretiteni maohi i mna ia maton ; «Tera
mai te faufaa no te faatupnraa paran. Teie râ, aita tohi aan e
oaoa nei i te pupnraa i teie moni rahi, no te mea aita hoê taata
i pnpn ia’na iho no te ohipa a te PMtn. »
Pahono atura to tatou hoa o M'' Charlemagne e : « Maurnnrn,
e homa ! Ua tahiti roa onton i ô atu i te otia i faataahia.
Ua
mannia tatou, teie râ, ua rahi atu te faufaa tei haamanàhia i te
pae tino.
tahiti,
e
Aita’toa hoê pipi orometna i noaa m’ai i teie nei mainaha, na teatea te auhune. -E tia anci ia tatou ia haa-
manà i teie moni
no te hamaniraa i te mau menema no te mau
orometna tei rnhiruhià i teie nei anotan? Ahiri tatou e hamani
i te man fare
na
te
man
Eaha hoi te faufaa
o
metua apî ei mono i tei
orometna apî, e mea oaoa roa te reira !
teie nei
moni, mai te mea aita e oro-
rnhiruhià ? Eaha te faufaa ia ore te feia
apî e tia î nia no te amo i te ohipa a te Fatn ?
Eiaha e parahi noa.., a tia i jiia, te tiaoro nei te Atua 1
VEA
POROTETANI
Na M' Schlœsing i faatere i te pureraa. Ta’na irava : Exodo
XVII 8-16. Te parau tamu : o te paraii ïa no to Mose afairaa i
to’na rima i nia, ma te.turuhia e Aarona raua o Hiira, ia riro
te rê ia Iseraela. Ua iritihia teie a'oraa nehenehe na roto i na
maohi e 3, e ua taiohia te parau a te Atua na roto i na reo
4. Noa’ta râ te mau reo èè, inaha, ua rotahi te inau aau.
reo
e
Ua faatere
au i te Oroà Euphari, ma te faahaamana‘oraa i te
Tahiti. Te pane vavahihia ei maua‘oraa i te tiuo o
ufi ïa, e te aua haamaitaihia, e pape haari ïa. No’atu
Ekalesia
no
te Fatu :
e
taraoa e aita e uaiua, ua ite uoa matou e, ua amui
matou i fé vine mau, i te tiuo e te toto faaora uo to tatou
râ ïa aita
e
Fatu.
E
teie te mana‘o
rahi
o
toù uei
aau :
ahiri outou atoà na i
amui hoè mai ia matou i teie uei Me, ta matou i ite i Kaledoni,
e mahora to outou aau i te oaoa..
Pavaita orometiia.
uai le ii‘i api: na Nebiikanesa Maua e ua Babulouia
c aorc rà ua te Atua e ua lerusalema auei ?
I. To Nebukanesa arii no-Babulonia...
te u‘î-apî no lerusalema,
auei
nonnouraa i
:
-
4
POROTETANI
VEA
Ua aro Babiilonia ia lerusalemn,
e no te mea ua hara te nu
Atua, ua riro lerusalema i te mana etene. Ua afaihia
te mau auà-moà e te inau faufaa o te paieti, i te fenua è (ir. 2).
naa
a
te
Aita ra te mau Ne})unakesa
tauhaa anaè;
tei ia’na te
ua
mau
no
te mau tau i
haru atoà i te
mea
atoa
u‘i-apî.
«
mauruuru
i te
mau
Tei ia’na te u‘i-api,
».
(ir. 2, 3, 4, 5) Te mau laureàreà maitatai, purotu, tino nehenehe, no roto i te opii hui-arii e te hui-tavana ta te arii etene mana
rahi e
nounou
nei. Aita oia i
haapaô i te mea paruparu e tei
tupu haii noa.
I teie tau, ua vai noa taiia peu haru ra. haru i te u‘i-api, tane
e
te vahiné.
II. Te mau ravea aravihi a Nebukanesa mâ. ia riro te
u‘i-api ei tavini ia’naiho e i ta’na mau haapaôraa
(ir.4, 5, 7).
Ua horoà i ta’na tiihaa maa arii, ei haaporiaraa e ei faaetana roto i te màa faahiohia
e te iiaina.
4.
etaraa ia ratou. la riro to raton aau
2. Ua horoà i te mau haapiiraa raii .. ei taiiiran i to raton
manaô. Ua hûapiihia i te reo no Babulonia, e i te màa peu Kala-
daio atoà, ia riro te aau e te manaô ia Babulonia,
3. Ua tauihia te i‘oa, ei haamoèraa i to ratou aià
e
to ratou
utuafare fetii.
III.
Te ravea a lerusalema : Aita hoè
ravea.
E
mana
puai
to Babulonia, e e mea paruparu te Ekalesia. E tià ia vai ia jDatoitoi i to te hau haruraa i te u‘i-apî? E eaha te raveà a Daniela
iti mâ?
IV. E ravea ta lehovaf Eita te tia‘i
no
Iseraela
e varea i
te taoto ! Ta’na i opiia, o ta’na atoa e faatupu !
Mai te mea ua faahope o Nebukanesa Rahi i ta’na mau ravea,
tamau i te
i‘oa no te
u‘i-apî i roto i ta’na Buka-Tivila:
e
ua
o
Beletesazara, Sadaraka, Meseka e o Abede-nego ei tavini no’na,
mau
eaha hoi te faufaa?
Na
mua
roa
to lehova
roto i ta’na buka moà :
o
papairaa i to ratou mau i‘oa naau i
Daniela, Hanania, Misaela e o Eza-
ria ! la tavini ratou ia lehova !
E Nebukanesa rahi e, te ata nei e te tahitohito nei lehova ia
oe
(Sal. II).
V.
Te u'i-api ei ite no lehova!
Inaha, ua i^atoi Daniela mâ i te maa faahiahia tei faataahia e
te Hau, e te ani nei ratou i te maa pota noa, te maa pipi e te pa-
'pe... (ir. 8, 9). Aita ratou i riaria i te ri ri tahoo ! Aita’toa ratou
VEA
i
ino.
POROTETANI
5
Inaha, na te raatira taviiii no Nebukaiiesa i here ia ratoit,'
e
na’na iho i
e
te upoo. ir. 20 : na han è to raton ite i to te man taata
ati noa aè te fenna. « Na te Atua i horoa ia raton i te
hopoi e atu i te maa arii ! Ua amu raton i te maa
haèhaa tei au i te ture o to raton faaroo, e ua maitai roa te tino
e
te aravihi e te tino maitai
roa...
»
paari,
paari,
(ir. 17).
Parau opani:
Te aro nei â to Babnloiiia i to lernsalenia. Te nôunonhia.nei à
te
u‘i-api!
Te nounou nei te man han Nebukanesa ia raton, e te nounôn
nei lesu ia raton.
E borna, ua aroha te
Atua i to tatou nei n‘i-apî e ua tae roa
i te horoa ia ratou i Ta’na Tamaiti, ia bapetizohia ratou, e ia faa-
amuhia ratou i te maa no te ra‘i mai. Ua tamauhia to ratou man
i‘oa. E aratai anei tatou i to tatou u‘i-api ia
lesu ra?
pctrau rii apî
e au
ia taiôhia
roto i te Veà Porotetani
i
ohipa no te aroha i faatupuhia i Makatea, ei iauiurii i to
Orofara.
E oroà iti hanahana rahi tei faatupuhia i te 7 no Tiunu ra.
Te
Ei raveà
e
roaa
mai ai te tahi moni iti no te tauturu atu i to
Orofara. Ua tauturu maitaihia taua opuaraa ra : e te pae o te Han,
te Taiete Makatea, e Tony, e te huiraatira maohi, e te papaa, e
tae noa’tu i te mau faaroo e rave rahi e noho nei i Makatea. Na
roto i te tahoèraa o
te
aau, na roaa
mai i taua oroà iti ra:
e
6.753 tara.
E haponohia’tu
taua faufaa iti ra. Ei tauturu i to tatou mau
mai te Atua ia ratou.
taeaè rii i Orofara. la haamaitai
Te oronietiia no Makatea,
Terü a Heimau.
SS
5iloama tauihia lidanaro
tahito roa no Tevaitoa Siloama i te
Puhiava, or. e o Tuturi, ôr., irava a‘oi’aa: lo. II: 19- Mat. 27: 40.
Na Tuturi, or. i faatere i te a‘oraa, mai te faaitoito i te Paroita
no taua ohipa ra. Ua rave te taata mai te oaoa e te tahoè të
manaô.
Ua haamauhia te mau poU e te mau paè i.te hoê no
Ua vavahihia te fare pure
24 no Mati. Ua tae mai na Orometua paari :
—
VEA
6
PÜROTETANI
Eperera, areà te niu, na haamauhia ïa i te toru no Eperera, ir.
a‘oraa lo. II : 18. Na huru tapaô e piti : te tapaô no te vavahi
e
te
tapaô no te faatià.
I te 19 no Me, ua oti taua fare ra, ua mairihia i te i‘oa loridana. — E maha mahana ohipa i te hepetoma. E 27 mahana i
oti ai. Te tamuta no taua fare ra, o Tamati Brothers. Te paroita
te rima rave.
Te haamauruuru nei te A. D. ia’na, i to’na aravihi e te itoito, ua rave oia i taua ohipa ra mai te taime-ore.
—
I te 26 no Me 1952 te tomoraahia, ua tae mai te Tomite Me.
To te Apooraa Tuhaa. M'’ Jacot, Peretiteni no te Tuhaa 4 e o
M"" Adnet, Haapaô-faufaa. — Ua tomohia i te hora 11 1/2, Na M’’
Adnet, or. te a'oraa los. I: 4. Ua tatara maite oia i te p’arau no
loridana na roto i na reo e piti, te reo farani e te reo tahiti.
Ph. EBB
m
m
Aua-pipi-oromefua “ fleremona
E
ohipa apî tei tupu i Heremona, oia lioi te hamaniraa i te
apî. Na te mau pipi iho i hamani, i raro a‘e i te faatereraa a Taataparea, ta te A.R. i faataa ei tauturu i pihaiiho i
hoê fare
te Peretiteni-faatere i te
aua.
Teie te hohoà no te fare-apî ;
i te aano ; e piti taupee to
e 2Ü avae i te roa e e 20 hoi
te aoao e 6 avae i te aano, to
te paè i mua e 8 ïa avae, te piha taotoraa 12 avae e 14, e e
tahua ümâ (ciment) papaihia i te “Pinex”; e fare ateateamaiavae
tai
e
te nahonaho hoi.
Ua tauturu maitai roa mai to Tiarei-Papenoo e to Mahina hoi
i te horoaraa mai i te niau, e to te paroita Papeete hoi tei hoo
màmâ noa mai i te mau raau tahito o Siloama.
O Tissot ma, pipi apî no
rahihia i roto i te fare apî.
Ua-Pou mai (Matuita) tei haapa-
O te matamehai teie no te mau fare apî tei opuahia ei faaapîraa i ta tatou aua-pipi, ia nahonaho maitai te mau pipi i to
ratou nohoraa.
E hitu pipi e vai nei: no Huahine, Moorea, Tahiti, Rurutu,
Rapa e Ua-Pou. E riro e, e taea faahouhia te raliiraa pipi i roto
i te aua i te faito matamua, oia hoi e vau pipi.
Tehei
a
Tuiau
Ua aroha te Atua i To’na tavini ia Tehei, e ua iriti mai Oia
ia’na mai roto mai i te peho no te maru polie, ia roaa ia’na te
faaearaa hau. Te aroha nei matoji i to’na utuafare fetii tei olo i
fo’na metua.
VE A
I te matahiti
faufaa tei
POROTETANI
/
1941, ua faariiè o Tehei mà ia Huahine e i ta
mai ia raua na roto i to raua puai.
Ua maiti o Tehei i te veveraa. Ua faatahinuhia oia i te mata¬
hiti 1944, e àita oia i maoro i roto i te toroà, na
tupu te hoè
ma‘i i nia iho ia’na. Ua ora hoi oia i taua ma‘i ra. aita te mau
taote i faatià ia amo faahou oia i te toroà teimaha ei orometua. I te pae matamua no teie matahiti 1952, ua
tupu faahou mai
to’na ma‘i; e i te 22 no Tiunu nei, ua faaruè mai oia ia tatou
raua
roaa
te
tiàturi-papu i te aroha o to’na Fatu e i te aià mau. Ua
haapaôhia te oroà hunaraa i roto i te fare-pure i Piraè, na VP
ma
Preiss, o tei faatahinu ia Tehei i Uturoa i te matahiti 1944, i
faaterc i te pureraa. Ua taiô oia i te mau parau no te ati o loba
e to loha faaroo aueue-ore. Ua faaliaamanaô oia i te hoè mau
vahi no roto i te a'oraa i te mahana tàatahinuraa : « E Tehei
iti e, a farii i te hei taratara, o to oe ia Korona. Te hei ta te
hara no teie hei ao i fatu ei hei taratara i nià iho i to
upoo aroha
lesu. Ua farii te Fatu, e aitâ te tavini i hau i to’na Fatu. A
farii atoà oe !
no
Te tahi mau tara, o te veve ïa, e te faaruèraahia mai, e te mau
taivaraa, e te mau faainoraa.
Ua amo o Tehei i to’na toroà i te hoè anotau fifi roa, ua ite
oia i te mauiui aau na roto i te hi‘oraa i te mauiuiraa o te mau
faahemaraa tei faaino i to’na aià !
Ua faahiti
poto o M‘' Preiss i te mahana i afai ai oia ia Tehei
i ’Borabora, e i haamauhia’i i Vaitape. Ua û ratou î te hoè
ma
vero
e
i
taaè roa, tei
Boraljora,
raa
na
e ua
nià ia Hiro
tupu ta‘ue noa mai i ropu i te area i Raiatea
tupu atoà mai hoi te hepohepo i taua terera.
Ua farerei atoà Tehei i
teie
huru
ati i roto i le
taime i faatere ai oia i to
ana
toroà,
e rave
ua
e
no
te mau fifi
rahi ta’na i farerei,
rohirohi to’na upoo e
ua
hepohepo to’na aau.
Ua farii
Tehei ia faaheihia oia i te hei taratara, e teie
nei,
e
tiàturi tatou e ua faakoronohia oia i te korono hanahana
mau
e
te tahuti ore,
o
tei faaauhia no te tavini maitai
haamaô tatou i te
reo no
Petero
e
te haèhaa. A
(I Pet. II, 13).
Na Koringo i faatere te ohipa aTe Atua i te pae apoo i Paùra,
VEA
8
POROTETANI
Oroà tomoraa fare-haapiiraa apî a
Ua tupu te oroà tomoraa i te
mm famaroa.
tare haapiiaaa api a te mau tamaroa ( tufaa
i te 5 no Tiurai nei.
matamua ),
üa oti taua tufaa matamua ra, na roto î te faatei'eraa a na tamuta aravih
o Hallais.
E fare nehenehe mau e te nahonalio maitai o te nohoraa o te mau pension¬
rahi o Drollot c
naires:
e
te
mau
piha haapii-raa-hoi.
Tei te hora toru i te taperaa mahana i tomo hia’i"
üa tae mai te feia toroà a te Hau, le Tavana Rahi, to te mau Nuu, no te
fenua e te nuu moana, te Député hoi, te Tavana Oire e te Peretiteni o te
Apoo-raa-Rahi fenua e te mau manihini e rave rahi.
Tei te hora mau i faataahia i tae mai ai te Tavana Rahi e ua faariihia na
roto i te pehe “La Marseillaise”.
Ua orero o Mr Rey Lescure i te mau parau no te fariiraa i te mau mani¬
hini, e te tuatapaparaa i te huru no te tupuraa no teie nei fare.
Ua; haamauruuru oia i te mau rima atoa tei tauturu mai ( te Association
Scolaire protestante, e te Union des Anciens Elèves et Amis, te Apooraa
Rahi 0 te fenua, to Makatea, e te vai atu râ.
Ua pûpûhia teie nei fare haapiiraa i te Totaiete Faatupuraa Parau.
Ua pahonohia na roto i te tahi mau himene navenave rahi tei himenehia
mau tamaril haapii tahito.
la oti te reira, ua farii o Mr Preiss ma te i‘oa o te Totaiete Faatupuraa
Parau, e to te Ekalesia Tahiti.
la oti te himene o te mau tamarii, ua faaravaihia te mau oreroraa na te
Tavana Oire, na Teriiero e te Tavana Rahi.
^
I taua pô mahana maa ra e te pô monire, ua faatupuhia te hoê oroa Iti
tei faaineinehia e te mau tamarii e ta ratou mau orometua haapii, ua oaq^
e
te
roa
■
te aau
o
te mau orometua.
Ei te aVae i mua nei e faaravaihia’i te
mau
parau no
taua oroà ra.
Taataparea or.
poroiraa Apoorm Rahi
a) la tià i te Fatn, e tupu te A. R. A. i te 27, 28 e te 29 no Atete.
b) I to’na hiôraa i te hoè mau fit! e rave rahi, eita e nehenehe
h te A. R. A. ia faatià faahou i te horoàraa’tu i te moni ei tarahu.
No reira, eiaha e ani faahou mai. (Faaotiraa Tomite Tamau :
3-1-1952). Mauruuru.
.
Moni faüluru i fe Vea.
Papeete: André Taea 60. -— Makatea : Terii Heimau 25, Tete 20, Terai 25.
Nitara 20, Frédéric 20, Rolland 25, Sophie Marc 25. Céline T. 5, Teriinatua
15, Marere 10, Têtauaraia 40, Teuira 10, Samy 20, Matuanui 10, Teotahi 20,
Tamatoa’20, Maehaa 20, Vetea Tuihaa 25, Viri Moehu 20, Tuarii 20 Teriir
mana
20.
Anmihiç : 475 farane.
Imprimerie Eue F. .Tuventin
—
-
Mauruuru
papeetk,
Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1952