EPM_Vea Porotetani_195207.pdf
- extracted text
-
Te 52
O
Hihi 7.
TIURAI 1952
te Matahiti
HOO I TE
MATAHITI
M. PREISS.
A
HOÊ:
B VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
patoi, a pafoi â.
Ei rae etaeta to tatou mai te semira, ia au i te parau a lehoVâ
« Mai te semira etaeta rahi to’na i to te ofai, to
oe ïa rae i te haapaariraahia e au ra » (Ez. III, ir. 9).
ia Ezechiela :
rahi ta te Atua i faaue i ta’na taviiii no te faaafaro-=
ua ct;!eta te rae mai te ofai, ua paari te aau
mai te mato, e e feia faaroo-ore e te tahitohito raton!
Aita râ i neheuehe ia Ezechiela ia otohe i mua i te ino rahi
ma te faarue i te aroraa. E hara rahi te reira peu.
Te parau nei te Atua i ta’na tavini: «Eiaha e matahi... paari
noa’i, e etaeta noa’i raton.
e haapaari Au ia oe, ia riro to oe
E ohipa
raa
i te
rae
mai te semira».
nunaa ;
..
Eaha te semira ?
0 te taiamani ïa, ofai etaeta roa, e te neheuehe mau ! Ua
rave-noa-hia no te tapu i te mau hi‘o, e no te faaunaunaraa i te
mau taoà faufaa rahi.
E
paari rahi to’na i to te ofai !
Teie hoi te huriraa : Mârô noa’i te tahi pae
nunaa, na
e
i te faataero i te
roto i to raton mana‘o etaeta, eiaha tatou e otohe,
eiaha’toa e mata‘u.
A patoi noa tatou, a aro-tia noâ i te enemi tumu
no tatou.
fenua i te oi’a i afaihia mai e te pahi
Evanelia. E tia anei ia tatou ia farii i teie nei i te polie i afai¬
hia i roto i te mau paero e te mau afata?
Atira teie ohipa taparahi taata na roto i te faatahe-noa-raa
i te maa taero
Atira te inu-hua-noa i taua “ hora papua”
I mutaa iho, ua farii te
ra, e ohipa totovâ ïa.
9
VEA
1 le i‘oa
tatou
no
POROTETANI
lesu-Mesia, lei laaoromai i le polie salauro, la ora
no
roto mai i te. tîlîraa....
I te i‘oa no te feia aaii aroha, tei mauiui i te hioraa i le ati
rahi uo te mau utuafare e no te
u‘i-apî...
I te i‘oa
taero
o
te feia
aroha, i hamani-ino-hia
na
to tatou ïa faaotoraa i te
pû-tainah, e
liaraa i te reva no te Satauro Ninaniu !
...
A
ara
mai na, e te mau liai taoto
A tia i nia....
Ua tae
e
te feia
i te Iiora
roa
no
c.
roto i te
maa
to tatou ia faa-
...
parahi noa e....
te
aroraa.
PARABOLE
hoê roipehe arabia.
te
na
1 te taime i tanuhia’i te vine, i reira te lioè teki
(oia hoi pi-
taote) i tupaihia’i i nia iho i te ôhi-vine, ei faarariraa ia’na. Ua
te toto no le pilaole. '
inu te vine api i
I te taime i tupu
te hoê urî-taata i
ai te mau raoere matamua no te vine, i reira
taparahihia’i, e ua inu te vine i te toto no te
lu'l-taata.
I te tau i maahia’i le
inu te vine i te toto
no
viue,
ua
taparahihia te hoê liona, e ua
te liona.
E i te taime i
para’i te mau peenave vine ra, i reira te hoê
maohi i tupaihià’i, e ua inu atoa te vine i te toto no te
puaa maohi.
puaa
Mai te tau i inu ai te vine i te toto no na animala
too-maha,
riro atoa te feia inu-hua i te uaina mai teie mau animala
te huru.
ua
te
la haamata te .inu, e riro oioi te taata mai te
piiaote te huru :
haapeu nei oia, ma te paipai i te pcrerau, te horahora i ta’na
hope, e te pii noa i ta’na piiraa maniania ! !
la tamau oia i te
huru rau te
mau
inu, e riro oia mai te uri-laaia te huru :
hautiraa âoàoâ !!
I mûri iho ra, e.ùà oia mai te liona taehae te
iria,
e
te maniania puai roa ino...!!
ua
huru, ei ùàraa
-
E i te
hopea, ua varea te taata inu-ava i te taoto, a taoto ai i
paro mai te puaa màohi te huru, e mai te hi‘o ore i te vahi ta’nae
taoto neiî
0
na
huru
e
maha teie i iteahia i roto i te taata taero-ava.
VEA
POROTETANI
3
£ hho mai râ outou ia‘u.
E hiô mai rà outou ia‘ii, no te
«
hoi outou
»
mea e ora vau,
e ora atoa
( loaue XIV/19).
Uiraa : Eaha to maua‘o ia lesu ?
1. Eaha lo oe inana‘o:
«
e
Pilaio ?
Aoi’e roa e hara i itea e au i teie uei taata.
(Luka 23/4) ».
2. E oe liida, tei lioo i io taiia Enta, eaha te mana‘o i roto i to
oe aau ?
«
Ua hara vau o vau i tuu i te taata liara-ore uei
».
3.
Outou, te Raatira hanere, e te mau faèhau tei aratai la’na
i nia i te Sataiiro, a faaite mai na i to outou manà‘o ia lésa ?
«
4.
O te Tamaiti mau à teie
te Atua
ua
»
(Mataio 27. 54)
O, laone Bapeiizo, e manti‘0 anei io oe ia lesu ?
«
A hio
te
5.
6.
«
i te arenio
te Atua, o tei hopoi
a
ê i te hara a to
»
( loane 1/29 )
E oe
e
loane, eaha to oe mana‘o i te taata tei hirinaihia
oe
«
na
ao
i nià i te
e
ouma ?
Oia te fetia
poipoi anaaiia » (Apok. 22/16).
E eaha ia oe pahonoraa i teie uiraa e Petero ?
O te Mesia oe te tamaiti a te Atua ora ra
»
-
(Mat. 16/16).
7. A faaite
atoa mai oe e Toma i to oe mana‘o?
« E ta‘u Fatu,
e ta‘u Atua » (Io. 20/28)
8. E oe, e Patilo, te aito, tei piita
i te tara i tuèhia e oe, eaha ta
paraii ia letu ?
Oia mau ïa, e mea faufaa-ore atoa te mau mea atoà uei ia‘u,
i te maitai rahi ra i te ite i te Mesia i ta‘u Fatu ra ia lesu »
oe
«
(Philipi 3/8).
9. E te mau
manaô ?
«
na
te
Atua,
a
faaite atoà mai i to outou
I nauauei hoi i fanau ai te ora uo outou i te oire
oiahoi te Mesia ra ». (Luka 2/11).
10. E
e
«
melahi
oe
e
parau
to matou Metiia i te
ao ra,
a
Davida,
tei ite i te mau mea’toà,
anei ta oe ia lesu ?
O ta‘u tamaiti here teie, ua maururu
roo ia’ua ».
E te taiô Veà
e,
eaha io
oe
roa vau
ia’ua, a faa-
manaô ia lesu?
Philippe Ehh.
4
VEA
POROTETANI
Te Ratere no te aroha.
I te mau mahana i mairi a‘enei ua tae mai te hoê ratere i
Tahiti niâ nei no te farerei e te tauturii i to tatou mau hoa tei
ati i te ma‘i lepera. Ua faaite oia ia tatou, na roto i ta’na mau
orero
raa,
mau
raveà
i te huru no taua ma‘i ra i teie nei anotau, e i te
t u roaa mai no te tinairaa i teie ma‘i tahito roa.
0 vai mâ tei ore i riaria i te faarooraa e, e 100.000 taata noa
iho tei rapaauhia na roto mai i te 12 milioni le^jera e vai nei ?
12 milioni tei faarue-noa-liia, no to te taata faauiuiraa ia ratou!
te
Mai te mea ua faahiahia M’’ Follereau i to’na ra pae, oia hoi
mau Missionare Katolika Farani ua faaite atoa oia i te mau
ohipa aroha haapa‘ohia e te hoê mau taata Porotetani e te tahi
atu à mau taata, tei pupu i to ratou aau e to ratou maramarama
ei faaoraraa i to ratou
mau
taata
tupu.
Ua mataitai te tahi pae
i te hoê hohoa nehenehe roa i roto
i te Cinéma, oia hoi te huru o te haamauraahia te ohipa Satauro-Uteiite i roto i teie nei ao. O M'' Dunant, tamaiti Porotetani
no
Genève, ta te Atua i maiti ia tupn te reira ohipa aroha rahi.
i te mau faalianahanaraa rê — ua hi‘o râ
mau faehau tei pepe, tei mutumutu, tei
haapaehia, e ua imi oia i te mau raveà, ia ûtuûtuhia ratou,
noa’tu e enemi te tahi pae.' Auaa te itoito tuutuu-ore, e te aau
vi-ore no Dunant, ua manuia te ohipa Satauro-Uteute e ua haapararehia i te mau vahi atoà.
Aita oia i haajia'o
oia i te ati rahi no te
riaria, tei ore
ei ratere
no te aroha, no te haaati i te mau fenua ma te faaite i te raveà
Te vai nei ra te hoê ati rahi, hoè ma‘i aamu
i hio maitai-hia. Ahiri ua noaa te hoê taata orero puai,
e
ora’i te taata i te nia‘i taero-ava !
mau ratere no te aroha, no te faatupuohipa Haapae.
Na te orometua porotetani, o Rochat, i haamau i te Sotaiete
Süiauro Ninamii o tei haapararehia i te mau fenua e rave rahi.
Ahiri tatou i riro ei
raa
i te
E feia rahi tei ora, e mea rahi atu â ïa o tei vai noa
tîtî no te maa taero !
A faaitoito â tatou, e ia faariro
feia aroha i te taata tupu.
te Varua
no
ei
mau
lesn ia tatou ei
To fëtou aia.
Ua
tupu êna te roo no to tatou aia ! E fenua ruperupe : te
mau
moua,
mau
huru
pape,
o
te mau uni raau, te mau ooa e te mau otue, te
te moana c no te mau roto, te mau faa, te inau
te mau tiare, te rai ateatea !
VEA
POROTETANI
6
fenua haamaitaihia e te Atua, tei horoa faai raro i te tai ! Tei lioroà
mai i te Evanelia mai te tau no Pômare II mai â...
Parau mau,
e
rahi i te maa atoa, i nia i te fenua,
E homa, e mea tano anei ia
tauihia te maitai ei ino, te mea
ruperupe ei mea veve ? Te haapau nei te manumanu i te anani,
te vai nei te toe i roto i te vî... te haamatamata nei te vanila,
te umara, te taro i te pohehia e te manu !
te
nei te ma‘i
amuamu
aamu
Oia’toa i te pae varua,
i to tatou maitai ! !
A Jn‘o i teie nei
hohoà! Teie anei
te hum ta tatou e
titau nei ?
la mutumutu te
ahu nehenehe ?
la niiomio te mata
aiai?
la pahure te upoo
nehenehe?
rouru
la faaroohia to
tatou tiàororaa a-
roha?
A hi‘o maitai
e
ia faaroo te taria !
la hi‘o tatou i te
mau
ino, ta te mau
paero e te mau
mohina e afai noa
i te fenua
mau
te
e
i te
utuafare, e i
mau
amuiraa
„
^
.
e te haamâ.
taeà roa te îi'aa o
e te mauiui o te aau, i to tatou arapoa ! !
E te vai nei te tahi feia « aau maitai » o tei tiaturi i te maataero
faaroo, inaha,
ei raveà, e
ua
manuia maitai ai to ratou mau taurua ! Teie hoi to
raton parau : « A faainuinu tatou i te
i te haamauaraa i to ratou moni » ! !
Te tiaturi nei te tahi pae
taata, ia anaanatae ratou
i te maa taero ei faaoaoaraa i to
ratou mau oroà faaipoiporaa e te hapetisoraa, e ei
raa
i te
mau
manihini :
E mea mauruuru anei te mau peu
taero ava ?
haamauruuru-
VEA
6
POROTETANI
Te Apooraa-Rahi Iritiraa Ture
e te maa-taero e te taiata.
I te matahiti 1946
iia
faataa te A.R.
no Farani
i le hoè tare,
tei
opani i te mau fare taiataraa. I teie l à tau ua làmata faalîou te feia tei faufaahia na roto i laiia peu hupehupc ra, i te
O
haaparari i taua ture maitai ra, ua roto i te tahi mau auvaha
no te
Apooraa Député. Teie te parau oaoa : aila ratou i manuia,
noa’tu te moni rahi ta ratou i haamaua.
manuia atoa te paeau tei patoi i te taero-ava?
E 2 matahiti i teienei to te orometua porotetani ra, o De la (IraAhiri
ua
vière ( auvaha no te Apooraa-Rahi Fenua Aihua'raau Imrani )
ani-onoono-noa-raa i te hoê ture ci parururaa i te mau nunaa
maohi i mua i te niaa-taero. Na te auvaha Katolika : Al^bé (Pa¬
trice, i tauturu i te aniraa no De la (Iravière.
Tae
roa
te haamou
mai i teie nei mahana, aita teie parau i ferurihia, e
noa nei te ava i tera nunaa e i tera nunaa.
Na te paeau taata hoo-taoa i patoi etaeta roa i te opuaraa mai¬
tai
a
nou
te feia aroha i te maohi. O te moni anaè ta ratou e nou¬
nei, e
ere
râ i te maitai no te taata rii.
ta De la (iravière i papai mai : « Te faahope noa nei te mau taote ar-avihi e te mau Missionare i to
ratou mau raveà no te tinai i te mau ma‘i rarahi : {Peste, Fièvre
jaune, maladie du sommeil, lèpre); ua afai te mau misionare
i te parau no te aroha i roto i te mau fenua aihuaraau e inaha,
te faafaufaa-ore-hia nei ta ratou mau ohipa maitatai na roto
i te aau etaeta o te feia imi-moni, e te parnparu no te tahi mau
auvaha ( Député ) tei au maitai i te feia hoo i te maa taero, e tei
Teie hoi te parau
riro i to ratou
mau
.
raveà
.
.
»
Te hoê irava mârôhîa.
Taua irava ra o 'Zekaria XIII, ir. 6 ïa. Ua ani-è-hia mai matou
ia tatara matou ia’na. Teie râ, a haamana‘o tatou e aita roa te
Parau a te Atua i papaihia ia faariro noa tatou ia’na ei mârôraa te tahi i te tahi, ia riro râ oia ei faaararaa i to tatou iho
aau, e
ei faaiteraa i to tatou iho huru, ia tupu te tatarahapa e
le faaroo mau.
c<
E
Eaha hoi teie iravarava i roto i to rima na»?
na mua
tatou
c
hio rii i te parau no te
iravarava.
1).
2).
VE A
POROTETANI
7
7V irauûicwa ci tajnco no te heva, c le otoraa.
peu tahito te otiotiraa e te paraurauraa i te mata, te ouma,
te rima i te taime no te
])oheraa e te himaraa o te taata (Deut.
14/2, Jerem. 'I()/6 ; ïl/5 ; 48,'ô.
Ua iteahia teie
peu i Matuita e i Tahiti i mutaa iho, e te tupu
nei à taua peu l'a i te mau
mmaa
e
rave
rahî.
ïe inwaravn tei faatiipiihiaei tauturnraa e ei liaapiiairaa
i te pure Hosea
7/11. I Arii 18/28. Ua haapa'o atoahia teie peu
e te hoè
pae feia keretitiano.
3 ). Te iravarava e
purauhin i la tatou irava nei.
Te iravarava ïa i roto i le rima no te hoè
peropheta haavare.
Ua imi teie taata i te raveà, ia ora oia i te
utuapohe tei tuuhia
i nia iho i te mau
peropheta haavare ( ir. 2, 3, 4, ). Ua tapa‘operopheta. E peu teie i ravehia i taua anotau ra :
Exodô 23/9,l(), I Arii 20 38, Isaia
44/5. Ua nana‘ohia te tapa'o
Peropheta i roto i to’na rima, e aore ra i nia i te ouma.
hia oia ei
Te haavare nei oia i te taata ma te reo
e:
«
E
ere
au
i te pe¬
ropheta, e taata* faaapu vau »... Ua faarue oia i te^tahi tapa‘6,
oia hoi te ahu vanavana, omohia e te mau
Peropheta... Nafea
rà te hunaraa i te tapa‘o nana'oliia? lAie hoi te
raveà, oia hoi
te otiotiraa i te vahi nana‘ohia, ia moè te
tapa‘o i roto i te irava¬
rava. E teie hoi te
parau Iiaavare : Ua mutumutu te rima na
roto i te hoè taputoraa i roto i te fare o te mau hoa ra.
4). Hnriraa. Ua iteahia teie huru i teie nei anotau. No to
ratou maamaa ia
Hitler, ua nana‘o te tahi mau pupu taurearea
tapa‘o no Hither i nia i to ratou tino. I te taime râ i pau
ai te Hau no Hitler, e i maimihia’i ta’na mau taata ia
haavahia
ratou, ua parante tahrpae“e ere matou i to Hitler” e ua tamata ratou i te faaore i te
tapa‘o. Ua itehia to ratou haavare,
no te mea, na te iravarava i faaite
papu i te vahi i otiotihia’î te
tapa‘o.
i te
Teie to
matou mana‘o : Eita
te tapa‘o no te ino e moê na
peu haavare, e te mau ravea taata. Na te toto
no lesu rà, e te aroha a te Atua e faaore i tè
mau tapa'o ta te
ino i otioti i nia ia tatou.
roto i
te
mau
HIROA
I te veà no
FAAROO.
Me, ua liaamata tatou i te haapii i te parau piti no te HiFaaroo, o tei na ô mai e : « Te faaroo nei au ia lesu-Mesia, ta’na Tainaiti otahi, to tatou Fatu.
roà
POROTETANI
YEA
8
Te faaroo nei tatou e te tiaturi nei tatou i to tatou Patü ra ia lesu,
tôhia i te Vai’ua-Maitai ra, e tei fanàuhia mai e te Paretenia o
« o tei
Maria. »
Eaha te auraa hohonu no teie nei parau ?
Teie ïa ; Ua riro lesu ei Arai hoê roa e
huru : ei Atua mau e ei taata mau.
ei Tahuà rahi, na roto i to’na
Mai roto mai Oia i te Atua, na roto i te Varna Mana,
mau mea
o tei hamani i te
atoa no roto mai i te aore. Tei roto la-na te Ora no to’na
Atua
Metua.
Mai roto mai oia i te taata, na te vahiné i fanau la’na. I tahito ra, ua
maitihia Iseraela no roto mai i te mau nunaa atoa, ei faaineineraa i te ora;
e i te tau mau ra, ua maitihia Maria no roto mai i te mau vahiné,
opu
fanau i te Mesia. Ua faahaehaa mau te Atua la’na iho, na roto i
ei
to’na aroha
i to te ao, e ua farii haehaa te paretenia i te ohipa taa-è roa ta te Atua i
opua ei Ora no to te ao.
No te mea, ua pohe tatou
i te hara, e aita i tia i tei viivii ia hio i te
inaha, ua horoahia mai te Arai e te Tahuà rahi.
Ua riro lesu ei Aral hoê roa, na roto i to’na hohoà Atua i mua ia tatou
( loane 14/9 ), e na roto i to’na hohoà taata i mua i te Atua (I loane 2/1 ).
E teienei, e tia ia tatou ia ite i te Atua Moà na roto i te Mesia, e tè hio
mai nei te Atua ia tatou na roto i te Mesia, te Tahuà Rahi.
Teie te tahi mau irava ei tautururaa i te haapiiraa ;
II Kor. 5/15 : ei roto te Atua i te Mesia.
loane 14/9 : o tei hio mai ia'u ra, ua hio ïa i te Metua.
I Tim. 2/9 : hoê hoi Atua, e hoê Arai i ropu i te Atua e te taata, o te taata
Atua Moà.
.
.,
.
ra 0
lesu-Mesia.
To lesu riroraa ei taata :
Mataio 1/18-23.
Te l'oa hoê roa tei riro ei ora no tatou :
Ohipa 4/8-12.
Te Tahuà Rahi e aita’tu ; Hebera 2/17-18 ;
7/22-28.
( Te vai atu râ)
Parau
mauruuru.
Papeete. — Ua inanuia te taurua hoo-taoà (Bazar) haapaohia i te 1 no Me,
to tatou Fare Haapiiraa. Ua tae atoa mai te Ta-
ei tautururaa i te paturaa i
Rahi, to’na hoa, e to tatou Député, no te faahanahanaraa i te ohipa.
hoa e rave rahi o tei haamana‘0
i ta tatou mau Haapiiraa ma te here e te tiaturi.
I te b no Tiurai, e tomohia te tufaa i oti no te fare haapiiraa tamaroa.
vana
Ua ite-faahou-hia te aau itpito no te mau
Moni faufuru f fe Vea.
Papeete: Miriama Betham 20; Ariioura 20; Raiarii
20.T, — Uturoa : Tih. Neuffer 100. — Haapiti :
Eddy White 20.
iVohler 20; Mme V.
Terai Parau 20. — Maharepa :
Amuihia : 220 farane.
Mauruüeu.
ImpWMBBIB ELIBF, JUYENIIN ■ BUBOUOOMMAIIDAïrTDÊSTaBMAn&AV BküAX
Fait partie de Vea Porotetani 1952