EPM_Vea Porotetani_195207.pdf
- Texte
-
Te 52
O
MATAHITI
HOO I TE
M. PREISS.
A
Ei
rae
Hihi 7.
TIURAI 1952
te Matahiti
HOÊ:
B VA‘U TARA.
Directeur-Gérant.
patoi, a pafoi â.
semira, ia au i te parau a lehoVâ
Mai te semira etaeta rahi to’na i to te ofai, to
etaeta to tatou mai te
ia Ezechiela
:
«
haapaariraahia e au ra » (Ez. III, ir. 9).
ohipa rahi ta te Atua i faaue i ta’na taviiii no te faaafaro-=
raa i te nunaa ; ua ct;!eta te rae mai te ofai, ua paari te aau
mai te mato, e e feia faaroo-ore e te tahitohito raton!
Aita râ i neheuehe ia Ezechiela ia otohe i mua i te ino rahi
ma te faarue i te aroraa. E hara rahi te reira peu.
Te parau nei te Atua i ta’na tavini: «Eiaha e matahi... paari
noa’i, e etaeta noa’i raton. .. e haapaari Au ia oe, ia riro to oe
ïa rae i te
oe
E
rae
mai te semira».
Eaha te semira ?
0 te taiamani ïa, ofai etaeta roa, e te
rave-noa-hia no te tapu i te mau hi‘o, e no
mau taoà faufaa rahi.
E
neheuehe mau ! Ua
te faaunaunaraa i te
paari rahi to’na i to te ofai !
: Mârô noa’i te tahi pae i te faataero i te
roto i to raton mana‘o etaeta, eiaha tatou e otohe,
Teie hoi te huriraa
nunaa, na
e
eiaha’toa
e
mata‘u.
tatou, a aro-tia noâ i te enemi tumu no tatou.
fenua i te oi’a i afaihia mai e te pahi
Evanelia. E tia anei ia tatou ia farii i teie nei i te polie i afai¬
hia i roto i te mau paero e te mau afata?
Atira teie ohipa taparahi taata na roto i te faatahe-noa-raa
A
patoi
noa
I mutaa iho, ua farii te
i te
maa
ra, e
taero
Atira te inu-hua-noa i taua “ hora
ohipa totovâ ïa.
papua”
9
VEA
1 le i‘oa
tatou
le
o
te feia
polie salauro, la
aroha, tei mauiui i te hioraa i
aaii
utuafare
mau
I te i‘oa
taero
te feia
no
te
uo
lesu-Mesia, lei laaoromai i
no
roto mai i te. tîlîraa....
no
I te i‘oa
rahi
POROTETANI
e
te
no
aroha, i hamani-ino-hia
na
to tatou ïa faaotoraa i te
pû-tainah, e
liaraa i te reva no te Satauro Ninaniu !
ara
mai na, e te mau liai taoto
A tia i nia....
Ua tae
e
te feia
i te Iiora
roa
na
no
parahi
te
le ati
u‘i-apî...
...
A
ora
c.
roto i te
maa
to tatou ia faa-
...
noa e....
aroraa.
PARABOLE
hoê roipehe arabia.
te
1 te taime i tanuhia’i te vine, i reira te lioè teki
(oia hoi pitaote) i tupaihia’i i nia iho i te ôhi-vine, ei faarariraa ia’na. Ua
inu te vine api i te toto no le
pilaole. '
I te taime i
tupu ai te mau raoere matamua no te vine, i reira
taparahihia’i, e ua inu te vine i te toto no te
te hoê urî-taata i
lu'l-taata.
I te tau i maahia’i le
inu te vine i te toto
no
viue,
ua
taparahihia te hoê liona,
e ua
te liona.
E i te taime i
para’i te mau peenave vine ra, i reira te hoê
maohi i tupaihià’i, e ua inu atoa te vine i te toto no te
puaa maohi.
puaa
Mai te tau i inu ai te vine i te toto no na animala
too-maha,
riro atoa te feia inu-hua i te uaina mai teie mau animala
te huru.
ua
la haamata te
.inu, e riro oioi te taata mai te piiaote te huru :
haapeu nei oia, ma te paipai i te pcrerau, te horahora i ta’na
hope, e te pii noa i ta’na piiraa maniania ! !
la tamau oia i te inu, e riro oia mai te uri-laaia te huru :
ua
te
huru
rau
te
mau
hautiraa âoàoâ !!
I mûri iho ra, e.ùà oia mai te liona taehae te
iria,
e
te maniania puai roa ino...!!
E i te
hopea,
paro mai te puaa
taoto neiî
0
na
huru
e
huru, ei ùàraa
-
ua varea te taata inu-ava i te taoto, a taoto ai i
màohi te huru, e mai te hi‘o ore i te vahi ta’nae
maha teie i iteahia i roto i te taata taero-ava.
VEA
POROTETANI
3
£ hho mai râ outou ia‘u.
E hiô mai rà outou ia‘ii,
«
hoi outou
Uiraa
Aoi’e
2. E
oe
mea e ora vau,
oe
inana‘o:
roa e
e
e ora
atoa
Pilaio ?
hara i itea
e au
i teie uei taata.
liida, tei lioo i io taiia Enta, eaha te
oe
(Luka 23/4)
».
mana‘o i roto i to
?
aau
«
te
Eaha to maua‘o ia lesu ?
:
1. Eaha lo
«
no
( loaue XIV/19).
»
Ua hara
i tuu i te taata liara-ore uei
vau o vau
».
3.
Outou, te Raatira hanere, e te mau faèhau tei aratai la’na
i nia i te Sataiiro, a faaite mai na i to outou manà‘o ia lésa ?
«
4.
O te Tamaiti
à teie
mau
ua
te Atua
»
(Mataio 27. 54)
O, laone Bapeiizo, e manti‘0 anei io oe ia lesu ?
« A hio na i te arenio a te Atua, o tei
hopoi ê i te hara a to
5.
te
ao
E
oe
( loane 1/29 )
loane, eaha to
e
i nià i te
oe
«
»
Oia te fetia
6. E eaha ia
poipoi anaaiia » (Apok. 22/16).
pahonoraa i teie uiraa e Petero ?
oe
O te Mesia
i te taata tei hirinaihia
oe mana‘o
e
?
ouma
te tamaiti
te Atua
-
(Mat. 16/16).
Toma i to oe mana‘o?
« E ta‘u Fatu,
e ta‘u Atua » (Io. 20/28)
8. E oe, e Patilo, te aito, tei piita i te tara i tuèhia e oe, eaha ta
oe paraii ia letu ?
«
7. A
«
oe
faaite atoa mai
Oia
mau
ïa,
ora ra
»
oe e
e mea
i te maitai rahi
a
faufaa-ore atoa te
mau mea
atoà uei ia‘u,
ra ia lesu »
i te ite i te Mesia i ta‘u Fatu
ra
(Philipi 3/8).
9. E te mau
manaô ?
«
melahi
te
Atua,
I nauauei hoi i fanau ai te
oiahoi te Mesia
10. E
oe
e
ra
».
a
faaite atoà mai i to outou
ora uo
outou i te oire
parau
a
Davida,
(Luka 2/11).
to matou Metiia i te
ao ra,
tei ite i te
oe ia lesu ?
O ta‘u tamaiti here teie, ua maururu
roo ia’ua ».
e
«
na
mau
mea’toà,
anei ta
E te taiô Veà
e,
eaha io
oe
roa vau
ia’ua,
manaô ia lesu?
Philippe Ehh.
a
faa-
4
POROTETANI
VEA
Te Ratere no te aroha.
I te mau mahana i mairi a‘enei ua tae mai te hoê ratere i
Tahiti niâ nei no te farerei e te tauturii i to tatou mau hoa tei
ati i te ma‘i lepera. Ua faaite oia ia tatou, na roto i ta’na mau
orero
raa,
i te huru
raveà
mau
t
roaa
u
no
mai
taua ma‘i ra i teie nei anotau, e i te
no te tinairaa i teie ma‘i tahito roa.
0 vai mâ tei ore i riaria i te faarooraa e, e 100.000 taata noa
iho tei rapaauhia na roto mai i te 12 milioni le^jera e vai nei ?
12 milioni tei faarue-noa-liia, no to te taata faauiuiraa ia ratou!
te
Mai te mea ua faahiahia M’’ Follereau i to’na ra pae, oia hoi
mau Missionare Katolika Farani ua faaite atoa oia i te mau
e te hoê mau taata Porotetani e te tahi
taata, tei pupu i to ratou aau e to ratou maramarama
ohipa aroha haapa‘ohia
atu à
mau
ei faaoraraa i to ratou
mau
taata
tupu.
Ua mataitai te tahi pae
i te hoê hohoa nehenehe roa i roto
Cinéma, oia hoi te huru o te haamauraahia te ohipa Sa-
i te
ao. O M'' Dunant, tamaiti Porotetani
Genève, ta te Atua i maiti ia tupn te reira ohipa aroha rahi.
tauro-Uteiite i roto i teie nei
no
faalianahanaraa rê — ua hi‘o râ
faehau tei pepe, tei mutumutu, tei
haapaehia, e ua imi oia i te mau raveà, ia ûtuûtuhia ratou,
noa’tu e enemi te tahi pae.' Auaa te itoito tuutuu-ore, e te aau
vi-ore no Dunant, ua manuia te ohipa Satauro-Uteute e ua haaAita oia i
haajia'o i te
oia i te ati rahi
pararehia i te
no
mau
te
mau
mau
vahi atoà.
ra
riaria, tei
no
puai, ei ratere
te faaite i te raveà
te hoê ati rahi, hoè ma‘i aamu
i hio maitai-hia. Ahiri ua noaa te hoê taata orero
Te vai nei
no
e
te
aroha,
te haaati i te mau fenua ma
ore
ora’i te taata i te nia‘i taero-ava !
mau ratere no te aroha, no te faatupuohipa Haapae.
orometua porotetani, o Rochat, i haamau i te Sotaiete
Ninamii o tei haapararehia i te mau fenua e rave rahi.
Ahiri tatou i riro ei
raa
i te
Na te
Süiauro
E feia rahi tei ora, e mea rahi atu â ïa o tei vai noa ei mau
tîtî no te maa taero !
A faaitoito â tatou, e ia faariro
feia aroha i te taata tupu.
te Varua
no
lesn ia tatou ei
To fëtou aia.
Ua
tupu êna te roo no to tatou aia ! E fenua ruperupe : te
mau
moua,
mau
huru
pape,
o
te mau uni raau, te mau ooa e te mau otue, te
te moana c no te mau roto, te mau faa, te inau
te mau tiare, te rai ateatea !
VEA
Parau mau,
fenua haamaitaihia
e
6
POROTETANI
e
te Atua, tei horoa faa-
atoa, i nia i te fenua, i raro i te tai !
mai i te Evanelia mai te tau no Pômare II mai â...
rahi i te
maa
E homa, e mea tano
Tei lioroà
anei ia tauihia te maitai ei ino, te mea
ruperupe ei mea veve ? Te haapau nei te manumanu i te anani,
te vai nei te toe i roto i te vî... te haamatamata nei te vanila,
i te pohehia e te manu ! Oia’toa i te pae varua,
aamu i to tatou maitai ! !
te umara, te taro
te
nei te ma‘i
amuamu
A Jn‘o i teie nei
hohoà! Teie anei
te hum ta tatou e
titau nei ?
la mutumutu te
ahu nehenehe ?
la niiomio te mata
aiai?
la
pahure te upoo
nehenehe?
rouru
la faaroohia to
tatou tiàororaa a-
roha?
A hi‘o maitai
e
ia faaroo te taria !
la hi‘o tatou i te
mau
ino, ta te
mau
paero e te mau
mohina e afai noa
i te fenua
te
e
i te
utuafare,
mau
mau
e
faaroo, inaha,
e
i
amuiraa
te mauiui
o
ua
„
taeà
^
te îi'aa
e
o
te aau, i to tatou arapoa
E te vai nei te tahi feia
ei raveà, e
.
roa
« aau
maitai
» o
tei tiaturi i te maataero
hoi to
te taata, ia anaanatae ratou
!
i te maa taero ei faaoaoaraa i to
faaipoiporaa e te hapetisoraa, e ei haamauruuru-
Te tiaturi nei te tahi pae
raa
E
mau
i te
haamâ.
! !
manuia maitai ai to ratou mau taurua ! Teie
raton parau : « A faainuinu tatou i
i te haamauaraa i to ratou moni » !
ratou
te
oroà
mau
manihini
mea mauruuru
:
anei te
mau
peu
taero ava ?
VEA
6
POROTETANI
Te Apooraa-Rahi Iritiraa Ture
e te maa-taero e te taiata.
I te matahiti 1946
iia
faataa te A.R.
no
Farani i le hoè tare,
tei
opani i te mau fare taiataraa. I teie l à
lîou te feia tei faufaahia na roto i laiia peu
O
tau ua làmata faahupehupc ra, i te
haaparari i taua ture maitai ra, ua roto i te tahi mau auvaha
no te
Apooraa Député. Teie te parau oaoa : aila ratou i manuia,
noa’tu te moni rahi ta ratou i haamaua.
Ahiri
manuia atoa te paeau tei
E 2 matahiti i teienei to te orometua
vière
ua
( auvaha
no
patoi i te taero-ava?
porotetani ra, o De la (Ira-
te Apooraa-Rahi Fenua Aihua'raau Imrani )
ani-onoono-noa-raa i te hoê ture ci parururaa i te mau nunaa
maohi i mua i te niaa-taero. Na te auvaha Katolika : Al^bé (Pa¬
trice, i tauturu i te aniraa
no
De la (Iravière.
mai i teie nei mahana, aita teie parau i ferurihia, e
te haamou noa nei te ava i tera nunaa e i tera nunaa.
Tae
roa
Na te paeau taata hoo-taoa i patoi etaeta roa i te opuaraa mai¬
a te feia aroha i te maohi. O te moni anaè ta ratou e nou¬
tai
nou
nei,
e ere
râ i te maitai
no
te taata rii.
ta De la (iravière i papai mai : « Te faahope noa nei te mau taote ar-avihi e te mau Missionare i to
ratou mau raveà no te tinai i te mau ma‘i rarahi : {Peste, Fièvre
jaune, maladie du sommeil, lèpre); ua afai te mau misionare
i te parau no te aroha i roto i te mau fenua aihuaraau e inaha,
te faafaufaa-ore-hia nei ta ratou mau ohipa maitatai na roto
i te aau etaeta o te feia imi-moni, e te parnparu no te tahi mau
auvaha ( Député ) tei au maitai i te feia hoo i te maa taero, e tei
Teie hoi te parau
riro i to ratou
mau
.
raveà
.
.
»
Te hoê irava mârôhîa.
Taua irava ra o 'Zekaria XIII, ir. 6 ïa. Ua ani-è-hia mai matou
ia tatara matou ia’na. Teie râ, a haamana‘o tatou e aita roa te
Parau a te Atua i papaihia ia faariro noa tatou ia’na ei mârôraa te tahi i te tahi, ia riro râ oia ei faaararaa i to tatou iho
aau, e
ei faaiteraa i to tatou iho huru, ia tupu te tatarahapa e
le faaroo
c<
E
mau.
Eaha hoi teie iravarava i roto i to rima na»?
na mua
tatou
c
hio rii i te parau no
te iravarava.
1).
2).
VE A
POROTETANI
7
7V irauûicwa ci tajnco no te heva, c le otoraa.
peu tahito te otiotiraa e te paraurauraa i te mata, te ouma,
te rima i te taime no te
])oheraa e te himaraa o te taata (Deut.
14/2, Jerem. 'I()/6 ; ïl/5 ; 48,'ô.
Ua iteahia teie
peu i Matuita e i Tahiti i mutaa iho, e te tupu
nei à taua peu l'a i te mau
i
e
mmaa
e
rave
rahî.
ïe inwaravn tei faatiipiihiaei tauturnraa e ei liaapiiairaa
te pure Hosea
7/11. I Arii 18/28. Ua haapa'o atoahia teie peu
te hoè pae feia keretitiano.
3 ). Te iravarava e
purauhin i la tatou irava nei.
Te iravarava ïa i roto i le rima no te hoè
peropheta haavare.
Ua imi teie taata i te raveà, ia ora oia i te
utuapohe tei tuuhia
i nia iho i te mau
peropheta haavare ( ir. 2, 3, 4, ). Ua tapa‘operopheta. E peu teie i ravehia i taua anotau ra :
Exodô 23/9,l(), I Arii 20 38, Isaia
44/5. Ua nana‘ohia te tapa'o
Peropheta i roto i to’na rima, e aore ra i nia i te ouma.
hia oia ei
Te haavare nei oia i te taata
ma
te
reo
e:
«
E
ere
au
i te pe¬
ropheta,
e taata* faaapu vau »... Ua faarue oia i te^tahi tapa‘6,
oia hoi te ahu vanavana, omohia e te mau
Peropheta... Nafea
rà te hunaraa i te tapa‘o nana'oliia? lAie hoi te
raveà, oia hoi
te otiotiraa i te vahi
nana‘ohia, ia moè te tapa‘o i roto
E teie hoi te parau Iiaavare : Ua mutumutu te
roto i te hoè taputoraa i roto i te fare o te mau hoa
rava.
4). Hnriraa. Ua iteahia
ratou maamaa ia
i te irava¬
rima
na
ra.
teie
huru i teie nei anotau. No to
nana‘o te tahi mau pupu taurearea
Hitler, ua
Hither i nia i to ratou tino. I te taime râ i pau
ai te Hau no Hitler, e i maimihia’i ta’na mau taata ia
haavahia
ratou, ua parante tahrpae“e ere matou i to Hitler” e ua tamata ratou i te faaore i te
tapa‘o. Ua itehia to ratou haavare,
no te mea, na te iravarava i faaite
papu i te vahi i otiotihia’î te
i te
tapa‘o
no
tapa‘o.
Teie to
matou mana‘o
: Eita
te tapa‘o no te ino e moê na
peu haavare, e te mau ravea taata. Na te toto
no lesu rà, e te aroha a te Atua e faaore i tè
mau tapa'o ta te
ino i otioti i nia ia tatou.
roto i
te
mau
HIROA
I te veà
FAAROO.
no Me, ua liaamata tatou i te
haapii i te parau piti no te HiFaaroo, o tei na ô mai e : « Te faaroo nei au ia lesu-Mesia, ta’na Tainaiti otahi, to tatou Fatu.
roà
YEA
8
POROTETANI
nei tatou i to tatou Patü ra ia lesu, « o tei
tei fanàuhia mai e te Paretenia o Maria. »
Eaha te auraa hohonu no teie nei parau ?
Teie ïa ; Ua riro lesu ei Arai hoê roa e ei Tahuà rahi, na roto i to’na
huru : ei Atua mau e ei taata mau.
Mai roto mai Oia i te Atua, na roto i te Varna Mana, o tei hamani i te
mau mea atoa no roto mai i te aore. Tei roto la-na te Ora no to’na Atua
Te faaroo nei tatou e te tiaturi
tôhia i te Vai’ua-Maitai ra, e
Metua.
Mai roto mai oia i te taata, na te vahiné i fanau la’na. I tahito
maitihia Iseraela no roto mai i te mau nunaa atoa, ei faaineineraa i
e i te tau mau ra, ua maitihia Maria no roto mai i te mau vahiné,
fanau i te Mesia. Ua faahaehaa mau te Atua la’na iho, na roto i
ra, ua
te ora;
ei opu
to’na aroha
i to te ao, e ua
farii haehaa te paretenia i te
opua ei Ora no to te ao.
No te mea, ua pohe tatou i te hara,
Atua Moà. ., inaha, ua horoahia mai
e
ohipa taa-è roa ta te Atua i
aita i tia i tei viivii ia hio i te
te Arai e te Tahuà rahi.
Ua riro lesu ei Aral hoê roa, na roto i to’na hohoà Atua i mua ia tatou
( loane 14/9 ), e na roto i to’na hohoà taata i mua i te Atua (I loane 2/1 ).
E teienei, e tia ia tatou ia ite i te Atua Moà na roto i te Mesia, e tè hio
mai nei te Atua ia tatou na roto i te Mesia, te Tahuà Rahi.
Teie te tahi mau irava ei tautururaa i te haapiiraa ;
II Kor. 5/15 : ei roto te Atua i te Mesia.
loane 14/9 : o tei hio mai ia'u ra, ua hio ïa i te Metua.
I Tim. 2/9 : hoê hoi Atua, e hoê Arai i ropu i te Atua e te taata, o te taata
.
.
ra 0
lesu-Mesia.
Mataio 1/18-23.
ora no tatou : Ohipa 4/8-12.
aita’tu ; Hebera 2/17-18 ; 7/22-28.
( Te vai atu râ)
To lesu riroraa ei taata :
Te l'oa hoê roa tei riro
Te Tahuà Rahi
e
ei
Parau
mauruuru.
Ua inanuia te taurua hoo-taoà (Bazar) haapaohia i te 1 no Me,
i to tatou Fare Haapiiraa. Ua tae atoa mai te Tavana Rahi, to’na hoa, e to tatou Député, no te faahanahanaraa i te ohipa.
Ua ite-faahou-hia te aau itpito no te mau hoa e rave rahi o tei haamana‘0
i ta tatou mau Haapiiraa ma te here e te tiaturi.
I te b no Tiurai, e tomohia te tufaa i oti no te fare haapiiraa tamaroa.
Papeete.
—
ei tautururaa i te paturaa
Moni faufuru f fe Vea.
Papeete: Miriama Betham 20; Ariioura 20; Raiarii iVohler 20; Mme V.
Uturoa : Tih. Neuffer 100. — Haapiti : Terai Parau 20. — Maharepa :
Eddy White 20.
Amuihia : 220 farane.
Mauruüeu.
20.T,
—
ImpWMBBIB ELIBF, JUYENIIN
■
BUBOUOOMMAIIDAïrTDÊSTaBMAn&AV BküAX
Fait partie de Vea Porotetani 1952