EPM_Vea Porotetani_195205.pdf
- extracted text
-
HO O I TE
MATAHITI
HOÊ:
E VA‘U TARA,
.Ml PREISS. Directeur-Gérant,
flo Ztona
••
no
lorusalsma.
( Te a‘oraa tei oreroliia e M“' Schlœsing i Punaauia,
i te oi’o‘a tomoraa
fare-pure-.).
Teie te ira\'a i a‘ohia : Isaia62.1. “No Ziona iiei, i ore ai au
e
mamû
noa’i, e
uo
lerusalema nei i ore ai au e parahi noa’i.
Tatararaa :
No toù herc ia Ziona i ore ai
ai an e pandJ. noa’i !
1.
i mamû noa’i e i ore
an
E Ziona e ! tei herehia e te aau. Te mouà, te oire uo Davida,
Arii, te pu no te faaroo. Te parahiraa no lehova Mana !
te oire
E Ziona e, tei otohia e te mau tîti i Babulonia. Tei nounoue te feia faaroo, ro te mea i reira te faasatauro-raa-hia te
hia
Fatu ra o iesii Mena. Te oire pù ïa no te ati luda, e no te huifaaroo
Keresitiaiio mai tahito mai â.
E Ziona e, oire maerehia. Tei patuhia
i' te vahi moè, i roto i te tenua papamarô,
i roto i te medebara
ei oire no te hoê nunaa iti haihai, e inaha, ua riro o “Ziona” ei i‘oa tuiroo, e ei
mana‘ona‘oraa na te mau nunaa e rave
ralii.
E Ziona e, tei aruehia no To’na faahiahia c no To’na hanallana i te tahi tau. Tei arohahia no to’na ati i te tau i tairihia’i
oia no ta’na liara. Aue, e Ziona e, tei taparahi i te mau pero-
pheta, e o tei faasatauro i To’na Arii hanahana I !
E Ziona e, tei aroteliia ! tahitohitohia, taataahihia e te mau
nunaa
IL
etene 1
—
No Ziona i ore ai an e marna noa’it
rahi noa’i.
e
i ore ai an e pa¬
2
POROTETANI
VEA
Ua tupu te tohu na Isaia 62/11. No ta lesu faaueraa,
iuaha iia
te parau no te Ora, mai Ziona e tae noa’tu i te hopea o
teie nei ao. Oia ïa! aita te hui-faaroo i mamû, aita i paralii noa,
reva
e
ua
te
reva
veà
mau
mai i Tahiti nei,
motu.
^
roa
te poro
ma
haere i te parau, e ua tae
reva_faahou i tera motu e i tera
e ua
Eere teie i te taime faaearaa, no te mea aitâ te
e tae noa’tu i to te Fatu hoiraa mai.
III.
—
No Ziona e
rave
ai tatou i te
ta’na Pavaiitia mai
aau
O
te
rama e
mau
(ira
ra
te
ohipa i oti
ohipa, “ ia piiroro ata
maramarama
rahi i roto i te
nunaa’toa ; ia iteahia to’na ora mai te
” e tae noa’tu i te hopea o te mau fe-
nua’toa.
Parau mau,
e ohipa rave atâ te ohipa o te faaroo, e ohipa
haapaeraa ia tatou iho. Teie râ, e ohipa hanahana e
te oaoa te ohipa a te Atua.
titan i te
E homa, ua oti te fare i te
e, ua
tomohia, eiaha râ tatou e mana'o
oti té ohipa. E ere teie i te tau no te haamâharaa l'ohi-
rohi. Te taime râ teie
no
te haamataraa
ohipa.
la riro teie nei hiero ei faatupuraa
i te ora na roto i te Evaporohia, te mau oroà-moà, te mau bapetizoraa, te mau
faaipoiporaa. la riro mau o Ziona ei oaoaraa na te Fatu e na
nelia e
tatou atoa.
la
ora
na.
Ta tatou mau Haapiiraa porotetani
Te tiaturi nei tatou,
matamua
no
e
te fatata nei te tomoraa i te vaehaa
Fare-haapiiraa api a te tamaroa. Te rave itoitoohipa, ia ineine te fare no taua mahana ra.
te
roa-hia nei te
E to tatou nunaa Porotetani here e, eiaha oe e parau e :
« Eaha te faufaa e noaa mai na roto i te
Haapiiraa Porote-
taui? E mau fare-haapiiraa ta matou na te Hau e haapao, e eita
Eiaha’toa oe e parau e, e mea faufaa-ore te Haa¬
piiraa Porotetani, no te mea, e mea iti roa te mau orometuahaai3ii papaa ! ^
Eere ïa i te hoê mau parau maitatai!
Ua faaitoito o M‘' Schlœsing ( Teretini ) i te mau Paroita e rave
rahi, ia haamana'o ratou i ta tatou mau haapiiraa. Ua ite oia i
matou e pau ».
te tumu i na reira’i oia.
VEA
3
POROTETANI
paari aè te Haapa‘oraa Katorika ; e mea etaeta ta’na
opaniraa i to’na mau taata ia tono raton i ta ratou maii tamarii i te maii Haapiiraa Porotetani.
E mea poiri anei te tahi mau Porotetani i teie nei tau, ia
totovâ noa ratou i ta ratou iho haapa‘oraa na roto i te pari noa
e te haamana‘o-ore ?
Ua aramoiiia anei ia ratou te mau maitai e rave rahi tei noaa mai i te nunaa ira roto i ta tatou mau
haapiiraa, e te arue-noa-raa i te tahi atu pae ?
la tata‘u tatou i te mau manuiraa o te mau hi‘opo‘araa, e i
te mau taata maramarama. tei faaineinehia i roto i to latou mau
haapiiraa, e maere paha te tahi pae. (No roto atoa i to latou
haapiiraa te tahi mau Tavana Oire, Député, te mau orometua
haapii-tamarii e rave rahi, e te tahi atu mau taata toroà maitatai
roa). Noa’tu to ratou iti, eaha hoi te raliiraa o te hoturaa no te
mau Orometua Sotaiete : Viénot mâ, Ahnne mâ,
Banzet,
Debrie, Cook, Perrier, etc.... tauturuhia e te tahi mau Oro¬
E mea
metua Tahiti aau tae ?
ohipa, eiaha’toa e huna.
I te 9 no Fepuare, i te pô ( pô vero hoi ), ua putuputu mai
te “ Association Scolaire ” ( Amuiraa Haa2iiiraa Porotetani ) no
te farii ia Schlœsing mâ. Ua amui atoa mai te hoê mau Tomite
no te “ Union des Anciens Elèves ”.
Na M'' Rey-Lescure, Peretiteni no te “Association”, i taio
te mau jiarau no te tereraa o te mau ohiiia a te “Association”.
Ua faahaamana‘o oia i te mau matahiti rumaruma, oia hoi te
tau i liaapeapeahia’i to tatou Faaroo. I taua anotau taliito ra,
Eiaha
e
vahavaha i ta ratou mau
tonohia mai te mau Orometua Porotetani no Farani mai,
mai te tauturuhia e te hoê mau utuafare paieti ; ua haamau
ratou i te hoê mau Haajiiiraa Porotetani apî, e i te
Tauturu i ta tatou mau Haapiiraa ( Société d’instruction
maire Protestante ).
ua
e
hoê Sotaiete
Pri¬
Aita i moè te Tomite matamua : o Ariiaue
( hoa no Pômare
IV), Salmon, Atger, Roherston (taoto raau). Ch. Sue (Tomitera
Arbousset e o jVJiéville. Auaa te aau aito no
te mau Orometua Sotaiete, e te tahi mau utuafare porotetani
tumu, ua tiiiiu te roo e ua ora te Haajia'oraa Evanelia.
Eaha ta te mau Haajiiiraa i hinaaro ? Eere te titau-noa-raa i
II no te nuu-moana),
tamarii upoo maramarama anaè,
tamarii atoa i te
mau peu maitatai atoa, ia riro ratou ei hui-raatira ^larau-tia e te
aau-aroha, ma te aau-tavini i te Atua e i to ratou aià.
Ua tuatapapa-atoa-hia mai te huru o te mau ohipa tei amohia i teie nei tau, ei hamani-faahou-raa i te mau h’ai’c Haapiiraa
i Papeete e i Uturoa. hoi. E hopoia rahi roa tei amohia e te hoê
te mau parau e maitai ai te mau
te hinaaro nei râ ratou ia haajiiihia te mau huru
VEA
POROTETANI
paeau iti no te minaa porotetani, e tei taulurii-atoa-hia e te Ai^ooraa Rahi o te Fenna nei.
Ua haamaiiruuru o M'' Rey-Lescure i te maii
maitai atoa tei tauturii tamau i ta tatou mau
taata mana‘o
Haapiiraa ma te
fiu-ore.
Ua faaite atoa mai o M'
Schlœsing i to’na mau maua'o e : ua
tae te Ekalesia i Tahiti iiei i to’ua matahiti
paarii'aa, e ia amo oia
i ta’na mau tufaa
ohipa’toa e tia’i. Eita te Sotaiete e hinaaro i te
faarue, teie râ te vai uei ta’ua mau opuaraa-tumu, oia hoi te aratairaa i te nuuaa, e tae noa’tii i to’na
paariraa; e ia paari, na’na
iho e faatere ia’iia iho e i ta’na mau
ohipa’toa.
E rave rahi atu â te mau i^arau e te mau
ohipa tei tupu i taua
pô mahaua Maa ra, aita râ e taime uo te faatiatia i te taatoaraa.
Te hoê ohipa faahiahia rahi tei faatupuhia i MOU,
i te Fenna
?• I to matou tere haaati
te motu rahi,
tou
e
la
Lifou.
Kaledouia^mâ, ua tae"atoaijmatou i
oia hoi i Lifo'û. I taua feuua ra,
te Tavana rahi maohi o Boula taue,
ua
târiihia
ma¬
te here
e
te
hanahaua. Te vai tura noa ra te mau opu Tavana i taua feuua
ra, no
te mea,
e
lâatez-eraa maolü mau.
ma
VEA
POROTETANI
5
I miu’i a‘e i te hoê pureraa l’ahi, e te hoê tamaaraa-arii
mau,
tei faanahonahohia i roto i te hoê nana i roto i te
miti, ua tupu
te hoê oroà nehenehe roa i
pihaiiho i te ofai tapa‘0 tei faatiatahatai, ei haamana‘oraa i to te Evanelia taeraa’tu i taua
hia i
fenua ra.
E hohoà
to matou
nehenehe
ta matou i
roa
mataitai,
a
horuhoru ai
aau.
E
nunaa rahi
porotetani, faaahuhia i te ahu nelienehe toretei putuputu mai i raro a‘e i te mau tumu-haari, no te ma¬
taitai i te ohipa ta te Tavana o Boula i faaineine ei faahana-
rau,
hanaraa i to matou tere. Mea huru puai te matai tei farara mai
no tua mai. Maoaè te matai tei faahautiuti i te moana
ninamu
e i te mati niau o te uru-haari.
Ua ite matou i te mau aito tei parahi i nia i te one teatea,
e
i raro a‘e i te
mau
tumu-haari E hohoà riaria ia hiohia. Ua
to raton
tino, ua paraihia i te peni uteute e te peni
uouo. To ratou ahu : e ahu more ïa ;
te mau taupoo : e mau
taupoo tahito atoa ïa. Tei to ratou rima ta ratou mau mauhaa ;
ua himene ratou i te mau
pehe tama‘i, e te mau pehe oto, ei
ereere roa
otoraa riaria e te peapea.
E inaha, faaotohia’tura te pû tama‘i, ei faaararaa i te mau
aito. Fariu atura te mau mata o te mau aito i tua. Eaha hoi te
mau
api ? E enemi anei ? Teie : e vaa te tére mai ra na nia i
te moana, i te pae o te hitiaa o te râ ( i te pae i Tahiti
). Hoê
taata te hoe mai ra i te vaa na nia mai i te are-fetoitoi, e taparau
pae
mau
noa’tura i nia i te one teatea. I reira to’na farereiraa i te
aito
no
te Tavana. Auaa
noa
iho te hoê taata Samoa, tei
parahi i rotopu i teie nei nunaa, i nehenehe ai i te ratere ia
faaite i te tumu no to’na tere, mai te hitiaa o te râ mai.
Eaha te tumu i ore ai oia i riaria’i i teie nei nunaa taetaevao ? Teie ïa : ua tae oia i reira no te afai i te Evanelia ta
Tihoni Viliamu i haapii ia’na.
0 vai te i‘oa no teie nei veà
Ua imihia te
mau
lesu-Mesia? o FAO ïa !
ravea’toa ia pohe teie nei aito no te Evane¬
no
lia, aità râ i manuia, e ua tupu te Evanelia.
Tera mai te
oreroraa
i orerohia e te Tavana rahi maohi
o
Boula, te mootua no Boula, o tei farii i le Evanelia ei taoa faaora
i to’na nunaa :
E te mau vahiné e te mau tane
Inaha hoi, ua putuputu
e !
paatoa mai tatou i mua mau i teie
nei ofai-tapa‘o, ei haamana'oraa i te taeraa i ô tatou nei te maramarama e te Parau-mau o te Evanelia, ta FAO ( le hoê o te
mau pipi a .John Williams, Misionare hamani maitai ) i afai mai
i ô nei, i te mau motu o te Patitifa nei.
VEA
6
■
Te oaoa rahi nei au i te pûpûraa’tu ia oe, e te Misionare o
Pi’eiss, i teie nei pû-tiare, e teie taoa faatau-arolia, ei tapa‘o no
te oaoa vai-tamau o te mau porotetani taatoa o teie nei fenua.
No te mea te tia mai nei oe i ô nei, i te mau fenua ta John
William i haamau ma te itoito tuutuu-ore i te Parau a te Atua,
ta FAO i afai mai i to matou hui-tupuna nei, o ta raton i farii ei
maramarama no to ratou mau fenua uei ; e te Parau-mau, e to
raton aveià, o te Evanelia ïa a to tatou Fatu, o lesu Mesia.
Te
;
PÜROTETANI
poroi atu nei matou ia oe, e ia faatae oe i to matou mau
taeaè, te mau Ekalesia no Tahiti mà, to Samoa e to Rarotonga,
i to matou aroha e to matou tiaturi tamau. No te mea, o te
Evanelia tei haamaramarama e tei aratai ia matou, mai i ô na
mai ïa i ô outou na.
Ma te i‘oa o te nunaa taatoa :
Mauruuru e mauruuru roa !
Te mootua o te Tavana tahito ra o Boula,
oia hoi : Boula Tait.
Te hiroa faaroo.
I roto i te mau veà i
mairi a'enei, ua haapiihià tatou i te
tei
ô mai e: “Te faa¬
parau matamua no te Hiroa Faaroo, o
na
roo mau nei au i te Atua, te Metua Manahope, o
tei hamani i
E metua to tatou, e aita tatou i parahi-otare
e ei feia faarue-noa-hia i roto i te ati e te pouri.
te rai e te fenua”.
noa
piti no te hiroa faaroo : “Te faaroo nei au ia lesu
Mesia, ta’na Tamaiti otahi, to tatou Fatu”.
Eaha te auraa hohonii no teie nei parmi ?
Teie ïa : Te tiaturi nei au e te faaroo nei au ia lesu Mesia.
Ua faaite mai oia ia tatou i te huru no ta’na Metua. Ua faaite
mai oia i te aroha po to’na Metua. Aita te Atua i haapae ia
tatou, ua haapae râ Oia la’na iho ! Na roto ia Imanuela, inaha,
ua faarue te Atua i to’na parahiraa Atua, e ua pou hoi i roto i
teie nei ao. Ua haapae la’na iho, a riro atu ai mai te taata te
hufu, e ua faaoromai i te mau mauiui, te rohirohi, e te ati.
A taio i te mau irava> ei haapapuraa : Luka 1/68, Isaia 9/6,
Zekaria 2/10, loane 1/14. A hi‘o atoa i to’na huru : Galatia 4/4-5,
Hebera 2/14, Mataio 13/53,57 loane 7/2-3, 25-27.
E nafea tatou i teie nei aroha rahi a te Atua, o tei horoa mai
ia lesu ei faaora hoê roa ia tatou nei ?
^
(Te vai atura. )
E teie te
■
VEA
7'
POROTETANI
To lesu hopoi-raa-hia i fe rai.
E haamana‘0 tatou i to lesu Revaraa i nia i te rai, e teie hoi
te irava tei tano
no
taua mahana
ra ;
“
O lesu nei â, tei raveliia aènei i nia i te rai, e hoi mai ïa
mai te reira atoà ra, mai ta outou i ite atu ia’na i te revaraa i
nia i te rai ra.
( Ohipa I. irava 11 ).
I.
Mai ta outou i ite atu ia’na i te revaraa’tu...
Na te melahi teie nei parmi i
faaite i te maii pipi.
Ua riro lesu eiarii mârôhia. Ua haaniata te mârôraa i te taime
to’na fanauraa i Betelehema. I reira to te mau faehau no
Heroda imiraa no te taparahi ia’na. Ua marôhia oia i te taime
no
i tia’i oia i mua ia Pilato. Ua tahitohitohia e Heroda, uafaaruehia e tana nunaa. Ua faakoronahia oia e te hei taratara. Ua
poarahia, ua polie roa oia i raro aè i te tapa‘o I.N.R.I. “0 te
arii no te Ati-Iuda”.
Inaha, i te mahana revaraa...,
ua itehia
to’na hanahana arii.
Ua reva oia i to’na parahiraa mau i te
pae atau no to’na Metua
Manahope. I reira oia : Roma 8/34,1 Korinetia 15/25 ; Kolosa 3/1
Ephesia 1/20; Hebera 8/1; Ohipa 2/34 ; Mataio 22/44, 26/64 ; Ma12/36 ; Luka 20/42 etc ).
Eita râ oia e faaea i reii'a ma te
ohipa-ore. E Arii Varna oia i
teienei, e e tia oia i te mau vahi atoa, e i pihaiiho ia tatou, i
Tahiti, i Maupiti, i Rapa, i Farani... e i pihaiiho atoa i to’na
Metua.
II. Mai ta outou i ite atu ia’na i te revaraa’tu...
mai ïa oia atoa ra...
e
hoi
E parau papu teie tei faaitehia mai e na melahi. E parau rahi
teie tei faaite-pinepine-hia i roto i te Parau a te Atua. Mai te
mea,
oia
e
ma
365 taime te parau no to lesu hoiraa mai. E hoi mai,
te hanahana
Te tiairaa
e
e
te mana-arii.
te tiaturiraa tumu teie
no
ta’na Ekalesia. Ahiri
aita ra, ua faufaa-ore roa to tatou faaroo.
Eita e nehenehe i te Ekalesia ia faaea i te faaineine i taua
mahana ra, e i te faaaraara-noa-raa i te taata, e te pure ma te
tuutuu-ore e : “ la tae to oe ra Hau... ”, e “ A haere mai e lesu e ”.
Eiaha tatou
e
haamoè i to tatou hiroà-faaroo : Te faaroo nei
-tatou ia lesu Mesia,
tei reva i nia i te rai, e ua parahi i te rima
Atua, te Metua Manahope, e mai reira hoi e llaerè
faahou mai oia e haavâ i tei ora e tei pohe.
atau
O
te
VEA
POROTETANI
E moemoeâ maere rahi
mau I
E moemoeâ ta te hoê taata inu-ava. Inaha hoi, e toru mimi
(pü-fare) ta’na i ite pinepine i te pô : hoê mimi poria maitai,
hoê mimi
pararai roa, e te tahi ra, e mimi matapô ïa.
I to’na iteraa i taua moemoeâ ra, iia tatara te hoê taata paari
i te auraa. Na ô attira oia : «Je mimi poria maitai, o te taata
hoo-ava ïa ; te mimi pararai roa, o te vahiné aroha ïa no te
taata inu-ava ; e te mimi matapô ra, o te taata inu-ava iho ïa ».
Te haaporiahia nei te taata hoo-ava na roto i te matapô no te
taata hiaai i te maa taero, e na roto i te haaveveraa i te utuafare no te taata inu-ava. No to’na matapô, aita te taata inu-ava
i ite faahou i te ohipa totovâ i ravehia e oia iho, e to’na haa-
poriaraa i te taata hoo-ava.
E feia manuia roa te feia hoo-ava i roto i te mau Apooraa
rave rahi. Ua ite-papu-hia to raton manuia i te Apooraa IritiTure i Farani.
e
Te parau mauruuru rahi râ i ô tatou nei, o to te feia e rave
rahi ïa papairaa i te “ parau-haapae ”. Aita raton i hinaaro ia
parauhia raton e, e man mimi matapô.
RADIO
POROTETANI.
ME : Sabati 11 e 25. — Tiunu ; Sabati 9
e
22
Te tahi mau pahonoraa :
Tuamotu : Ua faaroo va:u, ma te aau oto e te mauruuru, i te parau no
te tere i Raiatea mâ, e i te huru no to te aià tariiraa i te mau Misionare. I
ite varua vau i te huru o te fariiraa i to'u oire iti i Tahaa, e ua amui vau i
to‘u marna, e te amuiraa, na roto i te mau ohipa fariiraa manihini. Ua amui
vau i te reira, noa’tu te atea i te pae tino nei, e te vai nei â i to‘u aau te oaoa
e te mauruuru rahi i to‘u aiâ-tupuna.
( Lata : 5 no Fepuare. )
Rarotonga: Te akameitaki atu nei matou te aronga taonga roto i te Ekal'esia Ngatangiia no te puranga mâta ora ta matou i akarongo roto i te Ra¬
dio nanai. Tau tamariki.
(Niuniu: 3 no Mati. )
Tëib te IRITIRAA : Te haamaitai atu nei matou te feia toroà i te Ekalesia Ngatangiia no te pureraa mauruuru rahi ta matou i faaroo i roto i te
Radio i nanahi.
FAAARARAA : 1 ) Aita te parau no te Tairururaa Orometua i ô i roto
i teie nei Veà.
2)1 MAIAO,
ua
pohe o MATAI a HIRAU, Diakono no te Pupu I,
E 75 matahiti to’na a pohe ai, E tavini itoito i nia i te ohipa, aita i taoto noa*
Te irava no to’na hunaraa ; Apokalupo 14/13.
(MPniMÇRIE EklE F, JUVENTIN,
PAPEÉTE‘TAh|TC,
i.'AU PARAU O TE PAROI TA
TE MAU OKIPA E TE
-I-
PAPEETE
POROTETAII ei haanei
(lïa haapa'ohia teie parau tel amuihia i roto i te VEA
maramaramaraa’tu i
mau ohipa e tupu nei i roto i te Paroita i PivPEETE
i tera avaè i tera avaê» la hinaaroo te taata i te ite i taua parau haamaramararnaraa ra, e nea
tia roa ia’na ia rave i te VEA POROTETANI).
+
+
+
TE MAU AUEAÏÏRAA
+
EAATUPïïRAA PARAU ;
e haainata’i te mau aufauraa faatupuræ Parau i roto i te
emuàhia e te mau tamarii* la faaineine tatou paatoa no taua
te Evanelia no te reira rnahsna, E pure tatou i te Atua ia manuia
I te avaè
Paroita nei o
no
RIE
te
oliipa moà o
Ta'na oRipa i roto i teie nei ao♦
Aufauraa TAl'iAl^II
i te 4 no Me
Tabula no iViE:
i
i
"
te la "
te
"
"
"
II
”
TAüRüA-PATüïüA
PESEÏKEDA-EeEEE EZERA
+
+
TA TATOU EARE
OE
+
+
î
i ta ratou taoà tautur^
SILOAvIA; oia'toa to te Pa¬
Te haamauruuruhia’tunei te mau hoa tei hapono mai
te tatairaa i ta tatou PARE OS no te Tare Pure
roita tei amo itoito i te mau aufauraa i faatupuhia no taua opuaraa
te avaè Tenuare mai e i te avaè i mua e tabulahia'tu ai .te ièa o
hapono mai i ta ratou moni tauturu no te PAKE OE, ei
no
_
haamarfeoraa
it
»
TE MAU
BAPETITORAA
Mai te avaè
TE MAU
Ua
PAAIPOIPORAA
PAul
+
+
+
+
matahiti ua haapa’ohia na Papetizoraa e 51
!
PERRAUD
et Naurai UEVA
(2/no Pebuare)
Te
(6 no Pebu. )
PERETIA (5 Epe;
Joseph OPUHI et Tiitae TETUAIIOTAITEURAIIEIMATA
TEROROTUA et Ginette TAPETA (14 no Mati)
Joseph Mohioenui TOHETIAIKI et VAHDTERII a
Axel
PARAU QTO
•
î
Tenuare mai o teie
faaipoipo,.
■<
nei, mai
te ieia tei
t
faaite nei tatou
1 to tatou aroha ia
TUAANA Uipkono no te pupu BESMUA
lAtiAUE LeNOIK.
Ua pohe atoa o MUAHENUA A MATAIO oia hoi o PAPUA tanft^^te fatu fenua tei
horoà faaohie i te hoe vahi fenua ei vauvau no te ohipa Evanelia luaroo i-o*rotetani
te amuiraa BETE,SEDA (RIMATAIA) ia au i te faaotiraa tumu o te lel*
metua. Te aroha nei tatou i teie tau utuafare e te mau fetii atoa. Aa te PA.tei' roohia e
te ati na roto i
te poheraa o ta raua tamaliine o
a
tu
o
te
aroha e horoi
i to ratou mata.
varaa.“
E
hAôte u u-
oto e te hitimaue e ua pohe o/v'ptlRM A BENI.
te haapa'o maitai i tona toroa i roto i te iare
Te faaite nei te mau orometua e te paroita i to ratou
i
Ua faaroo tatou ma te
ta maramarama hoi oia e
afare no iviIHIRAI.
aroha
Fait partie de Vea Porotetani 1952