EPM_Vea Porotetani_19520304.pdf
- extracted text
-
Te 52
O
te Matahiti
MATI-EPERERA 1952
—
HOÊ:
HOO I TE MATAHITI
E VA‘U
—
Hihi 34,
TAKA.
M. PREISS, Directeur-Gérant,
poroiraa no M.M. Schlœsinâ mâ.
1 te 18 110 Fepuare, ua reva Teretinimâna nia ia Sagittaire. Mai
te mahaiia i
tapae ai raua, oia hoi i te 28 no Titema e tae noa’tü
i té mahana no to
ati
raua
ohipa i laaeà. Üa faahaa-
revaraa, aita te
i te mau Paroika
Tahiti,
no Moorea, no Hua^
hine, no Raiatea e no Tahaa. Na te Atna e tautnru ia rana i
to raua tere e na’na c haainaitai i te mau huero ta Mr Schiœ^
roa
raua
no
sing i ueue i to tatou pae fenna nei.
Teie hoi te poroiraa tei vaiihohia na tatou :
te
Te hinaaro nei an ia faaite faaliou i to‘u manruuru rahi, ilo
mau faariiraa ta maua i oaoa hoa. Te haamauruuru nei maua
i te
e
mau
taata’toa, mai te taata rahi
e
tae noa’tu i to tatou Ekalesia Tahiti
Ua neneihia i roto i to
rave
maua
aau
o
te
tae noa’tu i te taata rii,
tei farii popou ia maua.
mau
ohipa faahiahia e
rahi, ei haamana'oraa nehenehe mau i to maiia teré i ro-^
topu ia outou.
E te haamaurnuru atoà nei maua ia outou no to outon mana'o
aroha ia maua i te taime i roohia’i to maua utnafare i te hoê
ati teimaha.
Noa’tu te mau mahana vero e rave rahi, ua faaî maua i to
te aau i te mau hohoa nehenehe ta maua i mataitai
i tera tere e i tera tere : te man fenna ruperupe, te mau monà,
maua mata e
e te mau huru atoa no te
te mau fariiraa a te mau Paroika’toa tei iti e tei ràlii.
Eita e moè ia matou te fariii’aa i Huahine, i te taime i tau ai
te mau mato, te mau roto tore rau,
moana, e
to matou
manu reva
i reira...
e
te fariiraa hanahana i Uturoa,
i aia i te uahu, e i l’oto i te farepure aorai,
oia hoi Betela.
VÈA
‘I
Ella
e
POROTETANi
nioè te lomoraa farc-oroinetua i l’etiina ( Raiatea ),
te
oroà hanahana haaraauraa ofai-tihi i Haamene no to raton fare-
piire api, e te oroà rahi toinoraa farepure
riraa i te farepure i Faaa.
i Punaania e te ava-
Eita e moè te man hiniene tane faaroohia i Faaaha, i Haamene,
e
Haapape, e te hiopoaraa himene ta maton i Inatere i Tevaitoa
i
E
mea
au na
te taata tahiti te
reo himene no
te faaite i to’na
mana'o aau.
Ua
te
maurimru
nunaa :
te mata
te aravihi i te
ïinaraa ma te mau
te aau i te tahi mau peu maitatai no
e
niau
ohipa làriiraa, te mau faauna-
tiare, e te mau raau rau, e te mau ahu tifaifai.
Auaa tau faatereraa i na tairururaa Diakono e 2 ( Tevaitoa e
Tiva ),
i te tairururaa orometua i Papeete, e i te Apooraa oroSotaiete, ua taa iaù te huru o te ohipa rahi mau, e te
rave ata, nmohia e te mau tavini a te Atua i teie nei tau. Te
mana‘o noâ nei â maua i te mau misionarc, te mau orometua
tahiti e i te mau diakono ma te aau heré, e te pure, ei tautu-
metua
ruraa
ia raton.
E mana‘o atoà maua i to tatou nunaa
...
i te
faahemaraa no teie nei tau... e te tiaturi nei
puai o te mau
au...
e na
te Eva-
nelia, o tei taui i teie nei nunaa i mutaa ihora, e faatnpu faahou i te mau aito ci haamaitairaa i tefenua, e e faaitoito â i te
nunaa
ia ore oia ia rohirohi e ia faatau i le mau ohipa maitatai
ia
te fenua i te pae
ora
tino e i te pae varua.
Irava faaitoiforaa
fa Nir
Schlœsinâ i vaiiho ei huero malfai.
U(i faaite matou i rolo i te Vea no Fcpuave. i te lioà irava, a'o~
hia e Teretini i roio i te tahi mau Paroika. Taua irava ra : « Aita
l'â te parau a
te Atua i tapeahia » II Tim. 2/'9 v. h. (A).
te irava :
Tera mai te piti o
(B).
hei
».
« Ë teie nei, ua haaatihia tatou e taila
Hèbera 12/1-2. ^
nahoa rahi i ite
Omuaraa :
i te lioè peu tei nlatarohla e te Ati»
Heleni, oia hoi te'®mau hororaa no te feia Tino itoito. Ua lloro
Ua maiti te papai Hebera
ratou no te haru i te rê, e ua
tou
e
te
mau
mataitaihia e ua faaitoitohia ra-*
nahoa rahi tei liaaati i te lahua Irororaft. Inahaj,
(1).
ua
(23).
VEA
huri te papai
(((123)))...
3
POROTETANI
Epitetole i teie ohipa “ Sport” i te pae faaroo
ei hiôraa.
Tumu I.
O vai ma ra te nahoa rahî i ite ?
0 te mau aito ïa o te faaroo i tahito è, tei faahitihia i roto
i to’na aia no te
i te pene 11. Te vai nei Aberahama tei faarue
haefe atu i te vahi tei ore i iteahia e ana.
E te vai nei Mose, o tei lioi i te feniia
nnnaa no roto mai i te m'ana riaria
to’na
aratai ia Iseraela
roto i te
na
mau
ati e
Aiphiti no te iriti i
no
rave
Pharao,
e no
te
rahi.
E te vai nei â te mau aito ta te Bibilia ,e faaite mai, e tei
riro
ei feia ite i to tatou hororaa.
e
0 te mau aito ïa no te faaroo, iteahia i Tahiti mâ nei,
tei ore i vî i te mau faaheniaraa, i te mau taparuraa e i te mau
hamaiii-ino-raa, e tei tapea iioa i te Evanelia ma te tuutuu-ore.
0 te mau taata faaroo aloà ïa o te mau mmaa e rave-
rahi, taïi c mono nei na roto i toù toroà : te mau Ekalesia-Metua
i le fenua Europa, e tae iioa’lu i le mau Ekalesia api, i te mau
ferma e raveralii, e te mau mmaa Porotetani i Kaledoni mâ
atoà. Ua amiiihia raiou ei nahoa lalii ite
tou huru, e no
Tumu II
te
no
te matailai i to ou-
hiopoà i ta outou hororaa.
Nahea tatou ia horo?
Na ie pae
hopeà no ie irava 1 e pahoiio mai e :
A horo ma te haapae i te mau mea taimaha. Te vai nei
te mau peu e te mau ture tei faateimaha noa ia tatou. Ua faaliapa lesu i te mau Pharisea o tei taamu i te hopoià i nia i te
lapono no te taata rii (Mat. 23/4).
Na te hoè mau peu e faataupupu i te hororaa no to tatou Haapaôraa. A faaô tatop i roto ia’na i te hoè mau manaô api e te
auaanatae, ia vitiviti to’na hororaa.
i te
A horo ma tejiaapae i te mau iuo atoa. Aita tatou i pouri
mau
ino
o
tei haafifi
noa
ia tatou. Ua haaatihia tatou i te
iuo, e te puai nei te mau faahemaraa, e te anoi-noa-hia te ino
i ta tatou Ekalesia.
Eaha hoi te
hopea no te hoé tino tei totovà ia’na iho ?
Eita to’na hororaa
e
manuia !
E manuïa râ te aito mâ, o tei
teimaha.
A horo ma te horo i te hororaa i mua ia outou nei.
Te vai nei te tahi mau huru
outou :
haapae i te mau peu iino e te
no
te hororaa, iritihia i mua ia
VEA
4
POROTETANI
[a] e hororaa : te haere-tamau i te pureraa e i te mau putuputnraa no te amui i te
na
roto i te
l'eo
tanta-tupu i te haamaitairaa i te Atua
himene, te pure e te faaroo i te Parau a te
Atua. Eiaha outou
e
mau
faaruè i te mau pureraa.
fb] e hoi'oraa : te amoi'aa e te haapaôraa i ta tatou mau HaapiiPorotetani. E ohipa tumu te reira. la faaruèhia raton, e polie
to tatou Haapaôraa ! No reira, eiaha outou e
pari noa, e e vahavaha i taua ohipa ra.
[ c] e hororaa : te haapaô itoito i te mau ohipa faatupuraa Pa¬
rau. Eiaha outou e
haapaô noa i ta outou iho amuiraa, e i te
raa
Paroika, a hiô râ i te atea, ma te mauaô i te mau etene. Te haanei
mauruui'u
mau,
i te tahi pae o
au
tei tauturu noa,
ma te
itoito
i te tufaa faatupuraa Parau.
(4). A horo maite i te hororaa i faauehia ia tatou. la ite to teie
nei
ao e o vai te mau aito mau. E mea arolia to teie nei ao i
teie nei anotau, e eita oia e maitai, mai te mea eita oia e tauturuhia e te mau aito no te Parau-tia, te aroha, e te faaroo i te
Atua e ia lesu, te Faaora.
(ô). A horo ma te tiatonu i to outou mata i nia ia
tei pa23aihia i te irava 2 v. m.
la riro
noa
lesu, mai
lesu ei hiôraa, ia a^iee atu outou ia’na.
na roto i te hororaa faauehia e to’na Metua.
Ua horo maite oia
Ua haapae
oia i te ino, e aita hoè hara i iteahia i roto ia’na.
Aita oia i faateimaha i to’na hororaa
Sabati etc.) e
na
roto i te mau ture (ture
te mau peu, e ua horo oia e tae noa’tu i te hopea.
Ei hororaa fifi, tei hope i nia i te mouà no te Satauro. Teie rà,
ua
riro ia’na te rè : te lianahana
No reira, eiaha e
e
te liinuhinu.
horo noa, eita tatou e manuia na roto i to
tatou iho itoito.
A tiatonu râ i te mata
faaoti
no
e
te
aau
i nia ia
lesu, te tumu e te
te hororaa faaroo.
la ora
na.
Eita, e eita roa.
Eitâ, e eita roa tatou e faarue i te mau Veà a te Atua, tei tonohia i ô ta¬
tou nei, e tei tonohia i to tatou nei ioà, i te mau fenua atea no te porohaera
i te Parau a te Atua
.
Eita, e eita roa tatou e faarue, no te mea eita tatou e haamoè i te mau
maitai ta te Bvanelia i horoa ia tatou. E mea haamâ te haamana‘o-ore, i te
P0ROTETAN I
VEA
Atua
i tà’na mau Tavini tei haamaitai mai ia tatou
e
nei. E mea haamà te
faainoraa ia ratou.
Na te Faatere Rahi no to tatou Sotaiete Metua i faaite i l’oto i te mau tairururaa orometua e
diakono i te huru o te ohipa amohia e te
Sotaiete Faa-
tupuraa Parau, ta tatou e tauturu nei i tera matahiti e i tera matahiti.
Teie te huru :
E 291 orometua aô, orometua haapii-tamarii, taote, tuati, tamuta tei tono-
hia e te Sotaiete no Paris. No roto ratou i te mau Ekalesia farani Heleve-
tia, Paratane, Ttalia e TchekoE 3676 orometua maolii : feia
Aferika, Madatata, Kaledoni, Tahiti, tei riro
ei rima tauturu i te mau orometua papaa, e te vai atoà nei te mau hoa maohi
no
te mau
ohipa haapiiraa e te utuuturaa i te feia ma'i.
E 3000 e tiahapa Paroika ta te Sotaiete e haapa'o nei, e 2 1/2 milioni porotetani maohi ta te metua vahiné e faatere nei.
1.300 fare haapiiraa tei horoa i te ite e te maramarama, e te EvaneJia i te
mau
haapiihia i te mau huru ite atoà.
tamari maohi: 120000 ratou tei
Teie râ, te vai nei te mau Paroika e rave rahi i rotopu i te mau etene mau*
ua milioni e ua milioni taua mau etene ra.
( Mataio VI, ir. 10 v. m. ).
“la tae fo oe ra Hau”
Tatou atoa, tei pure noa e :
ia tatou ia tae mai taua
“ia tae to oe ra hau”, te aha nei
hau ra ?
Te tiai-hia-nei to tatou pahonoraa :
1.
—
1 )
No le ohipa o le faaroo
i ô tatou nei, oia boi:
te paturaa i te mau fare haapiiraa Porotetaui, ia ore tatou
ia vî ia vetahi ê.
2) Te ])upuraa niai i te hoê mau tino muramarama e te paieti,
mau orometua haapii-tamarii, e ei mau pipi-orometua.
3) Te hamani-faahou-raa i to tatou pù, oia hoi te aua pipi,
tei riro ei hio‘raa huru é roa i te tau hopea nei.
IL
No te mau ohipa o te. faaroo i rapae, oia hoi :
ei
—
1) To tatou tautururaa i te mau Ekalesia apî tei taimhia i
rotopu i te mau etene, ia nehenehe ia ratou ia urne mai i taua
mau etene ra ia lesu Mesia.
E tauturu tatou i te fenua ra i Aferika, oia hoi : Zambèze.
Ua ppuahia te paturaa i te hoê
fare mai api i taua fenua aroha
i to ratou ati. Ua paremo hoê Misionare i roto i anavai rahi, 30 matahiti to’na, e te vaiiho nei oia
i ta’na vahiné e piti tamarii rii, ei ivi e ei otare, e ua otare atoà
te nunaa maohi. E tauturu tatou na roto i te pure e to tatou
horoà, ia monohia taua Veà ra.
ra.
A tauturu atoa tatou
6
VEA
“
POROTETANI
p] teie nei mahana, ia tia ia tatou i te faaroo i to’na l'eo, ei-
aha c faaîîta i to tatoe
aau ”
( Hebera 3/8 4/7 ).
I. N. R. I.
“0 tei papaihia e
au
papaihia â
ra, ua
ïa ” ( loane 19/22 ).
Ealia lioi te
au-
l’aa no teie tau leta
e
maha, oia hoi
I.N.R.I. ?
Aita i taio piiie-
pinehia
te
mau
veà, aita’toa i faaroohia i rolo i te
Radio ! Ta tatou i
matau noa,
râ
e:
maori
O.N.U.
—
C.G.T.
R.P.P^
R. D. P.T.
—
—
—
—
U.D.S.R.
U.S. A.
R. S. S., etc.
-
U.
—
—
.
.
.
Üa ite noa te mata
e ua
laaroo noa te
taria, e ua mataro
noa tatou
i te mau
auraa no
teie mau leta.
O I.N.R.I. râ, aita i mataro-maitai-hia. Teie rà, aita teie tau
leta e mou... na roto i te mau lianere matahiti, e cita roa e
mou...
tae noa’tu i ie
hopea no teie nei ao ; ia au i te papapaihia e au ra, ua papaihia â ïa ».
1. Ua papaihia teie nei iapa‘o I.N.R.I. i hea ?
Ua papaihia i nia i te hoê satauro, ei tapa‘o faaite e, e o vai
te tino aroha
patitihia i nia i te raau ma te nacro, e o vai te
rau a
e
Pilato :
«
0 tei
tino vai tahaa noa,
i î te iravarava, laaheihla e te hei taratara.
2. Eaha te mea ta teie nei tapa'o c faaite mai ?
Ua faaite anei oia e, e taata hara, e taata taparahi-taata e te
orui'ehau,
e
te eiâ-haru teie nei tino faautuahia i te
tauro ? Aore ! Teie tei papaihia :
orum ”.
luda ».
Teie hoi te
auraa ;
polie
sa¬
“ lesus-Nazarenum-Rex-Iudae« lesu
o Nazareta, Arii o t'e Ati-
POROTETANI
VEA
7
Ua
papaihia te reira na roto i na reo-tumu e toru : te reo
hebera, te reo hêleni, e te reo roma, ia nehenehe i te mau taata
ia ite e :
ua
faasataiiro to Iseraela i to’na iho arii.
Na vai i papai ?
Na Pilato i faaue ia
papaihia I.N.R.I. i nia i te sataiiro no
lesu, ia ite te mau taata’toa e : o vai tei faasatanrohia i ropu i na
taata hara
toopiti ra.
Eaha te tumii i parmi
ai Pilato e : 0 tei papaihia e an ra, ua
papaihia â ïa ?
Teie :
te
1X0
E
te
cre
mau
to’na
Ua tia i te Atua ia
mau
papaihia teie nei tapa‘o I.N.R.I.
tau atoa.
teie te ohipa na Pilato iho. Ua itehia to’na taià i mua i
ati-Iuda. No to’na taiâ, ua faarue oia ia lesu i te rima no
enemi.
I te taime râ i
laahepohepo ai raton ia Pi¬
papairaa, aita Pilato i otohe faahou.
Ua parait te mau ati-Iuda e : « Eiaha e papai e : o te arii o te
ati-Iuda ; a papai râ i te na ô raa e : Ua parait oia : o vau te arii
o te ati-Iuda »
(loane 19/21).
E teie te pahonoraa: « O tei papaihia e au ra, ua papaihia â
ïa ». Ua riro te Tavana etene ei ravea ia tupu to te Atua opuaraa.
MANA‘0 OPANI : Ua papaihia e, e arii mau o lesu ! Ua pa¬
paihia c, ua riro te tapa‘o I.N.R.I. ei tapa‘o hi‘ohia... e tiaturimau
lato ia taui oia i te
hia e te mau u‘i e rave rahi, na roto i te mau tau e i roto i te mau
feniia.
Ua riro atoa anei lesu ei arii
no
to tatou
aau ?
Ua papailiia
anei te reira i roto i to tatou aau ?
“
“
“
o
o
o
ta’u i
papai i to’u aau, na papaihia â ïa ”
ta’u i faaite nei, ua faaitehia â ïa, ma te mamù-ore ”
ta‘ii i tapu, ua tapuhia à ïa ma te haavare-ore”
oia hoi, o lesu no Nazareta, Arii o te ati-Iuda. To‘u ïa arii mai
teienci, e a' mûri noa’tu.
Tomoraa fare-pur@ i punaauia.
(l'i no Fepuare 1952)
te mahana oaoa rahi i haamauhia’i
“Ziona”. Ei taurua nehenehe rahi tei
tupu i taua mahana ra, oia hoi i te 28 no Atete 1947. I taiia ma¬
hana ua tapae mai te paepac o “Kon-Tiki” i Papeete nei, e
Aita i moè i te tahi pae
te otâi-niu no te farepure
ua
amiii mai te mau ihitai tuiroo i taua oroa ra.
VEA
8
Mai taua
taime
ra e
POROTETANI
tae aoa’tii i le
faaotiraa, iia tautoo noa
ohipa ralii i raro aè i te faatereraa maramarama
Teuira Marulii, o te tamuta rahi featere ïa.
Ua oti te fare i te matahiti 1951, e ua faatia te Apooraa Rahi ia
tomohia te fare i te matahiti 1952.
te Paroika i te
na
te orometua ra o
14 no Fepuare, i te taime
mai,
mai te mea e 2.5Ü0 taata. Te mau orometua e rave rahi tei amui
mai i Tahiti iiei no te rururaa orometua, te mau Paroika no
Tiarei, Faaa, Paea, Papara e te hoè mau amuiraa no Papeete.
Ua tupu teie oroà ite mahana maha,
i
imu
ai te vero rahi. Ua rave rahi le mau manihini tei tae
Ua tae atoà mai te
Tavana Rahi e to’na hoa, e te
Député, e le
Tavana Dire etc...
Na Teuira
or,
i haamata, na roto i te faaiteraa i
te huru no
ohipa i ravehia no teie nei hiero apî. Ua pupu oia i te taviri ia
Peretiteni no te A.R. o tei horoà ia’na ia Mr. Schlœsing, Faatere Sotaiete, ia iriti oia i te Fare a te Atua. Ua oaoa
te mau manihini i te mau himene i himenehia, e i te otoraa
navenave roa no te fira e te hamonia faataihia e Narigon mâ. /
Na Mr. Schlœsing i faatei'e i te a‘oraa i nia iho i te paran no
Ziona, ia au i te ioà no te fare. Isaia ()2/l : “ No Ziona nei i
ore ai au ,e mamu noa’i, e no lerusalema nei i ore ai au e pate
Mr. Preiss,
rahi noa’i.
tino, ua faariihia te tiaa rahi manihini i raro aè
rahi roa, tei faaunaunahia na roto i te
mau reva tore rau, e te mau ahu tifaifai e te mau pû tiare. Ua
nehenehe e ua vitiviti te mau haapa‘oraa. No te tauturu i to Punaauia i te mau hopoia e toe nei no to ratou fare-pure, ua
faatupuhia te hoê aufauraa, e ua haapa‘o atoàhia te tuaroi, mai
tei matarohia i te mau oroà rarahi.
Te vai atiirate haapoioraa no te a‘oraa: Isaia 62/1.
No te pae
i te hoè fare taniaaraa
To fatou hiroa faaroo.
no Fepuare, ua haamata tatou
i te Hiroa Faaroo. E mea maitai
I te Veà
nia iho
i te hoê haapiiraa i
ia tuatapapa maitai
nei mau parau, ei haamaramaramaraa, e ia ore ta¬
tou ia vai pouri noa i te mau parau tUmu no te faaroo.
tatou i teie
I teie nei Veà
Mati-Eperera to tatou faanavairaa i te parau
jnatamua no te hiroa faaroo tei na ô e : “Te faaroo nei au i te Atua,
te Metua manahope tei hamani i te rai e te fenua
I.—
VEA
POROTETANI
Eaha te vahi faufaa rahi ta tatou
nei parau?
Teie:
9
hio nei i roto i teie
e
Metua no tatou te Atua manahope tei ha-
e
mani i te rai e te fenua.
1. To tatou Metua, e
ere
ïa te hoê atua
noa
tei parahi i te
atea è, ma te vaiiho noa i te taata i roto i teie nei ao ati e te ino.
2. To tatou Metua, e ere ïa ohi i te Atua tei noho
Moà
raa
e
i
to’na
noa
i to’na
hanahana, ma te hi‘o-ore ia tatou te taata
hara nei.
3. To tatou Atua, e ere to’na huru i ta te mau atua tei tiaturihia e te mau etene. Te tiaoro atu nei raton, aita e pahonoraa
e
te riaria nei raton i te riri tahoo a to raton mau atua.
II.
—
O vai tei t'aaite ])apu
Atua manahope ?
mai e, c Metua mau no tatou te
Teie : Na lesu iho i haapapu mai i te reira.
No te mea, ua riro te Atua ei Metua
a te
lesu, te Tamaiti
taata, e faarirohia tatou ei tamaiti no te Atua na roto ia lesu.
Na lesu i haapii
tou Metua i te
ao
mau no
ia tatou e : Na ô outou ïa pure : “ E to ma¬
ra”. Tai‘o atoa tatou ia loane 1/12 etc.
Na Paulo atoà teie
haapiiraa tumu :
Gai. 4/4-6: « Ua tono maira te Atua i ta’na Tamaiti... ia noaa
ia tatou te maitai ra e tamarii tavai, e no te mea
e
O
e,
tamarii outou na’na, tuu mai te Atua i te Varna
Ta’na Tamaiti i roto i to outou aau, i te tauraa
Aba e tau Metua ”.
( Taio atoa i te Epitole i to Ephesia penel, pene II ).
0 vai tei parauhia, e, e tamarii oia na te Atua? o te
III.
—
taata ïa o tei ati ia lesu, e o tei farii ia aratailiia oia e te Metua,
e tei ite i to te Metua haapa'oraa ia’ua i te mau mahana atoà.
Te vai nei râ te tamarii tàaroo-ore... oia hoi te
hinaaro ia aratai ia’na iho. E riro
ra
tamarii tei
oia i te faatereraa
no
te
Metua haavare.
VI.
Eaha te maitai tei roaa mai ià tatou
—
na
roto i to tatou
faarooraa i te Metua manahope ?
Na roto i to tatou tiaturiraa i te
mana e
te here
no
te Metua
è te niana'o tapitapi e te taiaraa. Eita e riaria faahou i te
mau mana no teie nei ao pouri, e i te mau varua iino i te reva
e
pee
nei, e i te
haere
na
mau
huru ati atoa. E
roto i te po,
A taio: Rom.
au
tatou i te hoê tamarii tei
aratailiia e te rima metua. Eita oia e laia!
8/14, 16, 21. Eph ;1/1. Philip. 2Tr). loane 31, 2.
lô
VEA
PORÜTETANI
Te Arenio fei
riro ia’na fe rê
(Apok. 5/12)
I te rui i auê ai
to Aiphiti tei tairi-
hia e te melahi i te
polie.., ua riro te
Arenio iti ta^iarahihia ci
raa e
i te
faataa-è-
ei parururaa
nunaa
o
Ise-
raela. No te mea,
lia
paraihiate toto-
arenio i
nia
i te
mau
tea no to ra-
ton
mau
aita
to Iseraela
iiputa,
i
polie, e ua ora oia
no
roto
ni a 11 a
mai i te
r i a r ia
no
Pharao.
te nioè a te Alua, inaha ua
liopoi è i ta tatou nei hara.
Na te Arenio nioà, taparaliihia no ta tatou hara, i iriti atoa ia
tatou no roto mai i te mana no te Eiienii Ralii, oia lioi te aniNa roto i te opuaraa liolionu e
riro te Arenio ei Arenio
mala taehae ta tatou e mataitai nei i nia i to tatou liolioà.
mai tei faaitehia i roto i te
Apokaliipo : Ua taparaliihia te Arenio, e ua hoo oia, na roto i
to’na toto, ia tatou ei taata no te ALua, no roto mai i te mau
Auaa to’na toto, ua ora tatou,
nunaa, e
te mau reo atoa, e te mau opu atoa.
Haere noa’i tatou
e
na
roto i te
mau
na roto i te rui, tei au i te rui i Aiphiti,
àti, te mau auèraa e te mau l'aaarepurejiu-
raa...
eiaha tatou e mata'u i te puaa taehae..., no te mea, ua riro
te rê i te Arenio, i te mahana Tiafaahouraa ! Aleluia !
Apokalupo 5/12 : “ E au te Arenio taparaliihia ra e, ei ia’na
paari c te puai, e te tara e te hana-
te mana, te taoà rahi, e te
hana, e te haaniaitai ”.
11
P 0 R 0 T E T A NI
EA
Te Radio, oîa hoi te niuniu paraparau.
Eaha te Radio? Teic-, e oliipa maniania roa!
I te tahi mau fare
aita i faaea... te tai nei à. Teie l'à, e ohipa inaitai atoà te Radio,
mai te mea, te maiti nei tatou i te mau parau maitatai no roto
mai i te màu i)arau
huru rau.
pito uo te afata radio : e
faaroo tatou i te lioê maniania rahi, ua a-uoi uoa te mau mea
Mai te
mea
e
taviri
uoa
tatou
i te
tera vahi ; e i tera
vahi te liimene navenav^; e i tera valii te parau laufaa-ore;
tera vahi te parau maramarama, e te inaitai.*...
Na roto i te haapapuraa e roaa mai te parau maitai, te himene
atoà : te reo uiuuiu, te maniania arearearaa i
i
le otoraa navenave. la tupu râ te mau
tairaa hupehupe, e mea
i te taviriraa i te pitopito, ei haamamûraa ! Eaha te Radio ? E oliipa maitai roa, mai te mea te horoa
e
ohie te tapearaa na roto
mai nei oia i te parau
maitai.
Ua riro atoà te radio ei l'aveà e faaite hia’i to tatou tiaturiraa
i te Atua, e ua ile outou, e ua haamata te mau pureraa na roto
i te radio, e ua riro te reira ei oaoaraa i te feia e vai moemoe noa.
Teie te Tabula
no
I te h®ra G 1/2
i te ahiahi :
2
no
9
»
Mati. Porotetani
te
mau
pureraa
i te Sahati:
(reo tahiti.)
Katolika.
16
»
»
23
»
))
30
'»
»
Porotetani (reo i'arani)
Katolika.
Porotetani (reo tahiti).
G no Eperera Katolika.
13 »
»
Porotetani (reo
20
»
»
tahiti).
Katolika
Porotetani (reo
farani e tahiti).
Ua parau mai lehova : “ Eiaha na e muhu, e faaroo mai iaù,
e te mau fenua roa ra” Isaia 41/1.
27
»
»
F AAA R A R A A
Ua taiipupu rii te Vea no te mau ohipa rarahi tei tupu i te mau
liepetoma i mahemo i mûri, Ei ravea i faaafaro-faahou-hia’i te
tereraa
no
te Vea, ua
tuatihia te Vea no Mati i to Eperera, ei
Vea hoê,
Te faaite nei matou, e o vai te mau
tai noa i to raton mau tarahu Vea:
Paroika tei aufau mai¬
12
YEA
Tuhaa
1 :
Tuhaa
II:
POROTETANI
Makatea, Orofara, Mahaena, Tiarei, Paea.
Vairao, Hitiaa.
Tuhaa III:
Papetoai, Maiao.
Tuhaa IV:
Raialea: Vaiaau
e
Opoa ;
Tahaa : Patio, Pou-
toru, Vaitoare, Tiva ; Huahine: Fitii, Tefarerii;
Maiipiü:
Tuhaa
To Rimaiara taatoa ;
V:
Riiriüii : Moerai ; RaiimRaima; Tuhnai :
Rikitea; Maiuiin: Aluona, Taaoa, Vaitahn, Falu-
vae :
Tuhaa VI:
Iva ; Tuamotu : Rairoa
( Avatoru ), Mataiva.
J^a tairururaa e toru.
I te 28 no Tenuare, na amui mai te mau diakonô no Raiatea
i Tevaitoa ; e i te 29, na pntiipntn mai te man diakoiia no Tahaa
i Tiva. Ua oaoa na Paroika
e
piti i te fariiraa i te mau mani-
hini, e ua aupnru raton i te mau diakono o tei faariro ia raton
ilio ei mau pipi,
ia haapiihia raton i na paran-tumn e piti : te
Peropheta ei vaha na te Atna... e te huru o te mau pureraa
i teie nei anotau. Na M. Schlœsing raua o M. Preiss i faatere.
Ua huru rau te mau parau tei ferurihia, e ua anaanatae te ohipa.
E 90 diakono tei tae mai.
I te 11, 12 e te 13 no
Fepnare, ua tupu te hoê rururaa Oro38 tei tae mai. Ua mairi te tahi
pae no te fifi o te faurao, e 3 râ orometua tei tae mai i te hopea
metua i Papeete, i Ebene-Ezera ;
O Tutea te tahi : e 25 mahana te *maoro no to’na tere, mai
Maareva mai ; 15 matahiti to’na moèraa i te feniia atea.
roa.
Te uni nei te faanavairaa no
teie nei mau paraut
Moni faufurli i le Vea.
Makatea: Mme Buchin 60, Mea Tauu 60, Funua Teai 40, Teanuanua 20,
Viritehoni 20, Tavi 20, Domingo 20, Tairua 20. üeue v. 20, Rua Patiare 20,
Taia 20, Daniela 20, Tehui 20, Faatupuâ 20, Teriivaivea 20, Eliezera 10,
Teai François 10, Tetua Teaha 10, Mato 5, Terii or. 100, Paulo 20, Maui
Atua 20, Frédéric Tauotalia 20, Teio 100, Faatupuâ 25, Vito 20, Tara Ngariki 60, Ariitai HaLe 120, Tepou Kelly 20 ( amuihia 930 farane ).
-Utw'oa; Metuataki 15, Taaroa v. 45, E. Neuffer 10. — Tevaitoa: Mme
Bernardeau 70.
Papeete: Tirai Yeong 25, Tara Colombel 40, Ariiotima
80, Teave 10, Taehau v. 10, Teura v. Aunoa 60, M. Leverd 20. — Haapape: Tehuirere 10. — Tiarei: Tauraa Faua 60.
—
Te taatoa :
1.380 farane.
Imprimerie Eiie P. JIJVËNTIN — Papeete,, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1952