EPM_Vea Porotetani_19520304.pdf
- Texte
-
Te 52
te Matahiti
O
MATI-EPERERA 1952
—
HOO I TE MATAHITI
HOÊ:
E VA‘U
Hihi 34,
—
TAKA.
M. PREISS, Directeur-Gérant,
poroiraa
1 te 18
110
Fepuare,
no
M.M. Schlœsinâ mâ.
Teretinimâna nia ia Sagittaire. Mai
no Titema e tae noa’tü
revaraa, aita te ohipa i laaeà. Üa faahaa-
ua reva
te mahaiia i
tapae ai raua, oia hoi i te 28
i té mahana
no
ati
roa
hine,
to
no
raua
to
i te
raua
Paroika no Tahiti, no Moorea, no Hua^
Raiatea e no Tahaa. Na te Atna e tautnru ia rana i
tere e na’na c haainaitai i te mau huero ta Mr Schiœ^
raua
sing i
ueue i
Teie hoi te
mau
to tatou pae fenna nei.
poroiraa tei vaiihohia
na
tatou
:
Te hinaaro nei an ia faaite faaliou i to‘u manruuru rahi, ilo
te mau faariiraa ta maua i oaoa hoa. Te haamauruuru nei maua
i te
tae noa’tu i te taata rii,
tei farii popou ia maua.
Ua neneihia i roto i to maua aau te mau ohipa faahiahia e
rave rahi, ei haamana'oraa nehenehe mau i to maiia teré i ro-^
e
mau
taata’toa, mai te taata rahi
tae noa’tu i to tatou Ekalesia Tahiti
e
o
topu ia outou.
E te haamaurnuru atoà nei maua ia outou no to outon mana'o
aroha ia maua i te taime i roohia’i to maua utnafare i te hoê
ati teimaha.
Noa’tu te
mau
mahana
mata e te aau i te
i tera tere e i tera tere
maua
vero
e
rave
rahi,
ua
faaî
maua
i to
hohoa nehenehe ta maua i mataitai
te man fenna ruperupe, te mau monà,
mau
:
mato, te mau roto tore rau, e te mau huru atoa no te
moana, e te mau fariiraa a te mau Paroika’toa tei iti e tei ràlii.
Eita e moè ia matou te fariii’aa i Huahine, i te taime i tau ai
to matou manu reva i reira... e te fariiraa hanahana i Uturoa,
te
mau
i aia i te uahu, e i l’oto i te
farepure aorai, oia hoi Betela.
VÈA
‘I
Ella
POROTETANi
nioè te lomoraa farc-oroinetua i l’etiina
e
( Raiatea ), te
oroà hanahana haaraauraa ofai-tihi i Haamene no to raton
farepure i Punaania e te ava-
piire api, e te oroà rahi toinoraa
riraa i te farepure i Faaa.
Eita
e
i
moè te
e
Haapape,
E
mea
man
fare-
hiniene tane faaroohia i Faaaha, i Haamene,
te hiopoaraa himene ta maton i Inatere i Tevaitoa
e
te taata tahiti te
au na
reo
himene
no
te faaite i to’na
mana'o aau.
peu maitatai no
ohipa làriiraa, te mau faaunaïinaraa ma te mau tiare, e te mau raau rau, e te mau ahu tifaifai.
Auaa tau faatereraa i na tairururaa Diakono e 2 ( Tevaitoa e
Tiva ), i te tairururaa orometua i Papeete, e i te Apooraa orometua Sotaiete, ua taa iaù te huru o te ohipa rahi mau, e te
rave ata, nmohia e te mau tavini a te Atua i teie nei tau. Te
Ua
te
te mata
maurimru
nunaa :
e
te aravihi i te
te aau i te tahi
niau
mana‘o noâ nei â maua i te mau
tahiti
i te
e
mau
mau
diakono
ma
te
misionarc, te mau orometua
heré, e te pure, ei tautu-
aau
ia raton.
ruraa
E mana‘o atoà
faahemaraa
nelia,
o
maua
tei taui i teie nei
hou i te
...
i mutaa ihora,
nunaa
oia ia rohirohi
ia
ia
te fenua i te pae
ore
e
e
faatnpu faa-
aito ci haamaitairaa i tefenua, e e faaitoito â i te
mau
nunaa
ora
nunaa
i te puai o te mau
te tiaturi nei au... e na te Eva-
i to tatou
teie nei tau...
no
e
ia faatau i le
mau
ohipa maitatai
tino e i te pae varua.
Irava faaitoiforaa
Schlœsinâ i vaiiho ei huero malfai.
fa Nir
faaite matou i rolo i te Vea
U(i
hia
e
Teretini i roio i te tahi
l'â te parau a
mau
no Fcpuave. i te lioà
Paroika. Taua irava
te Atua i tapeahia » II Tim. 2/'9 v. h.
piti o te irava :
irava, a'o~
ra : «
Aita
(A).
Tera mai te
(B).
hei
».
« Ë teie nei, ua haaatihia
Hèbera 12/1-2. ^
tatou e taila nahoa rahi i ite
Omuaraa :
papai Hebera i te lioè peu tei nlatarohla e te Ati»
te'®mau hororaa no te feia Tino itoito. Ua lloro
te haru i te rê, e ua mataitaihia e ua faaitoitohia ra-*
mau nahoa rahi tei liaaati i te lahua Irororaft. Inahaj,
Ua maiti te
Heleni, oia hoi
ratou
no
tou
te
e
(1).
ua
(23).
huri te
(((123)))...
3
POROTETANI
VEA
papai Epitetole i teie ohipa “ Sport” i te pae faaroo
ei hiôraa.
Tumu I.
0 te
O vai ma
aito ïa
mau
o
ra
te nahoa rahî
e ana.
E te vai nei Mose, o tei lioi i te feniia
to’na nnnaa no roto mai i te m'ana riaria
roto i te
na
E te vai nei â te
mau
ite ?
te faaroo i tahito è, tei faahitihia i roto
tei faarue i to’na aia no te
i te pene 11. Te vai nei Aberahama
haefe atu i te vahi tei ore i iteahia
aratai ia Iseraela
i
mau
ati
e
Aiphiti
no
rave
aito ta te Bibilia
,e
no
Pharao,
te iriti i
e no
te
rahi.
faaite mai, e tei riro
ei feia ite i to tatou hororaa.
e
tei
0 te
ore
mâ nei,
i te mau
te tuutuu-ore.
mau aito ïa no te faaroo, iteahia i Tahiti
i vî i te mau faaheniaraa, i te mau taparuraa e
hamaiii-ino-raa,
0 te
e
tei tapea iioa i te Evanelia ma
taata faaroo aloà ïa o te mau mmaa e ravena roto i toù toroà : te mau Ekalesia-Metua
i le fenua Europa, e tae iioa’lu i le mau Ekalesia api, i te mau
ferma e raveralii, e te mau mmaa Porotetani i Kaledoni mâ
rahi, taïi
mau
c mono
nei
atoà. Ua amiiihia raiou ei nahoa lalii ite
huru,
tou
e
te
no
Tumu II
no
te matailai i to ou-
hiopoà i ta outou hororaa.
Nahea tatou ia horo?
Na ie pae
hopeà no ie irava 1 e pahoiio mai e :
A horo ma te haapae i te mau mea taimaha. Te vai nei
te mau peu e te mau ture tei faateimaha noa ia tatou. Ua faaliapa lesu i te mau Pharisea o tei taamu i te hopoià i nia i te
lapono no te taata rii (Mat. 23/4).
Na te hoè mau peu e faataupupu i te hororaa no to tatou Haapaôraa. A faaô tatop i roto ia’na i te hoè mau manaô api e te
auaanatae, ia vitiviti to’na hororaa.
i te
A horo
mau
iuo,
e
ino
ma tejiaapae i te mau iuo atoa. Aita tatou i pouri
tei haafifi noa ia tatou. Ua haaatihia tatou i te
o
te puai nei te mau
faahemaraa,
e
te anoi-noa-hia te ino
i ta tatou Ekalesia.
Eaha hoi te
hopea
Eita to’na hororaa
e
tino tei totovà ia’na iho ?
no te hoé
manuia !
E manuïa râ te aito mâ, o tei
teimaha.
A horo
ma
:
mau peu
iino
e
te
te horo i te hororaa i mua ia outou nei.
Te vai nei te tahi
outou
haapae i te
mau
huru
no
te hororaa, iritihia i mua ia
VEA
4
[a]
e
tnraa
na
hororaa : te haere-tamau i te
no
pureraa e i te mau putuputanta-tupu i te haamaitairaa i te Atua
himene, te pure e te faaroo i te Parau a te
te amui i te
roto i te
l'eo
Atua. Eiaha outou
fb]
raa
POROTETANI
e
mau
faaruè i te
mau
pureraa.
e hoi'oraa : te amoi'aa e te haapaôraa i ta tatou mau HaapiiPorotetani. E ohipa tumu te reira. la faaruèhia raton, e polie
to tatou
Haapaôraa ! No reira, eiaha outou e pari noa, e e vahaohipa ra.
[ c] e hororaa : te haapaô itoito i te mau ohipa faatupuraa Pa¬
rau. Eiaha outou e
haapaô noa i ta outou iho amuiraa, e i te
vaha i taua
Paroika,
a
mau,
hiô râ i te atea,
nei
mauruui'u
ma
te mauaô i te
i te tahi pae o
au
mau
tei tauturu
etene. Te haa-
noa,
(4). A horo maite i te hororaa i faauehia ia tatou. la ite
nei
itoito
ma te
i te tufaa faatupuraa Parau.
ao e
o
vai te
mau
aito
mau.
E
to teie
arolia to teie nei
mea
ao
i
teie nei anotau, e eita oia e maitai, mai te mea eita oia e tauturuhia e te mau aito no te Parau-tia, te aroha, e te faaroo i te
Atua e ia lesu, te Faaora.
(ô). A horo ma te tiatonu i to outou mata i nia ia lesu, mai
pa23aihia i te irava 2 v. m.
tei
la riro
noa
lesu ei hiôraa, ia a^iee atu outou ia’na.
na roto i te hororaa faauehia e to’na Metua.
Ua horo maite oia
Ua
haapae oia i te ino,
e
aita hoè hara i iteahia i roto ia’na.
Aita oia i faateimaha i to’na hororaa
Sabati etc.) e te mau peu, e ua horo
na
roto i te
oia
Ei hororaa fifi, tei hope i nia i te mouà
ua
riro ia’na te rè
:
No reira, eiaha e
te lianahana
horo
noa,
e
mau
ture
(ture
tae noa’tu i te hopea.
no te Satauro. Teie rà,
e
te liinuhinu.
eita tatou
e
manuia
na
roto i to
tatou iho itoito.
A tiatonu râ i te mata
faaoti
no
e
te
i nia ia
aau
lesu, te tumu
e
te
te hororaa faaroo.
la
Eita,
e
eita
ora na.
roa.
Eitâ, e eita roa tatou e faarue i te mau Veà a te Atua, tei tonohia i ô ta¬
tou nei, e tei tonohia i to tatou nei ioà, i te mau fenua atea no te porohaera
i te Parau a te Atua
.
Eita,
eita
tatou e faarue, no te
maitai ta te Bvanelia i horoa ia tatou. E
e
roa
mea
mea
eita tatou e haamoè i te mau
haamâ te haamana‘o-ore, i te
P0ROTETAN I
VEA
Atua
i tà’na
e
mau
Tavini tei haamaitai mai ia tatou nei. E mea haamà te
faainoraa ia ratou.
no to tatou Sotaiete Metua i faaite i l’oto i te mau taidiakono i te huru o te ohipa amohia e te Sotaiete Faa-
Na te Faatere Rahi
rururaa
orometua
e
tupuraa Parau, ta tatou e tauturu nei i tera
Teie te huru
E 291 orometua aô,
hia
e
matahiti
e
i tera matahiti.
:
te Sotaiete
orometua haapii-tamarii, taote, tuati, tamuta tei tono-
Paris. No roto ratou i te mau Ekalesia farani
no
tia, Paratane, Ttalia
e
E 3676 orometua maolii : feia
ei rima tauturu i te
mau
Aferika, Madatata, Kaledoni, Tahiti, tei riro
orometua papaa, e te vai atoà
nei te
ohipa haapiiraa e te utuuturaa i te feia ma'i.
E 3000 e tiahapa Paroika ta te Sotaiete e haapa'o nei, e 2 1/2
tetani maohi ta te metua vahiné e faatere nei.
ohi
no
te
Heleve-
Tchekomau
hoa ma-
mau
milioni poro-
haapiiraa tei horoa i te ite e te maramarama, e te EvaneJia i te
haapiihia i te mau huru ite atoà.
Teie râ, te vai nei te mau Paroika e rave rahi i rotopu i te mau etene mau*
1.300 fare
mau
tamari maohi: 120000 ratou tei
milioni
ua
e ua
milioni taua mau etene ra.
“la tae fo oe ra Hau”
Tatou atoa, tei pure noa e :
ia tatou ia tae mai taua
Te tiai-hia-nei to tatou
1.
1
—
No le ohipa o le
hau
( Mataio VI, ir. 10 v. m. ).
“ia tae to oe ra hau”, te aha nei
ra
?
pahonoraa :
faaroo i ô tatou nei, oia boi:
) te paturaa i te mau fare
haapiiraa Porotetaui, ia ore tatou
ia vî ia vetahi ê.
2) Te ])upuraa niai i te hoê mau tino muramarama e te paieti,
mau orometua haapii-tamarii, e ei mau pipi-orometua.
3) Te hamani-faahou-raa i to tatou pù, oia hoi te aua pipi,
tei riro ei hio‘raa huru é roa i te tau hopea nei.
IL
No te mau ohipa o te. faaroo i rapae, oia hoi :
ei
—
1) To tatou tautururaa
i te mau Ekalesia apî tei taimhia i
rotopu i te mau etene, ia nehenehe ia ratou ia urne mai i taua
mau etene ra ia lesu Mesia.
E tauturu tatou i te fenua ra i Aferika, oia hoi : Zambèze.
ppuahia te paturaa i te hoê fare mai api i taua fenua aroha
i to ratou ati. Ua paremo hoê Misionare i roto i anavai rahi, 30 matahiti to’na, e te vaiiho nei oia
i ta’na vahiné e piti tamarii rii, ei ivi e ei otare, e ua otare atoà
te nunaa maohi. E tauturu tatou na roto i te pure e to tatou
horoà, ia monohia taua Veà ra.
Ua
ra.
A tauturu atoa tatou
6
VEA
“
POROTETANI
p] teie nei mahana, ia tia ia tatou i te faaroo i to’na l'eo, eic faaîîta i to tatoe aau ” ( Hebera 3/8 4/7 ).
aha
I. N. R. I.
“0 tei papaihia e
au
ra, ua
papaihia â
).
ïa ” ( loane 19/22
Ealia lioi te
l’aa no
e
au-
teie tau leta
maha, oia hoi
I.N.R.I. ?
Aita i taio
pinehia
te
piiiemau
veà, aita’toa i faaroohia i rolo i te
Radio ! Ta tatou i
matau noa,
râ
e:
maori
O.N.U.
—
C.G.T.
R.P.P^
R. D. P.T.
—
—
—
U.D.S.R.
—
-
U.S. A.
U.
R. S. S., etc.
Üa ite noa te mata
—
—
.
laaroo
e ua
taria,
noa
noa
.
.
te
e ua mataro
tatou i te
mau
teie
mau leta.
O I.N.R.I. râ, aita i mataro-maitai-hia. Teie rà, aita teie tau
leta e mou... na roto i te mau lianere matahiti, e cita roa e
mou... e tae noa’tu i ie
hopea no teie nei ao ; ia au i te parau a Pilato : « 0 tei
papaihia e au ra, ua papaihia â ïa ».
1. Ua papaihia teie nei iapa‘o I.N.R.I. i hea ?
auraa no
Ua papaihia i nia i te
tino aroha patitihia i
hoê satauro, ei tapa‘o faaite e, e o vai
nia i te raau ma te nacro, e o vai te
tino vai tahaa noa, i î te iravarava, laaheihla e te hei taratara.
2. Eaha te mea ta teie nei tapa'o c faaite mai ?
Ua faaite anei oia e, e taata hara, e taata taparahi-taata e te
orui'ehau, e te eiâ-haru teie nei tino faautuahia i te polie sa¬
tauro ? Aore ! Teie tei papaihia : “ lesus-Nazarenum-Rex-Iudaeorum ”.
Teie hoi te auraa ; « lesu o Nazareta, Arii o t'e Atite
luda
».
POROTETANI
VEA
Ua
papaihia te reira
hebera, te
ia ite
e :
reo
roto i
na
te
e
reo-tumu e toru : te reo
ia nehenehe i te mau taata
na
reo roma,
faasataiiro to Iseraela i to’na iho arii.
ua
Na vai i
hêleni,
7
papai ?
Na Pilato i faaue ia
lesu, ia ite te
mau
papaihia I.N.R.I. i nia i te sataiiro
e : o vai tei faasatanrohia i ropu i
taata’toa
no
na
taata hara
toopiti ra.
Eaha te tumii i parmi
ai Pilato
e :
0 tei papaihia
e an ra, ua
papaihia â ïa ?
Teie
te
1X0
E
Ua tia i te Atua ia
:
papaihia teie nei tapa‘o I.N.R.I.
tau atoa.
mau
teie te ohipa na Pilato iho. Ua itehia to’na taià i mua i
ati-Iuda. No to’na taiâ, ua faarue oia ia lesu i te rima no
to’na mau enemi. I te taime râ i laahepohepo ai raton ia Pi¬
te
cre
mau
lato ia taui oia i te
papairaa, aita Pilato i otohe faahou.
Ua parait te mau ati-Iuda e : « Eiaha e papai e : o te arii o te
ati-Iuda ; a papai râ i te na ô raa e : Ua parait oia : o vau te arii
o te ati-Iuda »
(loane 19/21).
E teie te
ïa
».
pahonoraa: « O tei
Ua riro te Tavana etene ei
MANA‘0
paihia
hia
e
c, ua
te
papaihia e au ra, ua papaihia â
ia tupu to te Atua opuaraa.
OPANI : Ua papaihia e, e arii mau o lesu ! Ua pa¬
riro te tapa‘o I.N.R.I. ei tapa‘o hi‘ohia... e tiaturi-
mau
u‘i
e rave
rahi,
na
ravea
roto i te
mau
tau
e
i roto i te
mau
feniia.
Ua riro atoa anei lesu ei arii
anei te reira i roto i to tatou
“
“
“
no
aau
to tatou
aau
? Ua
papailiia
?
ta’u i
o
papai i to’u aau, na papaihia â ïa ”
ta’u i faaite nei, ua faaitehia â ïa, ma te mamù-ore ”
o
ta‘ii i
o
tapu, ua tapuhia à ïa ma te haavare-ore”
Nazareta, Arii o te ati-Iuda. To‘u ïa arii mai
a' mûri noa’tu.
oia hoi, o lesu no
teienci,
e
Tomoraa fare-pur@ i punaauia.
(l'i no Fepuare 1952)
Aita i moè i te tahi pae te mahana oaoa rahi i haamauhia’i
no te farepure “Ziona”. Ei taurua nehenehe rahi tei
te otâi-niu
tupu i taua mahana ra, oia hoi i te 28 no
Atete 1947. I taiia ma¬
nei, e
hana ua tapae mai te paepac o “Kon-Tiki” i Papeete
ua amiii mai te mau ihitai tuiroo i taua oroa ra.
VEA
8
taime
Mai taua
ra e
POROTETANI
tae aoa’tii i le
faaotiraa, iia tautoo noa
ohipa ralii i raro aè i te faatereraa maramarama
Teuira Marulii, o te tamuta rahi featere ïa.
Ua oti te fare i te matahiti 1951, e ua faatia te Apooraa Rahi ia
tomohia te fare i te matahiti 1952.
te Paroika i te
na
te orometua ra o
tupu teie oroà ite mahana maha, 14 no Fepuare, i te taime
ai te vero rahi. Ua rave rahi le mau manihini tei tae mai,
mai te mea e 2.5Ü0 taata. Te mau orometua e rave rahi tei amui
mai i Tahiti iiei no te rururaa orometua, te mau Paroika no
Tiarei, Faaa, Paea, Papara e te hoè mau amuiraa no Papeete.
Ua tae atoà mai te Tavana Rahi e to’na hoa, e te Député, e le
Ua
i
imu
Tavana Dire etc...
faaiteraa i te huru no
te ohipa i ravehia no teie nei hiero apî. Ua pupu oia i te taviri ia
Mr. Preiss, Peretiteni no te A.R. o tei horoà ia’na ia Mr. Schlœsing, Faatere Sotaiete, ia iriti oia i te Fare a te Atua. Ua oaoa
te mau manihini i te mau himene i himenehia, e i te otoraa
navenave roa no te fira e te hamonia faataihia e Narigon mâ. /
Na Mr. Schlœsing i faatei'e i te a‘oraa i nia iho i te paran no
Ziona, ia au i te ioà no te fare. Isaia ()2/l : “ No Ziona nei i
ore ai au ,e mamu noa’i, e no lerusalema nei i ore ai au e paNa Teuira
or,
i haamata, na roto i te
rahi noa’i.
tino, ua faariihia te tiaa rahi manihini i raro aè
rahi roa, tei faaunaunahia na roto i te
mau reva tore rau, e te mau ahu tifaifai e te mau pû tiare. Ua
nehenehe e ua vitiviti te mau haapa‘oraa. No te tauturu i to Punaauia i te mau hopoia e toe nei no to ratou fare-pure, ua
faatupuhia te hoê aufauraa, e ua haapa‘o atoàhia te tuaroi, mai
tei matarohia i te mau oroà rarahi.
Te vai atiirate haapoioraa no te a‘oraa: Isaia 62/1.
No te pae
i te hoè fare taniaaraa
To fatou hiroa faaroo.
no Fepuare, ua haamata tatou
i te Hiroa Faaroo. E mea maitai
I te Veà
nia iho
tatou i teie
nei
mau parau,
i te hoê haapiiraa i
ia tuatapapa maitai
ei haamaramaramaraa, e ia ore ta¬
i te mau parau tUmu no te faaroo.
Mati-Eperera to tatou faanavairaa i te parau
jnatamua no te hiroa faaroo tei na ô e : “Te faaroo nei au i te Atua,
te Metua manahope tei hamani i te rai e te fenua
tou ia vai
pouri
I teie nei Veà
noa
I.—
nei
VEA
POROTETANI
Eaha te vahi faufaa rahi ta tatou
parau? Teie:
mani i te rai
e
e Metua no tatou te
te fenua.
1. To tatou Metua,
atea è, ma te vaiiho
e ere
noa
9
hio nei i roto i teie
e
Atua manahope tei ha-
ïa te hoê atua
tei
noa
i te taata i roto i teie nei
parahi i te
ao
ati
e
te ino.
2. To tatou Metua, e ere ïa ohi i te Atua tei noho noa i to’na
Moà raa e i to’na hanahana, ma te hi‘o-ore ia tatou te taata
hara nei.
3. To tatou Atua, e
turihia
e
te
II.
to’na huru i ta te
mau
atua tei tia-
mau
O vai tei t'aaite ])apu
—
Atua
manahope ? Teie
No te mea,
a
ere
etene. Te tiaoro atu nei raton, aita e pahonoraa
te riaria nei raton i te riri tahoo a to raton mau atua.
e
ua
:
mai e, c Metua mau no tatou te
Na lesu iho i haapapu mai i te reira.
riro te Atua ei Metua
te taata, e faarirohia tatou ei tamaiti
Na lesu i
no
lesu, te Tamaiti
te Atua
na
roto ia lesu.
haapii ia tatou
tou Metua i te
ao
e : Na ô outou ïa pure : “
ra”. Tai‘o atoa tatou ia loane 1/12
Na Paulo atoà teie
Gai.
mau no
4/4-6:
haapiiraa tumu
E to
:
« Ua tono maira te Atua i ta’na Tamaiti... ia noaa
ia tatou te maitai ra e tamarii tavai, e no te mea
e tamarii outou na’na, tuu mai te Atua i te Varna
O
e,
Ta’na Tamaiti i roto i to outou aau, i te tauraa
Aba
e
tau Metua ”.
( Taio atoa i te Epitole i to Ephesia penel, pene II ).
0 vai tei parauhia, e, e tamarii oia na te Atua?
III.
—
o
te
tei ati ia lesu, e o tei farii ia aratailiia oia e te Metua,
tei ite i to te Metua haapa'oraa ia’ua i te mau mahana atoà.
taata ïa
e
ma¬
etc.
o
Te vai nei râ te tamarii tàaroo-ore... oia hoi te
hinaaro ia aratai ia’na iho. E riro
ra
tamarii tei
oia i te faatereraa
no
te
Metua haavare.
VI.
Eaha te maitai tei
—
faarooraa i te Metua
roaa
mai ià tatou
Na roto i to tatou tiaturiraa i te
e
pee
mau
nei,
roto i to tatou
mana e
te here
no
te Metua
è te niana'o tapitapi e te taiaraa. Eita e riaria faahou i te
mana no teie nei ao pouri, e i te mau varua iino i te reva
e
haere
na
manahope ?
i te
na
mau
huru ati atoa. E
roto i te po,
A taio: Rom.
au
tatou i te hoê tamarii tei
aratailiia e te rima metua. Eita oia e laia!
8/14, 16, 21. Eph ;1/1. Philip. 2Tr). loane 31, 2.
lô
PORÜTETANI
VEA
Te Arenio fei
riro ia’na fe rê
(Apok. 5/12)
I te rui i auê ai
Aiphiti tei tairi-
to
hia
te melahi i te
e
ua riro te
Arenio iti ta^iara-
polie..,
faataa-è-
hihia ci
ei parururaa
raa e
i te
o
nunaa
Ise-
raela. No te mea,
lia
paraihiate toto-
arenio i
nia
i te
to
mau
tea
ton
mau
aita
to Iseraela
ra-
iiputa,
i
e ua ora oia
mai i te
polie,
no
no
roto
r
ni a 11 a
i a r ia
no
Pharao.
liolionu e te nioè a te Alua, inaha ua
liopoi è i ta tatou nei hara.
nioà, taparaliihia no ta tatou hara, i iriti atoa ia
Na roto i te opuaraa
riro te Arenio ei Arenio
Na te Arenio
tatou
roto mai i te
no
mala taehae ta tatou
e
oia lioi te animataitai nei i nia i to tatou liolioà.
mana
te Eiienii Ralii,
no
mai tei faaitehia i roto i te
Ua taparaliihia te Arenio, e ua hoo oia, na roto i
ia tatou ei taata no te ALua, no roto mai i te mau
Auaa to’na toto, ua ora tatou,
Apokaliipo
:
to’na toto,
nunaa, e
te
mau reo
Haere noa’i tatou
e
na
roto i te
mau
atoa, e te mau opu atoa.
na
roto i te rui, tei au i te
àti, te
mau
auèraa
e
te
mau
rui i Aiphiti,
l'aaarepurejiu-
raa...
eiaha tatou
te rê i te
e
Arenio, i te mahana Tiafaahouraa !
Apokalupo 5/12
te mana, te taoà
hana,
e
taehae..., no te mea, ua riro
Aleluia !
te Arenio taparaliihia ra e, ei ia’na
paari c te puai, e te tara e te hana-
mata'u i te puaa
:
“ E au
rahi,
te haaniaitai ”.
e
te
P 0 R 0 T E T A NI
EA
11
Te Radio, oîa hoi te niuniu paraparau.
oliipa maniania roa! I te tahi mau fare
Eaha te Radio? Teic-, e
aita i faaea... te tai nei à. Teie l'à, e ohipa inaitai atoà te Radio,
mai te mea, te maiti nei tatou i te mau parau maitatai no roto
mai i te màu i)arau
huru
rau.
pito uo te afata radio : e
faaroo tatou i te lioê maniania rahi, ua a-uoi uoa te mau mea
Mai te
mea
e
taviri
uoa
tatou
i te
: te reo uiuuiu, te maniania arearearaa i tera vahi ; e i tera
vahi te liimene navenav^; e i tera valii te parau laufaa-ore;
tera vahi te parau maramarama, e te inaitai.*...
Na roto i te haapapuraa e roaa mai te parau maitai, te himene
atoà
i
la
tupu râ te mau tairaa hupehupe, e mea
tapearaa na roto i te taviriraa i te pitopito, ei haamamûraa ! Eaha te Radio ? E oliipa maitai roa, mai te mea te horoa
mai nei oia i te parau maitai.
Ua riro atoà te radio ei l'aveà e faaite hia’i to tatou tiaturiraa
i te Atua, e ua ile outou, e ua haamata te mau pureraa na roto
i te radio, e ua riro te reira ei oaoaraa i te feia e vai moemoe noa.
Teie te Tabula no te mau pureraa i te Sahati:
I te h®ra G 1/2 i te ahiahi :
le otoraa
e
navenave.
ohie te
2
no
9
»
Mati. Porotetani
16
»
»
23
»
))
30
'»
»
Porotetani
Katolika.
Porotetani
G no
13 »
Ua parau
e
te
(reo tahiti.)
Katolika.
mau
(reo i'arani)
(reo tahiti).
Eperera Katolika.
»
20
»
»
27
»
»
roa
(reo tahiti).
(reo farani e tahiti).
“ Eiaha na e muhu, e faaroo mai
ra” Isaia 41/1.
mai lehova
fenua
Porotetani
Katolika
Porotetani
:
iaù,
F AAA R A R A A
Ua taiipupu rii te Vea no te mau ohipa rarahi tei tupu i te mau
liepetoma i mahemo i mûri, Ei ravea i faaafaro-faahou-hia’i te
tereraa
no
te Vea, ua
tuatihia te Vea
no
Mati i to Eperera, ei
Vea hoê,
Te faaite nei matou, e o
tai
noa
vai te mau Paroika tei aufau mai¬
i to raton mau tarahu Vea:
12
YEA
Tuhaa
1
Tuhaa
II:
POROTETANI
Makatea, Orofara, Mahaena, Tiarei, Paea.
Vairao, Hitiaa.
:
Tuhaa III:
Papetoai, Maiao.
Tuhaa IV:
Raialea: Vaiaau
e
Opoa
toru, Vaitoare, Tiva
;
;
Tahaa
:
Patio, Pou-
Huahine: Fitii, Tefarerii;
Maiipiü:
Tuhaa
To Rimaiara taatoa
V:
;
Riiriüii : Moerai ; RaiimRaima; Tuhnai :
Rikitea; Maiuiin: Aluona, Taaoa, Vaitahn, Falu-
vae :
Tuhaa VI:
Iva ; Tuamotu : Rairoa
( Avatoru ), Mataiva.
J^a tairururaa e toru.
I te 28 no Tenuare, na amui mai te mau diakonô no Raiatea
i Tevaitoa ; e i te 29, na pntiipntn mai te man diakoiia no Tahaa
i Tiva. Ua oaoa na Paroika e piti i te fariiraa i te mau mani-
hini,
raton i te mau diakono o tei faariro ia raton
pipi, ia haapiihia raton i na paran-tumn e piti : te
Peropheta ei vaha na te Atna... e te huru o te mau pureraa
i teie nei anotau. Na M. Schlœsing raua o M. Preiss i faatere.
Ua huru rau te mau parau tei ferurihia, e ua anaanatae te ohipa.
e ua
ilio ei
aupnru
mau
E 90 diakono tei tae mai.
I te 11, 12 e te 13 no
metua i
Fepnare, ua tupu te hoê rururaa OroPapeete, i Ebene-Ezera ; 38 tei tae mai. Ua mairi te tahi
te fifi o te faurao, e 3 râ orometua tei tae mai i te hopea
pae no
roa. O Tutea te tahi : e 25 mahana te *maoro no to’na tere, mai
Maareva mai ; 15 matahiti to’na moèraa i te feniia atea.
Te uni nei te faanavairaa no teie nei mau paraut
Moni faufurli i le Vea.
Makatea: Mme Buchin 60, Mea Tauu 60, Funua Teai 40, Teanuanua 20,
Viritehoni 20, Tavi 20, Domingo 20, Tairua 20. üeue v. 20, Rua Patiare 20,
Taia 20, Daniela 20, Tehui 20, Faatupuâ 20, Teriivaivea 20, Eliezera 10,
Teai François 10, Tetua Teaha 10, Mato 5, Terii or. 100, Paulo 20, Maui
Atua 20, Frédéric Tauotalia 20, Teio 100, Faatupuâ 25, Vito 20, Tara Ngariki 60, Ariitai HaLe 120, Tepou Kelly 20 ( amuihia 930 farane ).
-Utw'oa; Metuataki 15, Taaroa v. 45, E. Neuffer 10. — Tevaitoa: Mme
Bernardeau 70.
Papeete: Tirai Yeong 25, Tara Colombel 40, Ariiotima
80, Teave 10, Taehau v. 10, Teura v. Aunoa 60, M. Leverd 20. — Haapape: Tehuirere 10. — Tiarei: Tauraa Faua 60.
—
Te taatoa
Imprimerie Eiie P. JIJVËNTIN
—
:
1.380 farane.
Papeete,, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1952