EPM_Vea Porotetani_195202.pdf
- extracted text
-
52 o te Matahiti
FEPUARE 1952
Hihi 2
‘«HUMV
'v^'«iS®s -
„
•
''■'t\mvisij^4v\»'Vs'5,®s^'*asLS®^^
JOA/v£
HOO
I TB MATAHITI HOB :
E VA‘U
fV-^Æ^ayti, 6*
TABA.
M. FREISS. Directeur-Gérant.
Poroiraa
Paris 1
Poroiraa
te
no
Tenuare 1952.
Solaiete
Faatupuraa Paraii no Paris i te niait
Misionare,
Oromclua, Diakono, Oromelim-IIaapii-tamarii, e i te
ita
Ekalesia no Tahiti e no te nian Motn atoà... ; i te innu
e
te
niaii
inelo atoà no te
mon
inaii
Paroika.
E lioma e, tei lierehia na roto ia lesn-Mesia,
Te faaité nei matou, oia hoi te mau melo
no
te Tomite Faa*'
■tere i te Sotaiete, c te Tomite no
Oceania, i to matou oaoa ra-
hi, e te oaoa atoa
e rave
no
te mau hba
rahi tei -amo
noa
i te
ohipa no te Sotaiete, no te mea ua maiiuia ta outou anE.
raa ta outou i ani noa-ia tae te hoê
Faatec^Ràhi i ô oiitou. na.
Inaha, ua tono matou ia M'' Shlœsing, e-tô’na hoa, i rotopiria'
outou, ia tautiiru oia ia outou i te'feruiTraa i te inaù parau rahi
e te hohonu no te faaroo, e ia ite papu oia i to outou mau fifi e
mau
i to outou
mau
hinaaro.
'
E tae oia i rotopu ia outou ei taata ite^ p tei
.
haamaramarama-
hia e tei haapaarihia na roto i te mau oliipa e rave rahi ta’na
i rave na roto i te mau tau i inairi a'enei, e te rird nei oia el
auvaha no matou : to outou mau metua i te pae. faaroo. Ua hi¬
naaro
atoa matou ia fare'rei-tino atu ia outPu, aita râ ta inatcu
e ravea.
■
•
-
-
VÈA
2
Te aui
POROTÈTANl
nei maton i te Atiia ia haamanuia
Oia i te tere
no
Schlœsirig mâ i rotopu ia oiitou.
Eita e moè i to maton aau te ohipa nehenehe roa, ravehia e
te Ekalesia Tahiti ei tautururaa i te ohipa Evanelia i roto i teie
nei ao, e te
haamauruuru nei te Tomite Faatere ia outou
te tufaa moni ta outou i faataa
noa
no
ei ravea e tupu ai te ohipa
pororaa Evanelia haapa'ohia e te Sotaiete no Paris.
A faaitoito â, ia riro to outou horoa ei hioraa nehenehe i
mua i te mau Ekalesia
tupu api i tera fenua, i tera fenua, e ei
haapüraa ia raton ia anaanatae atoa l'atou i teie nei ohipa tan¬
tum i te haaparareraa i te Evanelia i roto i teie nei ao.
E mea papu, e na te Atua e faahotu i ta outou
ohipa maitai,
e
na’na
faariro ia’na ei haamaitairaa ia outou iho.
e
Tira’tu ai e hinaaro
te
maramarama
no
o
to matou aau, maori râ ia anaana mai
ô mai ia lesu i roto i to outou
ei haamaramaramaraa i te haer.ea
e
te feia paari,
o
i tei itoito e tei paruparu...
feia
e
rave
E ia outou te aroha
e
te
maramarama ra i te
mau
aau,
te mau tamarii, te feia api
ia noaa’toa taua
e
rahi tei haere
noa na roto
i te
pouri.
«
hau, no ô mai i te Atua ra, e no
ô mai ia lesu-Mesia. »
Te Peretiteni
no
Te Peretiteni
te Tomite Faatere,
no te Tomite no ‘Dteania,
Marc BŒGNER.
BRUNNARIUS.
Fe Faatere Rahi mono.
BONZON.
Te mau tere no Mr. Schlœsin^.
Mai to Teretini mâ taeraa mai,
roika e
haa,
rave
e ua
no
farerei raua i te mau PaTahiti, no Moorea, e no Raiatea e no Taua
fariihia raua i te mâu vahi atoà ma te oaoa rahi. No
roto mai i te
matou i
rahi
na
mau
parau faaitoitoraa, ta matou i faaroo, ua maiti,
parau e
piti, o tei riro ei faaararaa e ei faaitoitoraa
Porotetani.
i to tatou Haapa'oraa
JV). Tera mai te parau matamua : “ Aita
Atua i tapeahia”. II Tim. 2/9 v.h.
râ te parau a te
Omiiaraa. Tei roto Paulo i te fare tapearaâ.
na
roto i te auri fifi. E
ere
Ua tapeahia ôia
teie te peapea nainai.
VEA
POROTETANI
Ua ite atoa vau i taua ati ra,
te
no
mea ua
3
riro vau ei iiiau-
auri i te fenua Purutia i tetamai i mairi aènei. Ua auahia matou
na roto i te mau aua niuniu taratara.
Inaha, eaha ta Paulo i ite ? Teie ïa : tapea noa hia’i to’na tino
i te auri-fifi nei, aita râ te Parau no te Evanelia i
tapeahia. Ua
papai Paulo i to Philipi, ua papai e ua haaparare noa oia i te
Pai'au i tera pae e i tera pae.
Ua ite atoa vau e to‘u mau hoa mau auri i ta Paulo i ite, maori
râ, aita te parau i tapeahia. Ua riro oia ei haamahanahanaraa
e
ei faaitoitoraa ia matou. I te mau sabati e i te tahi atu mau ma-
hana
ua
e ua
riro te reira ei haamaitairaa ia matou.
taio amui e
tatara
ua
amiii
matou i te parau a te Atua
I ). Mai tahito mai â, aita te Parau a te Atua i tapeahia, noa’tu
te
hamani-ino-raa.
mau
). A hio i te anotau i tupu ai te faaroo. Ua tamata te mau
Ati-Iuda,' te Hau-Roma, e te tahi atu mau taata ia tinai i te parau
a
roto
na
roa !
i to raton
b ).
e
rave
rahi.
A hio na i te anotau no te Reforomotio no te mea ua
moè te hiroa
mata te hoê
a
puai. Ua tapeahia aenei te Evajielia? Aita
Ua tere râ i te mâu fenua
te Atua.
i te Ekalesia no ta’na mau peu anoi, ua ta¬
taata faaroo i te haamau ia’na i nia i te
jiaràu
mau
mau
Ua hamani-ino-hia taua
feia ra, ua hamani-ino-hia
aita râ oia i tapeahia, ua tupu noa râ.
te Parau,
). A haamana‘0 i te tau i tae mai ai te Parau i Tahiti mâ
patoihia, ua tahitohitohia oia. I te taime i haamata’i te
Evanelia i to’na tupuraa, ua faahope te mau etene i to raton
c
nei. Ua
ia moû te Parau. Aita ra i moû, ua tere râ e tae noa’tu
mau raveà
i te
mau
motu atea
roa.
d ). Te faahaamana'o nei au i tei tupu i Madagascar. Ua tae
atoà te parau i reira, tei afaihia e te mau Misionare, e rave rahi
te feia tei farii i te Evanelia. Teie râ : i te tahi tau, ua faatere
te hoê arii vahiné etene i te fenua. Ua opua oia e haamou i te
faaroo. Tiahi hia’tura te mau orometua i rapae i te fenua.
Ua hamani-ino oia i te hui faaroo e ua tutui oia i te mau Bibilia. Ua ite mata vau i te mato rahi tarere-ue', i reira te hoê va¬
hiné faaroo, o Rassalama, i te huriraahia i raro, na nia mai i taua
mato teitei
ra.
E
rave
rahi te feia faaroo tei
pohe roa
no
to
ratou faaroo.
I mûri aè i te
Misionare
ma
poheraa no te arii vahiné, ua hoi mai te mau
pohe roa te Ekalesia. E inaha.
te mana‘o e, e ua
I ).
4
VEA
POROTETANI
polie, üa vai itoito noa. Ealia te tumu ? Teie ïa :
aita roa oia i
Aita te parau itapeahia. Ua taio-huna te4t4ii pae i te mau Bibilia tel ore i roaa i te euemi, e ua riro te parau, taiohuiiahia.
ei faaitoitoraa i te Ekalesia
II) Te hum 0 te tupiiraa no te pcu’cta i teie nei anotaii.
Te tere nei à te parau. Ua ite mata matou i to’na mau hotur
i Kaledoni mâ na roto i to matou tere liioiioà.
raa
tei tae i ô raton ra, i faaora
Na te parau
i taua iiimaa o tei fatata roa i te
polie.
Ua ite atoa vau i te liuru no te fenua Tinito i teie nei tau. Te fifi
nei te faaroo i reira ! Noa’tu rà, te
roa
puai nei te mau aniraa
Bibilia no roto i te fenua Tinito.
Najea tatou i te parau a te Âtua‘t
tapea ia’na, mai ta te talii pae e rave noa nei.
Eialia’toa tatou e liaapa‘o peu noa ia’na.
A farii tatou e ia tatara te Bibilia i to tatou ilio liurti. A liaapa‘o tatou i te reo no te Atua tei parau mai na roto i te Bibi¬
Eialia tatou e
lia. Ealia lioi te faufaa
no
te taioraa irava, mai te niea aita roa
i liaapa‘oliia ?
taata e tia’i ! Na roto ia lesu, ua faarirohia
te parau ei taata. Na lesu i liaapa'o, e liope roa aè, i te parau.
Aliiri tatou i riro ei parau na te Atua, na roto i to tatou ilio
te parau
la riro te parau ei
liuru
e
e
roto i to tatou mau liaerea? Faaitoito, aore te parau
na
tapeahia.
Haamauraa oromefua i
Ua lupu
no
Papenoo
te liaaniauraa oronietua i Papenoo,
i te Sabati 25
Novenia, i te liora 11 i te avatea, ia Siniona Lenoir, ei mono
tei tauihia.
liope paatoà mai to te paroita, e ua riro ei fariiraa liana-
ia Taataparea,
Ua
liana
e
te malianaliana mau.
Ua tae te
mau
orometua : Rey Lescure. Peretiteni no te Tu-
haa TI, Adnet, Haapaô-faufaa na te Apooraa Ealii Amui, Brémond, orometua no Maliina, Samuela no Mahaena, Telieura no
Pirae, ua tae atoà o Paraita e Rey I.escure vahiné ma.
Na Rey Lescure te aôraa : Uixodo XVII, 12 v.h. :
ta’na rima i aueue e mairi noà’tura te maliana ”.
E
te
mau
“ Aore aéra -
faaitoitoraa mahaiiahana mau i nia ilio i te tavini no
Atua, ia aro oia mai te itoito e te aueue-ore, no te niea te
VEA
5
POROTETANI
paèhia nei to’na tau puè-rima e te mana uo te Atiia, ia maoro
iioa’tu te aroraa
e
mairi noa’tu te mahaiia.
Ua faaitoito-atoà-hia to te A230oraa
23).
diatono, ia l’iro raton mai
ia Aarona e mai ia Hura, i te paèraa ma te tuutiiii-ore i te rima
O
manuia’i.
paroita atoà hoi, ia riro raton ei nun aito i te aroraa,
te tavini no te Atua i roto
To te
i te mau ohipa atoà e
ia amnitahi raton i raro aè i te Reva-mana o
lehova Nisi e vî
ai te ati Amaleka o teie tan.
Ua itea-papu-hia te manaô auaanatae e
te tahoè o te paroita
taatoà i nia iho i te fariiraa i te pae tino tei faaineine-maite-hia,
ua ravai roa te mau mea’toa e an no te ainu, e î te mata i te
oaoa
ia hi‘o.
la oti te jiureraa ahiahi, ua pnrara te tahi
â te tahi pae, no te tuaroi i taua pô x’a,
pae, ua noho mai
la tantum mai te Atua i To’na tavini, e ia haamaitai
te
paroita taatoà.
“
Oia i to
Taataparea, orometua.
irava Tuaroi.
£ia/ia outou ei amu tarahii!!!” Roma 13/8.
Ua faaitoito Panlo i to’na mau taata ia haapa‘0 raton
rau-tia. E taata paran-tia
i te Pa-
te taata faaroo e eita e tia ia’na ia amu
tarahu noa. E lâro te reira peu ei haafifiraa ia’na iho, e ei hamani-ino-raa i ta’na taata tupu. “ Eiaha oe ei amu tarahu, area ia
aroha’tu te tahi i te tahi ” o te parau tia teie, e te ai’oha tia mau.
E teie te iiiraa hoê roa:
E ere anei e maa tarahu iti ta oe i te Veà Porotetani nei ?
pahonoraa ;
Eita e maraa iaù ia aufau vau e 3 toata i te avaè hoê no
te Veà. E ia pan taù toata rii i te Veà, nafea vau no te hoo i
te puohu avaava, e te tapu meleni, e te tahi atu mau maa rii
Teie palia ta oe mau
1 ).
ei faaoaoaraa i toù
aau? Nafea vau no te aufau i te titeti teata?
Eita vau c peapea, no te mea te vai nei te feia tauturu
i te Veà. Na raton e amo i taù utua iti, e ua ravai roa te Faatere Veà i te moni. E moni rahi te tarahu Veà: e 8 tara i te
matahiti hoê !
Eiaha oe e ixeapea, e te Veà Porotetani e, e ere na roto
tarahu ia oe. Teie rà, ua moè noa iaù
i te mana‘o ino taù amu
te aufau.
E teie te mana'o no te
Yeà Porotetani:
6
I.Eah
Ahiri
VEA
PÜRÜTETANI
i te ite i te
ohipa rahi tei rave noahia e te Faatere
pipi-orometua, ua aroha oe ia raton e, e aita oe i
faataupupu faahou i teie ohipa haamaramarama Fie nunaa.
oe
Veà e te
Ahiri
mau
oe
i ite i te faufaa-rahi no to tatou Veà, aita oe i haafifi
faahou i to’na tereraa, e aita roa i moè faahou ia oe te haapa'o
i te utua nainai roa.
Te vai nei te hoê mau lioa
e te
hoê
mau
Paroika tei haapa‘o
maitai i te Veà, e ua riro te rê matamua i to Makntea : 200 taata
taio Veà i reira. I te tahi atu taime to‘u faaiteraa i te mau Pa¬
roika
haapa‘o maitai.
To fatou Hiroà paaroo
te hiroà
faaroo ?
1. O te faaite
potoraa ïa i te mau parau tumu no te faaroo
keretitiano heheuhia mai na roto i te Bibilia, e porohia e te mau
Aposetolo.
2. O te reva-amui ïa tei riro ei hiôraa no te
tei tiaturi ia lesu ei raatira
3. O te
no
mau nuu
paieti
ratou.
tapa‘o haapapu ïa e, o A^ai te taata faaroo e o vai te
fe taata faaroo-ore.
IL Eaha te
au
ia tatou i teie nei hiroà faaroo ?
1. Teie ïa: ia ite papu tatou- ia’na e ia nehenehe
aro o te taata atoa.
ia tatou ia
fai i mua i te
2. la tiaturi tatou ia’na ma te aau atoa e ia haapa‘o tatou ia’na.
III. Eaha te parau matamua ta te hiroà faaroo e
ia tatou nei ?
1. Teie ïa : Te faaroo nei
au
haapii mai
i te Atua, te Metua Manahope,
tei hamani i te rai e te fenua nei.
IV. Eaha te aiiraa no teie nei reo e : Te faaroo
tei hamani i te rai e te fenua...
nei au i te Atua
1. Teie ïa: la tiaturi papu tatou i to te Atua Mana-hope e tia’i
no
te
mana
mea
2. la
taata
ua
oti te
mau
mea
atoa nei
na
roto i ta’na parau
(Salamo 33, 6-9).
o
ore tatou ia tiaturi noa i te mana no le pouri! Ehia
tei parau e, te tiaturi nei ratou i te mana-hope no te
Atua, e inaha, te tiaturi noa nei â l'atou i te mau peu tahutahu,
hiôhiô, pifao, e te mau ravea haavare e raverahi ei faaoraraa
i to ratou
mau
ma‘i
e
to ratou
mau peapea
fetii.
3. la ore tatou ia taiànoa i te mau mana taata, e ia ore atoa
ia taiâ noa i te hoè mau manaô tahtto.
V È A
Ehia taata tei taiâ
tei roto i te
mau
noa
ofai, e
7
P 0 R 0 TE T A N I
i te
mau
haapiiraa lahito e : e mana
e mana
tei roto i te mau tii, eniaua
tei roto i te mau marae?
E aita anei te tahi pae i faariariahia na roto i te parau e : e ma¬
na
tahoo tei roto i te tii
Parau Opani:
noaraa :
A
no
Fatima?
tatarahapa tatou no to tatou faaroo feaapiti-
Teie hoi te huru
—
Te tiaturi nei tatou i te Atua
e
te fenua..
e
Manahope.
.
teie râ,
mana e
to tatou faaroo anoi :
Mana-hope, tei hamani i te ra‘i
atoa nei tatou e, e aita to’na
te tiaturi
No reira to tatou anoi-noa-raa
mau
o
te mau peu
tiaturiraa hape
i te
taata, moè atu ai te hiroà mau o te
i te
mau
faaroo.
Te faaroo nei tatou i te Atua,
mani i te rai
e
te Metua
Manahope, tei ha¬
te fenua.
Haamauraci oromefua f Pafio.
Ua tupu te piti o te oroà haamaiiraa i Patio, i te
tema 1951
no
18 no Ti-
te haamauraa ia Titvairau mâ.
Ua tae te Peretiteni o Jacot, Tunui,
Tumata, Maitarii, Atonia
orometua, te mau Orometua Taiete haapii tamarii no Papeete,
mai e no Uturoa hoi, e rave rahi te mau manihini tei tae atoa,.
hoê amuiraa im) Poutoru mai. Ahiri ua hope mai te Paroika rahi,
rahi atu â ïa te mahanahana e te oaoa.
te
la oti te pae tino i te haapa'ohia i haamata’i te pureraa; na
mau orometua paatoa i fâatere te mau tufaa ohipa. Na .Ja.--
cot, Peretiteni, te a‘oraa (I Timoteo 6/12),
tavini
ma
e
api
no
te i‘oa
i te
o
mau
ei faaitoitoraa i na
lehova. la oti te a'oraa i haamauhia’i Tuerau
te A. Pi'. A.
Ua farii mai Tuerau i te mau a‘praa
laaitoitoraa hoi, e iia te
auvaha paroika, na Faatu
diatono i farii mai.
Na te Atua Manahope e tauturu mai i to’na tau puè tavini apî.
Tunui, orometua. \/
E parau
apî faatupu ofo.
I te mahana toru, 6 no Fepuare ua roohia te utuafare no
Sclîlœsing mâ i te hoê ati teimaha. Ua faaite mai te Faatere Hau
no te nuu moana, e ua pohe te piti o ta raua tamatti i te poheraa no te aito ; o François te t‘oa no teie nei raatira manureva
aravihi. Ua hum maoro to’na faatereraa i te manu-reva o
te Atimarara ra
d’Argenlieu.
titapou-taùe-raa i raro i parari ai te
manu-reva i nia i te tupuai aivi.
Ua pohe atoa to’na tuaana, i te matahiti 1944, i te poheraa o
o
Na roto i te hoê mau
te
mau
aito tuiroo
no
hoê pujin manu-reva i
te
nuu manu-reva.
E raatira oia
no
te
taua tamai ,ra.
Te amui atoa nei tatou i to tatou otoraa i te otoraa no te utuafai'e no to tatou Faatere, o
vahiné
e
na
mana‘o i te parau a
Salamo 34 ir. 18:
i te oto, e te
Sclîlœsing mâ, e i te otoraa o te ivi
tamarii rii too-toru
o
tei riro ei otare, ma te haa-
te papai Salaino :
«
Te fatata nei lehova i te aâu tei paruparu
faaora nei oia i te taata aau mihi ».
Taufuru Vea
Papeete : Amo 50. M"® Brown 60. Mihirai Peni 100. Noël Taea
60. M'"* Cauderay 40. Maraetefau 20. M”'" Pambrun 40. Tepurotu v.
20. Faaa; Teunu 100. Tiarei: Punuaura 40. Mataiaa ; Pai20. Runitu: Tevaiautea 20,
Teriitemiro 20. Mataiva: Tom Sanford 20,
Popoti 20, Tane 40, Filipa 20, Nina 20, Marau Teriitehau 45.
Avatom: Tanetefaaura 100.
Amuihia: 805 farane.
—
Maurüuru'
ÎMPWMBWB I^bF. JITVENTXN • EÇBPV ÇQMMA»DAîrrDÉsmEMATT&AV Bwta
Fait partie de Vea Porotetani 1952