EPM_Vea Porotetani_195202.pdf
- Texte
-
52
te Matahiti
o
FEPUARE 1952
Hihi 2
‘«HUMV
'v^'«iS®s
„
•
-
''■'t\mvisij^4v\»'Vs'5,®s^'*asLS®^^
JOA/v£
HOO
I TB MATAHITI HOB
:
E VA‘U
fV-^Æ^ayti, 6*
TABA.
M. FREISS. Directeur-Gérant.
Poroiraa
Paris 1
Poroiraa
Ekalesia
e
te
ita
Solaiete
Tenuare 1952.
Faatupuraa Paraii
Paris i te niait
Misionare,
Oromclua, Diakono, Oromelim-IIaapii-tamarii, e i te
no
niaii
Tahiti
inelo atoà
mon
te
no
e no
te
no
te
nian
inaii
E lioma e, tei lierehia
Motn atoà...
no
i te
;
innu
Paroika.
na
roto ia lesn-Mesia,
Te faaité nei matou, oia hoi te mau melo no te Tomite Faa*'
■tere i te Sotaiete, c te Tomite no Oceania, i to matou oaoa rahi, e te oaoa atoa no te mau hba e rave rahi tei -amo noa i te
ohipa no te Sotaiete, no te mea ua maiiuia ta outou anE.
ta outou i ani noa-ia tae te hoê Faatec^Ràhi i ô oiitou. na.
mau
raa
Inaha, ua tono matou ia M'' Shlœsing, e-tô’na hoa, i rotopiria'
outou, ia tautiiru oia ia outou i te'feruiTraa i te inaù parau rahi
e te hohonu no te faaroo, e ia ite papu oia i to outou mau fifi e
i to outou
mau
hinaaro.
'
.
E tae oia i
hia
i
e
tei
rave
na
auvaha
naaro
rotopu ia outou ei taata ite^ p tei haamaramaramahaapaarihia na roto i te mau oliipa e rave rahi ta’na
no
roto i te
matou
:
mau
tau i inairi a'enei, e te rird nei oia el
mau metua i te
pae. faaroo. Ua hi¬
to outou
atoa matou ia fare'rei-tino atu ia outPu, aita
e ravea.
■
râ ta inatcu
•
-
-
VÈA
2
Te aui
POROTÈTANl
nei maton i te Atiia ia haamanuia
Oia i te tere
no
Schlœsirig mâ i rotopu ia oiitou.
Eita e moè i to maton aau te ohipa nehenehe roa, ravehia e
te Ekalesia Tahiti ei tautururaa i te ohipa Evanelia i roto i teie
nei ao, e te
haamauruuru nei te Tomite Faatere ia outou
te tufaa moni ta outou i faataa
noa
ei
ravea
e
no
tupu ai te ohipa
pororaa Evanelia haapa'ohia e te Sotaiete no Paris.
A faaitoito â, ia riro to outou horoa ei hioraa nehenehe i
mua i te mau Ekalesia
tupu api i tera fenua, i tera fenua, e ei
haapüraa ia raton ia anaanatae atoa l'atou i teie nei ohipa tan¬
tum i te haaparareraa i te Evanelia i roto i teie nei ao.
E mea papu, e na te Atua e faahotu i ta outou
ohipa maitai,
e
na’na
faariro ia’na ei haamaitairaa ia outou iho.
e
Tira’tu ai
te
hinaaro
e
maramarama
no
o
to matou aau, maori râ ia anaana mai
ô mai ia lesu i roto i to outou
ei haamaramaramaraa i te haer.ea
e
te feia
paari, i tei itoito
maramarama ra i te
feia
e
e
te
o
mau
tei paruparu...
rave
mau
aau,
tamarii, te feia api
e
rahi tei haere
ia noaa’toa taua
noa na
roto i te
ô mai i te Atua
ra, e no
pouri.
«
E ia outou te aroha
ô mai ia lesu-Mesia.
e
te
hau,
no
»
Te Peretiteni
te Tomite
no
Te Peretiteni
Faatere,
no
te Tomite
Marc BŒGNER.
no
‘Dteania,
BRUNNARIUS.
Fe Faatere Rahi
mono.
BONZON.
Te
tere
mau
no
Mr.
Mai to Teretini mâ taeraa mai,
roika
haa,
e
rave
e ua
rahi
fariihia
roto mai i te
no
Tahiti,
raua
no
Schlœsin^.
farerei raua i te
Moorea, e no Raiatea
ua
i te mâu vahi atoà
ma
te
oaoa
mau
e no
PaTa-
rahi. No
faaitoitoraa, ta matou i faaroo, ua maiti,
matou i na parau e piti, o tei riro ei faaararaa e ei faaitoitoraa
i to tatou Haapa'oraa Porotetani.
mau
parau
JV). Tera mai te parau matamua
tapeahia”. II Tim. 2/9 v.h.
: “
Omiiaraa. Tei roto Paulo i te fare
tapearaâ. Ua tapeahia ôia
Aita râ te parau
a
te
Atua i
na
roto i te auri fifi. E
ere
teie te peapea
nainai.
VEA
Ua ite atoa
POROTETANI
3
i taua ati ra, no te mea ua riro vau ei
vau
iiiau-
auri i te fenua Purutia i tetamai i mairi aènei. Ua auahia matou
na roto i te mau aua niuniu taratara.
Inaha, eaha ta Paulo i ite ? Teie
papai Paulo i to Philipi,
Pai'au i tera pae e i tera
Ua ite atoa
to‘u
ua
ïa
tapea noa hia’i to’na tino
tapeahia. Ua
papai e ua haaparare noa oia i te
i te auri-fifi nei, aita râ te Parau
no
:
te Evanelia i
pae.
hoa
mau auri i ta Paulo i ite, maori
râ, aita te parau i tapeahia. Ua riro oia ei haamahanahanaraa
e
vau e
mau
ei faaitoitoraa ia matou. I te
hana
e ua
taio amui
mau
tatara
sabati
e
i te tahi atu
mau ma-
matou i te parau a
riro te reira ei haamaitairaa ia matou.
ua
e
ua
amiii
te Atua
I ). Mai tahito mai â, aita te Parau a te Atua i tapeahia, noa’tu
te
mau
hamani-ino-raa.
). A hio i te anotau i tupu ai te faaroo. Ua tamata te mau
Ati-Iuda,' te Hau-Roma, e te tahi atu mau taata ia tinai i te parau
a
roto
na
roa
b
i to raton
). A hio
moè te hiroa
mata te hoê
a
puai. Ua tapeahia aenei te Evajielia? Aita
! Ua tere râ i te mâu fenua
te Atua.
na
i te anotau
no
i te Ekalesia
mau
e
rave
rahi.
te Reforomotio
ta’na
no
mau
no
peu
te
mea ua
anoi,
taata faaroo i te haamau ia’na i nia i te
mau
Ua hamani-ino-hia taua
ua
ta¬
jiaràu
feia ra, ua hamani-ino-hia
aita râ oia i tapeahia, ua tupu noa râ.
te Parau,
). A haamana‘0 i te tau i tae mai ai te Parau i Tahiti mâ
patoihia, ua tahitohitohia oia. I te taime i haamata’i te
Evanelia i to’na tupuraa, ua faahope te mau etene i to raton
c
nei. Ua
mau
i te
raveà ia moû te Parau. Aita
mau
motu atea
ra
i moû, ua tere râ e tae noa’tu
roa.
d ). Te faahaamana'o nei au i tei tupu i Madagascar. Ua tae
atoà te parau i reira, tei afaihia e te mau Misionare, e rave rahi
te feia tei farii i te Evanelia. Teie râ : i te tahi tau, ua faatere
te hoê arii vahiné etene i te fenua. Ua opua oia e
faaroo. Tiahi hia’tura te mau orometua i rapae i te
Ua hamani-ino oia i te hui faaroo
bilia. Ua ite mata
hiné faaroo, o
mato teitei
ra.
vau
i te mato rahi
rave
tutui oia i te
mau
Bi-
tarere-ue', i reira te hoê
va¬
e ua
Rassalama, i te huriraahia i
E
haamou i te
fenua.
raro, na
rahi te feia faaroo tei
nia mai i taua
pohe
roa
no
to
ratou faaroo.
I mûri aè i te
Misionare
ma
poheraa
no
te arii vahiné, ua hoi mai te mau
pohe roa te Ekalesia. E inaha.
te mana‘o e, e ua
I ).
4
aita
VEA
roa
POROTETANI
polie, üa vai itoito noa. Ealia te tumu ? Teie ïa :
oia i
Aita te parau itapeahia. Ua taio-huna te4t4ii pae
bilia tel ore i roaa i te euemi, e ua riro te parau,
i te mau Bitaiohuiiahia.
ei faaitoitoraa i te Ekalesia
II) Te hum 0 te tupiiraa no te pcu’cta i teie nei anotaii.
Te tere nei à te parau. Ua ite mata matou i to’na mau hotur
raa i Kaledoni mâ na roto i to matou tere liioiioà. Na te parau
tei tae i ô raton ra, i faaora
i taua
iiimaa o
tei fatata
roa
i te
polie.
Ua ite atoa
roa
vau
i te liuru
no
te fenua Tinito i teie nei tau. Te fifi
puai nei te mau aniraa
nei te faaroo i reira ! Noa’tu rà, te
Bibilia
no
roto i te fenua Tinito.
Najea tatou i te parau a te Âtua‘t
e tapea ia’na, mai ta te talii pae e rave noa nei.
Eialia’toa tatou e liaapa‘o peu noa ia’na.
A farii tatou e ia tatara te Bibilia i to tatou ilio liurti. A liaapa‘o tatou i te reo no te Atua tei parau mai na roto i te Bibi¬
Eialia tatou
lia. Ealia lioi te faufaa
no
te taioraa irava, mai te niea aita roa
i liaapa‘oliia ?
ei taata e tia’i ! Na roto ia lesu, ua faarirohia
te parau ei taata. Na lesu i liaapa'o, e liope roa aè, i te parau.
Aliiri tatou i riro ei parau na te Atua, na roto i to tatou ilio
te parau
la riro te parau
liuru
e
e
na
roto i to tatou mau liaerea?
Faaitoito,
Haamauraa oromefua i
Papenoo
aore
te parau
tapeahia.
Ua lupu
no
ia
te liaaniauraa oronietua i Papenoo,
Novenia, i te liora 11 i te avatea, ia
Taataparea, tei tauihia.
liope paatoà mai to te paroita, e ua
Ua
liana
e
i te Sabati 25
Siniona Lenoir, ei mono
riro ei fariiraa liana-
te malianaliana mau.
Rey Lescure. Peretiteni no te TuHaapaô-faufaa na te Apooraa Ealii Amui, Brémond, orometua no Maliina, Samuela no Mahaena, Telieura no
Pirae, ua tae atoà o Paraita e Rey I.escure vahiné ma.
Na Rey Lescure te aôraa : Uixodo XVII, 12 v.h. : “ Aore aéra
ta’na rima i aueue e mairi noà’tura te maliana ”.
E mau faaitoitoraa mahaiiahana mau i nia ilio i te tavini no
te Atua, ia aro oia mai te itoito e te aueue-ore, no te niea te
Ua tae te
mau
orometua
:
haa TI, Adnet,
-
VEA
POROTETANI
5
paèhia nei to’na tau puè-rima e te mana uo te Atiia, ia maoro
iioa’tu te
aroraa
mairi noa’tu te mahaiia.
e
A230oraa diatono, ia l’iro raton mai
Ua faaitoito-atoà-hia to te
23).
mai ia Hura, i te paèraa ma te tuutiiii-ore i te rima
te tavini no te Atua i roto i te mau ohipa atoà e manuia’i.
ia Aarona
O
e
paroita atoà hoi, ia riro raton ei nun aito i te aroraa,
lehova Nisi e vî
To te
ia amnitahi raton i raro aè i te Reva-mana o
ai te ati Amaleka
teie tan.
o
itea-papu-hia te manaô auaanatae e te tahoè o te paroita
tino tei faaineine-maite-hia,
ravai roa te mau mea’toa e an no te ainu, e î te mata i te
Ua
taatoà i nia iho i te fariiraa i te pae
ua
oaoa
ia hi‘o.
la oti te jiureraa ahiahi, ua pnrara
â te tahi pae, no te tuaroi i taua pô
la tantum mai te Atua i
te
To’na tavini,
paroita taatoà.
“
te tahi pae, ua noho mai
x’a,
e
ia haamaitai Oia i to
Taataparea, orometua.
irava Tuaroi.
£ia/ia outou ei
tarahii!!!” Roma 13/8.
to’na mau taata ia haapa‘0 raton i te Pa-
amu
Ua faaitoito Panlo i
paran-tia te taata faaroo e eita e tia ia’na ia amu
E lâro te reira peu ei haafifiraa ia’na iho, e ei hamani-ino-raa i ta’na taata tupu. “ Eiaha oe ei amu tarahu, area ia
aroha’tu te tahi i te tahi ” o te parau tia teie, e te ai’oha tia mau.
E teie te iiiraa hoê roa:
rau-tia. E taata
tarahu
E
noa.
ere
anei
e maa
tarahu iti ta
oe
i te Veà Porotetani nei ?
palia ta oe mau pahonoraa ;
). Eita e maraa iaù ia aufau vau e 3 toata i te avaè hoê no
te Veà. E ia pan taù toata rii i te Veà, nafea vau no te hoo i
te puohu avaava, e te tapu meleni, e te tahi atu mau maa rii
ei faaoaoaraa i toù aau? Nafea vau no te aufau i te titeti teata?
Eita vau c peapea, no te mea te vai nei te feia tauturu
i te Veà. Na raton e amo i taù utua iti, e ua ravai roa te Faatere Veà i te moni. E moni rahi te tarahu Veà: e 8 tara i te
Teie
1
matahiti hoê !
Eiaha oe e ixeapea, e te Veà Porotetani e, e ere na roto
tarahu ia oe. Teie rà, ua moè noa iaù
i te mana‘o ino taù amu
te aufau.
E teie te mana'o no te
Yeà Porotetani:
6
I.Eah
Ahiri
PÜRÜTETANI
VEA
i te ite i te
ohipa rahi tei rave noahia e te Faatere
pipi-orometua, ua aroha oe ia raton e, e aita oe i
faataupupu faahou i teie ohipa haamaramarama Fie nunaa.
Veà
e
oe
te
Ahiri
mau
oe
i ite i te faufaa-rahi
no
to tatou Veà, aita oe i haafifi
faahou i to’na tereraa, e aita roa i moè faahou ia oe te
i te utua nainai roa.
Te vai nei te hoê
mau
lioa
e
te hoê
mau
Paroika tei
haapa'o
haapa‘o
maitai i te Veà, e ua riro te rê matamua i to Makntea : 200 taata
taio Veà i reira. I te tahi atu taime to‘u faaiteraa i te mau Pa¬
roika
haapa‘o maitai.
To fatou Hiroà paaroo
te hiroà
1. O te faaite
faaroo ?
potoraa ïa i te
keretitiano heheuhia mai
mau parau tumu no te faaroo
roto i te Bibilia, e porohia e te mau
na
Aposetolo.
2. O te reva-amui ïa tei riro ei hiôraa
tei tiaturi ia lesu ei raatira
3. O te
no
no
te
mau nuu
paieti
ratou.
tapa‘o haapapu ïa e, o A^ai te taata faaroo e o vai te
fe taata faaroo-ore.
IL Eaha te
au
ia tatou i teie nei hiroà
1. Teie ïa: ia ite papu tatou- ia’na e
fai i mua i te aro o te taata atoa.
faaroo ?
ia nehenehe ia tatou ia
2. la tiaturi tatou ia’na ma te aau atoa e ia
III. Eaha te parau
ia tatou nei ?
1. Teie ïa
:
haapa‘o tatou ia’na.
matamua ta te hiroà faaroo e haapii mai
Te faaroo nei
au
i te Atua, te Metua
Manahope,
tei hamani i te rai e te fenua nei.
IV. Eaha te aiiraa no teie nei
tei hamani i te rai e te
reo e :
Te faaroo nei au i te Atua
fenua...
1. Teie ïa: la tiaturi papu tatou i to te Atua Mana-hope e tia’i
no te mea ua oti te mau
mea atoa nei na roto i ta’na parau
mana
(Salamo 33, 6-9).
2. la
taata
o
ore tatou ia tiaturi noa i te mana no le pouri! Ehia
tei parau e, te tiaturi nei ratou i te mana-hope no te
Atua, e inaha, te tiaturi noa nei â l'atou i te mau peu tahutahu,
hiôhiô, pifao, e te mau ravea haavare e raverahi ei faaoraraa
peapea fetii.
3. la ore tatou ia taiànoa i te mau mana taata,
ia taiâ noa i te hoè mau manaô tahtto.
i to ratou
mau
ma‘i
e
to ratou
mau
e
ia
ore
atoa
V
Ehia taata tei taiâ
tei roto i te
tei roto i te
noa
ofai,
mau
mau
È A
e
noaraa :
i te
mau
e mana
A
faariariahia
no
tatarahapa tatou
Te tiaturi nei tatou i te Atua
e
te fenua..
e
Manahope.
.
teie râ,
mana e
te
e :
e mana
tii,
eniaua
mau
na
roto i te parau e : e ma¬
o
no
to tatou faaroo feaapiti-
to tatou faaroo anoi
:
Mana-hope, tei hamani i te ra‘i
atoa nei tatou e, e aita to’na
te tiaturi
No reira to tatou anoi-noa-raa
mau
mau
Fatima?
Teie hoi te huru
—
haapiiraa lahito
tei roto i te
marae?
E aita anei te tahi pae i
na tahoo tei roto i te tii
Parau Opani:
7
P 0 R 0 TE T A N I
peu
i te
mau
tiaturiraa
hape i te
taata, moè atu ai te hiroà mau o te
faaroo.
Te faaroo nei tatou i te Atua,
mani i te rai
e
te Metua
Manahope, tei ha¬
te fenua.
Haamauraci oromefua f Pafio.
Ua tupu te
tema 1951
no
piti
o
te oroà haamaiiraa i Patio, i te 18 no Ti-
te haamauraa ia Titvairau mâ.
Ua tae te Peretiteni
o
Jacot, Tunui, Tumata, Maitarii, Atonia
orometua, te mau Orometua Taiete haapii tamarii no Papeete,
mai e no Uturoa hoi, e rave rahi te mau manihini tei tae atoa,.
hoê amuiraa im) Poutoru mai. Ahiri ua hope mai te Paroika rahi,
rahi atu â ïa te mahanahana e te oaoa.
te
la oti te pae tino i te haapa'ohia i haamata’i te pureraa; na
mau orometua paatoa i fâatere te mau tufaa ohipa. Na .Ja.--
(I Timoteo 6/12), ei faaitoitoraa i na
lehova. la oti te a'oraa i haamauhia’i Tuerau
cot, Peretiteni, te a‘oraa
tavini
ma
api
no
te i‘oa
i te
o
Ua farii mai Tuerau i te
te A. Pi'. A.
laaitoitoraa hoi, e iia te
diatono i farii mai.
e
mau
Na te Atua
Manahope
e
a‘praa
auvaha paroika, na Faatu
mau
tauturu mai i to’na tau puè tavini apî.
Tunui, orometua.
E parau
\/
apî faatupu ofo.
I te mahana toru, 6 no Fepuare ua roohia te utuafare no
Sclîlœsing mâ i te hoê ati teimaha. Ua faaite mai te Faatere Hau
no te nuu moana, e ua pohe te piti o ta raua tamatti i te poheraa no te aito ; o François te t‘oa no teie nei raatira manureva
aravihi. Ua hum
te Atimarara
maoro
to’na faatereraa i te manu-reva o
d’Argenlieu.
mau titapou-taùe-raa i raro i parari ai te
manu-reva i nia i te tupuai aivi.
Ua pohe atoa to’na tuaana, i te matahiti 1944, i te poheraa o
ra
o
Na roto i te hoê
te
mau
aito tuiroo
no
hoê pujin manu-reva
te
nuu manu-reva.
E raatira oia
Te amui atoa nei tatou i to tatou otoraa i te otoraa
fai'e
no
vahiné
to tatou
e
na
Faatere,
Salamo 34 ir. 18:
i te oto, e te
o
no
te utua-
e i te otoraa o te ivi
tei riro ei otare, ma te haa-
o
te papai Salaino
«
te
Sclîlœsing mâ,
tamarii rii too-toru
mana‘o i te parau a
no
i taua tamai ,ra.
:
Te fatata nei lehova i te aâu tei paruparu
faaora nei oia i te taata
aau
mihi
».
Taufuru Vea
Papeete : Amo 50. M"® Brown 60. Mihirai Peni 100. Noël Taea
Cauderay 40. Maraetefau 20. M”'" Pambrun 40. Tepurotu v.
60. M'"*
20. Faaa; Teunu 100. Tiarei: Punuaura 40. Mataiaa
nitu: Tevaiautea
;
Pai20. Ru-
20, Teriitemiro 20. Mataiva: Tom Sanford 20,
Popoti 20, Tane 40, Filipa 20, Nina 20, Marau Teriitehau 45.
Avatom: Tanetefaaura 100.
Amuihia: 805 farane.
ÎMPWMBWB I^bF. JITVENTXN
•
—
Maurüuru'
EÇBPV ÇQMMA»DAîrrDÉsmEMATT&AV Bwta
Fait partie de Vea Porotetani 1952