EPM_Vea Porotetani_195201.pdf
- extracted text
-
Te 52
O
te Matahiti
—
TENUARE 1952
—
Hihi 1.
■î:
HOO
HOÈ: E VA‘U TARA.
I TE MATAHITI
M. PREISS,
Directeur-Gérant.
MATAHITI
API
1952.
aroha ia outou paatoa ma
outou i le ai'olia a Le Atua, i to te
mau motu atoa e araa i nia i to tatou moana ralii.
Te aroha atu nei matou i te hui-faaroo, ma te reo e : a iaaiTe faaile atii nei maloii i to matou
te
reo
tumu
e :
la
oi-a na
*
toito, laa-laata-paari, :.o le mca e anotau huru-è teie nei anokau. Te haafatala mai nei te mahana no te Fatu, e ia faaineine
•
.
tia’i.
Il hopoia l’ahi ta raton e amo nei, oia
hoi le faatereraa i te nunaa, ia afaro, e ia au te mau liaeréa i
te hinaaro na le Atua. E ora te hui-mana e ta raton ohipa na
roto i te tiaturiraa i te Atua.
la ora na te mau utuafare, na roto i te liamâ e te hau, e ia
faaatca le Atua i te mau demoni no te taero-ava, te faaturi e
tatou
noa
no
taua mahana ra e
la ora’toa le hui-mana.
amahamaliaraa.
le
ora na te mau metua, ia tui-a raton i mua i te mau tamarii, e ia ora’toa te mau ta marii na roto i te faaroo i to raton mau
metua e i te feia paari.
la ora na to tatou u‘i api na roto i to raton huiraa i to raton
itoito e te anaanatae i roto i te mau ohipa maitatai. Aita ihoâ
e oaoaraa mau i roto i te mau arearearaa hupehupe...
Teie te èà no te ora e te èà no te polie i mua ia tatou, i te
omuaraa no teie nei matahiti. A maiti tatou i te ora, ia ora ta¬
tou, e to tatou aià i te pae tino e i le pae varua, i te aroha a
la
te
Atua, e i te here no lesu Mesia.
ÉGUSE PROTESTANTE MAOHI
Centre de Documentation
et
d’Inforimtlon (C.D.l.)
PAPEETE - TAHITI
Vea
2
porotetani
E haere Ha te fenua ihea ?
E haere anei tatou i te maitai, e
aore
râ i te ino ?
I mua anei, e aore râ i mûri ? o ta tatou ïa e feruri nei,
omuaraa no teie nei matahiti api.
i te
Tei roto tatou i te hoê tau, e taui oioi roa’i te mau huru ! Mai
te mea
ra
e,
te haere tia nei tatou i mua, ma te tapapa atu i
te maitai anaè.
Tei mûri ia tatou te tau no te pahi-taie noa : 1 hora tei Raiatea
tatou ;
10
noa
mahana, e ua tâe i te fenua papaa. Na nia i te
manu-reva.
Aita tatou i parahi moemoe faahou i te mau motu, ma te ite
ore i te mau parau api. Na te niuniu-parapai’au e afai ia tatou
i te mau parau huru rau, i te mau taime atoa.
Nehenehe noa i ta tatou mau tamarii ia titan i te mau ite, ia
maramarama
maitai te
mau
u‘i
e
tupu nei.
Ua rahi, e e rahi atu â
te mau ravea apî, ei haavîraa i te
mau ma‘i, e ei faaitoitoraa i to tatou tino. A haamana'o tatou
i te mau taote aravihi, e i te mau raau apî faahiahia roa ei tinairaa i te tahi mau ma‘i tumu, a vî ai te ma‘i mariri, lepera,
e
!
te tahi atu â mau ma‘i.
Ua huru ohiq te oraraa no te l’ahiraa no tatou. Te î nei te mau
fare toa i te
mau tauhaa, te horo nei te mau pereoo faahiahia
faaite, e aita te fenua i pohe i te veve I
Te haere atoa nei te mau Haapaoraa-Faaroo i mua. E mea
ei tapa‘o
itoito te Ekalesia Katolika i te
rave
i te
mau ravea
aravihi ia
tupu oia i te rahi. E mea itoito ta’na mau haapiiraa, ta’na mau
u‘i-api, e te tahi atu â mau ravea. Teie ato‘a te Haapa‘oraa Momoni tei ore i matau i te rave i te mau ravea rau,
e anaanatae ai te aau taata. Teie ato'a te Haapa'oraa MahanaHitu, O tei opua ato‘a i te mau opuaraa rarahi ei umeraa mai
amuiraa
i te taata.
Teie atoa to tatou iho Haâpaoraa-Porotetani. Te haaputuputiihia nei â te moni no te mau fare pure apî, te patuhia nei e te
tomohia nei te
Aufauraa
mau
fare tima
e
te ofai, e ua tere atoa te mau
Faatupuraa Parau !
No reira, eita anei e tia ia tatou ia parau : e te haere-tia nei
tatou i te maitai ?
E homa, eiaha tatou e
haere tia te fenua ihea ?
rû i te pahono i to tatou uiraa e : E
.
VËA
3
POROTETANI
i
Tupu noa’i te mau ite, haere noa’i te maramarama upoo
te reira ei mea faufaa-ore mai te mea e, te hoi nei
te ite i te Parau a te Atua i mûri, e i mûri roa.
Mai te mea te î noa nei te mau vahi arearearaa i te taata, e
mua, e riro
ua
no
iti te taata i te mau pureraa, e riro te reira
te hoiraa i mûri.
huru ei tapa'o
te
la hoi te faaroo i mûri, e haere te mau peu tia-ore i mua :
faaturi, te haavare, eita e ore, e ia hiô tatou i te mau parau
afaihia i te tare haavaraa, e taa noa ia tatou te huru no te
l’aa no te fenua.
tere-
E haere tia
tatou ihea ?
Teie te pahonovaa papii
maitai:
mai te mea e, e haere apipiti i mua te mau maitai o te fenua e te liaamaitairaa i te Atua,
E haei'e tatou i mua, ma te ora,
faataerohia te
i te
tia tatou i te pohe, mai te mea e, e
maitai o te fenua na roto i te taivaraa e te faaooraa
E haere
mau
Atua.
E haere tia
tatou ihea ?
I te ora anei e aore râ i
te pohe? I mua anei e aore râi mûri
anei ?
feruriras) i nia iho i te parau no te matahiti apî.
Te mana'o nei te tahi pae e, e
mea
maoro
mau parau
oro'a rahi te Matahiti apî, e e
e mea rahi atoa to raton
to raton faaineinéraa, e
i nia iho i te matahiti apî.
E tamata tatou i te hi‘o rii i te Parau a
te Atua e i ta’na e haa-
te Atua
i mûri
pii mai. E maha oro‘a tumu tei haapa'ohia e te nunaa a
oia hoi : te Pasa, tei tupu i te area Mati-Eperera e te oro‘a no
te maa-faahopiie-ore tei haapao-atoa-hia i taua area ra,
iho te oro‘a no te hepetoma-hitu o tei parau atoahia : Te oro’a
Penetekose ; e te oro'a haapue-raa-maa,
oro‘a no te patiaraa tiahapa, tei
tei parau-atoa-hia te
haapaô-atoa-hia i te area Se-
tepa-Atopa.
Ua haapa‘o pto'ahia te Ava‘e
apî, e i te tahi tau ua riro te ava‘e
matahiti apî. I te tahi atu
) ei
te
aposetolo. Te
ta ratou
apî, te
apî, te
apî i roto i te area Setepa-Atopa ei
ava‘e Nidana ( Mati-Epereraa
omuaraa
no te matahiti apî:
Aitâ te hui-faaroo i tahito è ra i faahiti i te parau no
ma¬
tahiti apî, aita’toa lesu e ta’na mau
parau
i faahiti pinepine, o te parau ïa no te taata
ora
Ture apî.
tau ua faarirohia te
12.—
POROTETANI
VEA
Eaha te mau oroà tumu i teie nei tau tei haapa'ohia e te feia
keresitiano ? Teie ïa: te Noela, o te omuaraa ïa no te tau apî,
te mea ua fanau te Mesia, ua riro te Parau a te Atua (Logo )
ei taata, Faraicle-Poheraa ei faahaainana‘oraa i to lesu poheraa
ei taraeliara, Pasa e aore l'a Tiafaahoiiraa ei mana‘o raa i Ta’na
no
rê rahi, te mahana Revaran ei tapa‘o no To’na faaariiraahia, e
haamataraa i te ohipa rahi no To’na
te mahana Penetekose ei
Vàrua Maitai i roto i teie nei
ao.
E te matahiti apî ta tatou e haapa‘o nei, aita’nei to’na e auraa?
Aita e faahaparaa mai te mea e, te haamaitai nei tatou i te Atua
i te pô
matahiti, no te mau maitai tei horoahia mai e Ana.
mai te mea e, te ani nei tatou i te Atua ia
aratai oia ia tato.u na roto i te matahiti apî.
Eaha rà te faahaparaa? — E piti ta‘u faahaparaa e vai nei:
la faarahihia te parau no te ])à matahiti e te matahiti apî,
Aita e faahaparaa
e
ia faaitihia te
mau
oro‘a tumu : Noëla.
Faraide Poheraa, Tiu-
faahouraa, Pvcvaraa, Penetekose.
la faarirohia te matahiti apî ei ohipa anoi : oia hoi ia amuihia te pure e te mau peu taero ava e te taiata, mai tei iteahia
i te mau matahiti ato‘a.
T© mâtahiti apî mau
Zekario III
3-5.
“A rave a tu
i te mau vii-
vii i nia ia
ana
nei,
na‘u e
e
faa-
ahu ia oe i
te ahu mai¬
tai”.
Omuaraa
Te matahiti apî mau,
^^o te taime ïa i riro ai
tatou ei taata a])î, ma
teaauetemauaô api.
Ua haamata te matahiti apî no losua, te Tahuà Rahi, i
i iritihia’i te
e
i
mau
te taime
ahu tahito ete viivii no to’na maumanaô tino,
i faaahuhia’i oia i te
mau
ahu api teatea maitai no
te Varna.
VEA
5
POROTETANI
Ua ite Pàulo i te matahiti apî i nia i te e‘a i Damaseko, e iia
haamata te matahiti apî no te tamaiti tei haere i te fenna è, i
te ttiime i ho‘i mai ai oia i to’na Metua ma te oto rahi.
Te hoè mau iritïraa ahu. tahito e te mau faaahuraa
1 te ahu apî:
1. Te iritiraa i te ahu ino,
oia hoi te manaô teitei. Mareko
10, 35-38, e te faaahuraa i te ahu uo te manaô haehaa. Daniela
2, 30 ; I Korinetia 15-9 ; 3, 5-7.
2. Te iritiraa i te ahu tahito, oia hoi i te faaoreraa i te manaô
faahapa uoa ia vetahi è. Mat. 9, 14-15 ; Mareko 9, 38-40, e te faa¬
ahuraa i te ahu api uo te aroha. I Korin. 12, 4-7.
3. IT iritiraa i te ahu motuuiotu, oia hoi te faaoreraa i te mau
manaô feii tei
tupu uoa, e tae noa’tu i te mau ohipa o te faaNumera 12, 1-15 ; lü, 1-35, e te faaahuraa i te ahu maitai
oia hoi te oaoa i te hi‘oi'aa e te mauuia uei te ohipa. loaue 3,
26-30.
l’oo.
4. Te iritiraa i te ahu ino, oia hoi te faaoreraa ïa i te aroha ore i
te feia tei ore i au ia tatou,
raa
Mareko 10, 13-14-46-52, e te faaahu¬
i te ahu maitai, oiahoi tetupuraa no
te aroha i te mau huru
atoà. Rom. 9, 1-3; II Korin. 12, 15; I Korin. 9, 19-22.
5. Te vai atura te mau ahu iino ; ua taa noa ia tatou te reira,
mai te mea, te farii nei te nunaa ia iritihia ta’na mau ahu
viivii ra, e ia farii tatou ia faaahuhia tatou i te mau ahu apî i
e
horoàhia mai
e
te Atua, e
ite tatou i te hoè anatou apî.
Orofara i te 24 no Tîtema 1951.
Ua
faatupuhia te hoè oro‘a iti i Orofara nei,
no na vahiné
tuati, te hoê oro‘a oaoaraa no te mahana fanauraa o lesu Mesia
e oro‘a faahiahia rahi e te poupon le aau o te mau pohe ma‘i
i te mea e, a tahi ra oro‘a i tupu i Orofara nei, mai te mahana
mai â i avari ai teie nei aua, e tae roa mai i teie nei, tei faa-
terehia
e
Sœur Marcelle Crumière
e o M‘‘“
Jannette Loj^er.
Ua faatiàhia te hoê aito rahi i roto i te Parloir, ua faaîhia i
te
mau unauna
huru
rau;
te môri uira, ua haamau haerehia i
nia iho i te mau amaa.
E
mea
nehenehe rahi ia mataitai i teie mau mori tei anapa-
napa noa, eere i te mea ama tamau noa, e
te mau fetia o te rai ra.
purapura mai râ mai
Ua hamani-atoa-hia te tahi fare iti ua faaunauna-roa-hia, mai te
hohoa mau no te'hoè fare iti no te fenua papaa tei mairihia e
VEA
6
PÜROTETANI
vai mau ra te hiona i nia iho. Ua hamani atoàhia
Noëla no te toetoe hoi o
te hiona i haere ai oia i pihai iho i taua umu ra.
te hiona, te
te hoê utnu tamahanahanai’aa ia papa
Ua faatupuhia te hoê tuaroi i taua pô ra : Luka 2.14. ua amui
paatoa te paroita iti i taua tuaroiraa ra. I mûri aè i te reira, ua
haamata ta te Katolika, e ia oti ua operehia te mau taihaa rii
aroha ta Papa Noël i afai mai no te mau polie ma‘i, te pape toe¬
toe e te faraoa monamona.
Ua tae mai o Tony Bambridge e to’na utuafare
atoa e farerei
i te mau tamarii ma‘i.
I te 26, ua tae mai te Peretiteni o te Apooraa Ralii o te fenua.
Assemblée Représentative e na auvalia no te pae i te
o
râ, Yves Martin e o Emile Lagarde, ma te afai atoa
mau taihaa aroha e rave rahi.
I raro aè i te marumaru o te raau o tei vai noa to’na unauna,
to’na faaroo atoa fariiraa i te mau Auvaha ma te himene i te
haamaitairaa i te Atua.
Na te Amuiraa Porotetani i haamata, e ia oti o te Amuiraa
hitiaa te
mai i te
Katorika ïa.
la oti na himene, ua orero te Tavana no Orofara i te parau
aroharaa ma te oaoa i te farii-raa’tu ia ratou. Na Leboucher,
Peretiteni o te Apooraa Rahi i haamauruuru mai ma to oaoa.
Faaoti attira taua farereiraa ra i te liora 12.
Te diakono faatere no Orofara,
Sol, 103, 1-5,
I roto i te aua tapeàraa i Tipaerui.
Ua tupu i roto i te aua tapeàraa
i Tipaerui i te pô 24 no Titema
iti Noëla ei faaoaoaraa i te aau no te mau tamarii
e rave rahi tei taaè i to ratou mau utuafare fetii ( tamarii, me-
te hoê oroà
tei vai moèmoè noa i roto i te aua ta^iearaa,
Preiss i na raau aito e piti, to te
aua o te mau tane e to te aua o te mau vahiné, niai te faaunauna maitehia i te mau huru unauna e rave rahi, e te mori uira
i te anapanaparaa mai nia mai i te mau amaa o te aito,
Ua riro taua arui ra ei mihiraa e ei otoraa hoi, e ei faatupuraa atoà i te tatarahaparaa i roto i to ratou aau i te haamanaôraa i to ratou mau utuafare, te mau nietua, te mau tamarii hoi,
inaha, aita e amui hoè i roto i te oroà Noela,
Ei omuaraa no taua putuputuraa ra, o te pureraa fetii ia, tei
faaterehia e Parenoa ( pipi orometua ) ia oti te pureraa fetii, ua
himenehia te mau reo himene tei faaineinehia e.Mme Preiss no
tua ) e o
Ua faaineine maite o Mme
te Noelà.
POROTETANI
VEA
Ua faatiatia
o
taua oroà
ra.
no
Mr
i^dnet oromehia i te
aamii
7
rii anaanatae
Ua haamataliia te paeau piti o taua
te hoê oroà bapetizoraa.
anatae
o
putuputuraa ra na roto i
0 te hoê ia tinito tei opua mai te ana¬
te aau i te faarue i to’na tiaraa tahito e i te faaô ia’na
i roto i te tiàraa keresitiano,
i ani ai oia ia bapetizohia.
Ua riro taua taime ra ei taime mamûraa no te aua taatoa, mai
te faatura-rahi-hia. Te mamû l’â te tahi pae ma te maere i te
opua-raa-hohonu rahi a taua tinito ra, te mamû ra te tahi pae
ma te oaoa i te mea e, i roîo i te fare tapeàraa i opua’i oia i taua
opuaraa ra.
O te raveà moè ia a te Varna Maitai i roto i te vahr moè
te
o
aau.
la oti taua oroà l’a, ua haamataliia te tuaroi, ua l'avehia ia
mai te anaanatae e ma te î to raton aau i te mau tatàraraa no
te tuaroi. Ua faaotiliia te tuaroi na roto i te hoê faaitoitoraa,
Luka
2/10.
la oti te pureraa, ua opei’ehia te mau
taihaa rii aroha tei haponohia mai e te tomite no te Satauro Uteute o te puà rii noanoa e
te faraoa monamona, ta te mau tane e ta te mau vahiné
hoi
hope roa aè.
e
Faaoti atura na roto i te hoê inuraa taofe, tei faaineine atea
hia e ratou no taua arui ra, faraoa monamona ua raii te huru
to te
aua o
te mau tane
e
to te mau vahiné hoi,
O te hora 1 ihoi’a, te aroha haereraa te tahi e te talii. taaè atura
matou.
Ei faaotiraa ; Maseli
6, 20, 21, 22.
Taataparea, orometua.
To Teretini mâ tereraa mai.
0 vai o Teretini mâ ? O Mr Schlœsing ïa, faatere i te Taiete
Metua no Paris e to’na hoa. Ua tefç l’aua na nia i te manu reva,
na
nia i te pahi, na nia
i te pereoo-uira e te puaahorofenua, no
porotetani i tera vahi e i tera
te farerei-haere i te mau amuiraa
vahi. Ua tauatini e tauatini te
i farcrei.
mau
tamarii i te faaroo ta raua
Ua amui atoa Paraita ia raua i to raua tere, ei auvaha no te
Ekalesia Tahiti i raua i te mau Ekalesia i Kaledoni, i Mare, Lifou e Ouvea,
Ua tiaturi noa tatou, e i te hopea no Teuuare 1952 to Tere¬
tini mâs taeraa mai no Kaledoni mai, e inaha, ua tupu tauè te
parau api, e i te 28 no Titemâ to raua tapaeraa mai. Üa poto roa
-
VEA
8
POnOTETANI
liiaineineraa. Npa’tu ra, ua rahi te mau hoa, te
députe, le lavana oire, Lg auvaha no te Tavana-Rahi, tei farii poupon ia Teretini mà. Ûa tau mai te manureva i te hora 4, e i te taime i tae mai ai te mau ratere i nia
i te uahu, i reira i himenehia’i to tatou himeuc tumu
“ Te feia
te taime no te
oi’omclua, le
mau
e
haere na te pahi. . . ” « Ei
fariiraa peu tahiti mau : le himene
orerohia e Teriito te tenua oaoa
te mau tiare noànoà, e te oreroi-aa,
eroo na roto i te reo tahiti mau ei faaiteraa i
rahi i teie nei farereiraa.
navenave,
la oti te faariiraa
i nia i te uahu, ua tapapahia te fare-pure
ei haamai-
rahi, oia hoi Siloama, ia haapa'ohia i reira te jjureraa
tairaa i te Atua, e ei aroharaa ia Teretiui mà na roto i te mau
aroharaa rima.
parau haamahanahana e te
I teie nei mau mahana ua
haamata to tatou Eaatere
i ta’na
ohipa. la oti te farereiraa i te tahi mau Paroika no Tahiti
atoahia te tahi mau Paroika i Moorea e i Raiatea
mâ. Teie râ te fifi : e mea poto te taime, no te mea e reva faahou Teretini mâ i te pae hopea no fepuare no te tapapa atu i
te hoè Apooraa Rahi e tupu i Paris i te avaè no Mali.
Te vai aiiira te mau parmi no te terc.
mau
iho, e farerei
Haatnauraa Orometua
oroà^aamauraaorometua, tei tupu i Takaa i te avaè Titema 1951.
te oroà haamauraa ia Atonia a Temauri i te Sabati 9 no Ti¬
tema 1951 i Tiva. Ua tae Jacot Peretiteni no te Tufaa IV, Tuturi, or. auvaha
te A. R.. Tunui e o Manarii. or. Terai a Tino, tavana no Avera, Raiatea,
Teanuanua, cliatono no Poutoru. Ua hope paatoà mai to te paroita, ei tapaô
E pô iti taù
1. üa tupu
no
to raton
no
fariioaoaraa i ta ratou orometua api.
Na te Peretiteni o te Tuhaa IV, na Jacot,
te aôraa; Ezekiela 33‘7, e mau
tahiti, ei faaitoitoraa i
Tuturi Orometua i haamau ma te
auvaha paroita na
aôraa tumu e te aravihi mau e te ravai mailai te reo
te orometua api e i to te paroita
e na
i‘oa o te A.R.A. e te pûpûraa’tu i to te paroita, e na te
Pereita i farii mai. Ua haapaô-atoà-hia te oroà
Ei faaotiraa na roto i te himene-amui e te pure. I taua
hia’i te aufauraa no te fare-pure. Ua tupu atoà te
hoi,
bapetizoraa e te oroa Euphari.
pô ra i faatupu-atoàhiôpoàraa himene i taua
pô ra, te himene reo papaa e te mau himene tarava na na amuiraa atoà e
maha, te rahiraa o te rê, tei te pupu III anaè ïa.
Ua haapaôhia te tuaroi e pô noa aè, ua hoi te Tomite mai te oaoa. Ua iteâmau-hia te manaô tahoè e te here o te paroita i ta ratou orometua api.
Tunui, orometua.
Moni faufuru
te Vea.
Papeelê; Mataara Fariuriu 30; Hiapo v. 30: Ariitaaè 30:
îÆelle Perrier 50.‘
Teivinatüa v. 20. — Hitiaa : Tauitarii v. 40. — A2Miaki: Mme
60; Anui 100.
Piehi 60. —
Tuihaa 30; Rolland 20:
Piirai 100; Tutehau HiAmuihia: 820 farane.
Mauruuiu.
ThiU'Hwa: Kamino 30. — MaJeatea iTeio 40; Vetea
Vetea Tuihaa 30; Kanito 100; Ah Toun 50: Maui
ro
y
iMPWWwe Eue P. JÜVpINTlN • Rue dü Çqmmandaîit DèSthemau
^ Av- Bkuta
Fait partie de Vea Porotetani 1952