EPM_Vea Porotetani_195201.pdf
- Texte
-
Te 52
O
te Matahiti
—
TENUARE 1952
—
Hihi 1.
■î:
HOO
HOÈ: E VA‘U TARA.
I TE MATAHITI
M. PREISS,
Directeur-Gérant.
MATAHITI
API
1952.
aroha ia outou paatoa ma
outou i le ai'olia a Le Atua, i to te
mau motu atoa e araa i nia i to tatou moana ralii.
Te aroha atu nei matou i te hui-faaroo, ma te reo e : a iaaiTe faaile atii nei maloii i to matou
te
reo
tumu
e :
la
oi-a na
*
toito, laa-laata-paari, :.o le mca e anotau
kau. Te haafatala mai nei te mahana no te
•
.
huru-è teie nei anoFatu, e ia faaineine
tia’i.
Il hopoia l’ahi ta raton e amo nei, oia
hoi le faatereraa i te nunaa, ia afaro, e ia au te mau liaeréa i
te hinaaro na le Atua. E ora te hui-mana e ta raton ohipa na
roto i te tiaturiraa i te Atua.
la ora na te mau utuafare, na roto i te liamâ e te hau, e ia
faaatca le Atua i te mau demoni no te taero-ava, te faaturi e
tatou
noa
no
taua mahana ra e
la ora’toa le hui-mana.
amahamaliaraa.
le
la
rii,
e
na te mau metua, ia tui-a raton i mua i te mau tamaia ora’toa te mau ta marii na roto i te faaroo i to raton mau
ora
metua e i te feia
paari.
la ora na to tatou u‘i api na roto i to raton huiraa i to raton
itoito e te anaanatae i roto i te mau ohipa maitatai. Aita ihoâ
e oaoaraa mau i roto i te mau arearearaa hupehupe...
te ora e te èà no te polie i mua ia tatou, i te
teie nei matahiti. A maiti tatou i te ora, ia ora ta¬
tou, e to tatou aià i te pae tino e i le pae varua, i te aroha a
te Atua, e i te here no lesu Mesia.
Teie te èà
no
omuaraa no
ÉGUSE PROTESTANTE MAOHI
Centre de Documentation
et
d’Inforimtlon
PAPEETE
-
(C.D.l.)
TAHITI
Vea
2
porotetani
E haere Ha te fenua ihea ?
E haere anei tatou i te maitai,
e
aore
I
o
ta tatou ïa
anei,
mua
râ i mûri ?
e aore
teie nei matahiti
omuaraa no
râ i te ino ?
e feruri nei, i te
api.
Tei roto tatou i te hoê tau, e taui oioi
te
mea
ra
roa’i te mau huru ! Mai
te haere tia nei tatou i mua, ma te tapapa atu i
e,
te maitai anaè.
Tei mûri ia tatou te tau
tatou
;
10
mahana,
noa
te
no
pahi-taie
noa :
1 hora tei Raiatea
tâe i te fenua papaa. Na nia i te
e ua
manu-reva.
Aita tatou i
ore
i te
i te
mau
parahi moemoe faahou i te mau motu, ma te ite
api. Na te niuniu-parapai’au e afai ia tatou
parau huru rau, i te mau taime atoa.
mau
Nehenehe
parau
noa
i ta tatou mau tamarii ia titan i te mau ite, ia
maitai te
u‘i
tupu nei.
apî, ei haavîraa i te
mau ma‘i, e ei faaitoitoraa i to tatou tino. A haamana'o tatou
i te mau taote aravihi, e i te mau raau apî faahiahia roa ei tinairaa i te tahi mau ma‘i tumu, a vî ai te ma‘i mariri, lepera,
maramarama
mau
Ua rahi, e e rahi atu â
e
te tahi atu â
mau
te
e
mau ravea
!
ma‘i.
Ua huru ohiq te oraraa no te l’ahiraa no tatou. Te î nei te mau
fare toa i te mau tauhaa, te horo nei te mau pereoo faahiahia
ei tapa‘o faaite, e aita te fenua i pohe i te veve I
Te haere atoa nei te
mau
Haapaoraa-Faaroo i
itoito te Ekalesia Katolika i te
rave
i te
mua.
mau ravea
E
mea
aravihi ia
tupu oia i te rahi. E mea itoito ta’na mau haapiiraa, ta’na mau
u‘i-api, e te tahi atu â mau ravea. Teie ato‘a te Haapa‘oraa Momoni tei ore i matau i te rave i te mau ravea rau,
e anaanatae ai te aau taata. Teie ato'a te Haapa'oraa MahanaHitu, O tei opua ato‘a i te mau opuaraa rarahi ei umeraa mai
amuiraa
i te taata.
Teie atoa to tatou iho Haâpaoraa-Porotetani.
hia nei â te moni no te mau fare pure apî, te
tomohia nei te
Aufauraa
mau
fare tima
e
Te haaputuputiipatuhia nei e te
te ofai, e ua tere atoa te mau
Faatupuraa Parau !
No reira, eita anei
e
tia ia tatou ia parau : e te haere-tia nei
tatou i te maitai ?
E homa,
eiaha tatou
e
haere tia te fenua ihea ?
rû i te pahono i to tatou uiraa e : E
.
VËA
Tupu noa’i te mau ite, haere noa’i
riro te reira ei mea faufaa-ore
te ite i te Parau a te Atua i mûri, e i
mua, e
Mai te
ua
no
mea
te î noa
3
POROTETANI
te maramarama upoo i
mai te mea e, te hoi nei
mûri roa.
nei te mau vahi arearearaa
iti te taata i te mau pureraa, e
te hoiraa i mûri.
i te taata, e
ei tapa'o
riro te reira huru
te
la hoi te faaroo i mûri, e haere te mau peu tia-ore i mua :
faaturi, te haavare, eita e ore, e ia hiô tatou i te mau parau
afaihia i te tare haavaraa, e taa noa ia tatou te huru no te
l’aa no te fenua.
tere-
E haere tia
Teie te
tatou ihea ?
pahonovaa papii
maitai:
E haei'e tatou i mua, ma
piti i mua te mau
te ora, mai te mea e, e
maitai o te fenua e te
tia tatou i te pohe,
maitai o te fenua na roto
E haere
mau
haere api-
liaamaitairaa i te Atua,
mai te mea e, e faataerohia
i te taivaraa e te faaooraa i
te
te
Atua.
E haere tia
tatou ihea ?
I te ora anei e aore
râ i te
pohe? I mua anei e aore
râi mûri
anei ?
feruriras) i nia iho i te parau no
Te mana'o nei te
mea
maoro
mau
parau
te matahiti apî.
tahi pae e, e oro'a rahi te Matahiti apî, e e
faaineinéraa, e e mea rahi atoa to raton
to raton
i nia iho i te
E tamata tatou
matahiti apî.
i te hi‘o rii i te
Parau a te Atua e
i ta’na e haa-
te Atua
i mûri
pii mai. E maha oro‘a tumu tei haapa'ohia e te nunaa a
oia hoi : te Pasa, tei tupu i te area Mati-Eperera e te oro‘a no
te maa-faahopiie-ore tei haapao-atoa-hia i taua area ra,
iho te oro‘a no te hepetoma-hitu o tei parau atoahia : Te oro’a
Penetekose ;
oro‘a no te
tepa-Atopa.
e
te oro'a
haapue-raa-maa,
patiaraa tiahapa,
tei parau-atoa-hia te
i te area Se-
tei haapaô-atoa-hia
riro te ava‘e
matahiti apî. I te tahi atu
tahi
haapa‘o pto'ahia te Ava‘e apî, e i te
tau ua
apî i roto i te area Setepa-Atopa ei
tau ua faarirohia te ava‘e Nidana ( Mati-Epereraa
omuaraa
no te matahiti apî:
Aitâ te hui-faaroo i tahito è ra i faahiti i te parau no
ma¬
tahiti apî, aita’toa lesu e ta’na mau
parau
i faahiti pinepine, o te parau ïa no te taata
ora
Ture apî.
Ua
) ei
aposetolo. Te
apî, te
te
ta ratou
apî, te
12.—
POROTETANI
VEA
Eaha te mau oroà tumu i teie nei tau tei haapa'ohia e te
keresitiano ? Teie ïa: te Noela, o te omuaraa ïa no te tau
feia
apî,
no te mea ua fanau te Mesia, ua riro te Parau a te Atua
(Logo )
ei taata, Faraicle-Poheraa ei faahaainana‘oraa i to lesu poheraa
ei taraeliara, Pasa e aore l'a Tiafaahoiiraa ei mana‘o raa i Ta’na
rê rahi, te mahana Revaran ei tapa‘o no To’na faaariiraahia, e
te mahana Penetekose ei haamataraa i te ohipa rahi no To’na
Vàrua Maitai i roto i teie nei
ao.
E te matahiti apî ta tatou e haapa‘o nei, aita’nei
Aita e faahaparaa mai te mea e, te haamaitai nei
to’na e auraa?
tatou i te Atua
i te pô matahiti, no te mau maitai tei horoahia mai e Ana.
Aita e faahaparaa mai te mea e, te ani nei tatou i te Atua ia
aratai oia ia tato.u na roto i te matahiti apî.
Eaha rà te faahaparaa? — E piti ta‘u faahaparaa e vai nei:
la faarahihia te parau no te ])à matahiti e te matahiti apî,
e ia faaitihia te mau oro‘a tumu : Noëla. Faraide Poheraa, Tiufaahouraa, Pvcvaraa, Penetekose.
la faarirohia te matahiti apî ei ohipa anoi : oia hoi ia amuihia te pure e te mau peu taero ava e te taiata, mai tei iteahia
i te
mau
matahiti ato‘a.
T© mâtahiti apî mau
Zekario III
3-5.
“A
rave a tu
i te
mau
vii-
vii i nia ia
ana
nei,
e
na‘u e
faa-
ahu ia
oe
i
te ahu mai¬
tai”.
Omuaraa
Te matahiti
apî mau,
te taime ïa i riro ai
tatou ei taata a])î, ma
teaauetemauaô api.
^^o
Ua haamata te matahiti
i iritihia’i te
e
i
mau
apî
no
losua, te Tahuà Rahi, i te taime
ahu tahito ete viivii
i faaahuhia’i oia i te
mau
ahu
no
to’na maumanaô tino,
api teatea maitai no te Varna.
VEA
Ua ite Pàulo i te matahiti
haamata te matahiti
5
POROTETANI
apî i nia i te e‘a i Damaseko, e iia
è, i
no te tamaiti tei haere i te fenna
te ttiime i ho‘i mai ai oia i to’na Metua ma te oto rahi.
Te hoè
mau
te ahu
1
apî
iritïraa ahu. tahito
e
te
mau
faaahuraa
apî:
1. Te iritiraa i te ahu ino,
oia hoi te manaô teitei. Mareko
10, 35-38, e te faaahuraa i te ahu uo te manaô haehaa. Daniela
2, 30 ; I Korinetia 15-9 ; 3, 5-7.
2. Te iritiraa i te ahu tahito, oia hoi i te faaoreraa i te manaô
faahapa uoa ia vetahi è. Mat. 9, 14-15 ; Mareko 9, 38-40, e te faa¬
ahuraa i te ahu api uo te aroha. I Korin. 12, 4-7.
3. IT iritiraa i te ahu motuuiotu, oia hoi te faaoreraa i te mau
manaô feii tei
tupu uoa, e tae noa’tu i te mau ohipa o te faaNumera 12, 1-15 ; lü, 1-35, e te faaahuraa i te ahu maitai
oia hoi te oaoa i te hi‘oi'aa e te mauuia uei te ohipa. loaue 3,
26-30.
l’oo.
4. Te iritiraa i te ahu ino, oia hoi te faaoreraa ïa i te aroha ore i
te feia tei ore i au ia tatou, Mareko 10, 13-14-46-52, e te faaahu¬
raa
i te ahu maitai, oiahoi
tetupuraa no te aroha i te mau huru
atoà. Rom. 9, 1-3; II Korin. 12, 15; I Korin. 9, 19-22.
mau ahu iino ; ua taa noa ia tatou te reira,
mai te mea, te farii nei te nunaa ia iritihia ta’na mau ahu
viivii ra, e ia farii tatou ia faaahuhia tatou i te mau ahu apî i
horoàhia mai e te Atua, e ite tatou i te hoè anatou apî.
5. Te vai atura te
e
Orofara i te 24
Ua
no
Tîtema 1951.
faatupuhia te hoè oro‘a iti i Orofara nei,
no na
vahiné
tuati, te hoê oro‘a oaoaraa no te mahana fanauraa o lesu Mesia
e oro‘a faahiahia rahi e te poupon le aau o te mau pohe ma‘i
i te
mea
e, a
tahi
ra
oro‘a i tupu
i Orofara nei, mai te mahana
i teie nei, tei faaM‘‘“ Jannette Loj^er.
Ua faatiàhia te hoê aito rahi i roto i te Parloir, ua faaîhia i
mau unauna huru rau; te môri uira, ua haamau haerehia i
mai â i avari ai teie nei aua, e tae roa mai
terehia
te
e
Sœur Marcelle Crumière
e o
nia iho i te mau amaa.
E
mea
nehenehe rahi ia mataitai i teie mau mori tei anapa-
napa noa, eere i te mea ama
te mau fetia o te rai ra.
tamau noa, e purapura mai râ mai
Ua hamani-atoa-hia te tahi fare iti ua faaunauna-roa-hia, mai te
hohoa mau no te'hoè fare iti no te fenua papaa tei mairihia e
VEA
6
PÜROTETANI
vai mau ra te hiona i nia iho. Ua hamani atoàhia
tamahanahanai’aa ia papa Noëla no te toetoe hoi o
te hiona i haere ai oia i pihai iho i taua umu ra.
Ua faatupuhia te hoê tuaroi i taua pô ra : Luka 2.14. ua amui
paatoa te paroita iti i taua tuaroiraa ra. I mûri aè i te reira, ua
haamata ta te Katolika, e ia oti ua operehia te mau taihaa rii
aroha ta Papa Noël i afai mai no te mau polie ma‘i, te pape toe¬
te hiona, te
te hoê utnu
toe
e
te faraoa monamona.
Tony Bambridge e to’na utuafare atoa e farerei
ma‘i.
I te 26, ua tae mai te Peretiteni o te Apooraa Ralii o te fenua.
Assemblée Représentative e na auvalia no te pae i te hitiaa o te
râ, Yves Martin e o Emile Lagarde, ma te afai atoa mai i te
mau taihaa aroha e rave rahi.
I raro aè i te marumaru o te raau o tei vai noa to’na unauna,
to’na faaroo atoa fariiraa i te mau Auvaha ma te himene i te
haamaitairaa i te Atua.
Na te Amuiraa Porotetani i haamata, e ia oti o te Amuiraa
Ua tae mai o
i te mau tamarii
Katorika ïa.
la oti na himene, ua orero te Tavana no Orofara i te parau
aroharaa ma te oaoa i te farii-raa’tu ia ratou. Na Leboucher,
Peretiteni o te Apooraa Rahi i haamauruuru mai ma to oaoa.
Faaoti attira taua farereiraa ra i te
Te diakono faatere no Orofara,
I roto i te aua
liora 12. Sol, 103, 1-5,
tapeàraa i Tipaerui.
tupu i roto i te aua tapeàraa i Tipaerui i te pô 24 no Titema
iti Noëla ei faaoaoaraa i te aau no te mau tamarii
rave rahi tei taaè i to ratou mau utuafare fetii ( tamarii, meUa
te hoê oroà
e
tei vai moèmoè noa i roto i te aua ta^iearaa,
Mme Preiss i na raau aito e piti, to te
aua o te mau tane e to te aua o te mau vahiné, niai te faaunauna maitehia i te mau huru unauna e rave rahi, e te mori uira
i te anapanaparaa mai nia mai i te mau amaa o te aito,
Ua riro taua arui ra ei mihiraa e ei otoraa hoi, e ei faatupuraa atoà i te tatarahaparaa i roto i to ratou aau i te haamanaôraa i to ratou mau utuafare, te mau nietua, te mau tamarii hoi,
inaha, aita e amui hoè i roto i te oroà Noela,
Ei omuaraa no taua putuputuraa ra, o te pureraa fetii ia, tei
faaterehia e Parenoa ( pipi orometua ) ia oti te pureraa fetii, ua
himenehia te mau reo himene tei faaineinehia e.Mme Preiss no
tua
)
e o
Ua faaineine maite o
te Noelà.
POROTETANI
VEA
Ua faatiatia
taua oroà
no
Mr
o
i^dnet oromehia i te
7
aamii
rii anaanatae
ra.
Ua haamataliia te paeau
te hoê oroà
anatae
o
te
piti o taua putuputuraa ra na roto i
bapetizoraa. 0 te hoê ia tinito tei opua mai te ana¬
aau
i te faarue i to’na tiaraa tahito
i roto i te tiàraa
e
i te faaô ia’na
keresitiano, i ani ai oia ia bapetizohia.
Ua riro taua taime ra ei taime mamûraa no te aua taatoa, mai
Te mamû l’â te tahi pae ma te maere i te
opua-raa-hohonu rahi a taua tinito ra, te mamû ra te tahi pae
ma te oaoa i te mea e, i roîo i te fare tapeàraa i opua’i oia i taua
te faatura-rahi-hia.
opuaraa ra.
O te raveà moè ia
te
a
te Varna Maitai i roto i te
vahr moè
o
aau.
la oti taua oroà l’a, ua haamataliia te tuaroi, ua l'avehia ia
mai te anaanatae e ma te î to raton aau i te mau tatàraraa no
te tuaroi. Ua faaotiliia te tuaroi na roto i te hoê faaitoitoraa,
Luka
2/10.
la oti te pureraa, ua
opei’ehia te mau taihaa rii aroha tei hae te tomite no te Satauro Uteute o te puà rii noate faraoa monamona, ta te mau tane e ta te mau vahiné
ponohia mai
noa e
hoi
e hope roa aè.
Faaoti atura na roto i te hoê inuraa taofe, tei faaineine atea
hia e ratou no taua arui ra, faraoa monamona ua raii te huru
to te aua o te mau tane e to te mau vahiné hoi,
O te hora 1 ihoi’a, te aroha haereraa te
tahi
e
te talii. taaè atura
matou.
Ei faaotiraa ; Maseli
6, 20, 21, 22.
Taataparea, orometua.
To Teretini mâ tereraa mai.
0 vai o Teretini mâ ? O Mr Schlœsing ïa, faatere i te Taiete
Metua no Paris e to’na hoa. Ua tefç l’aua na nia i te manu reva,
na
nia i te
pahi,
na
te farerei-haere i te
vahi. Ua tauatini
i farcrei.
e
nia i te pereoo-uira e te puaahorofenua, no
amuiraa porotetani i tera vahi e i tera
mau
tauatini te
Ua amui atoa Paraita ia
Ekalesia Tahiti i raua i te
fou
e
raua
mau
mau
tamarii i te faaroo ta
i to raua tere, ei auvaha no te
Ekalesia i Kaledoni, i Mare, Li-
Ouvea,
Ua tiaturi noa tatou, e i te hopea no
tini mâs taeraa mai no Kaledoni mai, e
parau
raua
Teuuare 1952 to Tere¬
inaha,
ua
api, e i te 28 no Titemâ to raua tapaeraa mai.
tupu tauè te
Üa poto roa
-
VEA
8
POnOTETANI
liiaineineraa. Npa’tu ra, ua rahi te mau hoa, te
députe, le lavana oire, Lg auvaha no te Tavana-Rahi, tei farii poupon ia Teretini mà. Ûa tau mai te manureva i te hora 4, e i te taime i tae mai ai te mau ratere i nia
i te uahu, i reira i himenehia’i to tatou himeuc tumu
“ Te feia
te taime no te
oi’omclua, le
mau
: le himene
orerohia e Teriitenua oaoa
te pahi. . . ” « Ei fariiraa peu tahiti mau
te mau tiare noànoà, e te oreroi-aa,
eroo na roto i te reo tahiti mau ei faaiteraa i to te
rahi i teie nei farereiraa.
e
haere
na
navenave,
tapapahia te fare-pure
rahi, oia hoi Siloama, ia haapa'ohia i reira te jjureraa ei haamaitairaa i te Atua, e ei aroharaa ia Teretiui mà na roto i te mau
parau haamahanahana e te aroharaa rima.
I teie nei mau mahana ua haamata to tatou Eaatere i ta’na
mau ohipa. la oti te farereiraa i te tahi mau Paroika no Tahiti
iho, e farerei atoahia te tahi mau Paroika i Moorea e i Raiatea
la oti te faariiraa
i nia i te uahu, ua
faa-
mâ. Teie râ te fifi : e mea poto te taime, no te mea e reva
hou Teretini mâ i te pae hopea no fepuare no
te hoè Apooraa Rahi e tupu i
no
Te vai aiiira te mau parmi no te terc.
Paris i te avaè
Haatnauraa
E
pô iti taù
te
no
Mali.
Orometua
oroà^aamauraaorometua, tei tupu i Takaa i te avaè Titema 1951.
Temauri i Sabati 9 no Ti¬
auvaha
Raiatea,
cliatono no Poutoru. Ua hope paatoà mai to te paroita, ei tapaô
tupu te oroà haamauraa ia Atonia a
te
1951 i Tiva. Ua tae Jacot Peretiteni no te Tufaa IV, Tuturi, or.
A. R.. Tunui e o Manarii. or. Terai a Tino, tavana no Avera,
1. üa
tema
te tapapa atu i
Teanuanua,
fariioaoaraa i ta ratou orometua api.
Tuhaa IV, na Jacot, te aôraa; Ezekiela 33‘7, e mau
aôraa tumu e te aravihi mau e te ravai mailai te reo tahiti, ei faaitoitoraa
te orometua api e i to te paroita hoi, e na Tuturi Orometua
ma
i‘oa o te A.R.A. e te pûpûraa’tu i to te paroita, e na te auvaha
na
Pereita i farii mai. Ua haapaô-atoà-hia te oroà bapetizoraa e te oroa
Ei faaotiraa na roto i te himene-amui e te pure. I taua pô ra i
to raton
no
Na te Peretiteni o te
i
i haamau te
paroita
Euphari.
faatupu-atoàhia’i te aufauraa no te fare-pure. Ua tupu atoà te hiôpoàraa himene i taua
pô ra, te himene reo papaa e te mau himene tarava na na amuiraa atoà e
maha, te rahiraa o te rê, tei te pupu III anaè ïa.
Ua haapaôhia te tuaroi e pô noa aè, ua hoi te Tomite mai te oaoa. Ua iteâmau-hia te manaô tahoè e te
here
o te
paroita i ta ratou orometua api.
Moni faufuru
Tunui, orometua.
y
te Vea.
îÆelle Perrier 50.‘
Papeelê; Mataara Fariuriu 30; Hiapo v. 30: Ariitaaè 30:
v. 20. — Hitiaa : Tauitarii v. 40. — A2Miaki: Mme
Teivinatüa
ThiU'Hwa: Kamino 30. — MaJeatea iTeio
Vetea Tuihaa 30; Kanito 100; Ah Toun
Piehi 60. —
20:
Hi-
40; Vetea Tuihaa 30; Rolland
50: Maui Piirai 100; Tutehau
Mauruuiu.
iMPWWwe Eue P. JÜVpINTlN • Rue dü Çqmmandaîit DèSthemau ^ Av- Bkuta
ro
60; Anui 100.
Amuihia: 820 farane.
Fait partie de Vea Porotetani 1952