EPM_Vea Porotetani_195112.pdf
- Texte
-
Te 51
te Matahiti
O
—
TITEMA 1951
HO O I TE MATAHITI
HOÊ:
Hilii 12.
—
E VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant,
HOELA
“
“
la tae
roa
1951.
a'eiiei râ i te tan mmi va
le Atua i Ta’na Tamaiii
lia
iono mai
lia
te vahiné i
va
fanaii, i fanaii i
la tae roa i te tau
mau ra...
raro a‘e
i te tare ”,
Galatia 4/4.
”
O le Atua ana‘e Ici ilc i te anotaii mau, e i te tau no te fanauraa
no ta'na Tamaiii.
Eaha te huru
no
taua anotau ra? E anotàu rumaruma, e te
ati
pouri, e te aruirui, e te ahoaho.
O Auguso te emepera Roma tuiroo tei parahi i Roma ma te
hanahana, ei emepara i nia i te mau Basileia e rave rahi.
Aila oia i ite, e oia te tumu i haere atu ai loseplia raua o Maria
te
e
i Betelehema. No ta’na faaueraa mana
atoa i to ratou iho mau oire ia papaihia
ua
faarue
atea
e ua
I to
e
ia haere te
mau
taata
to ratou mau i‘oa, inalia,
losepha mâ ia Nazareta. Ua atea te oire: 170 km te
teimaha Maria, momoahia ia losepha.
raua
paeraa,
:
taeraa mai i
aita’toa
e
Betelehema, aita
utuafare fetii
no
raua
i ô i te fai’e ti-
te farii ia Maria tei fatata i te
mauiui fanau.
I te tau mau ra, i te pô, ua fanau te vahiné i ta’na tamaiti matahiapo. Na Maria iho i vehi i te aiû ati-Iuda i te ahu, ma te
faataoto ia’na i ta te puaa vaii’aa maa.
I taua pô ra “ ua Tono mai te Atua i Ta’na Tamaiti
O vai mâ tei ite, e Tamaiti na te Atua teie aiû iti fanauhia ma
te mauiui ?
VÈA
‘2
O Maria
“ E
raiia.
l'aua
POPxOTETANT
losepiia Ici ile. Na le inelahi i faaara
o
faiiau ta
eiia
ia
l’ainaili, e na oc e mairi i Le i‘oa ia lesu...
Tamaiti iia te Teitei. (Luka 1 31; Mataio 1/20).
oe
parauhia oia, e
O Kaisara Augiiso râ, c te maii oire, e te niau Basileia aila
raton i ite i le ohipa laaè roa Ici
tupu i laiia pô Noëla ra.
e
roa
Aita’toa to Belelehema i ile.
O le
i te
rni,
liai
inan nana
e
te Fatn... tei roto oia i ta te pnaa
ra
i te ahn
O te
te aiû
maa, na
vehîhia
Magoi tei ite i To’na fetia
mau
ra
anaana i te pae hitiaa o
i aratai mai i tana feia etene ra i mua i
iti, ia tahopn l'aton ia’na.
na
taime i
piti tei ite, oia hoi Simeona rana o Ana. 1 te
hopoi mai ai na metiia e piti i to rana Tamaiti e te tahi
ruan
e
Insia haeliaa
rahi
oaoa
vairaa
».
le râ. Na tana fetia
O
tei ite. Ua liai raton i ta raton
mamoe
inaha, ite atnra raton i le paran api : « I nananei
fanan ai te Ora no onlon i te oire o Davida, oia hoi te Me-
hoi i
sia
mau
:
i reira to Simeona paranraa ma te
Ua ite hoi ta‘n mata i le Ora na oe...
roa...
Ua ile atoa Heroda i Leie nei paran
te terono
lajata
Ora api
api. O Heroda Ici harn i
Davida, taata taparn i to Bonia, aau teitei, taala
no
te
laparahi. Ua polie ia’na 3 tamaiti e lo’na hoa. Ua inii
ia pohe lesn iti ia’na, c na tono oia i le man fachan i Beteleliema no le laparahi i te mau tamarii. Ua ânê e na
oto te oire. Teie rà, na reva loseplia mâ i Aiphiti.
e
oia i le
ravea
Na te vahiné i
Ua
oia i te
îanau, i fanau i
a‘e i te ture.
man
rni
) e na
nau‘a, no to’na ra-’viivii fanau. la
tamaroa
taahia
raro
Maria .i te tare a Mose.
( Leviliko 12 ). Ua haapa‘o
hepetonia no te tamàraa ia’na i te viivii fanan, (33
hopoi i te tusia ei tarae hara na’na, e piti nnairao fa-
anraro
na
matahiapo,
ua
an
i te tnre
no
te
man
tamarii
hopoihia lesn i roto i te hiero ia faa-
te Fatn.
To tatou hiroa faaroo.
Te faaroo nei
ra, na
au
fananhia mai
ia lesn Mesia.
e
te Paretenia
o
e
tei tôhia. i te Varna Maitai
Maria.
1. Eaha ta tatou
e
ua
mau
e faaroo e e tiaturi na roto i teie nei
parau,
tôhia lesu i te Yarua-Maitai e ua fanauhia e te vahiné ?
Teie ; te tiaturi nei tatou, e e Atua man o lesu,, e e taata
e Tamaiti a te Atua, e e Tamaiti a te taata,
VEA
3
POROTETANI
2. E Tamaiii
Atiia anei Icsii ?
a
ie
Oia, no te mea e
Atua ilio lo’na Mctiia.
Na te Parcteiiia maitihia e te Mana i'aa-
liipu i le Ora, oia hoi
te Varua-Maitai. Mai
roto
mai lesu i le
Atua
(loane 8/42),
e
tei roto ia!na te c ra e
le mana Atua.
3. E lainaili
a
le
taala anei Icsu'i
Oia, ua fanauhia e
vahiné, i raro a‘e i
le Inre, ei aiù parute
paru,
vehihia
alui, faaotehia
e
e
te
to’na
metua vahiné. Ua
ra¬
ohi])a tamuta i Nazareta, ua faahemahia oia, ua ite i te
rohirohi, te veve, te maniai, te roimata, te oaoa.
4. Eaha le inaüai taaè roa, iei noua ia tatou iia roto i to lésa
fanauraa ei Atua e ei tarda ?
Teie: ua riro oia ei arai mau e aita’lu,
Hoè hoi Atua, c
hoê arai i ropu i te Atua e te taata... o te taata ra o lesu Mesia”. ( Timoteo 2/5 ).
5. E nahea to’na riro raa ci arai hoê roa 1
a}. Teie; Te lia nci oia i mua i le Atua mo‘a na roto i te
hohoà taata, no tatou ! Eita e nehenehe ia tatou, le taata viivii,
ia hi‘o i te Atua Mo‘a, e nehenehe râ ia lesu, tamaiti mo‘a a Le
taata, ia hi‘t) i to’na metua. ( I loane 2 1 ).
b). Teie: Telia nei oia i mua ia tatou, na roto i to’na holioà
Atua, ia nehenehe i te Atua Mo‘a ia hi‘o mai ia tatou, te taata
viivii, na roto i te Mesia, Le Tahua-Rahi, te Tamaiti Mo‘a a te
Atua. loane 14/9.
ve
oia i te
Mau faaararaa.
Te Faatere
j?ahi no ta tatou
Sotaiete Metua no Paris.
i to’na tere i Tahiti mà nei. E parau oaoa
mahanahana o le aau. Mai te matahili 1920 mai, aita
tatou i l'arerei IViahou i le Faatere no le Solaiete. 1 laua anolau
ra^Hia tae mai M‘' Allégret. O ^iFSchloesing te Faatere i teie tau.
Te liai nei tatou
teie,
e
le
4
VEA
POROTETANI
Ua oti to’na tere i te mau Ekalesia raaohi
rerei maitai i te mau
Apooraa, te mau
mau
huru,
e
tatara i te
e rave
Paroika,
mau
faro i tei
e
rahi ma te fate hiopo'a i te
fifi, faaaraara i tei taoto, faatitiai-
pi‘o rii.
Ua ta23ae M*'
Schloesing i Kaledoni i te matamua no teie nei
ava'e, e i te ava‘e no Tenuare e tapae mai ai oia i Tahiti
nei. Teie
te hoê nanairaa no te mau
ohipa tei opuahia. Hiojoo'a-haere i te
mau Haapa'oraa Taiete e te Ekalesia
Tahiti, Moorea e Raiatea mâ,
farereiraa i te
mau
orometua
Ve‘a porotetani
la tia i te
mau
P’atu,
mahana
no
na
roto i to raton tairururaa.
no
M. Preiss,
te amui ia M.
e reva
Tenuare 1951:
faatere-veà, i Kaledoni
i teie
Schloesing i to’na
tere farerei-:
raa i te mau
Ekalpsia Kaledoni. No reira, alla te veà no tcmatahiti api e oti vave. A faaoromai, e a
haamana‘o i Le mau tarahu :
“eiaha e amu-tarahu”.
Te mau Kalena
Ua tae mai
e
:
piti huru Kalena Faatupuraa Parau
Kalena rahi, hoê hohoà : 2 tara.
Kalena taioraa mahana, 12 hohoà
:
:
3 tara.
Oro‘a Noela e te Matahiti
Apî:
E oroà rahi roa te Noela, ei
faahaamana‘oraa i to te Atua aroha
rahi ia tatou nei. E oroà maitai atoa te
pô Matahit/, ei haamaitaii'aa i te Atua i to’na faaoromai. No
reira, eiaha roa tatou e
apee i te feia maamaa tei faariro noa i taua mau mahana ra ei
tumu no te mau tamaaraa e te mau
arearearaa, ma te maa taero.
E faaoooraa te reira mau
joeu i te Atua e i ta’na mau horoa ;
eiaha tatou e faariro i te aroha a te Atua ei
mea faufaa-ore...
Eiaha roa!.
Hepetoma Pureraa :
Pureraa i te 6 no Tenuare,
E liaainata te
Hepetoma
hia oia i te mahana maa 12
e
opani-
Tenuai e. Te oiîerehia nei te mau
tumu-pure i teie mau mahana. Te mau parau rarahi
operehia
i te mau Ekalesia Porotetani
atoa, teie ïa : Monire : to te Ekale¬
sia haamoriraa i to’na Fatu ; mahana
piti : to te Ekalesia raveraa i te
ohipa ; mahana toru : ia pure te Ekalesia e tia’i ; inahana maha : te Ekalesia ei ite ; mahana
pae : te Ekalesia ei haamaramarama ; mahana maa ; le Ekalesia tei
aro i mua. E bo¬
rna, eiaha tatou e faaea i te
j ure. E mea puai te mau faaûraa
a te enemi i te mau fenua
atoa. E ite faahouhia to’na mana i
te mau mahana i mua
nei, oia hoi ta’na haapouriraa e ta’na
haavîraa i te taata. Eiaha e luutuu i te
jmre !
no
VEA
Te fereraa
i te fahi vahi
e
POROTETANI
5
o fe faaroo
Porofefani
i te tahi vahi i Oteanla
nei.
Ainaru
(Rimatara) : Tomoraa Fare.
Ua haamaiihia te niu o te
fare paroika Amarii i te 11
no Titema 1950. E
piti mahana ohiparaa no teie fare i te
hepetoma:
e 32
mahana i te raveraahia i oti ai.
Teie râ, i te tahi mau
hepetoma, aita te ohipa i ravehia. Ua oti roa te fare i
te 4 no
Tinrai 1951. Te rahi no te fare :
32 avae te roa, 18 avae te
aano.
E fare-raau
tapoihia e te punu. Te tamuta : o Ivi Lenoir
; e te
Paroika iho te rima
ohipa.
Ua tomohia te fare i te 6 no
Tinrai 1951. E mahana
raumai,
aita e ùa. Hou te
tomoiaa, ua paraparau te Auvalia
Paroika,
e ua himene te
Paroika i te himene taviiâraa
opani. Na te tavana
piti i taviri i te opani. Te i‘oa no te fare
api : o
ïa. Na Titea te a‘oraa.
Te irava a‘o : losua IV19 e I Gilagala
Samuela
VII/IG.
la oti,
ua
haapa‘ohia
te pae tino, e i te pô, ua
faatupuhia te
aufauraa iti ei tautururaa i te
ohijia. Te iravatuaroi tei haapa'ohia e tae
noa’tu i te aahiata : Salamo
tuaroi
e
te hoè
Faaitehia
Makatea: Haamauraa i
na
Diakono
e
118/24.
e
Titea
or.
5.
No te rahi o te auhune 682
Porotetani i Makatea nei, e no
te iti o te feia
ooti, to te hoê pae Diakono hoi
haereraa’tu i to
raton mau-fenua no te
hoperaa ta ratou “contrat”....
Eaatupu atura to te Paroika nei i te hoê maitiraa Diakono
; e
pae tino tei maitihia, oia hoi : o Terai,
Mariki, Tuatini, Mea e
o Paul Heimau.
Ei
haapapûraa i
to ratou maramarama
toroa ra, ua tae tino mai te
no
te amoraa i taua
Peretiteni Paraita, M. Adnet,
ringo, orometua no Papeete, e hiopo'a ia ratou. I taua e Kotere
ua
faatupuhia te hoê pureraa i te pô, e ua a‘ohia te Pai'au ara,
te
Atua
na roto i te reo tahiti e
te reo rarotoa. Ua amui
atoa te
tahi ihitai porotetani no te
pahi tapone i taua pureraa hanahana
ra. Hoi atura na
Tomite Hiopoa i
Papeete. E i te Sahati 14 no
Atopa, ua faatoroahia te mau Diakono api i mûri a‘e i te
pure¬
raa
avatea.
Te irava faaitoitoraa
haapaohia e te orometua, teie ïa : Matajo VIII/9. Na Terai i farii i teie
faatoroaraa ma te aau oto, e
ia oti te mau tuhaa atoa i te
api
haapa'ohia,
lia tahoê
na
diakono
e te mau manihini i roto i te fare
paroika no te fariiraa i
te pae tino, o tei
faaineine-maitai-hia e te mau lauturu diakono
e to te Ptroika hoi.
PÜROTETANI
VEA
6
rahi ïa, e le ruperupe te pureraa, Lia î roa
tiatia noa te taata.
la tau mai te mata aroha o te Ealii i nia i teie mau tavini
api, e ia rave faahope raa ratou i te mau ohipa o to raton toroa, ia au i te hinaaro o te Atua.
Papaihia : Te Auvalia Paroika : Mato.
E mahaiia oaoa
tare,
te
e
ua
(Tahiii) Haamauraa orometaa :
Mahaena
ei
Atopa, ua haamauhia Samuela Raapoto
oromeMahaena. Ua maoro roa to taua Paroika iti ra tiairaa
ta’na tiai. Ua amui oaoa to 'Jlarei i to Mahaena no taua oroa ra.
Na AI. Preiss or. le a‘oraa ( loane 21): “ Faaamu i ta‘u mau
arenio, tiai e iaaamu i ta‘u mau mamoe”. Ua
le nana
hoo rahi, tei hoohia na roto i le toto no te Mesia, i roto
te
a Samuela.
Ei toroa teiaha roa e te rave atà.
I te 7
tua
no
luuhia
Eila e oti i le laata tei ore i hinaaro i te Ihilu ma
Ei toroa taufaa rahi atoa, ua roto i le. l'aaamuraa i le
te mau
e
i
no
mamoe
i te
i
te aau atoa.
mau ai’enio
Eaha taua maara? Teie
parau no te aroha e no te ora.
te faaora i tei faaroo la’na, e
maa mau.
Te parau no te tatarahajia, te
tonohia lesii i teie nei ao no
rima
ïa:
Ua
tei
tatarahapa... Aita’tu ai e maa e ora’i te mau ai-enio e te mau
mamoe, maori râ, teie maa Evanelia mau.
Na Samuela iho i faatere i te oroa hapetizoraa, e ua hapetizo
oia i ta’na iho tamaiti iti. la oti te pureraa avatea, ua amui
hoê te Ekalesia i pihaiiho i te amuraa maa a te Fatu.
Na Mahaena i ferii i te mau manihini ma te oaoa l’ahi. Ua tae
mai to Tiarei, te mau orometua ra o Preiss, Adnet, Simona, Toofa, Taua, Teura d" no Papara, e Teriieroo no Papenoo. I le
pô, ua haapa‘ohia te tuaroi c te aulauraa ei taulururaa te
no te fare-pure.
i
Mahnrepa (Moorca) Tairururaa Diakono :
Ua tupu teie tairururaa Diakono i Maharepa, i
te 29 no Atopa. Ua amui tahi te mau orometua,
oliipa
le 26, 27, 28
te mau Dia¬
kono, e te mau tauturu-Diakono no na Paroika e maha no
Moorea. Ua faaterehia taua tairui’uraa ra e Paraita, mai te amui
atoa’tu ia M. Adnet e ia Tehavaru, orometua no Papeari.
Eita
moè i te aau i te faatiatia i teie ohipa api tei tupu i
taua na mahana e maha ra no taua tairururaa nei o tei faatupu i te ora api, e te oaoa e te mahanahana. Ua huru rau
te mau haapiiraa e te mau feruriraa i te mau parau holionu
lio te faaroo, e. ua tuuhia te mau mana‘o ma te aau-tae mau.
Aita’toa to te tairururaa e liu i te himene ; e i te Sabati, ua faahanahana te amuiraa rahi no le mau tavini a le Atua i te mau
pureraa na roto i ta’na ma\i himene. Ua opanihia'te tairururaa
e
e
na
roto i te oroà
moà
a
te Fatu.
VEA
12..——
Eita’toa
POROTETANI
7
nioè i te
haamauriuiru ia Tahiarü or., e tae noa’tu
no
Maluii’epa, no la raton man fariiraa
nehenehe, aita e laaanraa, i teie tairnrnraa ei manihini na ra¬
ton i te pae no te maa.
i
e
amuiraa
na
e
maha
Manriuiru atoa i na oromctua, e te man
Diakono,
laiituru-Diakono no Moorea, i te matamehai no teie
henehe tei faatupnhia i te Tuhaa III na. Na te Atiia
mai. E ao to te fenna o lehova to’na Atua.
Tehavarn,
te
c
mau
ohipa
e
ne¬
faahotu
or.
Tevaitoa ( Raiatea)
Tombola no te hamaniraa fare-pure :
Ua oti te tombola
(taviriraa) i te 1 no Noema. Ua nehenehe
roa te mau taiihaa :
te man vaa, te man Iioe, te mau
tifaifai,
etc.... Ua tauturu atoa mai te Taiete
popo “Tevaitoa” e te
Taiete popo “Sam Min”, no
Utnroa, i te ohipa
raton horoaraa i to raton tnfaa moni.
hooraa i te man tanhaa Iioroa hia.
E teie te haamanrnnrnraa
Te haamanrnnrn nei te
te Taiete jjopo “Sam Min”,
Ua
na roto
i to
liaapa‘o-atoa-hia
te
:
Apooraa Diakono
Tevaitoa i
no
Utnroa, e te Taiete popo Tevailoa, e te man fatn fenna, tei pûpn mai i te taatoaraa o te moni
tei roaa ia l'aton, no te hamaniraa i te lare
paroika no Tevai¬
toa.
Te vahi
oliipa
oaoa
rahi
:
aita hoê innraa-ava i mnri a‘e i taua
mai tei matarohia e te tahi man Taiete po])o.
Taviriraa.- Te haamanrnnrn-atoa-hia nei te feia tei tanInrn i taua ohipa ra, no te hoo mai e no te
hoo atn, i te man
titeti. Teie te hnru no tana taviriraa ra: moteur:
741; pereoo
taataahi: 439; te mau vaa: 823, 294,
858, 964; te man tifaifai:
59, 626, 831, 804 ; na turnà : 958, 332 ; te man hoe : 305,
493,
134, 123, 273.
ra,
Huahine
Philippe Ebb,
:
or.
Hiopoaraa Hapiiraa Faaroo.
E parau oaoa teie ta maton i faaroo, oia hoi o te hoê tere
hi‘opo‘araa i te mau tamai’ii haere i te Haapiiraa Faaroo. Na
M. Jacot, Peretiteni no te Tuhaa IV, i faatere i taua
ohipa ra.
Ua haamata te tere i Maeva i te Sabati 21 no
Atopa, haerç atnra
i Haapu, Maroe, Tefarerii, Parea, Paie,
Fare, i te 30
Teie te
Atopa.
hnrn hiopoaraa
Fitii,
e
na
no
opanihia i
:
1.
e
Taioraa i roto i te Bibilia. Ua
faaitehia te buka, e te pene,
na te tainarii ihô i imi i te mau
iraua, a taio atu ai.
2. Taioraa ainui no te mau pupu tamarii
pupu) i te mau pahonoraa no roto mai i
parau rarahi Faiifaa Tahito
(e 6
te
mau
e
7 tamarii hoè
buka.
“
Te
mau
VËA
8
3. Te hoè
maii
taiararna
POROTETANl
no
le
maii
parmi
i haapiihia
e
te oro-
inciua.
Ua taio atoa te
mau
mau
iainariirii i te hoè
maii
pare
ta raton i ta-
maitai.
Ua haamata atoà teie huru tere i Raiatéa i teie
man
mahana.
Te hoê arii paîefî
Te faatere nei ta tatou Sotaite Metua no Paris i te mau ohipa
faatupuraa Parau i te fenua ra o Zambèze e vai i te pae apatoa
no
Aferita mâ.
I reira to te arii no te tufaa
nelia i te anotau hopea iiei.
ra o
Livingstone fariiraa i te Eva-
Inaha, na roto i to’na faaroo, ua faaore roa oia i te tahi peu
haapa‘o-noa-hia, mai tahito mai â, ei faahanahana i te arii.
Taua peu ra teie ïa : mai te mea te reva ra te arii i te tahi
tere haaati, ia hoi mai râ oia i te ahiahi monire, i mûri a‘e i te
ava‘e apî, ia farii hanahanahia oia i te mah. piti i roto i te ApooRahi
raa
no
te
mau
Tavana.
Aita rà te arii i hinaaro faaliou ia na reirahia, e teie ta’na i
faaoti ; e hoi oia i ta’na oire pû i te mahana maa, ia nehenehe
ia haere i te pureraa i te Sabati no te haamaitairaa’tu i te Atua
o tei tiai ia’na. Aita oia i hinaaro ia haamaitaihia oia e te hui-
raatira, oia i haamori ai i to’na Atua.
patoiraa no te tahi paeau rahi Tavana etene, ua haapa‘ohia te hinaaro no te arii, e ua tuuhia te faahanahanaraa i
te Atua i mua i te mau ohipa atoa.
Noa’tu te
Tafararaa pofo.
Teie te irava
:
leremia 9/23-24 :
paari ra e oaoa î to’na paari, eiahatei puai
i to’na puai, eiaha tei oaoa-rahi-hia ra, e oaoa i ta’na taoà : o tei oaoa
râ, teie ta’na e oaoa : oia i ite ua itehua ia‘u nei, e o vau o lehova tei rave
i 'te parau hamani maitai ra, e te parau au, e te haavare-ore i te fenua nei ».
■
«
Te naô maira lehova, Eiaha tei
ra, e oaoa
■
Teie te haapapûraa.
Eiaha te taata paari ia arue è e
faahanahana ia’na iho i to’na paari, e te
{Hiai i to’na iho puai, e 'te taata ona i ta’na iho taoà.
là oaoa râ tatou e ia mauruuru tatou i te paari mau, oia hoi to tatou ite
i te Atua, o tei tià ia’na ia faatupu i te aroha e te parautià i te ao nei.
Teie te haapüraa: Te tumu i faafanau mai ai te Atua ia tatou i teie nei ao,
teie ïa: ia arue, e ia faahanahana, e ia faateitei tatou la’na, no te mea Oia
te tumu hoê-^roa -no te paari, e no te puai, e no te mau faufaa atoa.
Opani: Maseli 11/2 « Ua tupu anaà te teoteo ra, tei mûri iho te haama, tei
te feia bahhaa râ te paari ».
taata
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
--
Papeete^ Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951