EPM_Vea Porotetani_195112.pdf
- extracted text
-
Te 51 O te Matahiti
TITEMA 1951
—
HO O I TE MATAHITI
HOÊ:
—
Hilii 12.
E VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant,
HOELA
“
“
la tae
roa
1951.
a'eiiei râ i te tan mmi va
le Atua i Ta’na Tamaiii
lia
iono mai
lia
te vahiné i fanaii, i
va
la tae roa i te tau
fanaii i raro a‘e i te tare ”,
Galatia 4/4.
mau ra... ”
O le Atua ana‘e Ici ilc i te anotaii mau, e i te tau no te fanauraa
no ta'na Tamaiii.
Eaha te huru no taua anotau ra? E anotàu rumaruma, e te ati
te aruirui, e te ahoaho.
Auguso te emepera Roma tuiroo tei parahi i Roma ma te
hanahana, ei emepara i nia i te mau Basileia e rave rahi.
Aila oia i ite, e oia te tumu i haere atu ai loseplia raua o Maria
te pouri, e
e
O
i Betelehema. No ta’na faaueraa mana : e ia haere te mau taata
atoa i to ratou iho mau oire ia papaihia to ratou mau i‘oa, inalia,
ua
faarue
atea
e ua
I to
losepha mâ ia Nazareta. Ua atea te oire: 170 km te
teimaha Maria, momoahia ia losepha.
raua
taeraa mai i
Betelehema, aita raua i ô i te fai’e ti-
paeraa, aita’toa e utuafare fetii no te farii ia Maria tei fatata i te
mauiui fanau.
I te tau mau ra, i te pô, ua fanau te vahiné i ta’na tamaiti matahiapo. Na Maria iho i vehi i te aiû ati-Iuda i te ahu, ma te
faataoto ia’na i ta te puaa vaii’aa maa.
I taua pô ra “ ua Tono mai te Atua i Ta’na Tamaiti
O vai mâ tei ite, e Tamaiti na te Atua teie aiû iti fanauhia ma
te mauiui ?
VÈA
‘2
O Maria
“ E
raiia.
l'aua
POPxOTETANT
losepiia Ici ile. Na le inelahi i faaara eiia ia
o
faiiau ta oe l’ainaili, e na oc e mairi i Le i‘oa ia lesu...
parauhia oia, e Tamaiti iia te Teitei. (Luka 1 31; Mataio 1/20).
O Kaisara Augiiso râ, c te maii oire, e te niau Basileia aila roa
raton i ite i le ohipa laaè roa Ici
tupu i laiia pô Noëla ra.
e
Aita’toa to Belelehema i ile.
O le mau liai mamoe tei ite. Ua liai raton i ta raton
inan nana
i te
rni, e inaha, ite atnra raton i le paran api : « I nananei
hoi i fanan ai te Ora no onlon i te oire o Davida, oia hoi te Mesia
ra
te Fatn... tei roto oia i ta te pnaa
vairaa maa, na vehîhia
i te ahn ».
O te mau
Magoi tei ite i To’na fetia anaana i te pae hitiaa o
le râ. Na tana fetia
te aiû
O
ra
i aratai mai i tana feia etene ra i
mua
i
iti, ia tahopn l'aton ia’na.
na
ruan
e
piti tei ite, oia hoi Simeona rana o Ana. 1 te
taime i hopoi mai ai na metiia e piti i to rana Tamaiti e te tahi
Insia haeliaa roa... i reira to Simeona paranraa ma te Ora
api
oaoa
rahi : Ua ite hoi ta‘n mata i le Ora na oe...
Ua ile atoa Heroda i Leie nei paran
te terono
no
api. O Heroda Ici harn i
Davida, taata taparn i to Bonia, aau teitei, taala
lajata e te laparahi. Ua polie ia’na 3 tamaiti e lo’na hoa. Ua inii
pohe lesn iti ia’na, c na tono oia i le man fac-
oia i le ravea ia
han i Beteleliema no le
laparahi i te mau tamarii. Ua ânê e na
mâ i Aiphiti.
oto te oire. Teie rà, na reva loseplia
Na te vahiné i îanau, i fanau i raro a‘e i te ture.
Ua anraro Maria .i te tare a Mose. ( Leviliko 12 ). Ua haapa‘o
oia i te man
hepetonia no te tamàraa ia’na i te viivii fanan, (33
te tusia ei tarae hara na’na, e piti nnairao fa-
rni ) e na hopoi i
nau‘a, no to’na ra-’viivii fanau. la an i te tnre no te
tamaroa
man tamarii
matahiapo, ua hopoihia lesn i roto i te hiero ia faa-
taahia na te Fatn.
To tatou hiroa faaroo.
Te faaroo nei
au
ia lesn Mesia.
ra, na fananhia mai e te
o
tei tôhia. i te Varna Maitai
Paretenia e Maria.
1. Eaha ta tatou
e
ua
mau
e faaroo e e tiaturi na roto i teie nei
parau,
tôhia lesu i te Yarua-Maitai e ua fanauhia e te vahiné ?
Teie ; te tiaturi nei tatou, e e Atua man o lesu,, e e taata
e Tamaiti a te Atua, e e Tamaiti a te taata,
VEA
3
POROTETANI
2. E Tamaiii a ie
Atiia anei Icsii ?
Oia, no te mea e
Atua ilio lo’na Mctiia.
Na te Parcteiiia maitihia e te Mana i'aa-
liipu i le Ora, oia hoi
te Varua-Maitai. Mai
roto
mai lesu i le
Atua (loane
8/42), e
tei roto ia!na te c ra e
le mana Atua.
3. E lainaili
a
le
taala anei Icsu'i
Oia, ua fanauhia e
te vahiné, i raro a‘e i
le Inre,
paru,
ei aiù paru-
vehihia
e
te
alui, faaotehia e to’na
metua vahiné. Ua ra¬
ohi])a tamuta i Nazareta, ua faahemahia oia, ua ite i te
rohirohi, te veve, te maniai, te roimata, te oaoa.
4. Eaha le inaüai taaè roa, iei noua ia tatou iia roto i to lésa
fanauraa ei Atua e ei tarda ?
Teie: ua riro oia ei arai mau e aita’lu,
Hoè hoi Atua, c
hoê arai i ropu i te Atua e te taata... o te taata ra o lesu Mesia”. ( Timoteo 2/5 ).
5. E nahea to’na riro raa ci arai hoê roa 1
a}. Teie; Te lia nci oia i mua i le Atua mo‘a na roto i te
hohoà taata, no tatou ! Eita e nehenehe ia tatou, le taata viivii,
ia hi‘o i te Atua Mo‘a, e nehenehe râ ia lesu, tamaiti mo‘a a Le
taata, ia hi‘t) i to’na metua. ( I loane 2 1 ).
b). Teie: Telia nei oia i mua ia tatou, na roto i to’na holioà
Atua, ia nehenehe i te Atua Mo‘a ia hi‘o mai ia tatou, te taata
viivii, na roto i te Mesia, Le Tahua-Rahi, te Tamaiti Mo‘a a te
Atua. loane 14/9.
ve
oia i te
Mau faaararaa.
Te Faatere j?ahi no ta
tatou Sotaiete Metua no Paris.
i to’na tere i Tahiti mà nei. E parau oaoa
mahanahana o le aau. Mai te matahili 1920 mai, aita
tatou i l'arerei IViahou i le Faatere no le Solaiete. 1 laua anolau
ra^Hia tae mai M‘' Allégret. O ^iFSchloesing te Faatere i teie tau.
Te liai nei tatou
teie,
e
le
4
VEA
POROTETANI
Ua oti to’na tere i te mau Ekalesia raaohi
rerei maitai i te mau
Apooraa, te mau
mau
e rave rahi ma te fa-
Paroika, e te hiopo'a i te
huru, e tatara i te mau fifi, faaaraara i tei taoto, faatitiai-
faro i tei pi‘o rii.
Ua ta23ae M*'
Schloesing i Kaledoni i te matamua no teie nei
ava'e, e i te ava‘e no Tenuare e tapae mai ai oia i Tahiti
nei. Teie
te hoê nanairaa no te mau
ohipa tei opuahia. Hiojoo'a-haere i te
mau Haapa'oraa Taiete e te Ekalesia
Tahiti, Moorea e Raiatea mâ,
farereiraa i te mau orometua na roto i to raton
tairururaa.
Ve‘a porotetani no Tenuare 1951:
la tia i te P’atu, e reva M.
Preiss, faatere-veà, i Kaledoni i teie
mahana no te amui ia M.
Schloesing i to’na tere farerei-:
raa i te mau
Ekalpsia Kaledoni. No reira, alla te veà no tcmatahiti api e oti vave. A faaoromai, e a
haamana‘o i Le mau tarahu :
mau
“eiaha
e
amu-tarahu”.
Te mau Kalena :
Ua tae mai
e
piti huru Kalena Faatupuraa Parau :
Kalena rahi, hoê hohoà : 2 tara.
Kalena taioraa mahana, 12 hohoà : 3 tara.
Oro‘a Noela e te Matahiti
Apî:
E oroà rahi roa te Noela, ei
faahaamana‘oraa i to te Atua aroha
rahi ia tatou nei. E oroà maitai atoa te
pô Matahit/, ei haamaitaii'aa i te Atua i to’na faaoromai. No
reira, eiaha roa tatou e
apee i te feia maamaa tei faariro noa i taua mau mahana ra ei
tumu no te mau tamaaraa e te mau
arearearaa, ma te maa taero.
E faaoooraa te reira mau
joeu i te Atua e i ta’na mau horoa ;
eiaha tatou e faariro i te aroha a te Atua ei
mea faufaa-ore...
Eiaha roa!.
Hepetoma Pureraa :
E liaainata te
Hepetoma Pureraa i te 6 no Tenuare, e opanihia oia i te mahana maa 12 no Tenuai e. Te
oiîerehia nei te mau
tumu-pure i teie mau mahana. Te mau parau rarahi
operehia
i te mau Ekalesia
Porotetani atoa, teie ïa : Monire : to te Ekale¬
sia haamoriraa i to’na Fatu ; mahana
piti : to te Ekalesia raveraa i te
ohipa ; mahana toru : ia pure te Ekalesia e tia’i ; inahana maha : te Ekalesia ei ite ; mahana
pae : te Ekalesia ei haamaramarama ; mahana maa ; le Ekalesia tei
aro i mua. E bo¬
rna, eiaha tatou e faaea i te
j ure. E mea puai te mau faaûraa
a te enemi i te mau fenua
atoa. E ite faahouhia to’na mana i
te mau mahana i mua
nei, oia hoi ta’na haapouriraa e ta’na
haavîraa i te taata. Eiaha e luutuu i te
jmre !
VEA
POROTETANI
5
Te fereraa o fe faaroo
Porofefani
e i te tahi vahi i
Oteanla nei.
i te fahi vahi
Ainaru
(Rimatara) : Tomoraa Fare.
Ua haamaiihia te niu o te
fare paroika Amarii i te 11
no Titema 1950. E
piti mahana ohiparaa no teie fare i te
hepetoma:
e 32
mahana i te raveraahia i oti ai.
Teie râ, i te tahi mau
hepetoma, aita te ohipa i ravehia. Ua oti roa te fare i
te 4 no
Tinrai 1951. Te rahi no te fare :
32 avae te roa, 18 avae te
aano.
E fare-raau
tapoihia e te punu. Te tamuta : o Ivi Lenoir
; e te
Paroika iho te rima
ohipa.
Ua tomohia te fare i te 6 no
Tinrai 1951. E mahana
raumai,
aita e ùa. Hou te
tomoiaa, ua paraparau te Auvalia
Paroika,
e ua himene te
Paroika i te himene taviiâraa
opani. Na te tavana
piti i taviri i te opani. Te i‘oa no te fare
api : o
ïa. Na Titea te a‘oraa.
Te irava a‘o : losua IV19 e I Gilagala
Samuela
VII/IG.
la oti,
tuaroi
e
ua
haapa‘ohia te pae tino, e i te pô, ua
faatupuhia te
aufauraa iti ei tautururaa i te
ohijia. Te iravahaapa'ohia e tae noa’tu i te aahiata : Salamo
te hoè
tuaroi tei
Faaitehia e Titea or.
118/24.
Makatea: Haamauraa i na Diakono
e 5.
o te auhune 682
Porotetani i Makatea nei,
te iti o te feia
ooti, to te hoê pae Diakono hoi
No te rahi
e
no te
hoperaa ta ratou “contrat”....
Eaatupu atura to te Paroika nei i te hoê maitiraa Diakono
pae tino tei maitihia, oia hoi :
Paul Heimau.
o
Ei
no
haereraa’tu i to
raton mau-fenua
o
;
e
Terai, Mariki, Tuatini, Mea e
haapapûraa i to ratou maramarama no te amoraa i taua
toroa ra, ua tae tino mai te
Peretiteni Paraita, M.
e Koringo, orometua no Papeete, e hiopo'a ia ratou. I Adnet,
taua tere ra,
ua
faatupuhia te hoê pureraa i te pô, e ua a‘ohia te Pai'au
a te
Atua na roto i te reo tahiti e te reo
rarotoa. Ua amui atoa te
tahi ihitai porotetani no te
pahi tapone i taua pureraa hanahana
ra. Hoi atura na
Tomite Hiopoa i
Papeete. E i te Sahati 14 no
Atopa, ua faatoroahia te mau Diakono api i mûri a‘e i te
pure¬
raa
avatea.
Te irava faaitoitoraa
haapaohia e te orometua, teie ïa : Matajo VIII/9. Na Terai i farii i teie
faatoroaraa ma te aau oto, e
ia oti te mau tuhaa atoa i te
haapa'ohia, lia tahoê na diakono
api e te mau manihini i roto i te fare paroika no te
fariiraa i
te pae tino, o tei
faaineine-maitai-hia e te mau lauturu diakono
e to te
Ptroika hoi.
VEA
6
PÜROTETANI
rahi ïa, e le ruperupe te pureraa, Lia î roa
tiatia noa te taata.
la tau mai te mata aroha o te Ealii i nia i teie mau tavini
api, e ia rave faahope raa ratou i te mau ohipa o to raton toroa, ia au i te hinaaro o te Atua.
Papaihia : Te Auvalia Paroika : Mato.
E mahaiia oaoa
te
tare,
e
ua
Mahaena (Tahiii)
Haamauraa orometaa :
ei
Atopa, ua haamauhia Samuela Raapoto
oromeMahaena. Ua maoro roa to taua Paroika iti ra tiairaa
ta’na tiai. Ua amui oaoa to 'Jlarei i to Mahaena no taua oroa ra.
Na AI. Preiss or. le a‘oraa ( loane 21): “ Faaamu i ta‘u mau
arenio, tiai e iaaamu i ta‘u mau mamoe”. Ua
le nana
hoo rahi, tei hoohia na roto i le toto no te Mesia, i roto
te
a Samuela.
Ei toroa teiaha roa e te rave atà.
I te 7
tua
no
i
no
luuhia
i
rima
Eila e oti i le laata tei ore i hinaaro i te Ihilu ma te aau atoa.
Ei toroa taufaa rahi atoa, ua roto i le. l'aaamuraa i le mau ai’enio
e
te mau
mamoe
i te
maa mau.
Eaha taua maara? Teie ïa:
te aroha e no te ora. Ua
i tei faaroo la’na, e tei
tatarahapa... Aita’tu ai e maa e ora’i te mau ai-enio e te mau
Te parau no te tatarahajia, te parau no
tonohia lesii i teie nei ao no te faaora
maori râ, teie maa Evanelia mau.
i faatere i te oroa hapetizoraa, e ua hapetizo
oia i ta’na iho tamaiti iti. la oti te pureraa avatea, ua amui
hoê te Ekalesia i pihaiiho i te amuraa maa a te Fatu.
Na Mahaena i ferii i te mau manihini ma te oaoa l’ahi. Ua tae
mamoe,
Na Samuela iho
mai to Tiarei, te mau orometua ra o Preiss,
Adnet, Simona, Too-
Papara, e Teriieroo no Papenoo. I le
pô, ua haapa‘ohia te tuaroi c te aulauraa ei taulururaa i te oliipa
fa, Taua, Teura d" no
no
te
fare-pure.
Mahnrepa (Moorca) Tairururaa Diakono :
Ua tupu teie tairururaa Diakono i Maharepa, i le
e te 29 no Atopa. Ua amui tahi te mau orometua, te mau Dia¬
26, 27, 28
kono, e te mau tauturu-Diakono no na Paroika e maha no
Paraita, mai te amui
Moorea. Ua faaterehia taua tairui’uraa ra e
atoa’tu ia M. Adnet e ia Tehavaru, orometua
no Papeari.
moè i te aau i te faatiatia i teie ohipa api tei tupu i
mahana e maha ra no taua tairururaa nei o tei faatupu i te ora api, e te oaoa e te
te mau haapiiraa e te mau feruriraa i te mau parau
Eita
e
taua na
mahanahana. Ua huru rau
holionu
lio te faaroo, e. ua tuuhia te mau mana‘o ma te aau-tae mau.
Aita’toa to te tairururaa e liu i te himene ; e i te Sabati, ua faahanahana te amuiraa
rahi no le mau tavini a le Atua i te mau
pureraa na roto i ta’na ma\i himene.
na roto i te oroà moà a te Fatu.
Ua opanihia'te tairururaa
VEA
12..——
Eita’toa
i
na
e
nioè i te
amuiraa
e
maha
POROTETANI
7
haamauriuiru ia Tahiarü or.,
no
Maluii’epa,
la raton
no
e
tae noa’tu
man
fariiraa
nehenehe, aita e laaanraa, i teie tairnrnraa ei manihini na ra¬
ton
i te pae no te maa.
Manriuiru atoa i na oromctua, e te man
Diakono, c te mau
laiituru-Diakono no Moorea, i te matamehai no teie
ohipa ne¬
henehe tei faatupnhia i te Tuhaa III na. Na te Atiia
mai. E
e
ao
to te fenna
o
faahotu
lehova to’na Atua.
Tehavarn, or.
Tevaitoa ( Raiatea)
Tombola no te hamaniraa fare-pure :
Ua oti te tombola
(taviriraa) i te 1 no Noema. Ua nehenehe
roa te mau taiihaa :
te man vaa, te man Iioe, te mau
tifaifai,
etc.... Ua tauturu atoa mai te Taiete
popo “Tevaitoa” e te
Taiete popo “Sam Min”, no
Utnroa, i te ohipa na roto i to
raton horoaraa i to raton tnfaa moni.
hooraa i te man tanhaa Iioroa hia.
Ua
liaapa‘o-atoa-hia te
E teie te haamanrnnrnraa :
Te haamanrnnrn nei te
Apooraa Diakono no Tevaitoa i
te Taiete jjopo “Sam Min”,
Utnroa, e te Taiete popo Tevailoa, e te man fatn fenna, tei pûpn mai i te taatoaraa o te moni
tei roaa ia l'aton, no te hamaniraa i te lare
paroika no Tevai¬
toa. Te vahi oaoa rahi : aita hoê innraa-ava i
mnri a‘e i taua
oliipa ra, mai tei matarohia e te tahi man Taiete po])o.
Taviriraa.- Te haamanrnnrn-atoa-hia nei te feia tei tanInrn i taua ohipa ra, no te hoo mai e no te
hoo atn, i te man
titeti. Teie te hnru no tana taviriraa ra: moteur:
741; pereoo
taataahi: 439; te
mau vaa:
59, 626, 831, 804 ;
134, 123, 273.
na
823, 294, 858, 964; te man tifaifai:
man hoe : 305, 493,
turnà : 958, 332 ; te
Philippe Ebb, or.
Huahine : Hiopoaraa Hapiiraa Faaroo.
E parau oaoa teie ta maton i faaroo, oia hoi o te hoê tere
hi‘opo‘araa i te mau tamai’ii haere i te Haapiiraa Faaroo. Na
M. Jacot, Peretiteni no te Tuhaa IV, i faatere i taua
ohipa ra.
Ua haamata te tere i Maeva i te Sabati 21 no
Atopa, haerç atnra
i Haapu, Maroe, Tefarerii, Parea, Paie,
Fare, i te 30 no Atopa.
Teie te hnrn
1.
e na
Fitii, e
na
opanihia i
hiopoaraa :
Taioraa i roto i te Bibilia. Ua
faaitehia te buka, e te pene,
te tainarii ihô i imi i te mau iraua, a taio atu ai.
2. Taioraa ainui no te mau pupu
tamarii (e 6 e 7 tamarii hoè
pupu) i te mau pahonoraa no roto mai i te mau buka. “ Te mau
parau rarahi Faiifaa Tahito
VËA
8
POROTETANl
3. Te hoè maii taiararna no le maii parmi
i haapiihia e te oro-
inciua.
Ua taio atoa te mau iainariirii i te hoè maii pare ta raton i tamau
maitai.
Ua haamata atoà teie huru tere i Raiatéa i teie man mahana.
Te hoê arii paîefî
Te faatere nei ta tatou Sotaite Metua no Paris i te mau ohipa
faatupuraa Parau i te fenua ra o Zambèze e vai i te pae apatoa
no
Aferita mâ.
I reira to te arii no te tufaa ra o Livingstone fariiraa
nelia i te anotau hopea iiei.
i te Eva-
Inaha, na roto i to’na faaroo, ua faaore roa oia i te tahi peu
haapa‘o-noa-hia, mai tahito mai â, ei faahanahana i te arii.
Taua peu ra teie ïa : mai te mea te reva ra te arii i te tahi
tere haaati, ia hoi mai râ oia i te ahiahi monire, i mûri a‘e i te
ava‘e apî, ia farii hanahanahia oia i te mah. piti i roto i te Apooraa
Rahi no te mau Tavana.
Aita rà te arii i hinaaro faaliou ia na reirahia, e teie ta’na i
faaoti ; e hoi oia i ta’na oire pû i te mahana maa, ia nehenehe
ia haere i te pureraa i te Sabati no te haamaitairaa’tu i te Atua
o tei tiai ia’na. Aita oia i hinaaro ia haamaitaihia oia e te hui-
raatira, oia i haamori ai i to’na Atua.
Noa’tu te patoiraa no te tahi paeau rahi Tavana etene, ua haa-
pa‘ohia te hinaaro no te arii, e ua tuuhia te faahanahanaraa i
te Atua i mua i te mau ohipa atoa.
Tafararaa pofo.
Teie te irava : leremia 9/23-24 :
■
«
Te naô maira lehova, Eiaha tei paari ra e oaoa î to’na paari, eiahatei puai
oaoa-rahi-hia ra, e oaoa i ta’na taoà : o tei oaoa
râ, teie ta’na e oaoa : oia i ite ua itehua ia‘u nei, e o vau o lehova tei rave
i 'te parau hamani maitai ra, e te parau au, e te haavare-ore i te fenua nei ».
Teie te haapapûraa.
Eiaha te taata paari ia arue è e faahanahana ia’na iho i to’na paari, e te
taata {Hiai i to’na iho puai, e 'te taata ona i ta’na iho taoà.
là oaoa râ tatou e ia mauruuru tatou i te paari mau, oia hoi to tatou ite
i te Atua, o tei tià ia’na ia faatupu i te aroha e te parautià i te ao nei.
ra, e oaoa i to’na puai, eiaha tei
■
Teie te haapüraa: Te tumu i faafanau mai ai te Atua ia tatou i teie nei ao,
teie ïa: ia arue, e ia faahanahana, e ia faateitei tatou la’na, no te mea Oia
te tumu hoê-^roa -no te paari, e no te puai, e no te mau faufaa atoa.
Opani: Maseli 11/2 « Ua tupu anaà te teoteo ra, tei mûri iho te haama, tei
te feia
bahhaa râ te paari ».
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN -- Papeete^ Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951