EPM_Vea Porotetani_195111.pdf
- Texte
-
te 51
O
te Matahili
—
NOVEMA 1951
HOO I TB MATAHITI HOË:
Hihi 11.
—
E VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
REf OROM ATIO
Na roto i to te Ekalesia tupuraa, aita te enemi tumu no te
Mesia i faaea i te faahema-noa-raa e te tamatamata-noa-raa i
to’na tino. Aita râ te Ekalesia i yî i te man mauliaa
puai : te
auahi, te ‘o‘e, te fare tapearaa e te niau uumiraa. Ua riro râ oia
i te
te
mau
raveà aravihi
no
Satani,
o
tel horoà ia’na i te
inau inana
peu no teie nei ao, e o tei faaite ia’na e, e riro ilio â
te Ekalesia mai te Atua te huru. Ua faahuruèhia te Evanelia mau
na roto i te mau
peu no rapae mai : te mau haamoriraa rau,te liooraa i te faaorei’aa hara, na roto i te moni e te tahi atu mau
e
mau
ohipa.
Aita râ te Atua i faaruè i ta’na Ekalesia. Ua maiti oia i te tahi
mau taata ta’na i faafanau ei mau taata
apî, na roto i te fanaul’aa mauiui. Ua tià raton, ei vaha Jio’na, e ua tonohia raton no
te faahoi faahou i te haapôraa i nia i te ofai tihi mau.
te
Aita raton i otohe, noa’tu te auahi, te ‘o‘e, le pari haavare, e
mau hamani-ino-raa. Aita raton i vî i te mana taata.
Eaha to raton pororaa, tei faatupu i te riri tahoo? Teie:
1-. Aita e parau mana,'e aita e heheuraa, maori râ te parau a
te Atua iho, papaihia i roto i te Bibilia. Na roto i te tauturu
o te Varna Maitai, e haamaramarama mai te Bibilia i te taata
ç,
rarahi e te taata rii, ia ite raton i to raton iho huru, e i te
■
,,
J>.uru
no
te Atua.
2. Aita atu ai
te Evanelia
tià i te taata ia tiàtnri, maori râ
lesu, tei faaite mai i te ora i horoàhia mai, na
rptp i to te Atua aroharaa i to te ao. Tei roto ia lesu anaè te
oïa.
e
a
parau maive
VEA
V
3. AiLa atu ai
POROTETANI
Atua, aita atu ai
e
e
Metiia, aita atu ai
üà ia tatou ia pure c ia haamori,
te Tamaiti. Hoè â ïa raua !
e
O ie parait tiimii tcie no te Ekalesia
ci iuinu no to latou faaroo :
«
Aore
lioi
roa
mai i te taata i
pa 4/J 2).
E tià roa ia
e
raro
ora
matamua, ta Petero i poro,
i vetahi è, aita’tu
hoi
i‘oa i faaitehj,a
e
(Qhi-
tupu te Reforomatio i te mau tau atoà, no te mea
tià i te Ekalesia ia
c
Fatu,
maori râ, i te Metua e
aè i teie nei ra‘i, e ora’i tatqu nei ».
aita te cnemi i t'aaca i te taaino
l'arcraa,
e
i te
mau
ara
noa
noa
oia,
i to tatou
Haapaôraa, e
ia farii oia i te
e
mau
e
titiai-
toperaa.
E
polie te Ekalesia tei ore i faahaehaa ia’na iho e tei ore i ite
mau hara, e polie tatou ia ore tatou ia tatarahapa i te
mau
peu aiioi, tei aô noa i roto i to tatou Haapaôraa.
Eialia tatou e faaliereliere i te mau peu anoinoi, o tei tamata
i te umeraa i te Faaroo i rapae i to’iia reni mau.
Na te Varna Maitai e tauturu mai, ia papu to tatou taaroo ia
Jesu ei Cpoo-Faatere, ei Paruru hoè roa, ei Arai hpè roa, e ia
i ta’na
oaoa
tatou i to’iia Evanelia.
Tâ îatois
((
Pororaa
no
ie
no
ie Annnraa
mau
no
te
mau
Haapiiroa Porotetuni
Te faaite nei matou
raa
no
Hatipiiraa
mâu
ma
te
oaoa
to tatou “Kermesse” tei
pipi iahito
c no
te mau hon
».
ralii i te liuru
o
te manuia-
tupu i te 8 no Tetepa. Ua rôaa
ra 90.000 tara, e na roto i te iritiraa i te mau, paU,
inalia te toe nei 69.000 tara, no te mau ohipa oppahia.^
mai i taua
pô
faahou i te.haniaAÎÏaa
Haapiiraa. la amui-atoà-hia te mau tauturu ta. te Apoo^aa
Ralii 110 te Fenua i faataa na te mau Haapiiraa, e rjirQ palja, e
e oti maitai te hoè vahi no te Fare-Haapiiraa, i te pap lujataUa faataaliia 60.000' tara, no te faatere
i te
mua 110
te mataliiti i
mua.
Te liaaniaururu nei te Tomite
no
te “Union” i te feia atoa
ohipa ma te aau tae e ma te.horoa oaoa
te taime, e te taoà ia ora te ohipa.
tei tauturu mai i te
to raton
■
itoito,
Mauriiuru,
e
e mauriiuru roa
!
Te Peretiteni
:
Al. PoROIi
i
VEA
POROXETANI
îê tHnrw rlinà, ei faataaraïi
na
fe
ohîpa
o
fe fafu
0 Pàulo tëie ta
lesu i Iiaamôà, oia
hoi ta lësu i liant
i niîV i te- ‘e‘a no
Daniasëko ei vea
nô’ria.I Dhmaseko
oia, è te tu U nei
Aiïania i tb’na l’ima i nia ia’na ei
tâjiaô n6 fe lesA
toiioraa atu i ta’na
tavini ma te mata
ara e te Varna Maitai.
Ohipa 9/15-17.
Te iahi aiu timraa
rima:
aWëXÏÔHIA
,I
ïa.
Üa tuu te Ekalesia
i to raton rima i
nia ia Paulo rana
O
Baranaba, ei ta-
paô
no
to te Varna
Mbà tonoraa ia
rana i te vahi liaa-
paôhia
na rana
(Ohipa 13/3).
I JERÜSALEMA : Ua tnn te man
Aposetolo i to raton rima i
nià i te lAau Diakono ta raton i maiti ei man rima tantnrn uo
te ohipa a te Fatn (Ohipa
6/6).
üa faataahi'a' Timoteo ei oromelna
te maù
péresibhtero
ra
na
roto i te timraa rima
a
(I Tim. 4/14 ; II Tim. 1/6).
I rotb i të FAUFAA TAHITO, na tnn te man tamarii a Iscraela i tb ràtoù rima i nià i te Ati-Levi, ei faatoroàraa ia l'aton
ei Tahuà (Numera 8/10), e tnn atoa Mose i ta’na rima i nià ia
losua no te haamau ia’na ei mono na’na, no te aratai i te ininaa
a lehova na nia i te ‘e‘a taratara no leienei ao
(Ninn. 27/18, 23 ;
Dent. 34/9).
'
Faatahinuraa orometua
IXë p6 24mb Aïete, ua tupu te pnreraa opaniraa i te Apoor’âà 'RâMv ë té orbâ faatahinuraa ia Tnerau rana o Samnela Raa-
4
POROtETANI
VEA
poto,16 orometua tei aratai ia
no
to raton tomoraa, ua
raua
i roto i te hiero,
tià te Paroika taatoa
e
i tè taime
te himene farii-
Na M'' Jacot,
raa.
4/1-5),
na
perete faatere i te Tuhaa IV te aôraa (II Tim.
M‘' Preiss te mau uiraa, e na Teiüra, orometua i Pupure tahinuraa. Ua liaapàô te niau pipi orometua i te
naauia te
himene tahinuraa. Na roto i ta
i nia iho ia raua, ua faataaliia
Vea
no
euhe, e te tuui'aa i te rima
Tuerau raua o'Samuela ei nau
lesu Mesia. Ua aroha e ua haamauruuru raua i te So-
taiete Metua
no
raua
Paris, i te Apooraa Rahi, i te
e i to Heremona, tei faaineine
tiai no te nânâ a te Fatu.
peete,
mau
la tauturu te Fatu i teie
te euhe ma te itoito
e
no
e
na
tavini
ia
raua e
api, ia
Paroika no Pa¬
i to raua hoa, ei
rave raua
i te toroà
te huna-ore !
Haapoforaa no fe aôraa faafahinuraa
fei aôhia i fe 24 no Afefe 1951
IraVA II Tim.
4/1-5.
Omnaraa: Ua riro teie epitetole piti ta Paulo i papai ia Timoteo ei haapotoraa no to te Aposetolo mau haapiiraa taatoà,
e ei hinaaro hopea atoa lioi no’na i ta’na tamaiti here i te faaroo.
E tià hoi ia tatou ia manaô e, ua
pajiaihia teie rata, eiaha
te inita, ma te toto iho râ no Paulo. Oia lioi ua riro taua
anotau râ, ei anotau ino roa no te feia faaroo ; ua haamata noa
te feia mana no Roma i tQ hamani-ino i te mau Keretitiaho, e
ma
ua
ô atoa te talii
mau
taata tià
ore
i roto i te
mau
ekalesia
(II Tim. 3/5).
E teie nei, te paraît
Eaha te tunm i parauhua’tu ai
h’ava
aro O
«
te Atiia
e
hua tu nei au.... »
Paulo ia Tinioteo, i mua i te
i to te Fatu ?
puai to Paulo ia mau maite ia Timoteo i ta’na mau
ia ite papu oia e, o te Fatu o lesu Mesia tei faaue i
mau parau ra i te
mau tia‘i atoa no ta’na màu nânâ. Na
E hinaaro
parau, e
taua
lesu iho atoa hoi
E
e
haava ia ratou, ia tae i to’na bâsileia.'
■<
'
faaite hua oe i te parau
»
/r
pahono nei teie irava i te uiraa :
.
,
,
Eaha te mau ohipa teiaha roa no te toroà orometua^
;
/
No te mau orometua api e no te mau orometua paatoà teie
parau i iiapaihia’tu ia Timoteo.
Te ohipâ tumu no te toroà orometua, teie ïa :
ia faaitehia’tu i te parau, maori râ, te parau no to tatou^poheraa, no ta tatou mau hara, e te parau no to tatou faâora =hiaràâ
Irava 2.
Te
or
,
VEA
e
POROTETANI
lesu Mesia. Ua riro hoi te orometua ei
te reira
te tahi taime
no
hora taatoà no to’na
i te hora au ore ».
rnaii
au e
Irava 3
e
te 4.
«
poto
5
Atua, eiaha
te nian mahana râ e te
la onoono maite â, i te hora
vea
na
te
noa, no
oraraa.. «
Te vai atura hoi te km....
»
O te hum
Te
fifi ïa no te anotau.
nei to tatou nei anotau i to te
Aposetolo.i to Paulo, e
mai taua na irava ra i to tatou ilio à huru. A tatarahapa hoi tatou, e a ha.ainanaô tatou e, e Fatu hoè roa tei tia ia
an
te faaite papu
tatou ia
tatou
e
;
tavini, maori râ o lesu Mesia, o tei faaue noa mai ia
la aroha tatou ia tatou iho, mai ia’na i aroha mai ia
tatou nei.
OPANI
Irava 5.
:
«
faaoromai â i te ino,
rave
«
faahope
roa
E faaitoito râ
i to toroà
oe
i te
inau mea
atoa na, e
i te ohipa a te haapii evanelia, e
e rave
Jacot
na ».
Teie fo oe Afua, e Iseraela, o fei arafai ia oe...
Eaha ta tatou
e
»
( Exodo 32/4 )
hiô nei ?
la Mose, te tavini a te Atua !
Ua î to’na aau i te riri e i
te aroha.
Te riri nei oia i te nunaa
a
lehova, tei ofati i te
Ture II horoahia
ei
e
te Atua
haapiiraa i te haamorimau : « Eiaha roa oe
hamani i te idolo tarai
raa
e
no
oe, e
te holioà
no
te hoè
i nia i te ra‘i ra, e no
te hoè mea i raro i te fe-
mea
nua
no
nei,
e no
te moalia i
te hoè
raro
mea
aè i te
fenua ra: eiaha roa e piô
i raro a‘e ia raton, eiaha
hoi c tavini ia raton ».
(Exodo 20/4, 5).
Te aroha nei oia i te nuo tei ore i maraa
naa...
ià’nâ ià haambri i to’na Atua
?€
tei tiaturi
i te hohoà
e
no
te
ma
te varua, e te parau mau...
pouri i te hohoà otiotihia, ei
no
ta’na Atua. E
mana
faatupn ora[?
ere
ravea e
anei te Kafa te
hiô ai te mata
no te puai
tapaô
6
VEA
Te riri nei
tei otohe i
hinaaro
POROTETANI
te aroha nei oia i to ratou
e
mua
i te manaô
no
tahuà,
o
Aarôrtâ,
o
te nunaa, e tei faatiâ i to rat'cm
pouri.
Eaha ta tatou
e
hio nei ?
I te
nunaa a te Atua, inaamaahia i te tîi. A
hio i to ratou
i te hohoa ta ratou i hamani ma té horoa i to ratou auro
te ario. E mea puai to ratou tiaturiraa i te tii ei faàora...
oaoa
e
“
Teié to
E
oe
nunaa
Mai te
Iseraela
e
pô mai â,
hoa hiôhia
tiaturi
atua,
e
Ua itè atoahia taua
e
hio nei !
hamani te taata i te mau tii, ei mau ho¬
te mau mana hio-ore-hia, ta ratoto i
ua
te mata
no
ta ratou i tavini
e
e
aroha rahi ta tatou
na
roto i te
mau
peu rau.
peu ra i Tahiti mâ nei,
Parau a te Atua tei opalii
mau
atu i te tau i afaihia’i te
e
tae
noa
étaeta i te
otiotiraa hohoa ia tahopuhia, e ia tavinihia ratou.
(Exodo 20/3-6:
Isaia 44/9-17 : loane 4/24: Ohipa 17/29 Roma
1/22-23).
Aita râ te
mau
mana'o
Tahito i
pohe,
e te
tupu nei â ratou.
patoiraa no te hoê mau taata faaroo, ua fâaô-maitehia teie mau mana‘o taata i roto i te Faaroo keretitiano, e i te
matahiti 787 ua faatia te Apooraa Rahi no Niéeà i te màu
peu
hamani tii tane e tii vahiné, te pioraa i raro ia ratou, te tutuiraa mori, te
pùpûraa pure e te tao‘a i mua ia ràtou'.
Ua otohe mau te mau tahu‘a rarahi, e ua iïni l'atoü i té'mau
tatararaa aravihi e te paari no te faatia i teié mau hà^ffldriraa
hape rahi.
Mai ia Mosé, ua tia hua te hoe mah aito i te tau h'ô' fè'Reforomatio. Ua tupu atoa to ratou riri e to ratou aroha i té'mau
peu pouri e te anoi ta ratou i ite i tô ràtoù taW, oià hôt fê tiatùriraa puai no te taata rii ite malt tii'taraihia, e ta^hïiMav
Noa’tu te
Eaha ta tatou
O te tii anei
hoho‘a
no
na
hana
e no
tiio nei ?
Maria, liopoihia
te Hanahana
Aita roa,
pouri
no
e
no
te niea,
e
te aroha
ua
e
a
ati noa a‘e‘téîé iiéi ao, ei
té Atua ?
aroha mai té Atuà i to teie nei
roto i te horo‘a ia’na i te hoho‘a hoë
to’na aroha. Taua hoho‘a
roa no
ao
To’na Hana¬
ra, o lesu Mesia ïa (Kol.
1/15).
haapii mai oia ia tatou : e haere è atü oe^ e Satàniv uë
pàpaihia e, o te Fatti ra o te Atüa tâ oè e tahopu, e’oia aha^é
Ua
ta oé
e
hààmori ! ! Luka 4/8.
VÈA
POROTËTANI
Na Apoaraa no te
E 2
te
7
paaroo.
Apooraa tei tupu i Papeete i te ava‘e Atete ei feruriraa i
oEipa no to tatou Faaroo Porotetani,
mau
1
). Apooraa-Orometua-Sotaiete. Ua putuputu mai oia i te 2,
e
4
3,
no
Atete. Ua amui hoê te
mau
melo
metua a‘o, orometua
haapii-tamarii, e
ohipa atoa, ta tatou
hiopoàhia te
e
mau
i Uturoa, te tereraa no te Paroika
e
te
piau
phipa atoa faaterehia
na
oia hoi te
.•
mau
mau oro-
Orofara. Ua
Haapiiraa i Papeete
tuati
no
farani, oia hoi Betela,
te Apooraa-Ralii-Amui.
e
reo
Ua mauruuru te aau no te mea ua monohia te mau hoa tei
hoi atu i tq ratou aià, na roto i te taeraa mai no Adnet mâ, Paraita mâ ei naono ia Vernier mâ e ia Charpier mâ;
Cauderay
ei mono ia M‘'° Perrier, e o
Roudillon.
Loyer ei
mono
ia Sœur Marie
Ua mauruuru atoa te Apooraa i to^na hiôraa, e te tauturu
maitai nei te Apooraa fenua, e te mau hoa e rave rahi i te ohipa
teimaha no te paturaa i ta tatou mau tare haapiiraa.
Te vai nei râ te mana‘o peapea i te tahi pae taata Porotetani
tei
ore
i haamanate mai, e tei
faahapahapa noa ma te ite-ore i
Haapiiraa.
ïa no te afata no te Sotaiete Metua tei
ohipa faatupuraa parau na roto i na fenua rarahi e
te parau mau i te ohipa
Te tahi atu ati: o te pau
i te
amo
8. E 28 milioni tara ta te
e
e
mau
aufau i te matahiti hoè, no te
no
Ekalesia Porotetani
faatupuraa
parau
reo
farani,
i ô te Etene
te, tauturu i te mau Ekalesia maohi.
2). Apooraa Rahi Amui.
Ua tupu oia i Papeete, i Paofai,
amui mai 27 auvaha: na orometua
i te 22, 23 e 24 no Atete, Ua
e
4
no
te Sotaiete, e te mau
Terupe, orometua no Fetuna ( Raialoane 4 : ir. 7 ) e na M^
Jacot Pti. no
i te pureraa opaniraa,
( II Tim. 4/11. 1-5 ). Ua haamanaô te A. R. i te mau tavini tei
moe i to tatou mata: Tefaaora no Paea, Heipo no Rimatara,
Pupure no Rapa e Samuela no Tiva, Ariitaata, diakono metua
no Orofara na roto i te mau matahiti maoro. E 5 orometua apî
tei haam^uhia, aore râ tei ineine roa: Mauarii i Hamene, Ehh
Philippe i Tevaitoa, Kerito i Fitii, Tuerau i Patio e Samuela Raapoto i Mahaena.
Teie te tahi mau manoô, na roto i te hiôraa i te mau parau i
auvaha
tea
no na
Tuhaa 6. Na
pureraa omuaraa (
te Tuhaa IV, i haapa‘o
) i faatere i te
tuuhiaimuaîteA.R,:
8
EOPxOTETANI
VE A
Faaroo noâ tatou, e tatara noà, e a‘o iioà tatou i t.e Parau"a
te Atua, e aita o tatou aroha i te taata
tupu, ua riro te Haapaôraa ei mea haavare.
Patii noâ tatou i te
tatou
ora
faaîraa i te
e
te
no
Evanelia,
tare
mau
fare
mau
a
riro te
ua
te tima anaè.
Itoito noâ tatou i te
tatou iho
i te
noa
mau
imiraa i te
e
e
no
te nehenehe,
aita
e
o
te inu i reira i te pape
Haapaôraa ei haapaôraa ofai
e
Aufauraa-Faatupuraa-Parau, e aita o
mamoe i moe ; e aita e
faatupuraa
mau
parau-tià, te tiàmâ
to tatou
paari
te Atua
te aroha i rotopu ia tatou iho, ua riro
e
Haapaôraa ei Haapaôraa moni.
porohia na roto i te rata haaati :
E teie te faaitoitoraa
«
mau
Te taa
mea
noa ia tatou te anotau ta tatou e tià
nei, oia hoi te
afoa'tèi faaatea i te taata i te faaroo. Te hiô atoà nei
tatou i te
mau
Haapaôraa Faaroo tei unie mai i te taata i to ra¬
ton pae ma te itoito ralii.
E nahea tatou. E hinaaro anei tatou ia riro no mûri ?
Haamana‘o tatou i ta Paulo
parau i to Korinetia : “ Ua tauihia ou-
tou i te taui hoo rahi ”.
E
te
anei tatou i hoohia i te tahi hoo rahi ? A haamana‘o i
ere
rohirohi, te
poro i te
ei tumu
mau
Evanelia,
no
Eiaha
e
to tatou
tatou
roa
Eiaha tatou
haapaeraa, te taheraa toto no te feia o tei
i te toto tao‘a rahi o te Mesia ra, o tei riro
ora.
e
faariro i teie nei tao'a ei
.mea
faufaa-ora.
hopoi i te mea mo‘a na te urî, e e paru
te poe maitatai i te puaa
( I Petero 1/18 ).
E pahono te taata maitai i te tao‘a maitai na roto i to’na
ruuru e te oaoa.
e
Te hinaaro nei to te A.R.
i to’na haamana‘oraa i te
( Sal. 40/5).
.
ia maitai te
e
,
nunaa
atoa
ohipa taa-è i ravehia
mau
.
'
e
‘
,
atu i
mau-
na
roto
te Atua
/.' ./
Moni faufuru i fe Vea.
Papeete: Walker 5. H. Tumahai
Teivîuatua
Makatea
40. Mme Vigor lÔO. Terii
20. Mauri 50. Simiona 100.'Toarainui 20.
Teio 5. Mariki 10, Tauataka 20.
Massamy '40. Teorâ
20._Mose/2b.
v.
;
Papara ; Fotn
20. Teihotu 40.
Y.
Amuihia: 610.
I»
'
""
•
...
ii'.'i
.
i
■
fi«reao 100.
^
i
’’ ■
^fcùruurü! ' -?
—^—''-'v-—-rx/-'..—-ri^i 'V
Imprimerie Elie F. JÜVËNTIN
~
Papeete, Xalüti.
.
,V',
"
;
.3.i
i
n
Fait partie de Vea Porotetani 1951