EPM_Vea Porotetani_195111.pdf
- extracted text
-
te 51 O te Matahili
—
NOVEMA 1951
HOO I TB MATAHITI HOË:
Hihi 11.
—
E VA‘U TARA.
M. PREISS, Directeur-Gérant.
REf OROM ATIO
Na roto i to te Ekalesia tupuraa, aita te enemi tumu no te
Mesia i faaea i te faahema-noa-raa e te tamatamata-noa-raa i
to’na tino. Aita râ te Ekalesia i yî i te man mauliaa
puai : te
auahi, te ‘o‘e, te fare tapearaa e te niau uumiraa. Ua riro râ oia
i te mau raveà aravihi no Satani, o tel horoà ia’na i te inau inana
e te mau
peu no teie nei ao, e o tei faaite ia’na e, e riro ilio â
te Ekalesia mai te Atua te huru. Ua faahuruèhia te Evanelia mau
na roto i te mau
peu no
raa i te faaorei’aa
rapae mai : te mau haamoriraa rau,te lioohara, na roto i te moni e te tahi atu mau ohipa.
Aita râ te Atua i faaruè i ta’na Ekalesia. Ua maiti oia i te tahi
taata ta’na i faafanau ei mau taata
apî, na roto i te fanaul’aa mauiui. Ua tià raton, ei vaha Jio’na, e ua tonohia raton no
te faahoi faahou i te haapôraa i nia i te ofai tihi mau.
mau
Aita raton i otohe, noa’tu te auahi, te ‘o‘e, le pari haavare, e
te mau hamani-ino-raa. Aita raton i vî i te
mana
taata.
Eaha to raton pororaa, tei faatupu i te riri tahoo? Teie:
1-. Aita e parau mana,'e aita e heheuraa, maori râ te parau a
te Atua iho, papaihia i roto i te Bibilia. Na roto i te tauturu
o te Varna Maitai, e haamaramarama mai te Bibilia i te taata
ç,
rarahi e te taata rii, ia ite raton i to raton iho huru, e i te
■
,,
J>.uru no te Atua.
2. Aita atu ai e parau maive tià i te taata ia tiàtnri, maori râ
te Evanelia a lesu, tei faaite mai i te ora i horoàhia mai, na
rptp i to te Atua aroharaa i to te ao. Tei roto ia lesu anaè te
oïa.
VEA
V
3. AiLa atu ai
POROTETANI
Atua, aita atu ai e Metiia, aita atu ai e Fatu,
e
maori râ, i te Metua e
üà ia tatou ia pure c ia haamori,
te Tamaiti. Hoè â ïa raua !
e
O ie parait tiimii tcie no te Ekalesia matamua,
ci iuinu no to latou faaroo :
«
Aore
lioi
roa
e
ora
i vetahi è, aita’tu
ta Petero i poro,
hoi e i‘oa i faaitehj,a
mai i te taata i raro aè i teie nei ra‘i, e ora’i tatqu nei ».
pa 4/J 2).
E tià roa ia tupu
te Reforomatio i te mau tau atoà, no te mea
aita te cnemi i t'aaca i te taaino
tià i te Ekalesia ia
l'arcraa,
c
(Qhi-
ara
noa
noa
oia,
i to tatou Haapaôraa, e e
ia farii oia i te mau titiai-
e
i te mau toperaa.
E
polie te Ekalesia tei ore i faahaehaa ia’na iho e tei ore i ite
mau hara, e polie tatou ia ore tatou ia tatarahapa i te
mau
peu aiioi, tei aô noa i roto i to tatou Haapaôraa.
Eialia tatou e faaliereliere i te mau peu anoinoi, o tei tamata
i te umeraa i te Faaroo i rapae i to’iia reni mau.
Na te Varna Maitai e tauturu mai, ia papu to tatou taaroo ia
Jesu ei Cpoo-Faatere, ei Paruru hoè roa, ei Arai hpè roa, e ia
i ta’na
oaoa
tatou i to’iia Evanelia.
Tâ îatois
((
pipi iahito c no te mau hon
Haapiiroa Porotetuni ».
Pororaa no ie Annnraa no te
no
ie
mau
Te faaite nei matou
raa
no
Hatipiiraa
mâu
ma
te
mau
oaoa
ralii i te liuru o te manuia-
to tatou “Kermesse” tei tupu i
te 8 no Tetepa. Ua rôaa
mai i taua pô ra 90.000 tara, e na roto i te iritiraa i te mau, paU,
inalia te toe nei 69.000 tara, no te mau
ohipa oppahia.^
Ua faataaliia 60.000' tara, no te faatere faahou i te.haniaAÎÏaa
Haapiiraa. la amui-atoà-hia te mau tauturu ta. te Apoo^aa
110 te Fenua i faataa na te mau Haapiiraa, e rjirQ palja, e
e oti maitai te hoè vahi no te Fare-Haapiiraa, i te pap lujatai te
Ralii
mua 110
te mataliiti i
mua.
Te liaaniaururu nei te Tomite
tei tauturu mai i te
to raton
■
te “Union” i te feia atoa
ohipa ma te aau tae e ma te.horoa oaoa i
itoito, e te taime,
Mauriiuru,
no
e
te taoà ia ora te
ohipa.
e mauriiuru roa !
Te Peretiteni : Al. PoROIi
VEA
POROXETANI
îê tHnrw rlinà, ei faataaraïi na fe ohîpa o fe fafu
0 Pàulo tëie ta
lesu i Iiaamôà, oia
hoi ta lësu i liant
i niîV i te- ‘e‘a
no
Daniasëko ei
vea
nô’ria.I Dhmaseko
oia, è te tu U nei
Aiïania i tb’na l’ima i nia ia’na ei
tâjiaô n6 fe lesA
toiioraa atu i ta’na
tavini ma te mata
ara e te Varna Maitai.
Ohipa 9/15-17.
Te iahi aiu timraa rima:
aWëXÏÔHIA
,I
ïa.
Üa tuu te Ekalesia
i to raton rima i
nia ia Paulo rana
O
Baranaba, ei ta-
paô no to te Varna
Mbà tonoraa ia
rana i te vahi liaa-
paôhia na rana (Ohipa 13/3).
I JERÜSALEMA : Ua tnn te man
Aposetolo i to raton rima i
nià i te lAau Diakono ta raton i maiti ei man rima tantnrn uo
te ohipa a te Fatn (Ohipa
6/6).
üa faataahi'a' Timoteo ei oromelna
na
roto i te timraa rima a
te maù
péresibhtero ra (I Tim. 4/14 ; II Tim. 1/6).
I rotb i të FAUFAA TAHITO, na tnn te man tamarii a Iscraela i tb ràtoù rima i nià i te Ati-Levi, ei faatoroàraa ia l'aton
ei Tahuà (Numera 8/10), e tnn atoa Mose i ta’na rima i nià ia
losua no te haamau ia’na ei mono na’na, no te aratai i te ininaa
lehova na nia i te ‘e‘a taratara no leienei ao (Ninn. 27/18, 23 ;
Dent. 34/9).
'
a
Faatahinuraa orometua
IXë p6 24mb Aïete, ua tupu te pnreraa opaniraa i te Apoor’âà 'RâMv ë té orbâ faatahinuraa ia Tnerau rana o Samnela Raa-
4
POROtETANI
VEA
poto,16 orometua tei aratai ia raua i roto i te hiero, e i tè taime
no
to raton tomoraa, ua tià te Paroika taatoa no te himene farii-
Na M'' Jacot, perete faatere
i te Tuhaa IV te aôraa (II Tim.
4/1-5), na M‘' Preiss te mau uiraa, e na Teiüra, orometua i Punaauia te pure tahinuraa. Ua liaapàô te niau pipi orometua i te
raa.
himene tahinuraa. Na roto i ta raua euhe, e te tuui'aa i te rima
i nia iho ia raua, ua faataaliia Tuerau raua o'Samuela ei nau
Vea
no
lesu Mesia. Ua aroha e ua haamauruuru raua i te Sono Paris, i te Apooraa Rahi, i te Paroika no Pa¬
taiete Metua
peete, e i to Heremona, tei faaineine ia raua e i to raua hoa, ei
mau
tiai
no
te nânâ
a
te Fatu.
la tauturu te Fatu i teie na tavini
te euhe ma te itoito
e
e
api, ia rave raua i te toroà
te huna-ore !
Haapoforaa no fe aôraa faafahinuraa
fei aôhia i fe 24 no Afefe 1951
IraVA II Tim.
4/1-5.
Omnaraa: Ua riro teie epitetole piti ta Paulo i papai ia Timoteo ei haapotoraa no to te Aposetolo mau haapiiraa taatoà,
e ei hinaaro hopea atoa lioi no’na i ta’na tamaiti here i te faaroo.
E tià hoi ia tatou ia manaô e, ua pajiaihia teie rata, eiaha
te inita, ma te toto iho râ no Paulo. Oia lioi ua riro taua
anotau râ, ei anotau ino roa no te feia faaroo ; ua haamata noa
ma
te feia
ua
mana no
ô atoa te talii
Roma i tQ hamani-ino i te mau Keretitiaho, e
mau taata tià ore i roto i te mau ekalesia
(II Tim. 3/5).
E teie nei, te paraît hua tu nei au.... »
Eaha te tunm i parauhua’tu ai Paulo ia Tinioteo, i mua i te
h’ava
aro O
«
te Atiia
e
i to te Fatu ?
ia mau maite ia Timoteo i ta’na mau
ia ite papu oia e, o te Fatu o lesu Mesia tei faaue i
taua mau parau ra i te mau tia‘i atoa no ta’na màu nânâ. Na
E hinaaro puai to Paulo
parau, e
lesu iho atoa hoi e haava ia ratou, ia tae i to’na bâsileia.'
E faaite
■<
'
hua oe i te parau
»
/r
pahono nei teie irava i te uiraa :
.
,
,
Eaha te mau ohipa teiaha roa no te toroà orometua^
;
/
No te mau orometua api e no te mau orometua paatoà teie
parau i iiapaihia’tu ia Timoteo.
Te ohipâ tumu no te toroà orometua, teie ïa :
ia faaitehia’tu i te parau, maori râ, te parau no to tatou^poheraa, no ta tatou mau hara, e te parau no to tatou faâora =hiaràâ
Irava 2.
Te
or
,
VEA
e
POROTETANI
5
lesu Mesia. Ua riro hoi te orometua ei vea na te Atua, eiaha
te reira
te tahi taime poto noa, no te nian mahana râ e te
taatoà no to’na oraraa.. « la onoono maite â, i te hora
no
rnaii hora
i te hora
au e
au
ore
Irava 3 e te 4.
«
».
Te vai atura hoi te km....
»
O te hum
Te
fifi ïa no te anotau.
nei to tatou nei anotau i to te Aposetolo.i to
Paulo, e
te faaite papu mai taua na irava ra i to tatou ilio à huru. A tataraan
hapa hoi tatou, e a ha.ainanaô tatou e, e Fatu hoè roa tei tia ia
tatou ia
tatou
e ;
tavini, maori râ o lesu Mesia, o tei faaue noa mai ia
la aroha tatou ia tatou iho, mai ia’na i aroha mai ia
tatou nei.
OPANI : Irava 5.
«
faaoromai â i te ino,
rave
«
E faaitoito râ
e rave
oe
i te
inau mea
atoa na, e
i te ohipa a te haapii evanelia, e
faahope roa i to toroà na ».
Jacot
Teie fo oe Afua, e Iseraela, o fei arafai ia oe... »
( Exodo 32/4 )
Eaha ta tatou e hiô nei ?
la Mose, te tavini a te Atua !
Ua î to’na aau i te riri e i
te aroha.
Te riri nei oia i te nua lehova, tei ofati i te
Ture II horoahia e te Atua
naa
ei haapiiraa i te haamorimau : « Eiaha roa oe
e hamani i te idolo tarai
raa
no oe, e
te holioà no te hoè
mea i
nia i te ra‘i ra, e no
te hoè mea i raro i te fe-
nua
no
nei, e no te hoè mea
te moalia i raro aè i te
fenua ra: eiaha roa e piô
i raro a‘e ia raton, eiaha
hoi c tavini ia raton ».
(Exodo 20/4, 5).
Te aroha nei oia i te nuo tei ore i maraa
naa...
ià’nâ ià haambri i to’na Atua ma te varua, e te parau mau...
tei tiaturi pouri i te hohoà otiotihia, ei ravea e hiô ai te mata
?€
i te hohoà no ta’na Atua. E
e
no
te
mana
faatupn ora[?
ere
anei te Kafa te tapaô no te puai
6
VEA
POROTETANI
Te riri nei e te aroha nei oia i to ratou tahuà, o
Aarôrtâ, o
tei otohe i mua i te manaô no te nunaa, e tei faatiâ i to
rat'cm
hinaaro pouri.
Eaha ta tatou
I te
oaoa
e
“
nunaa a
e
te
hio nei ?
Atua, inaamaahia i te tîi. A hio i to ratou
i te hohoa ta ratou i hamani
ma
té horoa i to ratou auro
te ario. E
mea
puai to ratou tiaturiraa i te tii ei faàora...
Teié to
atua,
e
E
oe
nunaa
Mai te pô
hoa hiôhia
Iseraela
e
aroha rahi ta tatou
hio nei !
e
mai â, ua hamani te taata i te mau tii, ei mau ho¬
te mata no te mau mana hio-ore-hia, ta ratoto i
e
tiaturi e ta ratou i tavini na roto i te mau
peu rau.
Ua itè atoahia taua
peu ra i Tahiti mâ nei, e tae
Parau a te Atua tei opalii étaeta
mau
atu i te tau i afaihia’i te
noa
i te
otiotiraa hohoa ia tahopuhia, e ia tavinihia ratou.
(Exodo 20/3-6:
Isaia 44/9-17 : loane 4/24: Ohipa 17/29 Roma
1/22-23).
Aita râ te mau mana'o Tahito i pohe, e te
tupu nei â ratou.
Noa’tu te patoiraa no te hoê mau taata faaroo, ua fâaô-maitehia teie mau mana‘o taata i roto i te Faaroo keretitiano, e i te
matahiti 787 ua faatia te Apooraa Rahi no Niéeà i te màu
peu
hamani tii tane e tii vahiné, te pioraa i raro ia ratou, te tutuiraa
mori, te pùpûraa pure e te tao‘a i mua ia ràtou'.
Ua otohe mau te mau tahu‘a rarahi, e ua iïni l'atoü i té'mau
tatararaa aravihi
e
te paari no te
faatia i teié mau hà^ffldriraa
hape rahi.
Mai ia Mosé, ua tia hua te hoe mah aito i te tau h'ô' fè'Reforomatio.
Ua tupu
atoa to ratou riri
e
to ratou aroha i té'mau
peu pouri e te anoi ta ratou i ite i tô ràtoù taW, oià hôt fê tiatùriraa puai no te taata rii ite malt tii'taraihia, e ta^hïiMav
Eaha ta tatou
O te tii anei
no
e
tiio nei ?
Maria, liopoihia e ati noa a‘e‘téîé iiéi ao, ei
hoho‘a no te Hanahana e te aroha
Aita roa,
no
te niea,
ua
a
té Atua ?
aroha mai té Atuà i to teie nei
ao
pouri na roto i te horo‘a ia’na i te hoho‘a hoë roa no To’na Hana¬
hana e no to’na aroha. Taua hoho‘a ra, o lesu Mesia ïa
(Kol. 1/15).
Ua haapii mai oia ia tatou : e haere è atü oe^ e Satàniv uë
pàpaihia e, o te Fatti ra o te Atüa tâ oè e tahopu, e’oia aha^é
ta oé e hààmori ! ! Luka 4/8.
VÈA
POROTËTANI
7
Na Apoaraa no te paaroo.
E 2
te
Apooraa tei tupu i Papeete i te ava‘e Atete ei feruriraa i
oEipa no to tatou Faaroo Porotetani,
mau
1 ).
Apooraa-Orometua-Sotaiete. Ua putuputu mai oia i te 2,
3, e 4 no Atete. Ua amui hoê te mau melo .• oia hoi te mau orometua a‘o, orometua haapii-tamarii, e na tuati no Orofara. Ua
hiopoàhia te mau ohipa atoa, ta tatou mau Haapiiraa i Papeete
i Uturoa, te tereraa no te Paroika reo farani, oia hoi Betela,
te piau phipa atoa faaterehia e te Apooraa-Ralii-Amui.
Ua mauruuru te aau no te mea ua monohia te mau hoa tei
hoi atu i tq ratou aià, na roto i te taeraa mai no Adnet mâ, Paraita mâ ei naono ia Vernier mâ e ia Charpier mâ;
Cauderay
e
e
ei mono ia M‘'° Perrier, e o
Roudillon.
Loyer ei mono ia Sœur Marie
Ua mauruuru atoa te Apooraa i to^na hiôraa, e te tauturu
maitai nei te Apooraa fenua, e te mau hoa e rave rahi i te ohipa
teimaha no te paturaa i ta tatou mau tare haapiiraa.
Te vai nei râ te mana‘o peapea i te tahi pae taata Porotetani
tei
ore i
haamanate mai, e tei faahapahapa noa ma te ite-ore i
te parau mau i te ohipa Haapiiraa.
Te tahi atu ati: o te pau ïa no te afata no
i te
amo
te Sotaiete Metua tei
ohipa faatupuraa parau na roto i na fenua rarahi e
8. E 28 milioni tara ta te
mau
e
aufau i te matahiti hoè, no te
e
no
Ekalesia Porotetani reo farani,
faatupuraa parau i ô te Etene
te, tauturu i te mau Ekalesia maohi.
2). Apooraa Rahi Amui.
Paofai, i te 22, 23 e 24 no Atete, Ua
Ua tupu oia i Papeete, i
amui mai 27 auvaha: na orometua
e 4 no
te Sotaiete, e te mau
orometua no Fetuna ( Raiai faatere i te pureraa omuaraa ( loane 4 : ir. 7 ) e na M^
Jacot Pti. no te Tuhaa IV, i haapa‘o i te pureraa opaniraa,
( II Tim. 4/11. 1-5 ). Ua haamanaô te A. R. i te mau tavini tei
moe i to tatou mata: Tefaaora no Paea, Heipo no Rimatara,
Pupure no Rapa e Samuela no Tiva, Ariitaata, diakono metua
no Orofara na roto i te mau matahiti maoro. E 5 orometua apî
tei haam^uhia, aore râ tei ineine roa: Mauarii i Hamene, Ehh
Philippe i Tevaitoa, Kerito i Fitii, Tuerau i Patio e Samuela Raapoto i Mahaena.
Teie te tahi mau manoô, na roto i te hiôraa i te mau parau i
tuuhiaimuaîteA.R,:
auvaha no na Tuhaa 6. Na Terupe,
tea )
8
VE A
Faaroo noâ tatou,
EOPxOTETANI
tatara noà, e a‘o iioà tatou i t.e Parau"a
e
Atua, e aita o tatou aroha i te taata tupu, ua riro te Haapaô-
te
raa
ei
haavare.
mea
Patii noâ tatou i te
mau tare
paari e te nehenehe, e aita o
tatou e faaîraa i te mau fare a te Atua no te inu i reira i te
pape
ora
te
no
Evanelia, ua riro te Haapaôraa ei haapaôraa ofai e
te tima anaè.
Itoito noâ tatou i te
tatou iho
mau
imiraa i te
e
Aufauraa-Faatupuraa-Parau, e aita o
mamoe i moe ; e aita e
faatupuraa
mau
i te parau-tià, te
tiàmâ e te aroha i rotopu ia tatou iho, ua riro
ei Haapaôraa moni.
E teie te faaitoitoraa
porohia na roto i te rata haaati :
noa
to tatou Haapaôraa
«
Te taa
mau
mea
noa ia tatou te anotau ta tatou e tià
nei, oia hoi te
afoa'tèi faaatea i te taata i te faaroo. Te hiô atoà nei
tatou i te mau Haapaôraa Faaroo tei unie mai i te taata i to
ton pae ma te itoito ralii.
ra¬
E nahea tatou. E hinaaro anei tatou ia riro no mûri ?
Haai ta Paulo parau i to Korinetia : “ Ua tauihia ou-
mana‘o tatou
tou i te taui hoo rahi ”.
E
te
ere
anei tatou i hoohia i te tahi hoo rahi ? A haamana‘o i
rohirohi, te mau haapaeraa, te taheraa toto no te feia o tei
poro i te Evanelia, e i te toto tao‘a rahi
ei tumu no to tatou ora.
Eiaha
roa
tatou
Eiaha tatou
e
o
te Mesia ra, o
tei riro
faariro i teie nei tao'a ei .mea faufaa-ora.
hopoi i te mea mo‘a na te urî, e e paru atu i
te poe maitatai i te puaa
( I Petero 1/18 ).
E pahono te taata maitai i te tao‘a maitai na roto i to’na mauruuru
te
e
e
oaoa.
Te hinaaro nei to te A.R.
ia maitai te
e
i to’na haamana‘oraa i te mau
( Sal. 40/5).
.
,
nunaa
atoa na roto
ohipa taa-è i ravehia e te Atua
.
'
‘
,
/.' ./
Moni faufuru i fe Vea.
Papeete: Walker 5. H. Tumahai 40. Mme Vigor lÔO. Terii 20._Mose/2b.
Teivîuatua v. 20. Mauri 50. Simiona 100.'Toarainui 20.
Makatea ; Teio 5. Mariki 10, Tauataka 20.
Massamy '40.
Papara ; Fotn Y. 20. Teihotu 40.
Amuihia: 610.
I»
'
""
•
...
ii'.'i .
i
■
Teorâ fi«reao 100.
^
i
’’ ■
^fcùruurü! ' -?
—^—''-'v-—-rx/-'..—-ri^i 'V "
Imprimerie Elie F. JÜVËNTIN ~ Papeete, Xalüti.
.
,V', ; .3.i
i
n
Fait partie de Vea Porotetani 1951