EPM_Vea Porotetani_195110.pdf
- Texte
-
Te 51
0
te Matahili
ATOPA 1951
—
HO O I TE MATAHITI
M.
HOÊ:
—
E VA‘U
Hilii 10.
TABA.
PREISS, Directeur-Gérant,
la rlro rafou q\
hoê: (lesu).
Te tahoêraa.
1). Te hum
Lata Maiia
no
te tahoêraa i poroihia
o
te
“
mau
Mono
no
na roto i te tahi maü ;
lesu ” haamauhia i Roma.
“
Eita te tahoêraa o te mau Keretitiano e tiipu, maori râ, ia
faahoihia mai te feia’toa tei taiva-è, e tei faaruè ia’na i mutaaiho ra, i roto i te Ekalesia mau no lesu.
Eita
roa e
nehenehe i te hoê taata ia faaea i roto i taua Eka-
lesia ra, maori rà, ia farii oia
mana
Petero,
no
.
e no
to’na
e
ia
auraro
i te faatereraa
mau mono mau
e
•;
i te '
”.
(Encj'clique Mortalium Animos, 1928 )
Te ati
peàpeà rahi no teie nei anotau, i roto i te mau fenua
rahi, tei reira te tupu-rahi-raa te mau haireçi.e te ôraa
ma te faautua-ore-hia, teie ïa : Aita ta te mau Katôlika e raveâ
faahou, maori rà, ia farerei roa e ia faahoa ratou i taua mau
e rave
hairèsi
.
ra.
(Benoît XIV, De synodo diocesana, VI. 5. 2. )
Te poroi nei, te
taata
e
ora, maori
faaite nei
rà,
e na
0
Oia te
te faaoti nei maton e, aore roa e
auraroraa i te Pajia i Roma
te
Ekaiesia Katôlika anaè te tiai
pù
no tè parait mah,
te Atua. Te taata tel
*
( Unam Sanctam ).
.
“
e
roto i te
ore i
no
te haamoriraa niait,
te pnhapa no te faaroo, te hierO’ no
tomo iroto, e aore ra, tel haeçe
,
(
alu'^
i rapae, ua
marôraa,
ore
POROTÊTANI
VEA
2
i
ora. Atira i te vare noa i te mau
te parau hoê roa teie no te oi’a. O tei
haapae ïa oia i te
no
te
haapa‘o,
mea,
o
ïa e e pohe.
e moe
( Pie XI, A, A, S, XX, 1928 ).
No te
“
mau
orometua Porotetani
:
E feia haavare ratou, e te faahema, tei ueue i te mau parau
hape,
e
tei faahua Aposetolo ia ratou na te Mesia. Te tautob nei
haaparareraa i te basileia no te arii o te pô
( Léon XII, Encyclique Sancta Dei Civitas ).
ratou i te
2) Te tahoêraa
poroihia
e
te Faaroo Porotetani.
E tahoê tatou na roto i te faaroo i to tatou Fatu o lesu Mesia
te Parau a te Atua tei faarirohia ei taata. E tahoê tatou na roto
“
i to tatou auraroràa ia’na, tei rii’o ei
tatou
atu
Upoo hoê
roa no
te Eka-
te mau arii, ei Fatu no te mau fatu. E tahoê
roto i te auraroraa ia’na anaè, eiaha roa râ i te tahi
lesia, ei Arii
na
no
mau mana.
Eita roa’tu teie tahoêraa e tupu na roto i ta tatou iho mau
faaauraa e to tatou mau mana‘o, e to tatou mau hinaaro, ua
haamauhia hoi te reira i nia ia lesu iho, tei ora, tei pohe, e
tei tiafaahou, no tç aratai atu ia tatou i te Metua ra, e te parahi nei oia i roto i ta’na Ekalesia na roto i to’na Mono hoê
roa:
e
oia hoi, te “
Varua-Maitai ”.
Ua tahoê tatou, no te mea, e feia arohahia tatou e te Atua,
feia titauhia hoi ei mau ite no’na e no to’na Evanelia hana-
hana!”
te mau Ekalesia Kèretitiano
Edimbourg, 1937 ).
3) Te tahoêraa.
(Apooraa-Amui
Na roto i te Pure
no
a
A tae noa’tu ai te
hôèraa,
te Fatü
(loanê XVII ).
mau ravea
taata tei iniihia ia
tupU te ta-
tupu ihoa te tahoêraa na roto i te pure tusia a te
Fatu. Te naô ra oia : « la hoê a‘e ratou mai ia taua hoê nei »
A tiaturi tatou i taua pure a te Fatu ra, ei rave'a e tupu ai te
tahoêraa mau, e a tiaturi atoa tatou e, te tae nei tatou i te tau
tupuraa,
E piti tau parau oaoa ta tatou e hio no te tahoêraa ;
1. Ua tupu i na hepetoma i mairi a‘enei, te hoê tere nO tô
orometua Pope ra o “Père Congar” i roto i te ni. oire no Al¬
sace
e
Farani
e
ua
mai te faaite
e:
orero
ua
oia i reira i te rnaii parau no
Lutero,
hape te Ekalesia Katorika Roma, oia
VEA
POROTETANI
3
aore i farii ia faaafarohia te mau
haapa'oraa o te Ekalesia Rama,
tei ani-noa-hia e 200 matahiti hou
Lutero, e ua faaite atoa oia,
e ua hape atoa o Lutero, oia i rù noa i te
tapù i te mau haa-
pa'oraa’toa
tia
te
e
uo
mau
te Ekalesia, mai te faaherehere
tia
mea
ore.
I te pae
ore
i te
mau mea
hope‘a
no taua oreroraa,
Porotetaui i te haamaitairaa
ua amui te mau Katolilca e te mau
i 'te Atua, na roto i te Pure a te Fatu.
2. î Elemaui, te ite atoa-hia-nei te tahoêraa, Ua
Katolika e oia’toa te mau porotetaui, i te talii mau
pûpù te
fare-pure e
mau
rave
Katolika tei
rahi, ua iti te 600, i te mau Porotetaui e i te mau
tiavaruhia, mai Rusia mai, e tei parahi overe noa i Elemaui.
la haamaitaihia te Atua, i te mea e, te
tupu nei te tahoêraa,
noa’tu te
ore
mau
ravea
taata.
Genese 4/6.7 “Eaha oe \ riri ai, e eaha hoi i fuafua’l
fo mafa na?
la rave oe i te parau maitai, eita anei e ifehîa mal”?
E te
vea
Katolika
e,
eiaha
oe e
riri ia haamaramarama
e
ia
paruru vau i tou nunaa Porotetaui, ta oe e nounou nei. Aita
hoi au i riri i ta oe mau haapiiraa, ta oe e
haapii nei i to oe
pae, ma te reo e: o ta oe Ekalesia te Ekalesia hoê roa a lesu,
e e hairesi matou. Aita hoi au i riri i ta oe
parau no ta matou
ohijoa neneiraa hohoa ( e oliipa tahito roa, ua î te “ lamepa apî”
i te mau hohoà). E te parau no to matou haamaitairaa ia Ma¬
ria ( e parau tahito atoa teie, e ua rahi te mau parau faahiahia
no
Maria ta te
no
te Réforomatio
mau
e
Porotetaui i faaite noa, mai te tau mai â
tae roa mai i teie mahana ).
1 teie nei rà, te parau
nei oe e, aita o Maria i haamorihia. E
farii mauruuru nei matou i te reira. Teie
râ, ahiri outou i haapa'o e i tiaturi e, ua hope roa te hanahana,
te mana, e te aroha i roto i te Atua e i ta’na Tamaiti ; e ahiri,
ua tiaturi outou ia lesu ei Arii hoê roa; e ahiri hoi outou i haapa‘o i ta lesu i haapii mai i te na'oraa e : e naJo outou ia pure,
E to matou Metua i te ao ”, eaha ïa te faufaa ia haapii outou
i te taata, e ia pure atoa raton ia Maria, e ia tiaturi ia’na ei tiai,
ei paruru, e ei Metua vahiné ? la na reirahia, teie ïa te auraa :
aita te Metua c te Tamaiti e to raua Varna ( Toru-tahi ) i ravai
parau
maitai teie,
e te
“
roa,
ia amui atoahia mai râ
o
Maria
( ei Maha-tahi )
e
maitai
huru
roa’i. Teie rà, o vai ïa te tia ia farii mai i te reira parau
ê roa ?
E te Veà Katolika ê, eiaha oe e inoino, e
tuà,
o vau
i haamaramarama i toTi
nunaa
‘‘
eiaha to mata ia tuàPorotetani.
Vea Porotetani ’’
4
-P OROTETANI
VEA
lubifi Siüâm^na'oraa.
(Mal. 51 — Mat. 1951 /
Ua
haapa‘ohia i te fenna Heleni i teie matahiti, te Inbili no
Europa no te al'ai atu i te
to Paulo tae matamuaraa i te fenua
Evaiieliao lesu i reira. Ea mairi 1900 inaiahili
pahonoraa i te wiraa aroha Ici pii ia’ua
kedonia nei ”,
i
i
teie nei to Paulo
e: '■ a
fano mai i Ela-
’
Ua rahi te raau auvaha no te maii lIaapa‘oraa Kei'etitiano e rave
rahi tei aiiuii mai i te H.aapa‘or.aa Katoiita-Ueleni, no te Iiaapam
i te mau purerati e le maii pniuputaraa, ei fîaamana‘oraa i te
tau i tae ai taue tavini liaeliaa roa ra i te fenua Helenir Ua ti¬
tan atoahia te Katolika Roma, aita râ raton i amni mai.
Ua tae te man ratere i Philipi, i Berea, i Tesalonia, i Nikopoli,
i Roda Kereta, e na opanihia te tere i Ateno na roto i te tahi
haiiahana roa. Ua amni mai te
rahi i roto i te Areopago, te vahi i
pnreraa
-
hni arii
e
te
nnnaa e
a‘o ai te tavini haehaa
roa ra o Panlo, i te paran no lesn, imna i te feia paari heleni.
Ua mairi 1900 matahiti i teie nei, e te paran noa nei â Panlo
i te feia taiva, i te feia faaroo tapetepete, i te feia taaroo i te
rave
man
“
pen ran :
Aita roa a‘n
lesn Mesia,
e
e
paran e
faaite atn ia onton
na,
maori râ.
o
oia i faasatanrohia”.
Tucirof
Ohipa 8/1
na ra
Tupu ihora te hamani-ino rahi i taua maha-
i te Ekalesia i lerusalema ra...”
Taioraa:
(E
I.
ao
Ohipa 8li-'i. loane IGjl-ll.
to oiitou ia hamani-ino-hia ouiou )
Te tumu i hamani-ino-hia’i te Ekalesia i te tau
ma-
tamua ?
1)0 Satani ia. Te tnmn
: to’na hae.
No to te Ekalesia faaroo i te Atua hoê roa, tei
man
faahapa i te
haamoriraa etene. No to te Ekalesia faaroo ia lesn te Mesia
hoê roa, tei Ore i faariihia e te ati-Inda.
2 ) O te Atna iho. Te tnmn : to’na aroha.
;
Ua tia i te Atna ia tnpn te man hamani-ino-raa, ei faaararaa,
ei faa-haamana‘oraa ia’na e : o te Atna aua‘e to’na haapnraa... to’na tantnrn... e na riro te man hamani-ino-raa ei tnmn
i pnrara è ai te man aposetolo no te liaaparare i te Evanelia.
e
II.
Te tumu i hamani-ino-hia’i te Ekalesia i to tatou nei
anotau ?.
^
VEA
1) O Satani ïa
—
Tamaiti. No to’na
POROTETANI
5'
No to te Ekulesia taaroo i te Atiia
i te
e
i ta’na
taata; iio to’iia hi'o maramaramaraa i te mau huru atoa... e. to’na
faahaparaa i te pouri.
No reira aila to te ao i au ia’iia ; té hinaaro nei to te ao ia au
atu U Ekale iia ia’na, na roto i te amiiiraa ia’na e i ta’naau. u ra-
Ye‘a taata: te
2
anraro
ore
inana
haavarc, te tr.paru, te faàhepo, te haavi.
— 1'è faatia nei
te Atua ia faalienohia
) 0 te Atua iho ïa
te I^kaiesia i teie aiiotau, no te mea : ua rahi ta’na mau
peu
anoi i teie nei, e te ati nei oia i te mau mana no ieie nei ao,
no
te imi i to'na
na‘o
ia’na
e :
o
ora.
Na te
Mal te matamua mai
tei
e
hamani-ino-iaa
mau
vai te timiii hoè
roa
â,’ua hotu
no
to’na
te Ekalesia
e
ora
na
i'aahaama
;
roto i te feia
haapae
roa ia ratou iho, e e rirô paha e, ua l'atata te tau
tamatahia’i te Ekalesia Tahiti na roto i te hoê mau haraani-
ino-raa... ei haamaitairaa
Irava
opani
:
e
ei taahoturaa ia’na.
Mataio 5: 10-2.
O Paulo
O
Te mau ferma i te hiti
te Miti Rahi. I te pae
i apatoerau, o Europa
ta oe e ite nei e to reira
mau tuhaa fenua; I te
i apatoa, o Al'erika
ia ; e i te pae i te hitià
o te Râ, tei reira o Kapae
naana
e
te
mau
tuhaa
fenua i Asia iti.
Mai Anetiohia i Turia,
to Paulo faatoncraahia
no
te poro haere i te
Evanelia i teie nei mau
tuhaa fenua. Ua tae oia
e ua haamau i te Eva¬
nelia i te mau tuhaa fe¬
nua.
Ua tac oia e ua
haamau i te Evanelia i
te mau tuhaa fenua i
Asia-iti, i Makedonia, i
Heleni,i Ahaia,i te mau
fenua taaè i te Miti Ra¬
hi,
(teie otue rahi e toro nei i raro)
e tohia^taparahiraaliia.
.
c
tei
e
tae noa’tu i Italia
reira to’na
tapearaahia,
6
VEA
Teie te
PÜROTETANI
maiihaa riaria
mau
hamara, te tipi, te patia, te
te
:
taura, te papai, te faaliohoni, tei rayehia e te mau tavini no te
arü mana o te p6, no te patoiraa e no te haaviraa i te mau
tavini o lesu Mesia, ia ore te Evanelia ia tae i teie nei mau f'enua. Teie râ, ua rii’o teie nei mau mauhaa ei mea faufaa-ore,
ua tae à te Evanelia, e ua riro teie nei mau fenua ei mau fenua
ei
fenua Keretitiano.
mau
Tere i Rapa e i Raivavae.
Ua faarue matou ia
Rapa i te 27 no
aveia i nia ia Raivavac. No te afaro
te
tere maitai te
ua
pahi,
tomo matou i roto i te
i te 1
e
Fepuare,
te tuu i
ma
te matai
no
e
te miti
Mati, i te hora poipoi,
no
ua
ava.
I taua taime atoa ra, te mata‘i i
raatira
pahi,
paaina mai ai. Ua faaoti te
i te ahiahi to matou revaraa i Tubuai. E reva
e
anei ?
Ua faariihia
maua
Adnet.
o
faahou ia Pâ mâ mai te tau i
inaha.
e
ua
riro
ma
te
ei orometua
raua
oaoa
parahi ai
te haaati i te fenua taatoa
no
rahi. Aita
raua
vau
i ite
i fleremona (1948)
Rairoa. Ua arutai Pâ ia
te
poto o te taime, ua
poto i te Fare liaapiiraa Tamahoè noa iho, no te haapii i te fenua taatoa, ua mataitai maua
fare-pure rahi i Anatonu, ua farerei poto ia Turunatua mà,
maua
no
e
no
haere etaeta matou. Ua farerei
rii
;
i te
e
i lera Diakono, e i tera Taata, i to matou haere-oioi-raa i
Mahanatoa, Anatonu e Vaiuu. I to matou hoiraa'tu i Rairua iïa
titau te
tavana ia
Tavana Han
Ua
.
roa
ua
To’na
e
ra
no
te hoê tamaaraa.
i reira ato‘a te
pae.
poroihia te lioê
no
riro te
e
maua
pureraa farereiraa i roto i te fare-pure apî
Raivare, Ua haamata i te liora 3, e aita i oti, inaha ua
matai puai ei vero mau. Aita e ravea faahou no te reva,
rohirohi te
ia
te
ihitai
no
“ Vaihiiiano ” i te
pahi i teie nei
vei’o
tei tupu
pô...
e ua ao
imiraa i
te
mau
i te puairaa,
te pô !
Noa’tu te vero e te pô pouri, ua tairuru mai te taata i “ Peniela” no te tuaroi. Ua 1 te fare putuputuraa, ua navenave te
mau himene, ua tatarahia te irava ma te hauma'ni-ore
( 1 Koriravea
ora
mai te ahiahi
e
netia It)
4
la
e
tae noa’tu i te
).
poipoi, 2 no Mati,
.rava
ua haapa'o
te Faraide. Te irava tatarahia:
noa
matou i te Apooi'aa Diakono,
Ohipa 4 ir. 33. 34., ei faaitp-
VEA
itoraa i te
aroha
e
Ekalesia, ia haamaitai oia
7
i te feiiua
na
roto i to’na
to’na tura.
I te 3
rahi
POROTÉTANI
ma
310
te
Mati
au
ua
maru
te matai, e ua tiai matou
maite, i te hora
revaraa.
ma te
paUa faarue matou i- te
ava i te hora 5. Aita iho â e matai
faahou i tua. Teie râ, e miti
rahi ta-ao-ao. Ua tïaturi matou, e i te
tuiraa-pô e tae matou i
i lubuai. Aita râ te tenua i iteahia i taua
Aita
ra...
pô pouri
e
ravea,
maori râ, ia tiai i te
e
rupehu
ao.
( Te vai atiirâ )
Te ho§
may
buka
reo
TahiH tel n@neihîa
i fe mau tau matamua.
A hio i te
mau
29. E parau no
Toomaha
ra
te
Ye‘a i mairi a‘enei
maitairaa
:
ta te mau papai Evanelia
faaiteraa î te Evanelia a lesu 1829.
au
o
30. E hitu Seremone no te talii mau
pai'au
hia no te vahi orometua,ore 1832.
Tumu, i haapa'o-
31. E buka Salamo ; te rahi i
papaihia e Davida 1832.
32. Te mau buka a te tahi
pae peropheta ra. 0 ta Hosea,
loela, Amosa, Oabadia, lona. Mica, Nahuma, Habakuka,
Zephania, Hagai, Tekaria e ta Malacai hoi 1835.
33. Te hoè parau iti na Burau raua o Miro.
Te vai atoa nei te mau buka tei nenéibia i Huahine e i Tahaa.
E iti te 120 buka i néneihia é te mau orometua i te reira mau
Tau matamua, no te mea te hiaai rahi ra te taata i te ite. —
Ei tâaite atoa hoi i te
metua ia monohia te
obipa rahi mau tei ravehia e te mau oro¬
pouri i te maramarama ora i Tahitii nei.
Parau rii apî
1
tua
). E püi Apooraa tei tupu i te ava'e Atete: Te Apooraa orome¬
Solaiele, tei feruri i te
pa'oraa,
e
te
mau
parau e te mau
Apooraa-Rahi Amui tei feruri i te
lesia Tahiti. Na te Ve‘a i
mua
e
otiipa no to tatou Haa-
mau parau no
faanavai i teie nei parau.
te Eka¬
2). I te pô 24 no Atete ua faataahia loane a Tupu (Tuerau) e o Saa Raapofo no te toro a mo'a, na roto i te Faatahinuraa. Na Mr.
Jacot te a'oraa ( II Tim. 4, 1-5 ) na Mr. Preiss te mau uiraaa, e na Teuira
or, te pure tahinuraa. I te Ve‘a no Noema te faanavairaa.
muela
POROTETANI
VEA
8
) Maitiraa Depule : Ua tupu te maitiraa i te 2 no Tetepa, ma te peatei ia Pouvanaa à Oopa te paeau rahi. Na te Atua e tauturu ia’na
i te amoraa i to’na Toroa, no te imi e te rave’atoa i te mau ravea aravihi
no te faaora i te nunaa. Ua taio pinepine oia i te parau a te Atua o tei na
ô mai ê: Maiaio 4 ir. 4 : “ E ore te taata e ora i te maa ana‘e ra, i te mau
3
pea-ore.
ato'a
mea
ra
i
haapa'ohia
e
te Atua ”
) Itevaraa: Ua reva to tatou Tuati v. o Sœur Marie, na nia ia Sagittaire.
Ua rahi te feia i Papenoo e i Haapape tei haamana'o ia’na ma te haamaitairaa i to’na here e i to’na aupururaa ia ratou i te anotau no te ati. Eita
4
atoa to Orofara
5
e
haamo'e ia’na.
) Parau oto.
Teiohae : Ua
Atete. I te 15
oraraa
i te 14
no
tae Teikihaa i Akapa, i te otia o to’na
Atete i te poipoi, ua afaihia to’na tino
no
fare-pureraa, mai reiraa i te menema. Ua hope mai te mau fetii, e te
paroika, e te Katolika, e ua apee ratou i te tino ma te ahu teatea ana'e, e
te tura. la tae râ i te pae apoo, ua oto te taata i teie ruau aau here i te
i te
taata.
Jean Teikihaa i Akapa i te math. 1887 Ua ani oia e to’na hoa
raua i roto i te Haapa'oraa Porotetani. Ua hamani
oia i te Fare pureraa i Akapa i nia i te fenua ta’na i pupu no ta tatou
Haapa'oraa. I te math. 1943 ua maitihia oia ei diakono_, e ua amo itoito
oia i te to’na toroa. Tirara : Kaoha nui tatou paotu, i te Kaofa o te Atua,
Ua fanau
ia Pakeekee ia fariihia
Patuhia,
na to
outou hoa i te haatia.
Mahahe orometua.
Tinito : i teie matahiti 1951, ua faarue 500
200 Katolika i to ratou ohipa. Te faaherehere noa
nei te Hau Communiste i te mau Ekalesia tei auraro roa i ta’na faatereraa
6) Te faaroo i te fenua
Misionare Porotetani
tei faarue
e
roa
e
i to ratou
mau
Sotaiete Metua.
ohipa o te Faaroo ( fare haapiiraa, fare ma'i, aua pipi
aita ratou i tauturu faahouhia. Noa’tu ra teie mau ati, eita
te parau a te Atua e tapeahia.
7 ) Faaararaa. Te opanihia.nei te piha toroa i Paofai ( A.R. A. Haàpa'o Faufaa) f te mau monire. e te mau mahana maka. A haapa'o maitai !
Te fifi nei te
etc...
)
mau
no te mea
fAoni taufuru i fe
.
Pape&tê ;Mme Brown: 100 frs. Terii 10, Mme Sigogne 60. Tefarerii; Taav. 5, Afareaîtu: Tetua 25. Faaone: îfaura 60. Papeioai:Anloie 20.
roarii
Amitihia 280 Frs.
È
mea manruuru
rôa te
feia
aau
tauturu, a mea mauruuru-oi e
râ te feia taa-
taupupu i te aufau î ta ratou mau Tarahu.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
—
Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951