EPM_Vea Porotetani_195110.pdf
- extracted text
-
Te 51
0
te Matahili
—
ATOPA 1951
HO O I TE MATAHITI
M.
HOÊ:
E VA‘U
—
Hilii 10.
TABA.
PREISS, Directeur-Gérant,
la rlro rafou q\ hoê: (lesu).
Te tahoêraa.
1). Te hum o te tahoêraa i poroihia na roto i te tahi maü ;
Lata Maiia no te
mau
“ Mono
no
lesu ” haamauhia i Roma.
“
Eita te tahoêraa o te mau Keretitiano e tiipu, maori râ, ia .
faahoihia mai te feia’toa tei taiva-è, e tei faaruè ia’na i mutaaiho ra, i roto i te Ekalesia mau no lesu.
Eita roa e nehenehe i te hoê taata ia faaea i roto i taua Eka- •;
lesia ra, maori rà, ia farii oia
mana
no
e
ia
auraro
i te faatereraa
e
i te '
Petero, e no to’na mau mono mau ”.
(Encj'clique Mortalium Animos, 1928 )
Te ati
peàpeà rahi no teie nei anotau, i roto i te mau fenua
rahi, tei reira te tupu-rahi-raa te mau haireçi.e te ôraa
ma te faautua-ore-hia, teie ïa : Aita ta te mau Katôlika e raveâ
faahou, maori rà, ia farerei roa e ia faahoa ratou i taua mau
e rave
.
hairèsi ra.
(Benoît XIV, De synodo diocesana, VI. 5. 2. )
Te poroi nei, te faaite nei e te faaoti nei maton e, aore roa e
taata e ora, maori rà, e na roto i te auraroraa i te Pajia i Roma *
.
“
( Unam Sanctam ).
0 te Ekaiesia Katôlika anaè te tiai no te haamoriraa niait,
Oia te pù no
,
tè parait mah, te pnhapa no te faaroo, te hierO’ no (
i tomo iroto, e aore ra, tel haeçe
alu'^
te Atua. Te taata tel ore
POROTÊTANI
VEA
2
i rapae, ua haapae
ïa oia i te ora. Atira i te vare noa i te mau
o te parau hoê roa teie no te oi’a. O tei
ore i haapa‘o, e moe ïa e e pohe.
marôraa, no te mea,
( Pie XI, A, A, S, XX, 1928 ).
No te mau orometua Porotetani :
“
E feia haavare ratou, e te faahema, tei ueue i te mau parau
hape, e tei faahua Aposetolo ia ratou na te Mesia. Te tautob nei
ratou i te haaparareraa i te basileia no te arii o te pô
( Léon XII, Encyclique Sancta Dei Civitas ).
2) Te tahoêraa
poroihia e te Faaroo Porotetani.
E tahoê tatou na roto i te faaroo i to tatou Fatu o lesu Mesia
te Parau a te Atua tei faarirohia ei taata. E tahoê tatou na roto
“
hoê roa no te Ekalesia, ei Arii no te mau arii, ei Fatu no te mau fatu. E tahoê
tatou na roto i te auraroraa ia’na anaè, eiaha roa râ i te tahi
i to tatou auraroràa ia’na, tei rii’o ei Upoo
atu mau mana.
Eita roa’tu teie tahoêraa e tupu na roto i ta tatou iho mau
faaauraa e to tatou mau mana‘o, e to tatou mau hinaaro, ua
haamauhia hoi te reira i nia ia lesu iho, tei ora, tei pohe, e
tei tiafaahou, no tç aratai atu ia tatou i te Metua ra, e te parahi nei oia i roto i ta’na Ekalesia na roto i to’na Mono hoê
roa:
e
oia hoi, te “ Varua-Maitai ”.
Ua tahoê tatou, no te mea, e feia arohahia tatou e te Atua,
feia titauhia hoi ei mau ite no’na e no to’na Evanelia hana-
hana!”
(Apooraa-Amui no te mau Ekalesia Kèretitiano
Edimbourg, 1937 ).
3) Te tahoêraa.
Na roto i te Pure a te Fatü (loanê XVII ).
A tae noa’tu ai te
mau ravea
taata tei iniihia ia tupU
te ta-
hôèraa, e tupu ihoa te tahoêraa na roto i te pure tusia a te
Fatu. Te naô ra oia : « la hoê a‘e ratou mai ia taua hoê nei »
A tiaturi tatou i taua pure a te Fatu ra, ei rave'a e tupu ai te
tahoêraa mau, e a tiaturi atoa tatou e, te tae nei tatou i te tau
tupuraa,
E piti tau parau oaoa ta tatou e hio no te tahoêraa ;
1. Ua tupu i na hepetoma i mairi a‘enei, te hoê tere nO tô
orometua Pope ra o “Père Congar” i roto i te ni. oire no Al¬
Farani e
ua
orero
mai te faaite
e:
ua
sace
oia i reira i te rnaii parau no
Lutero,
hape te Ekalesia Katorika Roma, oia
VEA
POROTETANI
3
aore i farii ia faaafarohia te mau
haapa'oraa o te Ekalesia Rama,
tei ani-noa-hia e 200 matahiti hou
Lutero, e ua faaite atoa oia,
hape atoa o Lutero, oia i rù noa i te tapù i te mau haapa'oraa’toa uo te Ekalesia, mai te faaherehere ore i te mau mea
tia e te mau mea tia ore. I te
pae hope‘a no taua oreroraa,
e
ua
ua amui te mau Katolilca e te mau Porotetaui i
te haamaitairaa
i 'te Atua, na roto i te Pure a te Fatu.
2. î Elemaui, te ite atoa-hia-nei te tahoêraa, Ua
pûpù te mau
Katolika e oia’toa te mau porotetaui, i te talii mau
fare-pure e rave
rahi, ua iti te 600, i te mau Porotetaui e i te mau Katolika tei
tiavaruhia, mai Rusia mai, e tei parahi overe noa i Elemaui.
la haamaitaihia te Atua, i te mea e, te
tupu nei te tahoêraa,
noa’tu te mau ravea taata.
ore
Genese 4/6.7 “Eaha oe \ riri ai, e eaha hoi i fuafua’l
fo mafa na?
la
rave oe
i te parau maitai, eita anei e ifehîa mal”?
E te vea Katolika e, eiaha
oe e
riri ia haamaramarama e ia
paruru vau i tou nunaa Porotetaui, ta oe e nounou nei. Aita
hoi au i riri i ta oe mau haapiiraa, ta oe e
haapii nei i to oe
pae, ma te reo e: o ta oe Ekalesia te Ekalesia hoê roa a lesu,
e e hairesi matou. Aita hoi au i riri i ta oe
parau no ta matou
ohijoa neneiraa hohoa ( e oliipa tahito roa, ua î te “ lamepa apî”
i te mau hohoà). E te parau no to matou haamaitairaa ia Ma¬
ria ( e parau tahito atoa teie, e ua rahi te mau parau faahiahia
no
no
Maria ta te mau Porotetaui i faaite noa, mai te tau mai â
te Réforomatio e tae roa mai i teie mahana ).
1 teie nei rà, te parau nei oe e, aita o Maria i haamorihia. E
parau maitai teie, e te farii mauruuru nei matou i te reira. Teie
râ, ahiri outou i haapa'o e i tiaturi e, ua hope roa te hanahana,
te mana, e te aroha i roto i te Atua e i ta’na Tamaiti ; e ahiri,
ua tiaturi outou ia lesu ei Arii hoê roa; e ahiri hoi outou i haa-
pa‘o i ta lesu i haapii mai i te na'oraa e : e naJo outou ia pure,
E to matou Metua i te ao ”, eaha ïa te faufaa ia haapii outou
i te taata, e ia pure atoa raton ia Maria, e ia tiaturi ia’na ei tiai,
ei paruru, e ei Metua vahiné ? la na reirahia, teie ïa te auraa :
“
aita te Metua
c
te Tamaiti
e
to
raua
Varna ( Toru-tahi ) i ravai
ia amui atoahia mai râ o Maria ( ei Maha-tahi ) e maitai
roa’i. Teie rà, o vai ïa te tia ia farii mai i te reira parau huru
roa,
ê roa ?
E te Veà Katolika ê, eiaha oe e inoino, e eiaha to mata ia tuà-
tuà,
o vau
i haamaramarama i toTi nunaa Porotetani.
‘‘
Vea Porotetani ’’
4
-P OROTETANI
VEA
lubifi Siüâm^na'oraa.
(Mal. 51 — Mat. 1951 /
Ua
haapa‘ohia i te fenna Heleni i teie matahiti, te Inbili no
Europa no te al'ai atu i te
to Paulo tae matamuaraa i te fenua
Evaiieliao lesu i reira. Ea mairi 1900 inaiahili i teie nei to Paulo
pahonoraa i te wiraa aroha Ici pii ia’ua e: '■ a fano mai i Elakedonia nei ”,
’
Ua rahi te raau auvaha no te maii lIaapa‘oraa Kei'etitiano e rave
i rahi tei aiiuii mai i te H.aapa‘or.aa Katoiita-Ueleni, no te Iiaapam
i te mau purerati e le maii pniuputaraa, ei fîaamana‘oraa i te
tau i tae ai taue tavini liaeliaa roa ra i te fenua Helenir Ua ti¬
tan atoahia te Katolika Roma, aita râ raton i amni mai.
Ua tae te man ratere i Philipi, i Berea, i Tesalonia, i Nikopoli,
i Roda Kereta, e na opanihia te tere i Ateno na roto i te tahi
pnreraa haiiahana roa. Ua amni mai te hni arii e te nnnaa e
rahi i roto i te Areopago, te vahi i a‘o ai te tavini haehaa
roa ra o Panlo, i te paran no lesn, imna i te feia paari heleni.
-
rave
Ua mairi 1900 matahiti i teie nei, e te paran noa nei â Panlo
i te feia taiva, i te feia faaroo tapetepete, i te feia taaroo i te
man
“
pen ran :
Aita roa a‘n
e paran e faaite atn
lesn Mesia, e oia i faasatanrohia”.
ia onton na, maori râ. o
Tucirof
Ohipa 8/1
na ra
Tupu ihora te hamani-ino rahi i taua maha-
i te Ekalesia i lerusalema ra...”
Taioraa:
Ohipa 8li-'i. loane IGjl-ll.
( E ao to oiitou ia hamani-ino-hia ouiou )
I.
Te tumu i hamani-ino-hia’i te Ekalesia i te tau
ma-
tamua ?
1)0 Satani ia. Te tnmn : to’na hae.
No to te Ekalesia faaroo i te Atua hoê roa, tei
man
faahapa i te
haamoriraa etene. No to te Ekalesia faaroo ia lesn te Mesia
hoê roa, tei Ore i faariihia e te ati-Inda.
2 ) O te Atna iho. Te tnmn : to’na aroha.
;
Ua tia i te Atna ia tnpn te man hamani-ino-raa, ei faaararaa,
ei faa-haamana‘oraa ia’na e : o te Atna aua‘e to’na haapnraa... to’na tantnrn... e na riro te man hamani-ino-raa ei tnmn
i pnrara è ai te man aposetolo no te liaaparare i te Evanelia.
e
II.
Te tumu i hamani-ino-hia’i te Ekalesia i to tatou nei
anotau ?.
^
VEA
POROTETANI
5'
1) O Satani ïa — No to te Ekulesia taaroo i te Atiia e i ta’na
Tamaiti. No to’na
ramaramaraa
anraro ore i te inana taata; iio to’iia hi'o mai te mau huru atoa... e. to’na
faahaparaa i te
pouri.
No reira aila to te ao i au ia’iia ; té hinaaro nei to te ao ia au
atu U Ekale iia ia’na, na roto i te amiiiraa ia’na e i ta’naau. u raYe‘a taata: te
2 )
haavarc, te tr.paru, te faàhepo, te haavi.
0 te Atua iho ïa — 1'è faatia nei te Atua ia faalienohia
te I^kaiesia i teie aiiotau, no te mea : ua rahi ta’na mau
peu
anoi i teie nei, e te ati nei oia i te mau mana no ieie nei ao,
no
te imi i to'na
na‘o
ia’na
e :
o
ora.
Na te
mau
vai te timiii hoè
hamani-ino-iaa
roa
no
to’na
e
ora
i'aahaama
;
Mal te matamua mai
tei
â,’ua hotu te Ekalesia na roto i te feia
haapae roa ia ratou iho, e e rirô paha e, ua l'atata te tau
tamatahia’i te Ekalesia Tahiti na roto i te hoê
ino-raa... ei haamaitairaa e ei taahoturaa ia’na.
e
Irava opani :
mau
haraani-
Mataio 5: 10-2.
O Paulo
O
Te mau ferma i te hiti
te Miti Rahi. I te pae
i apatoerau, o Europa
ta oe e ite nei e to reira
mau
tuhaa fenua; I te
apatoa, o Al'erika
ia ; e i te pae i te hitià
o te Râ, tei reira o Kapae i
naana
e
te
mau
tuhaa
fenua i Asia iti.
Mai Anetiohia i Turia,
to Paulo faatoncraahia
no
te poro haere i te
Evanelia i teie nei mau
tuhaa fenua. Ua tae oia
e ua haamau i te Eva¬
nelia i te mau tuhaa fe¬
nua.
Ua tac oia e ua
haamau i te Evanelia i
te mau tuhaa fenua i
Asia-iti, i Makedonia, i
Heleni,i Ahaia,i te mau
fenua taaè i te Miti Ra¬
hi, e tae noa’tu i Italia
(teie otue rahi e toro nei i raro) c tei
e tohia^taparahiraaliia.
.
reira to’na
tapearaahia,
6
VEA
Teie te
PÜROTETANI
maiihaa riaria : te hamara, te
mau
tipi, te patia, te
taura, te papai, te faaliohoni, tei rayehia e te mau tavini no te
arü mana o te p6, no te patoiraa e no te haaviraa i te mau
tavini o lesu Mesia, ia ore te Evanelia ia tae i teie nei mau f'enua. Teie râ, ua rii’o teie nei mau mauhaa ei mea faufaa-ore,
ua tae à te Evanelia, e ua riro teie nei mau fenua ei mau fenua
ei
fenua Keretitiano.
mau
Tere i Rapa e i Raivavae.
Ua faarue matou ia
te
Rapa i te 27 no Fepuare, ma te tuu i
aveia i nia ia Raivavac. No te afaro no te matai e te miti
ua
tere maitai te
pahi,
i te 1 no Mati, i te hora poipoi,
e
ua
tomo matou i roto i te ava.
I taua taime atoa ra, te mata‘i i
paaina mai ai. Ua faaoti te
pahi, e i te ahiahi to matou revaraa i Tubuai. E reva
raatira
anei ?
Ua faariihia
maua
Adnet. ma te
o
faahou ia Pâ mâ mai te tau i
e
inaha.
ua
riro
ei orometua
raua
rahi. Aita vau i ite
oaoa
parahi ai raua i fleremona (1948)
no
te haaati i te fenua taatoa e
Rairoa. Ua arutai Pâ ia
no te
poto o te taime, ua
poto i te Fare liaapiiraa Tamarii ; hoè noa iho, no te haapii i te fenua taatoa, ua mataitai maua
i te fare-pure rahi i Anatonu, ua farerei poto ia Turunatua mà,
maua
no
haere etaeta matou. Ua farerei
e
i lera Diakono, e i tera Taata, i to matou haere-oioi-raa i
Mahanatoa, Anatonu e Vaiuu. I to matou hoiraa'tu i Rairua iïa
titau te
tavana ia
Tavana Han
maua
To’na
e
ra
no
te hoê tamaaraa.
i reira ato‘a te
pae.
Ua poroihia te lioê pureraa farereiraa i roto
.
roa
no
Raivare, Ua haamata i te liora 3,
riro te matai
e
ua
i te fare-pure apî
aita i oti, inaha ua
puai ei vero mau. Aita e ravea faahou no te reva,
rohirohi te
ia
e
te
ihitai
no
“ Vaihiiiano ” i te
imiraa i
te
mau
pahi i teie nei vei’o tei tupu noa i te puairaa,
tae noa’tu i te pô... e ua ao te pô !
Noa’tu te vero e te pô pouri, ua tairuru mai te taata i “ Peniela” no te tuaroi. Ua 1 te fare putuputuraa, ua navenave te
mau himene, ua tatarahia te irava ma te hauma'ni-ore
( 1 Korinetia It) .rava 4 ).
la poipoi, 2 no Mati, ua haapa'o matou i te Apooi'aa Diakono,
e te Faraide. Te irava tatarahia:
Ohipa 4 ir. 33. 34., ei faaitpravea
ora
mai te ahiahi
e
VEA
POROTÉTANI
7
itoraa i te Ekalesia, ia haamaitai oia i te feiiua na roto i
to’na
aroha e to’na tura.
I te 3 310 Mati
rahi
ma
te
au
ua
maru
te matai, e ua tiai matou
maite, i te hora revaraa. Ua faarue
ma
te pa-
matou i- te
ava i te hora 5. Aita iho â e matai
faahou i tua. Teie râ, e miti
rahi ta-ao-ao. Ua tïaturi matou, e i te
tuiraa-pô e tae matou i
i lubuai. Aita râ te tenua i iteahia i taua
Aita
ra...
pô pouri e rupehu
e
ravea,
maori râ, ia tiai i te
ao.
( Te vai atiirâ )
Te ho§ may buka reo TahiH tel n@neihîa
i fe mau tau matamua.
A hio i te
mau
29. E parau no
Toomaha
ra
Ye‘a i mairi a‘enei :
te
au maitairaa o ta te mau papai Evanelia
faaiteraa î te Evanelia a lesu 1829.
30. E hitu Seremone no te talii mau
pai'au Tumu, i haapa'ohia no te vahi orometua,ore 1832.
31. E buka Salamo ; te rahi i
papaihia e
32. Te mau buka a te tahi
pae
Davida 1832.
peropheta ra. 0 ta Hosea,
loela, Amosa, Oabadia, lona. Mica, Nahuma, Habakuka,
Zephania, Hagai, Tekaria e ta Malacai hoi 1835.
33. Te hoè parau iti na Burau raua o Miro.
Te vai atoa nei te mau buka tei nenéibia i Huahine e i Tahaa.
E iti te 120 buka i néneihia é te mau orometua i te reira mau
Tau matamua, no te mea te hiaai rahi ra te taata i te ite. —
Ei tâaite atoa hoi i te
metua ia monohia te
obipa rahi mau tei ravehia e te mau oro¬
pouri i te maramarama ora i Tahitii nei.
Parau rii apî
1 ).
E püi Apooraa tei tupu i te ava'e Atete: Te Apooraa orome¬
Solaiele, tei feruri i te mau parau e te mau otiipa no to tatou Haapa'oraa, e te Apooraa-Rahi Amui tei feruri i te mau parau no te Eka¬
tua
lesia Tahiti. Na te Ve‘a i
mua
e faanavai
i teie nei parau.
2). I te pô 24 no Atete ua faataahia loane a Tupu (Tuerau) e o SaFaatahinuraa. Na Mr.
Jacot te a'oraa ( II Tim. 4, 1-5 ) na Mr. Preiss te mau uiraaa, e na Teuira
or, te pure tahinuraa. I te Ve‘a no Noema te faanavairaa.
muela a Raapofo no te toro a mo'a, na roto i te
VEA
8
POROTETANI
Maitiraa Depule : Ua tupu te maitiraa i te 2 no Tetepa, ma te peatei ia Pouvanaa à Oopa te paeau rahi. Na te Atua e tauturu ia’na
i te amoraa i to’na Toroa, no te imi e te rave’atoa i te mau ravea aravihi
no te faaora i te nunaa. Ua taio pinepine oia i te parau a te Atua o tei na
3 )
pea-ore.
ô mai ê: Maiaio 4 ir. 4 :
mea
ato'a
ra
i
“ E
ore
te taata e ora i te maa ana‘e ra, i
te mau
haapa'ohia e te Atua ”
Itevaraa: Ua reva to tatou Tuati v. o Sœur Marie, na nia ia Sagittaire.
Ua rahi te feia i Papenoo e i Haapape tei haamana'o ia’na ma te haamaitairaa i to’na here e i to’na aupururaa ia ratou i te anotau no te ati. Eita
4 )
atoa to Orofara
5 )
oraraa
e
Parau oto.
i te 14
no
haamo'e ia’na.
Teiohae : Ua tae Teikihaa i Akapa, i te otia o to’na
Atete. I te 15 no Atete i te poipoi, ua afaihia to’na tino
fare-pureraa, mai reiraa i te menema. Ua hope mai te mau fetii, e te
paroika, e te Katolika, e ua apee ratou i te tino ma te ahu teatea ana'e, e
te tura. la tae râ i te pae apoo, ua oto te taata i teie ruau aau here i te
i te
taata.
Teikihaa i Akapa i te math. 1887 Ua ani oia e to’na hoa
raua i roto i te Haapa'oraa Porotetani. Ua hamani
oia i te Fare pureraa i Akapa i nia i te fenua ta’na i pupu no ta tatou
Haapa'oraa. I te math. 1943 ua maitihia oia ei diakono_, e ua amo itoito
oia i te to’na toroa. Tirara : Kaoha nui tatou paotu, i te Kaofa o te Atua,
Ua fanau Jean
ia Pakeekee ia fariihia
Patuhia,
na to
outou hoa i te haatia.
Mahahe orometua.
6) Te faaroo i te fenua Tinito : i teie matahiti 1951, ua faarue 500
e 200 Katolika i to ratou ohipa. Te faaherehere noa
Misionare Porotetani
nei te Hau Communiste i te mau Ekalesia tei auraro roa i ta’na
tei faarue roa i to ratou
e
mau
faatereraa
Sotaiete Metua.
Te fifi nei te mau ohipa o te Faaroo
( fare haapiiraa, fare ma'i, aua pipi
ratou i tauturu faahouhia. Noa’tu ra teie mau ati, eita
te parau a te Atua e tapeahia.
7 ) Faaararaa. Te opanihia.nei te piha toroa i Paofai ( A.R. A. Haàpa'o Faufaa) f te mau monire. e te mau mahana maka. A haapa'o maitai !
etc... ) no te mea aita
fAoni taufuru i fe
.
Pape&tê ;Mme Brown: 100 frs. Terii 10, Mme Sigogne 60. Tefarerii; TaaAfareaîtu: Tetua 25. Faaone: îfaura 60. Papeioai:Anloie 20.
roarii v. 5,
Amitihia 280 Frs.
È mea manruuru rôa te feia aau tauturu, a mea mauruuru-oi e râ te feia taa-
taupupu i te aufau î ta ratou mau Tarahu.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN — Papeete, Tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951