EPM_Vea Porotetani_195109.pdf
- extracted text
-
Te 51
O
te Mataliiti
—
TETEPÂ 1951
aOO I TE MATAHITl HOÈ ;
M.
H®
Aita paha!
noa
Hilii 9.
TARA.
PREISS, Directeur-Gérant,
@ ?i3poi è i fe mau afi o Tahiti mâ?
Tsîe te ulraa
3 mau
E VA‘U
—
-
l'el roto anei Tahiti ma i te ati ?
A hio na, e mea hiiru ohie te oraraa i le pae tlno,
roa e te
ruperape hoi to tatou. Ua rahi
fenua faaiilaliia
te maa i nia i te fenua, e te i‘a
■
raro
i te fai. Aita te ta ata
pohe nei i te poia e te toètoè. E inea huru ravah te fenua i te
niau mea ora’toa, te faarahi-noa-liia nci te mau
ohipa maitatai :
auri-papa, uahu, fare-ma‘i, fai’e-haapiiraa, radio, e e manu-reva
atoa hoi. Ua raii te hura c te niau peu tei imihia ei faaarearearaa e ei haamauruururaa i te manaô, te aau e te
opù. Te patunoa-hia hei te mau fare-pureraa, e te mau fare-putuputuraa...
ei mau tapaô. haiiahana no te faaroo.
e
J.& î'-a i L ie nci mau hiôraa : Tei roto anei Tahiti mâ i te mau
ati ? E punono tatou e : « E... Aita roa lioè vahi iti i moè i
te enemi, oia hoi, ia Satani, e te ite nei te taata tei haamaramaramahia e te Evanelia i ta’na mau ohipa faarepurepuraa. To’na
hinaaro tumu :
noa
i to tatou
"
o
te faahoi ïa i te fenua i roto i te
ia tatou te mau ati tei taumi
noa
pô. Ua taa
i te fenua nei, tei taumi
paroita e ta tatou atoa Ekalesia. E mea oaoa ia
Satani, ia ati tatou i te mau ohipa viivii, i te mau amahamaharaa, i te mau maa taero, e i te mau haapiiraa taero.
Na vai ra e hopoî è i to tatou mau ati ?
Na vai e hopoi è i te vari no te mau peu halriiri e no te malt
peu faainoraa? Na vai'e hopoi è i to tatou mau peu no te riri
e te tahoo? Na vai e hopoi è i te hara no Tahiti?
mau
VEA
2
POROTETANI
Te palioiio nei te tahi pae e: « A hiô i to maloii taala ». Te
pahono nei te tahi atii pac": « A hiô i ta tnatoii haapaôraa ». E
teie ta te tahi pae: « A hiô i to matou metua i te faaroo ».
Eaha ta raton
rara !
e
hiô nei? E
mau
aeho iieiiehia e te matai, ti-
•
Na loaiie râ e faaite mai e :
tia ia
o
vai te
hopoi è i te hara no Tahiti, no
Farani, no Rnsia, no Marite, etc... Aita
oia i parau e : « A hiô mai i nia ia‘u ! »
Ua parau râ oià : « A hiô na i te Are-
nio
hara
a
a
te
Atiia,
o
tei hopoi è atu i te
to te ao
».
Ua tonohia oia i teie
nei ao, no te amo i te Sataiiro, te ho-
poià no ta tatou nei mau hara...,
No reira, eiaha tatou e tuu faahou i
to tatou
mau
riri i nia i to tatou inau
taata, vahiné, tane, tamarii, taata tupu,
a
tuu râ tatou i te reira mau ino i nia
i te Arenio... Na’na e hopoi è i ta tatou
mau
hara, to tatou mau peàpeà e te mau
nounouraa
E te
iino.
nunaa
atu i te .hara
o
te
here
ao !
e :
a
hiô
na
i te
(loane 1/29).
Te “Tiarâî”.
E mea è i Tahiti mâ nei,
I Farani hoè mahana...
e
haere roa e. 3 hepetoma te maoro.
piti mahana.. tirai’a. Hoê, aore, e piti
pô te oaoaraa... e te tahi mau peu rii, e ua hau.
E mea è i Tahiti mâ nei, e ua taa noa i te feia feruri, te maitai
e
te ino I
t
paha, e mea tano te tere no te tahi mau mataeinaa i
Papeete no te faaarearea i te oire-pû, e no te haapau i ta ratou
E riro
mau
moni rii.
Tei te huru
.
o
te liiôraa.
E mea nehenehe mau te haei"e-pùpù-raa o to tatoü ül api i tô
poipoi no te 14 no Tiurai; ua rahi roa te mau taiéte ilo Papeete
iho e no te mau mataeinaa.
VEA
üa mataitaihia te
arueraa
i te
mau
POROTETANI
3
faatitiauâraa ma te faahiahia e ma te
taie, patia-la, faahoro
mau
aito hoê vaa, faatere vaa
piiaaliorolenua, faahoro pereoo-taataahi.
Ua maïuu'uurii te taria i te mau himeuc
uru
atoa i tei
No te
mau
mauruuru
ore
i navenave
oriraa,
apipiti te iuauruuru e le liaamà. Ua
ua
i te mau ahii ueheiietie, faaineiuehia
haamanaôraa i te anolau lahito ; e
mau
uaveuave, e ua mauru-
roa.
.ma
ua maüTuuru
oriraa.
te aravihi oi
atoa i te talii
Ua haamà rà matou i te tahi mau
ohipa auraa Jaufau mau, tei
ore, roa i taiio ia afailua i mua i te feia
tura e te mau tamarii.
Parau mau, te vai nei te lalii mau laata tei
anaanatae i te mau
réo hupchupe e tei arcarea i le mau reo e te mau
hautiraa hairiiri roa.
Eita roa teie mau huru raveraa e haamailai i le roo
no to ta¬
Porotetani, 'e faatupu rà i te mau tahitohitoraa'
tou Haapaoraa
i mûri a‘e i te
arearearaa.
Ua mauruuru matou i te tahi mataeiuaa
Mauruuru roa !
o
tei ara i to’ua roo.
Ua oti te Tiurai i teie nei:
uapiiamiia te tahi pae, ua pau te
talû pae; ua oaoa fc tahi
juie, ua oto le tahi paè, ua faaroohia,
e 1 raera oaoa,
e 9 raera peapea,
Ahiri lesu i tae mai i rolo i te oroà Tiurai, eaha ïa to’na mana‘o e ta’iia Parau? Ai ta roa
paha oia i faahosauahia iio te mea
ua taa maitai te maramarama e te
])ouri.
feruriraa i nià 1 te tiàturiraa
O ’Petero te Papa hoè roa no te Ekalesia.
E
faalaa lalou i le laiii lau lumu manaô et hiuraa i idc parau:
1. E ofai
matamua no
ra
a
O
Petero, haamauhia i nia i te ofai-niu. Ua riro oia ei ofai
to’na fa'iraa
e:
«
o
te
Mesia oe, te Tamaiti a
te Atua
ora
».
Ua farii atoa to’na
mau
taeaè i taua parau ra ei
riro atu ai ratou ei
mau
ofai
sia
hiroà faaroo no ratou,
ora’toa, patuliia i nia i te Tihi-Rahi ( Ephe-
2/20 ).
Aita roa Petero i faaite
na
roto i ta’na
mau
aôraa e ta’na
episetole
Pâpâ oia, Ua taa ia’na to’na paruparu taata, e to’na huru one, i faaite
mai ai oia i te ofai ora, e te Pàpâ mau î roto i ta’na episetole hoè (II:
4-7).
2. Teie nei parau na lesu e, « o Petero oe », na Mataio anaè ïa i faaite
mai. Aita roa o Mareko, Luka, loane i faahiti mai i taua parau ra, ei liaae:
e
mau
4
VEA
POROTETANI
papûraa i teie tiatiiriraa e: o Petero te upoo no te mau Aposetolo. Aita
atoa te Hui-faaroo matamua i faahiti
noa aè i te reira parau.
3. Ua aifaito roa Paulo raua o Pe'ero. Eere na Petero i haapii i te parau
lesu ia Paulo, na lesu iho râ i haapii e i faaîono ia’na. E i te taime
hoi i tae ai Petero i Anetiohia ( aita oia i tae i reira na roto i te mana
“tfiono no lesu Mesia”) ua faahapa pua? Paulo ia’na (Galatia 2/U-14),
110
‘‘Dieu a
fait de
l’apôlre des
Juifs, et il a fait de
moi l’apôlre des
Pierre
♦ ».
no
EkaAnee
tae noa’tu i
To Petero
tna-
i nia iho i te faa100, e mea
fea‘a piti
ïa; manaô piri-tu-jrorJCJ"'
a
ati-Iuda, e manaô
Evanelia mau ; e mea
P^PÛ ore to’na manaô
i nia i te parau no te
peritome. E mea papû
râ to Paulo manaô i
nia i te parau no te
Ture
--
e
no
te Aroha
(Galatia 2) e ua upootia to’na manaô,
■
5. No te marô-noa-raa i nia i na auraa e
piti: Petero-ofai, Petero-pàpà,
parau te orometua pope tuiroo, o Père Congar e: ua haamauhia te
Ekalesia i nia ia Petero, oia hoi, i nia i te faaroo no Petero o tei tiaturi
ua
e:
o
lesu te tamaiti
i te Mesia. Eere hoi
E
one
o
Petero:
te Atua ora. No reira, te pàpà mau : o te faaroo ïa
a
na
a
te taata teie faaroo i
Ua maiti Roma ia Petero ei
Ua maiti râ Paulo
faatupu, na te Varua râ.
hiô i ta lesu faahaparaa
e
ia’na (Mataio 16/23),
Pàpà.
tatou atoa
i
te faaroo no Petoro e
no
te mau
aposetolo atoa ei pàpà; taua faaroo ra, teie ia: o lesu Mesia te Tamaiti a
te Atua ora.
Te vai nei â Petero i mua ia tatou ei hiôraa!
VEA
POROTETANI
5
Petero tei haere itoito na nia i te miti. Petero tei iriti itoito i te oè no
i to’na Fatu. Petero tei riaria i te pariraa a te hoè tavini vahiné.
Petero tei oto i to’na hunaraa i to’na Fatu. Petero tei uihia e to’na
te paruru
Fatu, e
hinaaro anei
oe
ia‘u, e mea papu anei to oe here ia u?
E inea au ia tatou teie huru no Petero; taata faaroo, e taata faaroo
tapetepete mai ia tatou atoa ; ua iteahia to’na itoito e to’na paruparu, e ua iteahia to lesu aroha ia’na,
Na roto i te manaô
no Roma, inaha! te vai tiei o Petero i
pihaiiho ia
mahana’toa, noa’tu to ratou huru: Grégoire-Petero, Borgia-Petero, etc...
outoTj i te
mau
Teie râ,
i te tahi mau taime, ua faaanatema le lahi mau Pàpà te tahi i
Pàpà-Petero i te taime hoè! O vai atura te Pàpà-
te tahi. E i te tahi tau, e 4
Petero mau?
Te titauhia nei tatou ia faaroo tatou ia Petero.
Na roto ia Petero i te Atua, te Metua mana hope.
Na roto ia Petero ia lesu-Mesia.
Na roto ia Petero i te Varua-Maitai.
Aita’tu ai
raveà, e faaamuhia’i tatou i te mana no te Rai mai, maoti
râ, ia tae mai taua mana ra no Roma mai.
ia au i teie huru haapiiraa, te taahihia nei lesu, te Arii, te
Arai, te Tahuà
Rahi, i raroaè i te avae taata, e te tuuhia nei to’na hanahana i nia iho i te hoê
taata pohe noa. Ua ite papu râ tatou e, e haèhaa rahi to Petero, aita roa oia
i hinaaro i te taarahi ia’na iho, ia au i teie mau faateiteiraa a te taata ia’na,
ua puta roa i roto i to’na aau te pahonoraa a te Fatu i te aniraa ia Salome
no ta’na tau tamarii (Mataio 20/20-28) e teie ta’na i papai i roto i ta’na
episetole ; Te aô atu nei au i te mau peresibutero i roto ia outou na, « e
taetaeaè peresibutero atoa hoi au » (I Pet. 5/1 v. m.).
e
No reira, e mea riaria roa te ohipa a te
ratou
no
te faateiteiraa e
Tamaiti moà
a
no
feia tei faarahi ia Petero, ei eà no
te faahanahanaraa ia ratou iho,
ei mono no te
te Atua i roto i teie nei ao.
Te tere i Rapa.
.
Ua tutau atura Vaihinano i
roto
i te ôoâ nehenehe
roa
no
Rapa i te 21 no Febuare, e ua tae matou i uta. Ua fariihia maua
O Adnet i roto i te hoè utuafare nahonaho maitai. e ua
parahi
matou i reira e tae noa’tu i te maliana no to matou revaraa. Aita e
matamua, no te mea, aita te tahi pae taata i hoi
faaapu ; ua himene ra matou e te tahi pae u‘iapî. I te mahaua i mûri iho, ua ori haere matou e te|tahi mau
pureraa i te pô
mai na te
mau
6
hoa na roto i te mau faaapu : tai'Oi ’ taï)fe ët'e. .: e vai i rofô i te
üa hiopoa’toa maiia i taua matîanà' Ta, ! te iiiaii Bnka-
ma'ü faâ.
Paroisa; e i taua pô ra, ua haapaôhia le puremà i poto i te fere
iz'ava : loane 3/16 ) la :poipai; a‘e,
pure nehenehe no Ahurai ( te
ua
haapa'ohia te Faraide oroà (I. Kor, I.;17 ), ela oti, ua'l'are-
rei, haere maua e te auaha-Paroisa i„te lioè mau tainarü odvi tel
tuuhia i rapae i te oire. Ua tamalianahana matou ia ràtou na roto
i te pureraa. Ua tae atoa te orometua Katolika o Père Alphonse
ia raton ra na mua a‘e, e na’na i afai i ta tatou mau tamarii
i te hôé mau tauihaa horoàhia e te “
Sàtauro Uteüte”.
I te ahiahi, ua hoehia maua i te tahi pae i Area. la oti té tahi
maù farèrèiraa i te feia paruparu, e te hoê fariiraa maitai rahi
faatere maua o Adnet i te pureraa i Area iho
(Te irava: II Tim. 2/9).
I te toru o te mahana, ua tae maua i uta roa i te'hora poipoi no te haapa‘o i te hoê pureraa i roto i te tare no te tahi va¬
hiné paari lejzera ; e i te tüiiahi, uà aratai te tavana ia matou
e te Tavana Han i nia i te hoê’ tupuai mouà, e ua paiuma matou
i nia i te hoê pâ patuhia e te mau -etene; E ohipa itoito mau ta
te feia tahito i rave no te parururaa i te fenua. Ua faatia te Ta¬
vana i te mau parau tahito e te mau parau api atoa. Ua haere
i te pae tino, ua
te fenua i inua, ua monohia
te mau fare are tu tahito i te maü
fare-ofai e te paari maitai.
Te maha o te mahana, e Sabati ïa, ua faariro matou ei Sabati
irava no te pureraa
oroh-
avatea: (Mataio 14/26). Na Adnet
te ahiahi
( Mataio 7/13). Hou te tuaroi i te pô, ua haaputuputu
niatôü i te mau diatono no tp hoê mau feruriraa e te tahi mau
fkaararaa. Te irava Tuaroi ;
Philpi 4/4. Ua haamata te ma‘i hota
i taua taime l’a. I te nionire 26 no Febuare, ua haapa'o te Paroisa i te taofe, e è moni faahiahia roa tei roa‘a no ta raton iho
mau ohipa fare-pureraa, e no te ohipa Evanelia i rapae. I taua
anahana’toa ra i haamata’i te ma‘i i nia ia Pupure orometua.
I te mahana piti, 27 no Eebuare, ua faarue matou i Rapa. Ua
aratai Pupure ia maua e ta’na mau tamarii i nia i te uahu. Ua
maoi’o te taraperaa. Na te auaha-Paroisa, o Tumaurahi, i afai i
te palîi i rapae, e matai nehenehej
te pahi i te aveia no Raivavae.
pihauhau na mûri. Ua rave
( Te vai atu râ )
Aôraa. loane 1/29.
“
A hiô
I.
1.
—
na
i te Arenio ate Atua tei hopoi è
Te hohoà
E
au
o
teie nei
ao
i te hara o te ao”.
tetpohe i te hara?
opuahia e te taata faa-
ïa i te hoê raau taero- tei
I
VEA
POROTETANI
apu i te tapù ô. Ua au mau teie nei
oaoaliia c te taata
“
Hio
ao
7
i te hoê tumu
raau
tei
faaapu i te liiôraa i to’na huru: (Genese 1/31).
aéra
te Atua i te
mau mea’toa ta’na i
hamani, e inaha, e
la tae râi te tau hoturaa, inaha, e huero taero
mea niaitai roa ”.
teie. Aue te
faaapu e ! e taime rahi tei pau.
Oia’toa teie nei ao e te taata o tei hau è atu i te niaitai i roto
i te
man
mea’toa, aita oia i faaliotu mai i te niaitai, e mau huero
taero râ ta’na
e
hotu nei : te amahamaha, te orure hau, te
hae,
te'marô, te feii, te taparaht etc... (Gai. 5/19 21)
.
E teie te parau
hopeà a te taata faaapu (Mat. 3/10). “ Te yai
opahi te tnmu raan i teie nei à, e te mau raau atoa aore
i hotu mai i te huero maitai e
tapûhia ia e e hurihia i roto i te
nei te
auahi”. üia’toa teie nei ao, no te ino ta’na
taeâhia oia e te faahaparaa a te Atua.
II.
1.
—
e
hotu
noa
nei, ua
Te ravea e maitai faahou ai teie nei ao?
O te Arenio ïa a te Atua.
O te parau ia tei a‘omoa-hia i roto i te mau
fare-pureraa, fare
putuputuraa, fare-nia‘i, fare-auri. Te Arenio a te Atua tei pûpû
ia’na iho no te hopoi è i te hara o te ao, na roto i to’na fariiraa i te utuà riaria no te Satauro e ta« noa’tu i te
pohe. E no
te mea, ua iiiaraa ia’na taua
hopoiâ teiniaha ra, e tia’tufa ia’na
ia faaora i te feia 'e
na
reira’tu i te haere.
No reira, a huri tatou i ta tatou mau hopoia maraa ofe i nia
la’na e Na’na e hopoi è.
Opani Isaia 53/5.
Ei haamana'oraa.
I roio i te vea no Tiiirai e no Aide, ua faüiteliki te iioè man
hiika ta te man orometna matamna i horoà i te fenna, et haamaramaramaraa. i te nnnaa. — Teie faahon te tahi man bnka :
21. Te Evanelia a Mareko, iritihia ei parau
i te matahiti 1827.
tahiti e Dewiti,
22. Te ni tumu no te mau parau a te Atua, 1827.
23. E parau iti faaitoito na te feia tei fanau tama ra, 1827.
24. E parau iti aroha e te faaitoito i te feia e parahi noa,
aore e imi i te ora e ora’i to tatou varua, 1827.
25. E pueraa himene, oia hoi te parau haamaitai
1828.
26. E parau Pare. A hiô na ia ite, 1828.
i te Atua,
VEA
8
POROtEtlANI
27. Te
episetole ra a Paulo i to Roma, e na episetolc hoi e
piti i to Korinetia, na epitesole a Petero e te episetole a
luda, 1828, iritihia e Dewiti.
28. Te episetole i te mau Hebera e ta lacobo,
tole a loane e te Apocaliipo hoi, 1829.
te mau epise¬
( Te vai nei â )
Parau rii apT
Raivauae.
Ua tupu a‘e nei te hoê tomoraa fare-amuira i
Anatonii, o “ Paradaiso” te i‘oa o teie nei tare. Uahaamauhia te
niu i te 15 no Mati 1950, ua taupupû noa râ te ohipa i te piinu
—
tei ore i tae vave mai. Na Pâ orometua te faaitoitoraa i taua oroà
ra:
Apok. 2/7 v. h.
E rnahana matai rii e te ua rii, aita râ te ohipa i fifi : uataéâhia te 500 manihini, e ua oaoa te Paroisa i te ohipa apî tei oti
ia’na i teie tau.
I te pô iho, ua haapa‘ohia te aufauraa faatupuraa parau. Aita
i toetoe taua pô ra, e pô veàveà, e ua tere noa te ohipa" e
roa
ao
noa
a‘e.
Papaihia : Turanatua.
*
Ame. — Ua faahiti poto noa tatou i te poheraa no M*' Hall,
oia hoi o Heitapu tane, i roto i te ve‘a i mairi a‘e nei. Na Moreau
i faaipoipo ia Heitapu mâ, e ua haamaitai roa te Atua i taua
taatiraa ra. Mai te matahiti 1925 mai, to raua nohoraa i teie
mataeinaa ma te maitai e te hau ; aita roa e peàpeà, e ua tauturu noa raua i te mau ohipa a te Paroisa no Arue.
E taata roo rahi e te itoito rahi hoi, e ua rahi roa te feia tei
oto ia’na. Na M'' Rey Lescure i faatere i te pureraa fetii i te pô,
M'' Preiss i faatere i te pure i roto i te Hiero no Arue, e na
M*" Adnet i faaoti i teie tere hevaraa i te pae apoo. E . taata rahi
na
tei tae mai : to te mau reo e to te mau Haapaoraa faaroo atoa.
Na te mau melo no te Saiete tuè-pôpô i amo i te tino i nia i te aivi
I l’eira to Teriiroo oreroraa i te mana‘o no te nunaa Tahiti i
teie nei aito ia Heitapu tane.
Simona orometua.
Mon i faufuru î fe Vea.
Makatea: Heiura v. 100, Vetea Tuihaa; 20; Teuira Toria : 10;
Mauri Paraoa : 20 ; Ariitai : 15 ; Ranito : 10 ; Teio : 35.
Piraet Gaston Faatau: 25. Papeete: M“® B. ; 20; F.M. : 20;
Paea: Teivitau: 30.
Amuihia 305 : Mauruuru l
Impnmetie Eus F. Juvbhiiit — fâpssïS, ïàSixi.
Fait partie de Vea Porotetani 1951