EPM_Vea Porotetani_195108.pdf
- extracted text
-
Te 5i
O
le Alulahiti
HO O
T
TS
M.
AOH' l'îal
^
MA TAHITI
HO S:
—
B VA‘H
Hihi <S.
TARA,
PIZEISS, Direoienr-Gérant:
Te fëâfQ faaroo @ te ohipa poüiifa.
Eita
e tia i te taata faaroo ia
haapae i le oliipa politita. E tia
rà ia’na ia tauturü i to'aa inau
taeaè, to’iia mataqhiaa, to’na
aià, lia roto i te tiuiraa i to^na mau
roa
e
to’na paari.
mana‘o, e ta’aa mau feriiriraa
E erc anel oia Loi paraiihia e, e miti no te feaua?
Eita 'e taiio ia vaiihchia te nuti 1
i-apae i te maa, ia tuiihia râ i
maa e tia’i, ei reira oia e
tahe ai, a horoa’tn ai i to’na
niaitai no te maa.
roto i te
E riro paha te talii
pai i te
paiiono niai e, eita e nelienelie ia
amiii i te oliipa politita, c
oliipa anoi roa, aita roa e paeau
tita niâ, e
o
tei haapa‘o i te Evanelia.
Teie te pahonoraa: Aita hoê amuiraa taata
teie nei ao, _eita roa
e
poli-
liapc-ore i roto i
tia-i te hoê paeau
politita ia faatupu faa-
liope roa i te ture a te Mesia.
E niea tia râ i te taata faaroo ia afai oia i to’na mau
niana‘0 pa-
rautia e te aroha i roto i te
paeau ta’na i maiti, ei rave à e faaitihia’i i reira te mau mana‘o tia-ore : te mau
mau
pariraa liaavarc, te
oliipa tahoo. Ua rau te hiiru o te man mana‘o i rôto i te
talii
mau
amuiraa-taata, mai te mea iun c tac noa’tu i te niea
maitai. Na te taata niaitai rà c faaitc-ito, mai te vi ore i le
taata
ino e le iria, ia upootia te ma.ia‘o maitai.
Teie atoa te talii uiraa :
Eita'anei te tahi taeaè e riro ei cnemi no te talii na roto i teie
mana‘o
'
mau
oliipa politita?
VEA
2
POROTETANI
Teie te
pahonoraa: Eita te taala faaroo maii e riri i to’na taeaè
politita. la mai'ô raua i te pae
politita, e marô raua na roto i te titauraa i te afaro, e ma te
O
tei amui atu i te tahi paeau
Eita roa
faatura te tahi i to te tahi mana‘o.
huru marôraa i roto i te pae faaroo. A tialuri
raua e
afai i teie
iioa’i te tahi i to’na
pae, ei faaoraraa i te feiiua, ua rahi atu to raua tiaturiraa i te
faaora hoê rqa e aita’tu, no te mea, tei ia’na ana‘e te mana, te
aroha mau, te
Parautia e te Parau mau, 0 lesu taua Ora ra.
E mihea rà te mau tiai i le pae o
te faaroo ?
hoê ; aita i tonohia i te io‘a no
mea, e no mea. Ua tonohia râ ei ve'a na te Atua, e ei ve‘a na
lesu Mesia, aita’tu ai : no te laaite i te aroha o te Atua i te mau
taata’toa, noa’tu to ratou h'uru ; taiva roa, taiva rii, faaroo tapetepete noa, faaroo papù.
No te rapaau e no te haamahamaha i te mau huru atoa, ma
Aita ratou i tonohia no te pae
te hio
or.e
No te
i te mana‘o
e
te tiaraa
o
te' taata.
faahapa i te mau mea tia ore atoa, noa’tu te huru o te
taata tei
i te reira mau peu.
raA^e
Marias, fs msfya vahin® o lesu.
e faahanahana te Kaapa‘oraa Katolika i to
i nia i te rai. Ore noa’tu te Biljilia i faatia mai i
I teie nei aA'a‘e,
Maria
reva
raa
teie parau, ua riro
otiraa mana na te
ihoa oia ci “parau mana” na roto i te faa-
Poj^c-arii “haoe orc”. Ua riro te logo ei taata,
ei Pmma oia e pai’ahi tumu ai na l’oto i to’na mau mono. No reira
aita tp te
hui faaroo katolika e ravea faahou no te feruri i teie
parau.
Eaha to tatou mana‘o ia Maria ?
_
.
Te haamaitai atoa nei tatou ia’na, no to’na haehaa, e no to’na
faaroo.
Te here nei tatou ia’na, no te mea ua maiti te
metua A’ahine
no
te
Atua ia’na ei
Ora, te Taniaiti mo‘a.
O vai te taata faaroo tei ore i puta to’na aau i te parau faâhiahia ta Maria i parau : “ Inaha, ei tavini au no te Fatu, ia na
reira hia mai au”
o
(Luka 1. ir. 38.) “E oaoa ta‘u aau i te Atua
i vahavaha i te haehaai’aa o to’nà tavini ”
ta‘u ora, oia aore
( ira va 47.48. ).,
E mea maitai
no
roa
Ta’na Tamaiti
o
Maria, teie râ, eiaha tatou e huna 1 te reo
tei faahapa i te haamoriraa ia Maria. (Na
''"EA
POROTETANI
3
ma
O
te
to’na
la
ei
roto i te
paraü e : “ Ua pii noa maira te hoê vahiue i rotopu i
maira : Ua maitai te opu i hopoi ia oe,
taua feia rahi ra, na ô
faa-
e
te û ta oe i ote
ra.
Ua paraii atura râ lesn, o tei faaroo â e ua
Atua
haapa‘0 i te parau a te Atua, o raton tei maitai
E maitai te feia atoa tei haapa'o maitai i te parau no Itiaria,
âni ”
o
la na
î-feo
i.,Na
tei
no
ô mai
e :
Ta lesu
e
faaue mai ia outou na, e na reira
outou
( loane 2/5 ).
Aita e peapea, ahiri Mariai haamaitai-noa-hia, teie ra, ua faa-
riroliia te haamaitairoa ei haamôriraa mau. Ua
raii
pavehia ei faateiteiraa ia Maria i nia a‘c ia lesu.
le mau peu
4
VEA
POROTETANI
Ehia katolika tei tiaturi puai i te Paretenia, e i te mana no to’na
hohoa ei'oi'adio raton. Ehia tii no Maria tei
tahopnhia, e
tei tiatnrihia ei pariiru e ei faaora no tera oiré, tera fenna ! Elta
e tia ia tai‘o ! A hio i te tii no
Fatima, tei afaihia i te man i'enna,
rnaii
ia haamoriliia oia mai te oLl:’.
A hio i te tii
e
tac noa’tn i te otia
no
teie nei
Pllar, faarirohia ei (ienerala no te man nun
Paniola. E tapa‘o ar.aana to’na, e te moni toro‘a ato'a.
ao.
E
no
auei teie
an
mau
peu
ia I\larra, te, laviai vahiné haehaa no
te Faln?
Maria, ie
hairesî.
O vai te Hairesi ? O tatou ïa, te Porotetani. Te vai nei râ te
Katolika maramarama, aita raton i haapii faahoii i teie nei
mau
paran, o tei. haaparare uoa hia i te mau tan i mahemo i mûri.
Na Père Carel i papai i te 'paran i mûri nei, i te matahiti 1837,
oia hoi i te tan i faaueliia'i te man ororaetua Katolika ia harn
mai ralon ia Tahiti mâ na roto mai i te Faaruo Evanelia tei haamauhia
te
orometna Porotetani. A taio maitai :
Te faaineine nei maton i to matqn hoiraa’tu i Tahiti, iioa’tu
te taratara o te iria no te faaroo Hairesi. Ua
pnpn matou i ta
e
man
“
matou ohipa
l'aafarinraa i to matou Metna Yaliine no tè Faaroo.
paranLIa e, e ua npootia te haavare i nia i te
paran man. O Maria hanahana, tiatnrihia e te Ekalesia Roma ei
Eita
“
e
an
ia
vavahi hairesi ”, na’na e haamou atoa i te Hairesi i Tahiti mâ
nei, eita e maoro ”.
Mafüïuraa parau
E tamata rii na tatou i te faataaraa i to tatou
mana'o i
te huru no te tahi
farereiraa, i ropii ia M -.ria e te feia e haamori ia’na“ ma te
popou
umere,
e
te
rahi.
To Roma: la ora ni, e Maria peata e, e te arii vahiné no te rai e no
te fenua atoa nei ! O matou. teie, te horo nei matou e faahanahana atu ia
oe, e e faateitei atu hoi
î to io‘a mana i nia ê
hitihia nei. la orana, e Maria e.
Maria: Eaha
roa
vau
no
te
outou
Fatu.
E
e
roa
i te mau i‘oa atoa i faâ-
faahanahana roa mai ai ia‘u nei? E tavini haehaa
ere
roa
vau
i te
Arii
no
te rai
e
no
te
fenua, o
lesu anaè râ.
To Roma : la
Mari.a aruehia e, te- horo atu nei hoi matou ia
matou Arai manahope e! A pure oe i te Alua ia matou, i teienei, e tae noa’tu i te hora o to matou poheraa.
oe,
e to
ora
na e
VEA
Mat Kl
P OR 0 TETANI
Eyha outou i horo
.
tae atu ai ta outou
miu
pure
m-ii ai iri'u
i te Meiuf
5
nei ?
E çre roa vau i te èà c
O lesu anaè te èa, te
parauAtua na roto ia'u
ra.
te
ora. Aore roa e ia.ua e tae
i te
nei, na roto
ia lesu anaè râ. No’na hoi tatou
atoa nei e ô atu ai i te Metua
ra.
To Hnma : la ora na, e Maria
faaturahia e, e te uputa o te rai e! Te
horo atu nei hoi m ’iou ia oe. e
pato'o i lo mafatu nio'a. Arolia mai ia ma¬
tou, a ir ti a'e na ia maiou i te
opani un te Bas leia o te Atua.
mau
e
Mnvid : Eaha
rai,
te
no
outou i horo mai ai ia'u nei
?
lesu Mesia anaè râ. Te h.^amâ nei
o
i to u mafatu
matou;
mau
a
la^ ora
na, e
faatiiti mai i te
mafatu pouri taotao
Maria: Eaha outou
ra ?
cre
i
r ■a
to
te
uputa
patotoraa
maramarama
o
te or:
i
ru o
i
to matou
nei
e.
i horoa mai ai ia'u i te hoê io'a
tei au ia lesu ana'e
Davida, e te Fetia poipoi anaana ra ” ?
To Roma : la ora na
ti
Maria tuiroo e, e te feiia poiimi e! Aroha mai
Aita anei outou i taio c, “O vau
mai ia matou.
v
outou
taata net.
'10 llointi ;
ia
E
au
e
o
lesu, o
vau
te tumu e te huaai o
Maria, e te Tarnahanahana o te feia atinu a
Maria: A horo atu ia lesu o tei
pii mai ia outou i te mau taiine aloa :
E b.aere mai outou ia‘u
nei, e te feia i haa rahi e tei teimaha i te hopoia,
e na‘u outou e faaora ».
Tei roto ia lesiï anaè te
ora, aore roa e ora ia
vetahi-è, aila’iu hoi e i‘oa i faaiiehia mni i le taata i raro a'e i teie nei
rai,
e ora’i tatou nei.
«
To Roma : E Maria peata e, e to maiou metua
vahiné aiai rahi e, aita
hoi matou i faaea i te faahiti i to i‘oa hanahana
ma te
tahopu haehaaraa’tu
i te hoho'a atoa no oe, ia mauruuru oe ia
matou.
Maria: Aita roa vau e mauruuru, no le mea ua faariroo utou ia‘u
ei
Arii, ei Atua, ei idolo no outou e te haamori nei outou
ia‘u, mai to
Ephesia i ha.amori ia Diana e to’na ra hohoà. Na vai i haapii i taua mau
ohipa etene ra ? A horo ia lesu, te tumu hoê roa, e te faaoti hoê roa o to
tatou
Faaroo, e to tatou Ora, i teie nei,
I roto i te veà
e a
mûri noa’tu.
Tiurai, ua faaite maua i to maua tapaeraa i Tibuai
parahiraa poto i reira. Ua faarue te pahi i te fenua, i te Monire
19 no Febuare, mai te rave i te aveià no
Rapa. Ua rahi roa te mau ho-
e
no
to maua
ropatete.
Teie te Tavana Hau e to’na feia toroà. M'' Klima, Temorere
mâ, tonohia no te ohipa Météo e no te haapiiraa tamarii. Te mau tamuta
( Tanetoa mâ), no te hamani i te mau fare-timâ a te Hau: fare-ma'i, fareniuniu, fare-orometua haapii tamarii, e te mau ohipa auri-pape. Teie atoa
VEA
6
PÜROTETANI
Tubuai, tel amiii i to malou icre;
O
Père Alphonse, orometua katolika no
e
teie atoa hoi to tatou mau taata tel hinaaro
fetii i
i te farerei i to raiou mau
Hapa, i Uaivavae e i Tubuai hoi.
pahi, tei tomo roa, na roto i te miti haapôorii, ma te tahurihuri-haere-noa e ao aoa a'eia te pô. E
pô rauraa‘i roa. Aue te hitiraa o te Rà i te poipoi i te l'aahiahia
rahi e, ei arueraa i te Atiia tei hamaui i te rai ateatea e te moana
hohonu. Ca tere haii noa matou e pô noa’tura. E iuaha, ia ao
taua pô ra, te fatata’tura matou i te ferma ta te aau i hinaaro
rahi. Aita e miti faahou e te matai i taua poipoi mahaaa toru
ra, 21 no Fepuare. Mai te mea ra e, e 80 maile to matou atea
i mua ia Rapa, tupu taùe ihora te peapea : ua motu te niuniu
no te hoe. E ohipa rahi roa i te imiraa i te vahi ino.
Ua î roa
na hati e piti i te mau tauhaa, oia’toa na tapoi hati.
Te vahi
maitai râ, aita e miti i taua taime ra. Faaitoito atura te ihitai
i te hamani i te vahi ino ; hoê hora a te afa, ua oti te hamaniUa tere noa te
poo
raa
i te vahi ino, e ua tere faahou matou
Aita i maoro, te ura mai ra te fenua i nia i te iriatai tei
hitihia e te mahana. E mea faahiahia to’na hohoà : te mau mato
teitei, te mau pâ, te mau ofai huru-è mai te
hoê mau tiki te
huru, te mau tahei’aa pape, te mau nànà puaaniho, e te moana
ninamu ereere.
Ite hora ahiahi, ua tae matou i mua mai i te ava ; teie râ, e
atâ te faaôraa i roto i te ooà no Ahurai, no te anaana
mea rave
puai O te mahana i nia i te miti.
Te mataitai nei matou ia Ahurai e ia Area, to raua na fare-
Nukutere
pure, ei tapa‘o etaeta no te Faaroo ; na mouà ra o
e
O Maomao, te mau faa e te mau moo aivi: e mea nehenehe e
te ruperupe. Hoê noa
marô
no
te mau
manu
i faaino
iho vahi hioraa oto, maori râ te mau amaa
tumu-anani ta te matai puahiohio e te manu-
roa.
I te taime i tutau ai te pahi, ua haamata te hoê mau vaa e
te hoê mau boti i te tapapa mai ia matou. E mea oioi to maua
o Adnet taeraa i uta, tei reira o Pupure or. e te Tavana no te
farii mai ia matou. Ua rahi tô Pupure oaoa i te farereiraa i
ta’na mau tamarii e ia maua hoi ; areà râ, o te oaoaraa hopea
ïa hou to’na polieraa.
E 5 mahana matou i Rapa,
Fepuare.
mai te 21 e tae noa’tu i te 27 no
(Te vai aturâ)
1).
VEA
Te mamû-ore
e
POROTETANI
7
Tuaroi poïo
(Isaia62/6; Mareko 14/Cl)
te mamû noa
Te na ô mai iiei te hoê reo faaueraa : Eialia e mamû
Te na ô mai nei te talii : Ua mamû noa râ lesu !
Tumu ITe mau taime e
rahi mamû noa.
ore
ai
e
noa !
tia’i ia tatou ia pa-
la tonohia tatou e faaite i ta te Atiia parau.
2) la faainohia to tatou Metua i te ao ra i mua ia.tatou.
3) la ite tatou e, te pari-haavarehia nei to tatou taata-tupu.
4) la ite tatou e, te arataihia nei te taata-tupu i roto i te ino.
5) la papu to tatou mana‘o e, ua hara tatou i to tatou taeaè.
Tumu II:
Te
mau
taime
e
tia’i ia tatou ia mamû
noa.
1) la opua tatou i te parau i te hoê parau ei faainoraa i te
taata-tupu. A tuu i te tavaha i roto i te vaha i taua taime ra.
2) la faaroo tatou e, te faahitihia ra te i‘oa no te hoê taata
tei
i
ore
au
mai ia tatou.
3) la pari-haavare-noa-lîia tatou e te feia haapa‘o-ore. Ua ma¬
mû
noa
lesu i reira.
4) la faahepohia tatou i te faaite-hua i te hoê parau-moè i
tuuhia ia tatou anaè ilio.
Opani: Eiaha e mamû i mua i te Atua, .a paraparau râ ta¬
ia’na, e na’na e haapii mai ia tatou i te taime au no te pa¬
tou
rau, e
te taime
au no
te mamû
noa.
“
Ramepa Api ”
Ei haamana‘àraa.
y
I roto i te Vea no
Tiurai, ua faaitehia te hoê mau buka ta te mau Mi-
sionare Porotetani i nenei na roto i te reo tahiti, ei haamaramaramaraa i
te nunaa o tei ore i ite i te papai e te taio, hou ratou i tae mai ai :
11) Te ohipa a te mau Aposetolo i papaihia e Luka. Iritihia ei parau
na Henere Noti e na Pômare II (1822).
12) E parau faaitoito i te tamarii e te taata atoa hoi. Ô Naomi e na
tamahine na’na ra, o Ruta e o Orepa (1822).
13) E taramela no te reo tahiti (1823).
14) E ui na te tamàrii (1823). 15) E baba i te parau tahiti Piapa.
16) E piti himene no te fariiraa ia Pômare IL (21 no Eperera 1824).
17) Te mau epitetole a te Aposetolo ra, a Faulo, i to Galatia, Ephesia,
Philipi, Kolosa, Tesalonia, ia Timoteo hoi, Tito e Philemona (1824).
18) E turc na Tahiti e Moorea, e na Meetia, Ana, Auura, Matea, e
Tetiaroa hoi.
E mau te Arii i te aroha e te parau-tia, e faatiahia to’na
tahiti,
—
terono i te hamani-maitai
(1825).
1).
^
E A
P O P 0 l'E 'l'A NI
19) Repositori, oia hoi le puèraa parau niaifetai (1826).
20) Te ui baibara : e parau aai no roto i te maii buka matamua, o té
23).
baibara tel papaihia e Mose
(1826).
( Te vai mi â )
Parau rii apî
Faaararaa i te mau metua tel tuu i ta ratou mau tamavii i roto i te
Fare-Haapiiraa a te Hau (Ecole-Centrale).
E hoa here. niâ e, cita roa te faatere no te Haapiiraa Ecole Centrale e liaafifi i te inaii tamarii Porotetani tel liinaaroo i te Iiaere i te mau Haapiiraa faaroo e i te mau pureraa. Teie râ, eita e nelienelie ia faaue, mai te mea e, aita
e parau faatiâraa na te mau
nietua. No reira, e tia T te mau metua’toa ia
faaite
mau
tou
na
roto i te
tamarii i te
tahi parau-poto roa,
i to ratou hinaaro ia tonoliia ta ratou
ohipa o te faaroo. A faaitoito, eiaha tatou e huna i to ta¬
faaroo.
Teie atoa te tahi faaararaa; To faataa’toa hia uei te bute
a
le
Hau uo ta
Haapiiraa Porotetani. To riaria nei anei tatou te feia porotetani ia tono
i ta tatou mau tamarii i ta tatou ilio haapiiraa ?
Te tere mai nei to tatou tuati vahiné api no Orofarai" o M'*’® Loyer.
Tei nia oia ia “Sagittaire”.
E haapa'ohia te Apooraa Iva.lii Amui, mai te 22 no Atete, e taè iioa’tu
i te 24. Na Terupe or. no te Tuhaa, IV te pureraa omuaraaù te pô, 21 no
Atete; e na M. Jacot, Peretiteni no te Tuhaa IV, te pureraa opaiiiraa i te
pô, 24 no Atete. la tauturu mai te Atua i te ohipa, ia patiri e ia afaro.
X 4). Samuela, orometua no Tiva (Tahaa); U.a hope to’na ora.raa î roto i
teie nei ao. I te sabati 1 no Tiurai i i.aoto ai oia i to’na taoto hope‘a. Na
M'' Jacot (Perete) e na Puhiava or. i haapa‘o i te oro'a hunaraa. üa fariihia Samuela, noa’tu to’na paari, ei pipi orometua, ia riro oia ei orometua no
tatou
Tiva, 0 tei vai ati noa i to’na otareraa.
Aita roa i moè i te aua-orometua i Heremona te huru no Paparû e no Mamarû ; to raua tura e to raua aratairaa i te mau utuafare-pipi m.a te here rahi.
Ua na reira’toa Paparû i Tiva, ua riro mau oia ei metua no te Paroisa rahi
ta te A.R. i pûpû i to’na rima e i to’na aau. T Tiva to’na faatahinuraahia i
te matahiti 1945, e aita roa i moè taua oroà oaoa rahi ra.
E inaha, aita oia i tae i te ono o te matahiti i roto i ta’na ô vine, ua roohia to Tiva e te utuafare no Paparû i te ati oto e te otare.
Te faaite nei te veà i to’na aroha tumu ia Mamarû
tae noa’tu i te Paroisa tei otare i teie
nei,
ma
e
i te"-utuafaro taatoa,
te ani i te Atua ia vaiho mai
i te mahanahana o to’na varua i nia iho ia ratou
paatoa.
5). Na te veà no mua nei e faatia i te parau no to tatou hoa, o M. Flall,
tei pohe i Arue, i te G-no Tiurai. Te faaite nei tatou i to tatou aroha ia marna
Lala e i to’na utuafare tei oto i to’na metua maitai
roa.
Imprimerie Elie F. Jüventin — papekte, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1951