EPM_Vea Porotetani_195107.pdf
- extracted text
-
te
’nURAl
Matahili
1951
Hihi
vali|
.1
Ie-|
o
outoil
a.
Heipo.jj
ito
iio-l
ru
pa-i
HOÜ
I TE MA TAHITI
feuua|
irii, ua|
M. PREISS,
HO S: E VA‘U TARA.
Diveoteur-Gérant.
jhia’lu^
Uaj^
ia.
Te enemi fiismera lioê no Tahiti mâ
ravea.t';
Pa-
2a
.^’tI tiipii u-ci à ie inu-ava i te raliiraa. I te maii mahana Tiurai
iljc papiu'aa i lo’na jîiiai ho)>ea ! Eita e tia ia taio i te mau
^°''tujliaamû ta te iiui-ava c faatiiiAt uei.
TT
1ère tatou îta
,.
îiia i le taiii uiau percoo mataeinaa i
te ])oi-
_‘>^ai)ali, e aorc' r;i ua nia i' le tahi mau ])oti i te mahana 3 i
lea
Mati,”
.‘oraa :
mà, i rcira te mau
i itelila’i.
haapaoraa faufau e te maamaa no te
taei'o
_
torno tatou i te Lahi mau utualare tei roohia e te aü taeroiioè mau hohoa faatupii i te oto e te
O te aau ! Aue te taiii mau taraarii, e te tahi mau vahiné
i
ite hia i reira te
'|e jaroha rahi ê. !
iAhirl te tahi feia mana i hi‘o mai, aliiri te feia hoo-ava i feruri
a
râ to raton tiaturiraa
maori râ ïa : ia roaa mai te moni !
’ô|ftu e inoui-toto, e moni-roimat£i, moni auê ! Aita e peapea !
to.'^Mnii te moni !
ti i te
oa
ahi”.
i ia‘u,
J^nea ohie te imiraa moni na l’oio i te hoo-ava: no te mea
i^Bte taata hiaai i te ava e faaherehere i ta’na moni. Eita te
lag o tei maamaahia
apa‘0
taroo.
i taua maa ra e feruri faahou i ta’na haa-
i to’na roo, e ta’na uatuafare. Eaha e oreai? Ua imia-
lia oia.
cncmi rah:
no Tahiti,
e no
Farani : o te ava ïa, e te taata
mi i te ava, e te taata hoo : te ava.
iha te parau noa nei tatou, e
tel ro'o tatou i te tan mara-
a^una. Parau mau, te an'2;'ua noa mai nei à te maramarama
t^muri, aita râ te pouri c farü atu?
2
VEA
POROTETANI
Te ïa^ia rahiti @ te ava.
1818.
luau
Ua
—
aro
peu hairiiri i
te Eaaroo Evanelia i te peu
inu-ava e i te
anoihia, e iuaha ua hoi taua mau peu etcne
mûri, uo to te niiiiaa riroraa ei luiuaa no lesu, te aito faatiâraa.
i
Teie rà te titi :
riro
peu hupehupe faatupuhia
pahi o tei tapae i Tahiti, ei hioraa faaturoriraa
i te aunaa. Ei ra'''ea hoi té reira no te mana o te pouri, tei hae
i nia i
noa
;
te
^
lo’ -,
i
ua
noa
te
mau
mau
mai'amavama
inni taliito auiui mai à.
hi • u;. ■ ''ûe
mau
!é>p;!ra i nia,
‘bahemaraa.
ua
tià Tati, tavana iio
"’jaatupu oia i te hi.>è Soiaiete Haapac e ua tomo
u’<ji H;';) laata
roio
i taua Solaictc
üa '■■la Li tc' te joataeiraa atoa i te
ra.
mai:
1) E haapac le nau taata aïoa i te taero-ava, i te hoo atu e
te ho6 mai i Le
mau maa
mau
parau i mûri
taero.
2) Eita roa raton e afai faahou i uta i te mau maa taero. no
mau pahi.
3 ) Ua faalaa ratou i te hoê tare o tei opani roa i te hooraa ava.
1838.
Ua faataa te arii e ta'na Apooraa-Tavana i te hoè ture
tei opani etaeta i te at'airaa mai i te maa taero no rapae mai.
Ei ture ][îarururaa i te nunaa.
I te taime rà, i tae mai ai le manua o “Artémise” no te iriti
i te uputa na te Haapaoraa Pope, ua tàaorehia taua ture maitai
ra. E aiiotau iho à taua anotau ra no te mau faahepoheporaa
nia mai i te
—
tia-ore.
1951.
—
Tei roto tatou i te anotau
no
te “ Tiàmaraa ”. Aita
tatou ia inu, e ia hoo tatou i te maa
taero, aita atoa e ture etaeta no te opani i teie peu taparahi taata.
Ua tiamâ hoi tatou na roto i te hiôraa rapae ! I roto rà, aitâ ïa I
E te titi e, o tei haere noa e afai i ta oe moni, oia hoi te moni
e
ture no te tàahepohepo ia
no
i to
ta
oe
oe
yahine, e no aiù mâ, i te feia tei faafaufaahia na roto
polie, a titan i. te tiâma ! A rave i te parau Haapae !
A haamanaô i te mau aito inaolii i tahito è ra, ua ora ratou
roto mai i te titîraa no te ava.
no
Eaha te tumu ratôu imianuia’i ? To ratou faaroo ia lesu Mesia.
I parauKia hoi oiltou ia noaa te tiamâ, eiaha râ taua tiamâ ra ei
i ta te tino, ei auraro aroha râ outou ia outou iho “ Galatia 5/13”.
E tao‘a faufaa
rahi
te
faatupü
tiamâraa. Ehia taata tei horoa i to ratou tino e to
ratou toto ia noaa te tiamâraa ia ratou e i to ratou nunaa.
VEA
U
POROÏETANI
'
Ua
uoaa
Vui
ia tatou te tiamâ. Nehenelie noa ia tatou ia faaite i to tatou mau
mana‘o, e ia haapa'o i to tatou mau haapaoraa faaroo, e i to tatou mau maiia‘0
politita, ma te tapea-ore-hia.
Aita ilio â te Atua i haraani i te taata ia riro noa oia ei tîtî.
A hio tatou i
te hoê mau maiia'o
Omuaraa : Na auraa e
piti no teie nei reo: Te tiama.
Te mana, horoahia e te Atua Metua, no te maiti,
feruri, o no rave na roto i to tatou mana'o.
Teie te auraa piti; To tatou oraraa mai roto mai i te tîlîraa, e'te auraio-
Teie
e
i nia i te iraya i nia nei.
no
te auraa matainua:
te
ino atoa.
Tii twparalii nei te tiamâ i te tiamâ. Oia, mai ia Adaniu nui,
to tatou atoa ïa faariroraa i to tatou tiaraâraa ei faafaufaa-ore-raa i te tiamâ.
Ua tiamâ Adamu mâ; aita roa te Metua i faahepoliepo ia raua. Ua hinanro
râ Oia e ia auraro raua ia’ua ma te here.
ore
i te
mau
Mana‘o 1:
Iiiaha! ua maiti raua, a pee atu ai i ta raua i maiti; oia
No roto i te aau teoteo to raua nounouraa i te tiaraa atua -
hoi ta te tiiio.
Eere anei teie ta tatou hara tumu, oia hoi te faariroraa ia tatou iho ei Fatn ?
Eaha te hopea ia faatere noa te taata ia’na iho ?
Teie : Eita oia e faatere! Eita roa oia e tiamâ! Na te ophi râ e faatere, a
riro atu ai to taata ei titî no te tino: tîtî no te riri, te haavare, te teoteo, te
iino. A taio maitai i roto iaGalatia, pene 5/19-21, ia taa te huru
fifi-anri, tei tapea noa i te taata, e i te nunaa.
mau nounou
no
te
A riro atu ai te mau paraît Eaahiahia no
Autaeaeraa ei mau parau haavare anaè.
te Tiamâraa, te Aifaitoraa, e te
Muna'o 2 : Te faatia nei
te ticniiâ i te iia:i,:/raamau.
Na roto ia' .Vdamu
e
roto
na
piti,
i T-riia Satmiro
aupè, talon e faatiiimâlda’i.
üa papai Pau'
i te naTei ia’na to Va¬
ô-ran
e;
rna O
te Fatu ra,
«
loi reira te
tiamâ » {Il Kor. 3.17 ).
Na roto i to Je.^u tiaihà,
■nia bai
te
maiti nia i
v-.P
u'oua
maiii,
te Var,./!.
ui
: jkd
na
e,
p ioi 'lie', i ta to tino.
Aita oi-' i Muraro i u;..ophi
ua
tahito, e i t<‘ tino luira,- va
aiiraro-ai'üha ni i to’na Vetua
e
i ta’na mau taeao.
Aita
e
ua
anei
tae roii
oia i
i
auraro
te farii
i te
>.
Satauro ?
Na !(' Varna
e
o
te
Fatu
ofatifali o.e tumutumutu
•
4
VEA
i te fifi-auri
no
te tîtimn.
Na roto ia’na aua‘e
e
IPOROTETANI
Na
roio
ia’ini^e fanpalanrohin
tupu ai te Anlaoaèiaa
aiâraa liaavare-ore.
Oia liiau ! E
tupu to reira na roto i to tatou
tatou iho
Opani:
ra
ia lesu
te
man
ino
Aifaitnraa e
inau, e ■ te
“ aurai o-arolia-raa
te
aloa.
Ti;;-
tatou iti
« üa faatianià mai Loi te ture a te Varua Ora i
roto i te Mesia
ia‘u, i te ture ra o te tino o te pu lie » ( Koiua
b, 2),
To fe Sofaiefe
paatupuraa parau
no
Paris faeraa
mas.
Ea hio aeiiei tatou i te tuiuu i te
h;c mai ai te inati orometiia
Farani, oia lioi, to te mau ekaleshi reo tanani trahouoraa i
te
piiraa avoha no te Ekalesia Tahiti tei
Itaupeapea
noa hia.
O Arbousget
(Arabute) te ororactua farani matamiia, mai t;i
tatou i taio i roto i te veà no
tiunu. Ua ani te Soiàiete
ia’ria, itt
biopoa maite, e ia imi maite oia i te liuru mau no te
iiü
Ibiapaoraa Porotetani i
Taliiti, to’na mau ali, lo’na mau vabi
paruparu,
ia farerei maite atoa oia i te Hau
Taraaru î’araui, te Tttvana Rabi,
te hau O te arii
(Pômare IV), ia imi oia i le boê ture-lumu baapa'oraa na te mau Ekalesia, oia atoa te mau
haapiiraa bepetonia
ia faatupu-faabou-bia e tia’i.
E 3 matabiti to’-ua
parahiraa i Tahiti. Ua larii-îuttitai-bia oia
e te taatoa, te
pae d te Han, te pae o te roü valnue, c te
pac
hoi o te hui-faaroQ. Riro mai nei ai oia
ei oromelua no te ani va¬
hiné o tei faaôhia i roto i te
Ekalesia.
o
Haapiiraa Poroteiani. Te boè obipa rù ta Arabute i
faatupu :
te Haapiiraa Porotetani
Farani-Tabiti, ci aro i te
Haapiiraa
Katolika tei haamau-è-hia na ei baruraa i
te vraiia no te mau
tamarii porotetani, e tei tauturu
imai hia c te Hau. l'a titan Ara¬
bute i to’na hunoa ia
Atgcr (Ate) c ua lae mai oia i te mat.
1864 i Tahiti nei. E 2
haapiiraa ihaarnaubia: i Papeete te iabi,
e i Arue te tahi.
E rave rabi rpa te mau
tamarii-tamaroa tei faarue i te liaa-t,
piiraa Pope e tapajia i ta tatou baapüraa.
Teie râ, no te hioraabia e, te nanea
ra
atoa te boê baapiirâa tamahin '
Sotaiete i tono mai ai ia Vicuot.
au
i i
taua
haapiiraa, e c
faatupuliia. Mo reira te
na
Haapiiraa Vienot. Note aravihi raiii o to Yienct f.uitereraa, no
baapii tant u'u la’na i irai, no tu’na
mau ravea
paari, ua tupu te reo no te iiaapLiraa i te
ateaè, e
ua rabi te
te maitai o te mau orometua
mau
raton
mau
metua no te
tamarii i te
mau
f nue
ra;..' .:
haapiiraa ^beuüi.
t
i
touo mai i ta
VEA
î
le
le 17
aro
POROTETANI
tetepa 1866, to te haapiiraa Vienot tomoraahia i
layana Rahi e ie arn, va.lünc. Ua mairi 85 matahit;
no
te
O
î teie nei,
'
.
(Te vai atu râ)
0
le ’Tsâmü;?, e o vlï ie
pya^.nîho
(A t&io Mataio 25, irava 31 e tae noa’tii i to irava
E
mea niauruuru
yetahi è. A hio i te
mau
na
te iaata te
mai!
pavan, teie lioi te
Vea e
46)
faahaparaa e te faautuaraa ia
raye
rahi, a faai’oo na i
te tahi
oliipa tumii, ma-ri rà te faatiaraa i te
tahi pae, e te t'aainoraa i te tahi atu
pae.
Alîiri Le mau taata i
haapa‘o i na parau e 2 no.Iesu: “Eiaha
e
faajiapa atu, eila ïa outou e faaluijiahia mai. E te faito ta ou-
tou
faito
alu "ra, o te faito aloa ïa i ta outou
faaararaa i faariihia, alla raton i rû noa i le
e
Ahiri
teie
faahapa ia vcta!;;-è ’-a.
E lia ia vai ia haavà
papu i to’na taata fiipu? E lia i: .ei i ij
taata
roa !
aau
pom-i
e le teoteo ia haavà i to’ua
E lia anac i te hoê
ia tifiavâ e i.a faataa.
taeaè ?
ra
E/ta
haavà-paraii-tia e te raaramarama roa
O lesu anac taua FîaaParautia ra, o tei ore
roa e vare i te mau huru
va
rapae, e o tei ore
riro i te
mau
roa. e
taparuraa.
E lia jiaatoa tatou i mua
la’na i le mahana haavâe te haalàtata noa
ne] tatou i taua mahana
raà,
raiii
ra.
E haapuluputuhia to le
m. î;
nur.aaj
to te
mau
■laapaoraà-faaroo, to te
mau
tatou
toroà, ia liaavâliia
e
te
'l'amalti
te
a
\tua.
Eàha te Imru no to lesu
raataaraa i le taata ?
Teie: 1 1 A haerc mai
i.'Utou, c te [cia 1 p,. orohia e ta‘u Melua...
'
VEA
6
PÜROTETANI
A haere mai i te pae ataii, i te parahiraa hanahana. ..
A haere mai e te maii nmmoe e.. r ( Mat. 25/34)
2) A haere è atu e te teia faainohia...
A haere è atu i te pae aiii, i te vahi haamâ...
A haere è atu, e te mau puaaniho e... (ir. 41).
O vai te lia no te pari ia taioii ?
Teie: O to tatou -‘taeaè iti haihai ia ”, oia hoi te taata è, e
te taata-tupu tei roohia e te ati-veve, e te ati-ma‘i, c te ati-fareauri, e i te mau ati atoa, i te pae tiuo e i te pae varua.
Eaha te pariraa ?
Hoè ana‘e pariraa : O ta üitou hara i te ture tumu ! Taua ture
ra: o te ture auro ïa, te turc uo te ra'oha !
O vai te inamoe ? O te taata ïa o tei here ia lesu iia roto i
to’na aroharaa’tu i to’iia taeaè iti
haihai.
O vai te puaaniho ? O te taata ïa o tei faaino ia lesu na roto
i to’na aroha-ore i to’na taata-tupu.
Te ïere i Rapa
Teie te huru no taua tere ra, ta Paraita raua o Adnete faatia nei.
1 te 15 no Febuare, o to maua ia faarueraa
i Papeete, na nia
tapapa’tu ia Tidmai. Ua tomo roa te pahi i
timà e
Le pi mil no te mau l'are a te liau, opuahia ci mailai no to Rapa.
l a liopiri atoa te pahi i te mau horopatete tei hinaaro i te haere
au.
P>apa e te i'eia toroà tonoliia.
E i ! liera to te pahi tereraa, mai te tahurihuri e te ouàuà
ia Vaihinano, no te
te
uiau
tauhaa huru rau ; te rahiraa râ, o te mau taoa
i
ro.
F maoaè te matai.
i Tubuai, 0
te piti ïa o
tc‘u tere i reira, e ua oaoa hoi au i te farerei hiahouraa. tJa
hitiiuaue rii (; Tapuarii ma i to maua taeraa'tu, no te mea, alla
A-.'iMi i iaaafahia i teie tore. Area hoi, ua tupu i..,- i.irereiraa ma
te mahanaliana e te here rahi i roto i te utual'are o te oiometua.
E mahâna maa te mahana no to maua tapearaa
;
_
Adiiet teie tere matamiia i Tubuai ;
area vau, o
matou i Taahueia no te farerei
fare orometua haihai roa. E pô
avae nehenehe roa taua pô ra. Hoê rà ati
tiü, o te nuu rahi
naonao te ore e tiu ia parau i to raton hae.
^ a
liaapaùhia te Sabati i Mataura, mai te pureraa poipoi e
tao nou’tu i te ahiahi. Na‘u te mau pureraa, e na Adnet te talii
mau paraparauraa, no to’na farerciraa matamua i te nunaa.
I taua po ra, ua haere avae
la 1 aitape mà, i roto i to raua
VEA
POROTETANl
7
Eaha hoi te huru o te taaitoitoraa e au i te nànà iti
porotetani
vai
l'otopu i te mau liaaporaa e rave rahi, tei faaî i te feiiiia?
(E haapaôraa èè: Katolika, Momoni, Kanito, Mahana hitu). 'l'eie
e
i
ia : O te faahiôraa ïa .ia ratou i te huru o te Evanelia mau. Te faaroo aueue ore, c te anoi
ore, ia lesu tei faasataurohia ; e te aroha
tia-mau i itehia i rotopu i te feia faaroo. Eita teie Evanelia e
tupu lia roto i faahepohepo i te taata, na roto râ i to tatou ta-
hoêraa i roto i te here
e
te hau.
E tuaroi ta matou i te
pô.
Teie te irava : I Kor. 4/10. Ua rave
apipitihia te tuaroi e te tairiraa naonao.
1 te poipoi monire, hou ta matou faarueraa i te
feuua, ua putupiitu matou te mau orometua, no te feruri i te tahi mau tumu
parau, ei faaitoitoraa i na paroisa e piti e vai nei, e ua larerei
atoaliia te Tavana hall
te pae
I te hora
aveia
no
Taita,
o
te feruri amui i te liuru
te
o
lenua
i
ahialii, ua faarue matou ia Tubuai, mai te rave i te
Rapa. Ua oihuihu rii te palii no te miti haapoopoo i
taua ahiahi ra...
ra
no
huiraatira e i te pae faaroo.
aita i maoro, moè maite atura te
e
mau
mouà
Touarutu, e o Pahatu, i raro i te iriatai
o
( Ei te veà i mua nei e tapae ai tatou i Rapa.)
Ei faahaamanaôraa.
Te moè 1ioa nei i te tahi pae, e te huna-tioa-hia e te tahi atu pae, te
mau
maitai ta te
Teie te tabula
mau
papaa faaroo
te hoè
i faatupu i Tahiti mâ nei.
buka reo Tahiti, tei neneihia i te mau tau
matamua note Evanelia i Tahiti mâ nei.
L
1 )
no
mau
Tei neneihia i Panipe
Te Aebi
(Oteralia) 1810-1821.
no Tahiti !
E le parau matamua i parau haapii, ia itea te
pereni e te ridini, te parau no Tahiti 1810 ( 2 buka taio-parau).
2) Parau no Tahiti 1813 ( buka himene e te tahi mau irava tumu ).
3) Parau no lesu-ChrisI, te Tamaiti no te Atua e no te mau pipi no’na
1814 (mau haapiiraa no lesu e no ta’na mau pipi ).
4) Buka himene 1815.
5) Te mata no te Parau na te Atua 1815 ( no te imi-mana‘o ).
6) Te Aebi no Tahiti 1815 (buka taio-parau).
II. Tei neneihia i Moorea e i Tahiti 18î7-183-'i.
1) Buka taio parau (Eimeo 1817).
Te mata no te Parau na te Atua (Eimeo 1817).
3) Te Evanelia a Luka (Eimeo-Afareaitu 1818). Iritihia e Noti raua o
2 )
Pômare II.
4)
Himene i neneihia ei parau tahiti, “ I faaroo na hoi matou i te mau
himene mai tehopea mai o te fenua - Isaia 24/16 ^Tahiti 1818).
VEA
8
POROTETANI
5) Pondère: no te horoa-noa-Hia e te Atua ei arii no Tahiti, Moprea
e
te mau fenua i
ora
na
pihaiiho,
outoii i te Atua
.
.
.e
mau
l i.
t.i’na
E
taatahoa e aroha ia’n -, 'm
inau
titre
no
Tahiti
1819.
6) Te Ev-Tnelia a lYlatain'no lesu-CltiIst, to tatou Faîii. IntiiTia f-i p : = -ta
tahiti
7 )
1820.
Te Evanelia
tahit'
na
a
Noti
loane
raua
no
lesu-C’irist. to tatou Fatu. Jriiilu.: e; p.u.ï;i
Fomare !i.
8) E buka haapiiraa, neneihia ei parati tahiti l821.
9 ) Aritemiti, oia te haapaoraa o te t?io e te faaauraa o te mimera 1821.
10) E liimene oia te parau haamaitai e te ante i te Atua 1822.
( Te vai nei â. I te Veà i mua tatou e liio faaliou ai).
Parau rîs apî :
puai to ati i Nuultiva nei, te pohe nei Ijoi le laaiii. ! o painu
oto, oia hoi Tiaihau vahiné ua pohe i Atuana nei, i te utiiataro orr.'uetnâ, J
te 7 no Me nei. Ua hopoihia ta’na lino polio na nia i te boti i Vaitahu, e
huna ai. Kaofa tatou patua; Tiouetini.
Papeete: Ua reva Mr. Charpier (loano) e ta’na l-iunaiti iti, o Clainlo, i te
12 no Tiunu, i te liora a,hiahi. E mea maoro to’nii opuaraa no le hoi aki i le
aia, aita roa râ ola i inatara i te ralii o te niau oliipa ta’na i aino noa. E riro
paha raua i te tapae atu i Farani i te pae niataniiia no te avaè Ateic i mua
nei, a farerei faaliou ai ia Mme Charpier e le mau tainarii tei reva’tu i te maHiva-Oa. E
mea
tahiti i mairi a’enei.
tuhaa IV na roto
O|io. Hoi atura oia i to’na aia. 1 te taime i tupu ai le tamai
hopea, ua tapapa faaliou mai o’na ia Tahiti mà nei note aino i le mau obipa
e rave rahi e te fifi, maori ra te Hae.piiraa Tamarna. te tnroa llaapa'o-Fauttia
i
Ua tae mat Charpier i te mat. 1032; e ua faatere oia i te
matahi e
ua
na
te
A.R. A. Ua niaitihia oia ei inouo-Petiloiii ;
no te A.R.A.
i te laime hopea noir ei
Pereliteni
la liai mai te Atua i te tere o to’iia tavini e tae noa’tu i te
aià.
Charpier e no Vernier.
O Preiss (Heremona) ei peretiteni-mono no te A.R.A, e-no te mau tuhaa
Ua faaite te lata Haaati i te mono tei maitihia
no
I, III, V, e té VL
O I. Adnet ( Paofai Papeete) ei Haapao-Faufaa, no te A.R.A.
Faatupiiraa Parau: Te tere nei â’ te mau “Aufauraa Me” ma te manuia
rahi. Ua oti maitai te tere i Raro, ua nehenehé roa i Moorea, e i Makatea. Ua
te hoê niuniu i faaite oaoa mai i te manuiraa i Rurutu.
I Tahiti iho, ua
haere noa te mau pàroita atoa i mua.
Papeete: Simiona 60, Poroi 60, Tqeraiuui 20. — Tiarei: Aliu 5.
AfnTerai 5, Pivai 6, Virau 5. — Uturoa:. Tihoui Neuffer 20. —Faanui : Moura 10, Teheiura 25. — Maupiti : Marurai 30. — Fitii : Ruea lO,
Tumata 10, Faatiarau 20, Teofiva -20. — Maeva: Tauniua 40.
reaitu:
Amuihia: 345.
Imprimerie Eue F. Juvbntin — papeeïë, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951