EPM_Vea Porotetani_195107.pdf
- Texte
-
te
’nURAl
Matahili
Hihi
1951
vali|
.1
Ie-|
o
outoil
a.
Heipo.jj
iio-l
ito
ru
pa-i
HOÜ
HO S: E VA‘U TARA.
I TE MA TAHITI
feuua|
irii, ua|
M. PREISS,
Diveoteur-Gérant.
jhia’lu^
Uaj^
ia.
Tahiti mâ
Te enemi fiismera lioê no
ravea.t';
Pa-
2a
.^’tI tiipii u-ci
TT
à ie inu-ava i te raliiraa. I te maii mahana Tiurai
iljc papiu'aa i lo’na jîiiai ho)>ea ! Eita e tia ia taio i te mau
^°''tujliaamû ta te iiui-ava c faatiiiAt uei.
1ère tatou îta îiia i le taiii uiau percoo mataeinaa i te ])oi_‘>^ai)ali, e aorc' r;i ua nia i' le tahi mau ])oti i te mahana 3 i
lea mà, i rcira te mau haapaoraa faufau e te maamaa no te
,.
Mati,”
.‘oraa :
i itelila’i.
taei'o
_
torno tatou i te Lahi mau
i
O
te
aau
'|e jaroha rahi ê. !
iAhirl te tahi feia mana i hi‘o
a
râ to raton tiaturiraa
’ô|ftu e inoui-toto, e
to.'^Mnii te moni !
ti i te
oa
ahi”.
i
ia‘u,
utualare tei roohia e te aü taero-
iioè mau hohoa faatupii i te oto e te
! Aue te taiii mau taraarii, e te tahi mau vahiné
ite hia i reira te
mai, aliiri te feia hoo-ava i
maori râ ïa
:
ia
roaa
feruri
mai te moni !
moni-roimat£i, moni auê ! Aita e peapea !
J^nea ohie te imiraa moni na l’oio i te hoo-ava: no te mea
i^Bte taata hiaai i te ava e faaherehere i ta’na moni. Eita te
maamaahia i taua maa ra e feruri faahou i ta’na haai to’na roo, e ta’na uatuafare. Eaha e oreai? Ua imia-
lag o tei
apa‘0
taroo.
lia oia.
Tahiti,
e no
Farani
mi i te ava, e te taata
hoo
: te ava.
cncmi rah:
no
iha te parau noa
nei tatou,
e
: o
te ava ïa, e te taata
tel ro'o tatou i te tan mara-
a^una. Parau mau, te an'2;'ua noa mai
t^muri, aita râ te pouri c farü atu?
nei à te maramarama
2
VEA
POROTETANI
Te ïa^ia rahiti
1818.
Ua
@
te ava.
te Eaaroo Evanelia i te peu
i te
etcne
mûri, uo to te niiiiaa riroraa ei luiuaa no lesu, te aito faatiâraa.
Teie rà te titi : ua riro noa te mau peu hupehupe faatupuhia
nia i te mau pahi o tei tapae i Tahiti, ei hioraa faaturoriraa
te aunaa. Ei ra'''ea hoi té reira no te mana o te pouri, tei hae
luau
i
i
i
noa
peu
;
lo’
i
—
^
aro
hairiiri i anoihia,
mai'amavama
hi
-,
• u;.
■ ''ûe
e
iuaha
ua
hoi taua
inu-ava
inni taliito auiui mai à.
mau
‘bahemaraa.
ua
tià Tati, tavana iio
"’jaatupu oia i te hi.>è Soiaiete Haapac
!é>p;!ra i nia,
u’.
Satauro ?
Na !(' Varna
e
ofatifali
o.e
o
te
Fatu
tumutumutu
•
4
VEA
i te fifi-auri
no
te tîtimn.
Na roto ia’na aua‘e
IPOROTETANI
Na
ia’ini^e fanpalanrohin
roio
tupu ai te Anlaoaèiaa
e
inau, e
aiâraa liaavare-ore.
Oia liiau ! E
tupu to reira
na roto
i to tatou
■
“ aurai
tatou iho
Opani:
ia lesu
ra
te
paatupuraa parau
no
ino
e
aloa.
te
Ti;;-
o-arolia-raa tatou iti
« üa faatianià mai Loi te ture a te Varua Ora
ia‘u, i te ture ra o te tino o te pu lie » ( Koiua
To fe Sofaiefe
man
te Aifaitnraa
i roto i
b,
Mesia
te
2),
Paris faeraa
Ea hio aeiiei tatou i te tuiuu i te
h;c mai ai te
Farani, oia lioi, to te mau ekaleshi reo tanani
iiü
inati
mas.
orometiia
trahouoraa i te
piiraa avoha no te Ekalesia Tahiti tei
Itaupeapea
O Arbousget
(Arabute) te ororactua farani
hia.
noa
matamiia, mai t;i
tiunu. Ua ani te Soiàiete
ia’ria, itt
tatou i taio i roto i te veà no
biopoa maite, e ia imi maite oia i te liuru
raa Porotetani i
Taliiti, to’na mau ali, lo’na
ia farerei maite atoa oia i te Hau
mau no
te
Ibiapao-
vabi paruparu,
Taraaru î’araui, te Tttvana Rabi,
te hau O te arii
(Pômare IV), ia imi oia i le boê ture-lumu baapa'oraa na te mau Ekalesia, oia atoa te mau
haapiiraa bepetonia
ia faatupu-faabou-bia e tia’i.
E 3 matabiti to’-ua
parahiraa i Tahiti. Ua larii-îuttitai-bia oia
e te taatoa, te
pae d te Han, te pae o te roü valnue, c te
pac
hoi o te hui-faaroQ. Riro mai nei ai oia
ei oromelua no te ani va¬
hiné o tei faaôhia i roto i te
mau
Ekalesia.
Haapiiraa Poroteiani. Te boè obipa rù ta Arabute i
o te
Haapiiraa Porotetani Farani-Tabiti, ci aro i te faatupu :
Haapiiraa
Katolika tei haamau-è-hia
na
ei baruraa i te vraiia
no
te mau
tamarii porotetani, e tei tauturu
imai hia c te Hau. l'a titan Ara¬
bute i to’na hunoa ia
Atgcr (Ate) c ua lae mai oia i te mat.
1864 i Tahiti nei. E 2
haapiiraa ihaarnaubia: i Papeete te iabi,
e i Arue te tahi.
E
rabi rpa te
rave
piiraa Pope
e
Teie râ,
au
mau
tamarii-tamaroa tei faarue
tapajia i ta tatou baapüraa.
no te hioraabia e, te nanea
atoa te boê baapiirâa tamahin ' i i
Sotaiete i tono mai ai ia Vicuot.
Haapiiraa Vienot.
te maitai
o
mau ravea
ua
rabi te
raton
mau
te
mau
paari,
mau
Note aravihi raiii
orometua
ua
tupu te
metua
tamarii i te
no
o
baapii tant
ra
taua
i te
liaa-t,
haapiiraa, e c
faatupuliia. Mo reira te
na
to Yienct
f.uitereraa,
no
la’na i irai, no tu’na
te iiaapLiraa i te ateaè, e
u'u
reo no
te mau f nue ra;..'
haapiiraa ^beuüi.
.:
t
i
touo mai i ta
VEA
î
le
le 17
aro
POROTETANI
tetepa 1866, to
layana Rahi e ie
no
te
O
î teie nei,
te
haapiiraa Vienot
arn,
tomoraahia i
va.lünc. Ua mairi 85 matahit;
'
.
(Te vai atu râ)
0
le ’Tsâmü;?, e o vlï ie
(A t&io Mataio 25, irava 31
E
mea niauruuru
na
yetahi è. A hio i te
e
te iaata te
mai!
Vea
e
pya^.nîho
tae noa’tii i to irava
faahaparaa
raye
rahi,
a
46)
e te faautuaraa ia
faai’oo na i te tahi
pavan, teie lioi te oliipa tumii, ma-ri rà te faatiaraa i te
tahi pae, e te t'aainoraa i te tahi atu
pae.
Alîiri Le mau taata i
haapa‘o i na parau e 2 no.Iesu: “Eiaha
mau
e
faajiapa atu, eila ïa
outou e faaluijiahia mai. E te faito ta oute faito aloa ïa i ta outou
Ahiri teie
faaararaa i faariihia, alla raton i rû noa i le
faahapa ia vcta!;;-è ’-a.
tou
e
faito
alu
"ra,
o
E lia ia vai ia haavà
papu i to’na taata fiipu? E lia i: .ei i ij
aau pom-i e le teoteo ia haavà i to’ua
ra
taeaè ? E/ta
roa ! E lia anac i te hoê
haavà-paraii-tia e te raaramarama roa
ia tifiavâ e i.a faataa.
taata
O lesu
va
anac
Parautia
roa e vare
taua Fîaa-
tei ore
huru
ra, o
i te
mau
rapae, e o tei ore
riro i te
E lia
roa. e
taparuraa.
mau
jiaatoa tatou i
mua
la’na i le mahana haavâraà, e te haalàtata noa
ne] tatou i taua mahana
raiii
E
ra.
haapuluputuhia to le
m. î;
nur.aaj
to te
mau
■laapaoraà-faaroo, to te
toroà, ia liaavâliia
mau
tatou
te
e
'l'amalti
te
a
\tua.
Eàha te Imru
no
to lesu
raataaraa i le taata ?
Teie:
i.'Utou,
hia
e
1 1 A haerc mai
c
te [cia 1
p,. oro-
ta‘u Melua...
'
VEA
6
PÜROTETANI
A haere mai i te pae ataii, i te parahiraa
A haere mai e te maii nmmoe e.. r ( Mat.
hanahana.
..
25/34)
2) A haere è atu e te teia faainohia...
A haere è atu i te pae aiii, i te vahi haamâ...
A haere è atu, e te mau puaaniho e... (ir. 41).
O vai te lia no te pari ia taioii ?
Teie: O to tatou -‘taeaè iti haihai ia ”, oia hoi te taata è, e
te taata-tupu tei roohia e te ati-veve, e te ati-ma‘i, c te ati-fareauri, e i te mau ati atoa, i te pae tiuo e i te pae varua.
Eaha te pariraa ?
Hoè ana‘e pariraa : O ta üitou hara i te ture tumu ! Taua ture
ra: o te ture auro ïa, te turc uo te ra'oha !
O vai te inamoe ? O te taata ïa o tei here ia lesu iia roto i
to’na aroharaa’tu i to’iia taeaè iti
haihai.
O vai te puaaniho ? O te taata ïa o
i to’na aroha-ore i to’na taata-tupu.
tei faaino ia lesu na roto
Te ïere i Rapa
Adnete faatia nei.
Papeete, na nia
ia Vaihinano, no te tapapa’tu ia Tidmai. Ua tomo roa te pahi i
te uiau tauhaa huru rau ; te rahiraa râ, o te mau taoa timà e
Le pi mil no te mau l'are a te liau, opuahia ci mailai no to Rapa.
l a liopiri atoa te pahi i te mau horopatete tei hinaaro i te haere
au.
P>apa e te i'eia toroà tonoliia.
E i ! liera to te pahi tereraa, mai te tahurihuri e te ouàuà
Teie te huru
1 te 15
no
no
taua tere ra, ta Paraita raua o
Febuare,
o
to maua ia faarueraa i
i
ro.
F maoaè te matai.
tapearaa i Tubuai, 0
Tubuai ; area vau, o te piti ïa o
tc‘u tere i reira, e ua oaoa hoi au i te farerei hiahouraa. tJa
hitiiuaue rii (; Tapuarii ma i to maua taeraa'tu, no te mea, alla
A-.'iMi i iaaafahia i teie tore. Area hoi, ua tupu i..,- i.irereiraa ma
te mahanaliana e te here rahi i roto i te utual'are o te oiometua.
E mahâna
;
_
maa
te mahana no to maua
Adiiet teie tere matamiia i
matou i Taahueia no te farerei
fare orometua haihai roa. E pô
avae nehenehe roa taua pô ra. Hoê rà ati
tiü, o te nuu rahi
naonao te ore e tiu ia parau i to raton hae.
^ a
liaapaùhia te Sabati i Mataura, mai te pureraa poipoi e
tao nou’tu i te ahiahi. Na‘u te mau pureraa, e na Adnet te talii
mau paraparauraa, no to’na farerciraa matamua i te nunaa.
la
I taua po ra, ua haere avae
1 aitape mà, i roto i to raua
VEA
Eaha hoi te huru
POROTETANl
7
te taaitoitoraa e au i te nànà iti
porotetani
l'otopu i te mau liaaporaa e rave rahi, tei faaî i te feiiiia?
(E haapaôraa èè: Katolika, Momoni, Kanito, Mahana hitu). 'l'eie
e
vai
ia
: O
o
i
te faahiôraa ïa .ia ratou i te huru
o te Evanelia mau. Te faaanoi ore, ia lesu tei faasataurohia ; e te aroha
tia-mau i itehia i rotopu i te feia faaroo. Eita teie Evanelia e
tupu lia roto i faahepohepo i te taata, na roto râ i to tatou tahoêraa i roto i te here e te hau.
E tuaroi ta matou i te
pô. Teie te irava : I Kor. 4/10. Ua rave
apipitihia te tuaroi e te tairiraa naonao.
roo
aueue
ore, c te
1 te
poipoi monire, hou ta matou faarueraa i te feuua, ua putupiitu matou te mau orometua, no te feruri i te tahi mau tumu
parau, ei faaitoitoraa i na paroisa e piti e vai nei, e ua larerei
atoaliia te Tavana hall
te pae
huiraatira
no
te feruri amui i te liuru
te
o
lenua
i
i te pae faaroo.
I te hora ahialii, ua faarue matou ia Tubuai, mai te rave i te
aveia no Rapa. Ua oihuihu rii te palii no te miti haapoopoo i
taua ahiahi
ra
o
Taita,
ra...
e
aita i maoro, moè maite atura te
e
Touarutu,
o
e o
Pahatu, i
raro
mau
mouà
i te iriatai
( Ei te veà i mua nei e tapae ai tatou i Rapa.)
Ei faahaamanaôraa.
Te moè 1ioa nei i te tahi pae, e te
maitai ta te
huna-tioa-hia
e te
tahi atu
papaa faaroo i faatupu i Tahiti mâ nei.
Teie te tabula no te hoè mau buka reo Tahiti, tei neneihia
matamua note Evanelia i Tahiti mâ nei.
mau
L
1
Tei neneihia i
) Te Aebi
2)
3)
4)
5)
pae, te
mau
i te
mau
tau
Panipe (Oteralia) 1810-1821.
Tahiti ! E le parau matamua i parau haapii, ia itea te
pereni e te ridini, te parau no Tahiti 1810 ( 2 buka taio-parau).
Parau no Tahiti 1813 ( buka himene e te tahi mau irava tumu ).
Parau no lesu-ChrisI, te Tamaiti no te Atua e no te mau pipi no’na
1814 (mau haapiiraa no lesu e no ta’na mau pipi ).
Buka himene 1815.
Te mata no te Parau na te Atua 1815 ( no te imi-mana‘o ).
6) Te Aebi
II.
no
no
Tahiti 1815 (buka taio-parau).
Tei neneihia i Moorea
e
i Tahiti 18î7-183-'i.
1) Buka taio
parau (Eimeo 1817).
) Te mata no te Parau na te Atua (Eimeo 1817).
3) Te Evanelia a Luka (Eimeo-Afareaitu 1818). Iritihia e Noti raua o
2
Pômare II.
4
) Himene i neneihia ei parau tahiti, “ I faaroo na hoi matou i te mau
himene mai tehopea mai o te fenua - Isaia 24/16 ^Tahiti 1818).
POROTETANI
VEA
8
5) Pondère:
e
ora
na
tahiti
a
.
.
mau
Atua ei arii no Tahiti, Moprea
e te
.e
l i.
t.i’na
E
taatahoa
inau
titre
no
Tahiti
e
aroha ia’n
-,
'm
1819.
lYlatain'no lesu-CltiIst, to tatou Faîii. IntiiTia f-i p : = -ta
1820.
Te Evanelia
tahit'
pihaiiho,
outoii i te Atua
6) Te Ev-Tnelia
7 )
horoa-noa-Hia
no te
te mau fenua i
na
a
Noti
loane
raua
no
lesu-C’irist. to tatou Fatu. Jriiilu.: e; p.u.ï;i
Fomare !i.
8) E buka haapiiraa, neneihia ei parati tahiti l821.
9 ) Aritemiti, oia te haapaoraa o te t?io e te faaauraa o te mimera 1821.
10) E liimene oia te parau haamaitai e te ante i te Atua 1822.
( Te vai nei â. I te
Veà i
mua
tatou e liio faaliou ai).
Parau rîs apî :
puai to ati i Nuultiva nei, te pohe nei Ijoi le laaiii. ! o painu
oto, oia hoi Tiaihau vahiné ua pohe i Atuana nei, i te utiiataro orr.'uetnâ, J
te 7 no Me nei. Ua hopoihia ta’na lino polio na nia i te boti i Vaitahu, e
huna ai. Kaofa tatou patua; Tiouetini.
Papeete: Ua reva Mr. Charpier (loano) e ta’na l-iunaiti iti, o Clainlo, i te
12 no Tiunu, i te liora a,hiahi. E mea maoro to’nii opuaraa no le hoi aki i le
aia, aita roa râ ola i inatara i te ralii o te niau oliipa ta’na i aino noa. E riro
paha raua i te tapae atu i Farani i te pae niataniiia no te avaè Ateic i mua
nei, a farerei faaliou ai ia Mme Charpier e le mau tainarii tei reva’tu i te maHiva-Oa. E
mea
tahiti i mairi a’enei.
i te mat. 1032; e ua faatere oia i te tuhaa IV na roto
O|io. Hoi atura oia i to’na aia. 1 te taime i tupu ai le tamai
hopea, ua tapapa faaliou mai o’na ia Tahiti mà nei note aino i le mau obipa
e rave rahi e te fifi, maori ra te Hae.piiraa Tamarna. te tnroa llaapa'o-Fauttia
i
Ua tae mat Charpier
matahi e
ua
te
na
A.R. A. Ua niaitihia oia ei inouo-Petiloiii
no te A.R.A.
;
i
te
laime hopea noir ei
Pereliteni
la liai mai te Atua i te tere
Ua faaite te lata Haaati i te
O Preiss
I, III, V,
o
to’iia tavini
mono
e
tae noa’tu
tei maitihia
no
i te aià.
Charpier
e no
Vernier.
(Heremona) ei peretiteni-mono no te A.R.A, e-no te mau tuhaa
VL
Paofai Papeete) ei Haapao-Faufaa, no te A.R.A.
Faatupiiraa Parau: Te tere nei â’ te mau “Aufauraa Me” ma te manuia
rahi. Ua oti maitai te tere i Raro, ua nehenehé roa i Moorea, e i Makatea. Ua
te hoê niuniu i faaite oaoa mai i te manuiraa i Rurutu.
I Tahiti iho, ua
haere noa te mau pàroita atoa i mua.
e té
O I. Adnet (
Papeete: Simiona 60, Poroi 60, Tqeraiuui 20.
nui
:
—
Tiarei: Aliu 5.
Tumata
10, Faatiarau 20, Teofiva -20.
—
Amuihia: 345.
Imprimerie Eue F. Juvbntin
Afn-
Neuffer 20. —Faa— Fitii : Ruea lO,
Maeva: Tauniua 40.
Terai 5, Pivai 6, Virau 5. — Uturoa:. Tihoui
Moura 10, Teheiura 25. — Maupiti : Marurai 30.
reaitu:
—
papeeïë, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951