EPM_Vea Porotetani_195105.pdf
- Texte
-
"ie 51
O
■3
te Mataliiti
—
AIE 1951
■
—
■.
■■ ■
Hihi 5.
' —
vae,
mai
Fatu
Railata-
fare
faaMate
o
ani ;
teie
) no
caha ïa ?
0 te Varna ïa no te AtuaMetua
te Tamaiti, e le Atua : hoè à ïa .!
Te Yariia-Mdilai,
nau
a
te
^
oita
oita
;
e no
ta’na Tamaiti. Te Vanta,
E horoahia ie Varua-Maiiai ia vai?
pahonoraa no lesii : “Te Iioroa nei te Metuà i le ao lii
i te Varua-Mailai i te t'eia i ani alu ia’na ra ” (Luka 11/12).
Te farara nei te matai i ta’na vahi i hinaaro ra, e e mea inp
te taata e aore ra te Haapaoraa tei mana'o teoteo e, e ua roaà
_
Teie te
;
Loe.
lia
i
aua
I
no
i
ra
mâ.
aua
ihiti
Vanta-Alana
taiia
ra
ia’iia ana‘e.
ohipa ravehia e te Variia-Maitai, eaha ïa ?
a) Na te A^anta a te Atua i hamani i teie nei ao, na roto i te
faafanau mai i te mau mea atoa na roto mai i te aore e te taa-ore.
Üa parait te Atua, e itialia, ua riro te mea faufaa-ore ei mea
faufaa, te aore ei mea maitai roa.
Tae roa mai i teie mahana, ua atiraro noa te A’'arua i te Parait
a te Atua, aita râ i auraro i te mana'o taata.
Te
) Na te A'^arua
a
te Atua i hamani ia Adamu
piti, na rotO i
ia’na i roto i teie nei ho faaarepurepuhia e
te hara no Adamu matamua. Na te vahiné, tôhia e te Vanta, i
fanait mai ia Emanuela, i raro a‘e i te titre. A hio i te paparaa
ifetii no lesu. E mau taata hara i roto. Te tahi vahiné, e vahiné
te faafanauraa mai
lualitu
I
:
mâ
’,eia
:
Jtaiata,
te tahi, e vahiné faaturi, Ua ftfl atoa te roo no
hapîi ai Maria raomoahia ia losejtha.
^ Te semeio faatupuhia
«èi
e te
A^anta; o te fanauraa ïa o te Ta-
i teie nei ao viivii e te pohe,
taipe, eihohoa no te tamarü mau a te Atua.
«maiti Mo‘a
tüAT
losepha
®nâ i te taime i
e
te maitai roa, i roto
2
VEA
POROTETANI
c) Na te Varna i faafanau i ta’na Ekalesia, i
tei î i te
lâri-tahoo, te toetoe
faatupu i te mau hamani-ino-raa.
ao
O
o
te
roto i teie nei
arolia-ôre,
te teoteo
e
Ua fanauhia te Ekalesia ei taipe, e ei hohoa no to lesu Basileia.
A hio tatou i to’ua liuru i te matamua : I roto ia’na te hereraa
te talii i te tahi, te faaoromairaa te talii i ta te tahi mau
te
parahiraa
ma
te
aau
AiU
lioô
O
hopoia,
e
te
varua
hoê.
fe fino faufaa....
Mai le mea, aita te Varua a te Atua i roto ia’na, e mea
Eaha te faufaa no to’na puai, to’na paari, to’na
pohe noa oia.
purotu, to’na nehenehe?
Eita e maoro, e riro hoi te reira ei pera, e ei
para hoi no te fenua. A hi'o
ia Lazaro iti. Ua pohe roa oia, ua hauà to’na
tino-pohe i te tahiitiraa.
Teie atoa to tatou hopea i te pae tino nei, oia
hoi, te nioèraa. Teie te
hopea no te mau mana no teie nei ao, noa’tu to ratou mana e to ratou
puai. E mou ihoâ.
No reira, eaha
te mau
bas leia i
arepurepu
liia’i ?
e
noa
-
le
m
-
u
taata nei i imi ai
i te
ore
te
faufaa-
mea
? Te tiatia
tahi pae
ra
i nia,
e
niâiô
e
Ta’na i faatahi-
nu ra.
«
ta
leiiova,
la
Te na-ô
Tatou
ra:
hahae i
e
tapea
raua
taa-è atu;
e
e
faa-
rue-è atu tatou i
to raua zugo. »
( Salamo II.)
E te taata
maa e
te rahi e,
nei arui
tô
oe
hia’i,
maa-
te teoteo i
i teie
paha...
aho
e
tapea
e tirara ïa I
POROTETANI
VEA
nei
Aita
oteo
tel î i te
leia.
te tino
faufaa....
Logo ei tino: o
te Varna te Ora ( loane 6/63. )
lesu taua tino ra ! Na roto i to’na tino,
no
Varna, to’na faariroraa i to tatou tino faufaa-ore ei
mea
o
faufaa
rahi, te niea tahuti noa ei mea hanahana. Na roto ia’na, ua horomiihia te
eraa
)oia,
O
Ua riro te
3
^ea pohe noa e te cra (Il Korinetia 5/4,5).
'
No ie Varna ie Ora....
E to Tahiti mâ e!
na oe
te parau ta te
Ora
,i faaite: « Tei Ia‘u te Tiafaahouraa e te Ora, o te faaroo mai la‘u ra, pohe
j^ioâ oia,
e ora
â ïa.
. . .
»
( loane 11 /25 )
0 vai fo lehotfa?
oia.
—
Ua faaroo oe i te reira ?
(Exodo 32/26.)
ehe ?
hi‘o
la.
ie te
■a
tou
eaha
leia i
noa
m
-
U
ni ai
jfaaia
n
nia,
ova,
lahi-
5ra:
i
lae
:a
e
'I E homa ! i te anotau tahito, e rave rahi te taata i roto i te utuapfare o Iseraela, tei faatura noa i te Atua i te utu, tei te atea-è
/{râ to raton
aau la’na, tei te man atna èè rôa ïa.
I Oia atoa i te airotau hopea nei, e .rave rahi te taata tei faaroo
„1 te fatu too-piti. E ere anei i te parau mau?
E Feaapiti e, aita anei oe e faaroo ia lehova e i Mamona ?
I Feaapiti t. : E parau mau roa ta oe ! Te faaroo nei au ia lehova
i;|a haamaitaihia vau e te taata. E te haamaitai nei au la’na, i te
:§nea e, eere au mai te taata’toa nei i te popore-tao‘a, i te faaÿaero, e te taiata ra. Tai-toru a‘u haereraa i te farepureraa i te
liepetoma hoê, e te horoa nei lioi au i tera tau e i tera tau, i te
;|ao‘a' rii ei tauturu i te ohipa Evanelia.
Orometna : Aita anei oe i peapea i taua vahi ra ?
i
Feaapiti t. : Eaha i ore ai ! Tei ia lehova to‘u vaha, area rà
to‘u aau, tei ia Mamona. Oia hoi te taopiti oTe fatu ta‘u e faaroo
ma te mana'm atîia e te puai atoa.
Mai te poipoi e tae iroa’tu
i te pô, tei taua atua ra to‘u hinaaro e to‘u oaoaraa,
mai ia‘u
faai
ou
•)
laa-
i
to‘u
utiiafare, te faaearîm maihîivi roto i te
oe
i
mamins,i^’o1^Kte
aau,
ia
oè
'e^’t^^nau tuahfpe è Yav^viaiii, e tae no
^ia‘ii“ita®’(!àr|?a,% îié'mau %na4Hi QrWiîî©*]^~noa\i t,
ftiofi àrpfuTei^fàâtupu i té Basileigr'i roto\i teie nei ao
T Feaapiti t. : tJ§£n^uiur roa hpi t^‘u,aau„ Khur'u-e attka to\u juiè,
te
»
e
Orometna: Aita anei
mau
taea6
pea
«mata i te reira. No to‘u râ haamàraa i te tgata, te horoa aie! au
ha oÛ ^
laj ,i."jn
ufim .sfl s 1 jan BJrloniËBl 3l
lie raera rn. ua feiaha ra tom Manam e te tahifQhifo-haere.j-a fo‘u
„i B'rii.!,!fns,ci£î
rn 111>-.o; / v
n
lia 1 taua ohipa ra, la ore la iiaanuia, e la taatoetoehia, te aau
fil
.fioq
on Ëino’fiqt T
te tahi pae.
ïa I
esîa?
eo
teie
.
•
•
•
‘i^fifRl'tii'06”'éi
VEA
Feaapiti t.
:
E
roto i taiia tumu
ere ïa na
ia Mamona to‘u
Luka
POROTETANI
aau
e
ta‘u
12/34 i te na-ô-raa
taoà, niai te
te mea râ tei
i tei papaihia i te|(jO
ra, no
an
Te vahi Iioi i vai ai ta outou
e :
taoà,^ f l
tei reira atoa to outcii aau”.
Pomaixi
E parau
ap?
or.
au
i te
Mesia^
(loane 15/20)
!ï
e
farerei atoa ta’na
A hi‘o i teie nei hohoà aroha rahi! Te
e
Lt
no fe mau tau atoa
Aore te tavini i hau i to’na Fatu
la
Pl
Laniepa Api.
—
mau
tavini orometua i te
-I
/:■
ati
mau
J
f la
pehihia nei Setepliaiio i te ofai.'j
aita hoê tei aroha ia’na.
ai
Ua faaruehia lesu i te
hora
no
26/56),
te ati
( Mataio
faarue-atoa-
e te
hia nei Ta’na
man
i te hora
no
te ati.
11 Timoteo
4/3-4:
vai atura
ore
tavini
nu
«
Te
hoi te tau,
e
ai ratou
pa
e,
Pa
farii ai i
e
rai
parau-mau; no te anoenoe râ o to ratou laria, e / pa
haaputuputu ïa ratou i te
orometua i
au
/ te
"
an
i to ratou
te
iho hinaàro, e faariu-è
hoi to ratou taria i te parau-mau, a
I i te fabuia
opai-tia’tu ai
'/ Ut
s.
/Le
Ua farerei lesu i te ati
no
te
faainoraa, ia
Ta’na i tohu
ni-ino
e
:
au
i
tou
ia
Te faainohia nei Ta’na
mau
tavini,
mai
tei
papaihia
h
i-taparahihia’i, aore i faaea, ua faarirohia
apa'ohia no te pohe ra » ( Roma 8/36 ).
Nahea te tavini
a
te
Atua, i te taime i taorahia’i
ra
ratou
outou ”
( loane
15/20).
matou
i
pa
*
“ 1 hama-
ia‘u ra,
hamani-ino-atoa ïa ra¬
na
■i''-
=
ra e:
matou mai te
«No
oe
mamoe
i
|:ar
|;4/
P-ia
[î;"
pc
I Mit
te
mau
ofai i nia ia’na?
''■•l
5.^ ^
VEA
râ
teij
ii
tel
Teie ta’na pure ;
“ E te Fatu, eialia teie
(jOhipa 8/60 ).
taoà,
Ua
na
POROTETANI
5
nei hara e haia-tia ia ratou nei ”
Satauro ; “ E ta u Metua, e faaore mai
hoi ratou i ife i ta ratou e rave nei ” (Luka 23/34).
reira te Fatu i nia i te
hara, aore
i ta ratou
)i.
Ha’na Ta e faaife mai i fo te ao
le parau-tia, e te faahapa
(lo. L6/8-12.
la tae mai Oia ra,
i fe hara, e
)
Ua tae mai
■
U
ati !
ofai,
i te
;u
/lafaio
-atoa-
tavini
Te
; «
au,
e
i ai i
anoe-
iria,
lU
e
i te
ratou
îriu-è
te pa-
'tu ai
te ati
au
i
amau
ra,
ia
ra-
oane
3
oe
loe
i
i’na?
Oia, oia hoi te Varua-Maitai, te Faaaô !
Atua-Metua i toiio mai la’na, na roto i te i‘oa no
)
Na te
lesii,
parahi Oia i roto ia tatou e tae noa’tu i te taime e haere atu
Metua ra, a parahi ai ( loane 3/24, 4/13 ).
Eaha te auraa no te reo : te Faaaô ? Teie ïa : to tatou arai e
te paruru, te tauturu, te a‘o, te orometua4iaapii, te ite !
I. Te faaiie mai nei Oia i to te ao i te hara.
Te Varna Oia no te Parau-Mau. Na’na e iriti nei i to tatou
mata matapô e i to tatou taria turi, ia ite tatou, e feia hara tatou
paatoa. Aue te taata maamaa e te pouri i te rahi e o tei niana'o
e, e aita ta’na e hara ! Hoè ana‘e iho o tei ore i hara, o lesu, te
Parau-Mau, tei riro ei taata. Ta tatou hara, o to tatou ïa taa-èraa i te Atua na roto i to tatou teoteo, te aroha-ore, e. te aroha
paruparu.' Ta tatou hara, o ta tatou ïa tiaturiraa, i te mau ravea taata ci faaoi'eraa i te utua no te hara. Inaha ! tei ia lesu
ana‘e te mana no te faaore i te utua. Roma 5/1 : “ Ua tialiia tatou i
te laaroo, e hau to tatou i te Atua ra, i to tatou Fatu i te Mesia ra”.
ia
ai tatou i to tatou
faaite mai nei Oia i to te ao i te parau-tia.
feaite i te parau-tia, no te mea tei la’na te Parau-mau.
Ua parau lesu.: “ la tae mai râ te Varua Parau-Maii ra, Na’na ïa
e aratai ia outou i te mau parau-mau atoa ra, e ore hoi Ta’na
parau e riro Na’na iho, e haamaitai Oia ia‘u,-e rave hoi Oia i ta‘u
ra, a faaite atu ai ia outou”
Na te Varua no te Parau-Mau, tonohia i roto i teie nei ao, e
aro atu i te varua-ino e te haavare no Satani ( Roma 8/15 ; loane
4/18 ).
Na’na e haapii ia tatou i to tatou tiai'aa na roto i to tatou faaroo
îa lesu-Mesia, o tei hoo i ta tatou mau hara atoa na roto i to’na
pohe taraehara. Na’na e haapii mai i te fanfaa-ore o ta tatou
Inau l'avea, ràvehia e tatou ei hooraa i te utua no ta tatou mau
II.
Te
Na’na
tliara.
e
6
VEA
POROTETANI
1
Na’na.e faatia ia pure tatou i to tatou Atua
tamarii-here-hia e : E Abba, to matou Metua i
te
ma
te
ao
reo
no
l( Aio
Aita
ra.
atearaa.
III.
Te
rote
faaiie mai nci Oia i to
te
ao
i te
faahapa.
i|ri
faabapahia’i te taata,, f .4
Na te Varua-Maitai e faaite i te tumu, e
Taua tumu ra, o te faaroo-ore i te Mesia, te faafaufaà-ore
i Ta’na
Satauro, te aroha-ore i te taata-tupu.
Na roto i to’na faatupuraa i te mau hoturaa maitatai
ejte
( Galatia| tatc
5/22-26). oia e faabapa’i i te ino ta te tino e faatupu uei ( Ga„3^
latia 5/19-12 ).
Opani : Eiha,tatou e faaino i te Variia-Maitai (Mar. 3/28-30),.
O
VAI
TEIE?
O Amosa ïa, te taata iti haihai roa, tonohia
Atua Ora!
e
te Vania
I
te| Mai
o
e'V
Eaha te ohipa no teie ati-Iuda ra i
rotopu i to Iseraela?
O te faahaparaa ïa i to raton mau
peu luipae !
E mea au-ore
roa
hia
iaj roil
lelîova, e mea vaha- fan
vaha Na’na ta ratou|
tel
mau oroa-moà, ta ra¬
rëti
ton
mau
tusia, ta
ton
mau
pehepehe...,
E
ma:
lE
haavare ta' iho
mea
raton
ra¬
mau
obipa pai-
i te
eti ; e mea faufaa-ort
ta
ratou
“
te faaroo ” ei hoo-
o
raa
mau
ohipa
i ta ratou utua.
3'a te Atua
e
baj
|E
hi-
ma
te 1
nei,
o
te
aau-
haehaa ïa,
e
te
aau
naaro
mo
l
aroha, te aau-parau- i te
tia.
-v 81 \1
te 1
r '
0iÀi(pl«4 aiatfeMici Mil
4a«d o>ytifioM-!Alaiafii i‘oi
'tu^ii GiN»l'3ÿ3gMi,9d£tQ
‘iat'ôda'efi'iieteiïslier.to
tatou ia hoo i Tj©lad
n
e
t
ati
f- !;S:
VEA
no
Aita
POROTETANI
7
Iç Ai’oha, e te faaoreraa-utua na roto i te maii oliipa ferurihia e
f^fajaliehia e te taata. No te mea râ, ua hoohia ta tatou hara na
rdto i te hoo rahi, oia hoi te toto no lesit; e tia ia tatou ia farii
i^a’na horoa
ma te aau-pahono.
pahono lalou ma te aau oaoa, a riro atu ai te mau maliana,
Ta’naejte mau aYa‘e, e te mau mataliiti atoa, ei iubili haamana'oraa
i ^e Aroha o te Atua : to tatou mau pure ei pure tuutuu-ore, to
alatia tatou mau haereraa ei haereraa paieti, to tatou liaereraa pure( Gagj haapa‘oraa tumu, to tatou oraraa taatoa ei taatiraa i te
Fa tu e i to tatou mau taeaè ua roto i te Parau-tia e te Aroha.
taata.
A
8-30 j,
'
Tomoraci fare-pure i Maharepa
(Moorea).
paroika
haamauhia te niu o' te ofai-tihi e te orometua na
e*Verenie, i te matahiti 1943, i te ava‘e Setepa. E oroà nehenehe
l'oa mau e te papu te mau ohipa i raro a‘e i te faatereraa no Tahiarii or., mai te tauturu-itoito-hia e te mau diakono e to te Pa¬
I te 25
no
Mati 1951 i tomohia’i te hiero api no te
tel Maharepa. Ua
1 O
?
iaj roika taatoà. Na te Tavana Rahi Petithon i iriti i te opani o te
tare nei. Na Charpier, Peretiteni o te A.R., i pûpû i te taviri i
ratoiil te Tavana Rahi. Tei reira’toa te Tavana vahiné, e o Millaud, Pe¬
ta ra-i
retiteni no te Apooraa Rahi Fenua, e te mau mana atoa tei amui
re
vaha-
ta
ra-
mai i to raton tere.
he...,
[E manihini rahi tei tae mai no na Paroika atoa no Moorea
e no Papeete hoi. Na Admet, or. a‘o tae apî mai, i haamau
i
pai- i te Rihilia. Na Charpier or. te a‘oraa : (Exodo 17/15) ia au i te
a-orc
i‘oa o te tare “ lehovo Nisi ”. Na na orometua ra, o Tapao, Rréihipa mbnd e Koringo i tauturu atoa i te mau ohipa (taioroa, jinre,
hoohapetizoraa ).
la; iho,
re
Lia.
î
^la faaoti teto pure,
haapaohia’tura te mau maitai tino tei ravete Paroika. Ua faaineinehia te ai-raa-maa i roto i
hi- ' maitai-hia
aau-
e
te hoê fare roa e 30 etaeta.
aau-
Ua
orero
te Tavana
Rahi, mai te haamauruuru i to Maharepa
je ohipa tei ravehia, e mai te faaitoito hoi ia tamau â ratou i
mau ohipa maitatai atoa. Ua na reira’toa mai te oreroraa a
îéîiei Millaud P"', e na Taijao or. i farii e i haamauruuru na roto i te
i‘oa o te taatoa tei putuputu mai i reira.
JdîtQ
|E mahana raumah noa e te oaoa rahi, eita e moè i te mana'o
irau-
8tA
i
te
e
©iad
te
aau
atou
e
e
hoi. “O te mahana teie i faaauhia e lehova,
fana'o hoi ”
( Salamo 118 ).
e oaoa
8
VE A
I te
P 0 R 0 T E T A NI
ua haapa‘ohia te aufauraa ei taiitiirii i te mau vahil
ohipa. A rohi e to Maharcpa e ! E ao to te l'cnua, o le-i
hova to’na Atiia. la haamamiia mai â te Eatii o te Rai ia outouj
no te
ohipa tei oti a‘enei, e no te vahi e toe nei.
Koringo, orometua.
toe
pô,
te
O
To
O te
mau
orometua
Heipo
parau ta‘u e
ruau
no
or.
poheraa
faaite atu nei ia
Mutuaura
oe, o te
(Rimatara),
o
a.'Al)
(Rimatara).
hoê ïa parau oto no
Heipo,
tei taoto a‘enei i to’ua taoto'ho-j
pea, i te 15 uo Mati nei.
|
E ma‘i poto roa to’na; aita hoi oia i pohe e te ma‘i, teie râ, ua huru
pauparu oia i teie mau taime, e lii‘oraa ma‘ima‘i rii ilioâ oia.
I teie râ mahana, ua liàere atu oia i te lioê vabi ta’na e haere ra i te
fenuaj
rii faaapuraa pahaj e ua huru maoro to’na moèraa’tu i ta’na mau
tamarii, uai
haere atu ta’na
oia
e
mau
mootua
taua mootua na’na
ra :
tapapa ia’na i taua tere ra Inaha, roohia’tu
mairi i nia i te èà, e ua matapourihia. Ua
o
ua
afaihia oia i
te tare, e ua tiihia.te tuati vahiné. Aitarâ i manuia te mau ravea.
No reira, o te parau oto ïa o tei tae taùe noa mai ia‘u ; e ua haere atu na Paroika no Amaru e no Anapoto nei i roto i taua Paroiko ra i Mutuaura ta
Ileipo
i faatere. Ua faaamu Heipo i taua Paroika mai te matahiti 1918, e tae roa
mai i teie matahiti 1951. Ua ati te Paroika i to’na metua.
Na ïitea or. i haapa'o i te pureraa fetii i roto i te fare
putuputuraa. Ta’na^
irava: II Samuela 1/27. Tuaroi i te pô mate faaao. E piti ira-va-tuaroi, na‘u:
Isaia 55/6; e na Titea: Ohipa 4/12. I te ao, i te hora 3 i te ahiahi, 16 no Mati,
ua faaotihia te pure-hunaraa i roto i te
fare-pure. Na‘u i haapa'o i te a'oraa;
I Korinetia 9/24. Ua riro ïa teie hunaraa ei parau oto rahi no matou i Ri-
matara, te tino orometua
e
^
,'-aâ
to fenua atoa'
ïurai, orometua.
^
i>
=
Ua pohe Pupure or. e
Ua
pohe
hora 7 i
oe
iho
Pupure or., i te 8 no Mati 1951. Ua hunahia i te 9 no Maiti i te
poipoi. Ta‘u irava faaitoito: Luka 11 35: “E e putapû atoa to
mai te puta hoto ra, ia itea te mana‘o no te aau taata e rave rahi ”,
o Pupure, e hota ïa. Ta’na
parau hopea : “ Eiaha e Oto mai ia‘u, iti
o
te
aau
Te ma‘i
e
oto râ ia outou iho
1 roto i te
vau
e
ta outou
iho
tamarii
mau
fare-pure te haapa'oraahia te faaitoitoraa,
e
ia oti,
ua
i te oroà hunaraa.
Ua
I
Mapuanga d° (Rapa).
pohe atoa
te 12 no
o
Mati i
Mapuanga, cliakono. E
pohe ai,
e ua
taata itoito i te
hunahia i
ohipa
o
haapa'o
te faaroo.
tè 13.
Tumaurahi, auvaha-paroika.
Imprimerie Eue F. Juventik
—
papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1951