EPM_Vea Porotetani_195104.pdf
- extracted text
-
jTe 51 O te
£lVcl©,
Matahiti
iTETAffl
1
Adnet,
raua,
Hihi 4.
EPERERA 1951
—
'"kuw
I
teni fa- i
iira i te;
_
-
■
lavini
i
i/ia/a V.
~JOA/v£ (V .<Aujü^iZ. 8l
tahito.
J110
te
te otia
i Hu-
^ereiiie,
HO O I TB
MATAHITI HO B: E VA‘U TARA.
aiituru-
Ua tae
JVr. PREISS,
riieroo.
i te
■a,
Reva’fura Oia i nia i iQ rai....
Sapati
I
ide poo
mau
1i
faa-
I te mahana
to lesu
E parait oaoa rahi, e te mahtinahana hoi, te parait iio
faariroraahia ei Arii o te man arii, e ei Fatii no te mau fatu.
Inaha, ua faainohia ü'ia, ua tahitohitohia e iia taparahihia,
râ te rê i, riro i te arii o te pô c i ta’na nuu demoni.
Ua tia faahou lesu ! Ua faateitei To’na Metua la’na, e ua horoa la’na te i‘oa i
Iiau aè rua i te mau i‘oa, ia tuu te mau turi
atoa i raro : to te rai, to nia i te fenua e to raro a‘e i te fenua
i to’na Toa, e ia fai te mau vaha atoa e : o lesu Mesia te Fatu
aita
in .M.
rai 10,
inaha, 5 iio Me, to tatou ïa liaapaoraa i te Reva-
lesu i te nia i te Rai, e tcViia faakorona-raa-hia ei Arii,
i te rima atau o te Atiia, te Metua Alanahope (Ohipa 1/11).
oliipa
T. Co-
^
raa no
hoiiriia
.
Directeur-Gérant.
I
,f
(Philipi 2/9-11).
Il
Aita’tu ai
Fatu, e aita’tu ai e Arii, maori râ o lesu ; a tuturi
E. 1k
(Tauna:
e
No reira, eialia tatou e mata'u, eiaha e
peapea i te mau huru e tupu nei : te faainoraa, te tahitoliitoraa,
Riki- ■sA te faai’ueraa, tera ati e tera ati.
gonnet A
Na te aha e faataa è ia tatou i te aroha o te Mesia? E ere
erehau >■!
anei Oia tei parau mai e : ei pihaiiho vau ia outou i te mau
uu GO,
-I mahana atoa? E ere anei te bapetizoraa e te oroà euphari, e. te
a Pau
mau purei-aa i fàahaanianao noa ia tatou i to’na tia-noa-raa i
Terotopu ia tatou nei ?
ru.
E ere anei tatou e fâaroo e e tiafuri papli, e Oia to tatou tia i
ô i te Metua ra, e Oia hoi t’e raehara i ta tatou nei mau liara ?
Beitat
(I îoane 2/12). Aitanei Oia i'riro ei Tahuà Rahi Parau-mau e te
Ai'oha, ia tatara Oia i te hara a te taata iieL? (Hebera 2/17).
aanui;
Pua-
-
-
-
'g
tatou i mua la’na anaè.
VEA
P'OROTETANI
Na vai e tiiii i te pariraa ia tatou ?
ia tatou na roto ia lesu-Arii.
e
Na vai c faahapa mai ?
tei tia faaliou no tatou.
2
Inaha, te faatia nei
te Atua
Inaha, teie o lesu tei i)ohe no tatou,
Na te aha e faataa-è ia tatou ia lesu ?
( Roma 8/32-39) : Eita
tia i le hoê taata e i te lioê ati ia
faataa-è ia tatou ia lesu,
maori râ o to tatou iho taiva, iaau i tei
e
papajhia e : o te faaroo
bapetizoiiia, ua ora ïa ; areà o te ore e faaroo ra, e faahapahia ia (Mareko 16/16).
e
ua
la oaoa tatou e tia’i, no te mea, e Arii
faahiahia ta tatou e te
manahope hoi, e e Basileia hanahana mau ei faaeai-aa hau !
loane
12/32 : “ Areà ia liopoihia vau i nia ra,
e
0
au
e umehia mai ïa
te taata’toa ia‘u nei
0 vau fo Afua ra o lehova,
tei arafai mai ia oe (Exodo
A hi‘o i teie nei nunaa i to’na
Aveià. E mea maramarama te
20/2)
apeeraa’tu i ta’na Aratai e i to’na
pou auahi, e te feia’toa e pee atu
ia’na, e haerc ratou na roto i te maramarama
(Exodo 13/21).
Te pou auahi, o te Atua ïa no
Aherahama, lakoha e Isaaka,
te Atua no Tahiti mâ. Na’na i
iriti i te nunaa mai roto mai i te
VEA
POROTETANI
tîtîraa i te mahana Pasa, o tei tairi ia Pharao mana rahi, o tei aratai
't|ia Iseraela na .roto i te miti uteute, e te medebara, ia tae oia
|i te fenua maitai. Oia tei faatiamâ ia tatou! Ahiri to Iseraela i
;|faai’oo e i apee tamau i to’iia Aratai e i to’na A.veia, aita ïa raton
:i ino roa.
E nafea tatou ? Eaha to tatou pahonoraa i te reo no Elia o tei
])arau mai e : « Mai te aha te maoro o teua iia feaa-piti-raa ? O
Uehova te Alua ra, a pee la’na
» (I Arii 18/21).
;
0 vau te fiai mamoe maitai—
(loane 10/11)
E haere teie mau
nàiià ia vai ?
e
Te
to
ratou
to
ratou
pahono nei
papai Salamo
te
e:
c(0
e
‘U i
lieeuri
e
i
piliaiiho i
te pape atatia ra.. »
(Salamo 28).
E haere atu tatou ia vai i teie aiiotau huru-è-roa, auotau no te
i mau anoiuoiraa e uo te mau faaarepurepuraa ?
E horo tatou ia vai, ia ora tatou i te eiâ-haru-varua e i te urîI taehae ?.
E tiaturi auei tatou i te mau aratai tarahuhia?
4
VEA
POROTETANI
E
ere roa
ïa ! Te faaroo nei râ tatou i te reo no te Tiai
mal
moe
maitai,
o
tei horoa
i
to’iia
ora
na
Ta’na mau mamoeil
Te faahiti nei Oia i to tatou mau i‘oa, ia haere atu tatou
O tei
paraii mai e : « E haere mai outou ia‘u nei, e te feiai’toa i
haa rahi
e
tei teiaha i te
la’najl
J
ho])oia, e na‘u outou e faaora. »
(Mataio 11/28.)
Ta oe iho mau hara.
Te faatia ra te hoê taata faaroo no Aferita...
e taata mau nc Æ^*
i te parau i mûri nei, i roto i te hoê
putuputuraa
t£
«la’na e paiuma ra i nia i te aivi, i te
tapaparaa i te
inalia! faaroo a‘era oia mai te hoè mau taahiraa avae i
mur!
te Atua...
Ivî
pureraa|le
ia’na. I to’na fariin-aa, to’na ite-papu maitairaa i te hoê
taata,
pee ra i nia i taua èà paiuma ra. Ua i'efe l'oa to’na tua i te
tauhaa teiaha rahi. Te anaana ra to’na mata i te aroha e te
marii'l
Haafatata’tura taua taata ra, e ua haamata i te
paraparau !
Teie rà, eaha te maere no te taata liiaroo nei i te hioraa
e:||
ua
puta na rima o taua ratere ra. luaha! o lesu iho taua taata ra!
tc|
hoéj
Parau atura te taatal
Fatiil
Aferita e : E te
e, e
riro e, o te maul
hara no teie nei ao
ta|
Oe e hopoi nei i ô naJ
i nia i te aivi?
Palîono mai
ra
tel
Fatu e : E ere, eiahal
te mau hara o teie
nei|
ta oe iho maujH
hara rà. »
ao, o
I to teie nei taa
Aferita faatiaraa
ta’ua orama, ua
ip
pu-|
tapû te aau o te mau^
taata.
Te ite
ra
te taata II
tataitahi i to’na
ihor'^
hara
Sa-^
tauro.
i
nia i te
POROTETANI
VEA
5
Aroharaa na Verenie mâ.
Papeete, 30 no Mati 1951.
Te arolia faahou nei maua ia outou paatoa,
Tahiti mâ e, i to maua ineineraa e rereva i Farani. Eita e
moè ia maua te mau tapao hanahana e te hohoiiu no to outou
hereraa ia maua, i teie mau hepetoma hopea, e tae roa mai i
teie nei taime hopea roa.
E hoa ino mâ e !
e
to
Te faaite faahou nei maua i to maua mauruuru rahi ia outou
lehova ia tatou i to tatou moèraa te tahi i te
tahi ! Eita râ te Aroha o te Atua e motu ; e laanui-noa-hia tatou
e taua taura paari o te Aroha, e a mûri noa’tu.
atoa. la tiai mai
Verenie mâ.
nlu no te fare-haapllraa ap?
Haamauraa ! te
i Uturoa.
taua oroà ra i te mahana toru, 14 no Mati. Ua faaea te vero,
le mau âta pouri, e ua faahiti te mahana i to’na maramarama hanahana i nia iho i te ohipa. Hoê noa iho fifi, maori râ ua taupupu
to te pahi (Hiro) tapaeraa. Tei nia ia’na te ofai-tihi, e te tahi mau manihini i titauhia, oia hoi : o Paraita mâ. I te hora i tapae mai ai te pahi i
te uahu, ua oti atura te ohipa i te haapaohia.
E oroà nehenehe roa teie oroà haamauraa. Na Tuteao, orometua no Matairea, i haamata na roto i te taioraa i te Salamo 127 ; na Tuturi, oro¬
metua no Tahaa, i pure; na M. Jacot, faatere no te tuhaa IV, i orero mai
Ua tupu
ua
pee è atu
i te tuatapaparaa parau no
te haapiiraa porotetani tei haamauhia i
mutaa
i‘oa e rave rahi
ei haamanaoDebrie, Gilbert, etc..., e tae
è iho, ei haamaramarama i te nunaa. Ua faahiti oia i te
no te mau aito tei pûpû ia ratou iho no taua haapiiraa ra,
raa :
Huguenin mâ,
Marchand,
noa’tu i to ratou mau tauturu.
1 mûri a‘e, ua orero atoa
te Tavana Hau, no te faaitê i to’na tiaturiraa
i teie ohipa, maitai rahi e te ora, tei rave-noa hia
atoa iho i haamau i te tahi ofai, ei ofai mono i
ei ora no te fenua. Na’na
te tihi mau, e ua rave
ohipa mai te papu e te vitiviti hoi. Ua paraparau atoa te hoê
taata paari no te fenua, o Samuela a Aa, i to’na mau mana'o, na roto i
te i‘oa o te mau taata, tei haapiihia i roto i ta tatou haapiiraa, o tei riro
te tahi pae, i teie nei, ei feia maramarama e te paari hoi, no te amo i te
fenua i nia, ia tae i te maramarama umerehia.
Na te hoê mau himene navenave i faahanahana roa i te ohipa. Ua himene te amuiraa himene no Uturoa i raro a'e i te faatereraa no te i .atira
tuiroo, o Punu Lemaire ; e ua himene atoa te mau lamarii.
oia i teie
Te mau parau oaoa e fe oto afoà hoi.
Raiatea: Rata
T
hop
Tunui, orometua:
e. te
tupu te oroà haamauraa i te orometua a])i, ia Tuarii ma, rain
oia hoi: Philippe Ehh, i Tevaitoa, i te 28
no’Temiare 1951. Ua mai
na
Ua
taaiiieine maite to te Paroika. Ua tae niai te mau orometua : Pu-
]iao
hiava, Tunui, Tuturi, Tempe, Tumataarii, Mauarii. Ua mairi te iTe
rho
Peretiteni : M. .lacot, no la’na
ohipa i Papeete.
Ai]
Ua na-mua-hia te pae tino, e ia
paia, ua haamatalha^ te purc- tere
Ua i te tare-pure. — Ei omuaraa, ua tuu Pnhiava i
ta’na
te t
mau
parau hopea i nia i ta’na Paroika tumu, e ua hiahoi oia ia
ana i te
Àpooraa Rahi. Na Tüturi, auvaha no te A. R. K., i liaa- to’n
noa
mau i te Tavini
api e i pupu atu i te Paroika i to’na rima. Ua
raa.
larii ])oupou o Tuarii, orometua, ma te haamauruuru i
to’na mau
metua i te pae o te faaroo.
la oti te reira, farii maira
Maraetetoa, auvaha, ma te i‘oa- o
te Apooraa Diakono, e te
Paroika, e te Tavana e to’jia pae, ma
te t'aaite mai i to raton oaoa e te mauruuru.
Na Tempe, orome¬
tua, te pure faaotiraa.
I mûri aè i te
haamauraa, ua haapaôliia te pureraa. Na Tunui
te aôraa i te irava : « A
faaoromai aioà te lahi i la te iahi va hu-
poia » ( Galatia \T, 2 ). Ua haapao Tuarii i te oroà Ijapetizoraa,
e
o
àîauarii i te oroà
E oroii nehenehe
Atuana:
a
roa
te Fatu.
e
te j)oupou
Mataeinaa.
ifi
i ho
Aihi
te 1
fare
lîoi ta matou i oaoa.
Tunui, orometua.
Ua polie o -Timo t. i te 3 no Mati
nei, e ua tanuhia i te
Sahati 4. 0 te hoè teie aito o tei
tapeà i te Haapaôraa Porotetani i Atuana nei. E taata tumu no
te t'enua. 4'o’na toroà i te
hau tarant: auvaha
parau. I mûri mai, ua maitihia oia ei Tavana
...
(
hV)];
hàn
pur
ma
h
pur
1!94
te
i
lUa hopoihia e au to’iia tino i te fare-pure. Taù irava: Salamo
125 ir. 1. Te piti no te irava i te pae apoo: II Korinetia 5. ir. 1.
î te l'are-pureraa i te taata, aita e ô te taata i roto.
atu ie) L^i
1
Ua tià-
mai, iia haapaôraa e piti: Kato?
vahi,
lika e te Porotetani, e te feia mana a te Hau Faraiii. I te pô, e
pure fetii i te utuafare ati : no to’na fetii tamarii e te paroika.
U.
Kaoha nui tatou.
Tionetini, diakono.
tià te taata i roto e i rajjaeau
,
Papeete : Te poheraa no Temaeva Anahoa:
no Fepuare 1951, i taoto ai o Temaeva i to’na taoto
ho])ea i rotopu i ta’na utuafare tamarii, na roto i te ma‘i maoro
e te tifi. O Temaeva nei, o te hop ïa tamaiti tahiti mau e te mama, ramarama, e te itoito hoi i te mau ohipa. E porotetani mau oia,
Lia mai to’na mau tupuna mai, téi here i to’na fenua e i ta’na haaPu- paoraa. Oia te tahi tamaiti tahiti mau tei ite maramarama roa
i, te iriti i te reo farani i roto i te reo tahiti, e te reo tahiti i te
ri te
rho farani ; oia te tahi mero faaitoito e te faatere hoi i te mau
djiipa no te fare-pure i Paofai. Toi roto atoa oia i te Tomite faa¬
urctere no te ohipa fare-haapiiraa apî e patuhia nei i ô Viéndt ; oia
a’na
te tahi roi-pehe tei au-maitai-hia e te mau paroika. Eita e moè
'a ia
T te 22
,
liaalla
tô’na hiiru maitai e te haehaa càtoa. Polie noa’tu oia, te parau
mai ra ïa ta’na ohipa.
Koringo
noa
I Rapa :
liai!
Ua polie te orometua ra o Pupure, i te 8 no
Mati i mairi aènei.
)a- O
ma
me-
iniii
ho-
cl cl
•
I Rimatara : Ua taoto o Heipo, orometua, i to’na taotoraa
hbpea. — Na te vea no Me e faanavai i teie parau oto no teie
rija puè tavini paari.
I to tatou mau pae fenua- Te tupu nei â te mau ma‘i
i (to tatou mau fenua, e ua huru rahi te feia i ootihia e te pohe.
Ahiri aita te mau taote e ta ratou mau ravea, ua rahi roa’tu â
te feia i pohe roa. — Te haamana‘o nei tatou i te mau utua¬
fare ma te aau-here, e ma te pure i to tatou Fatu ia haamahanahana Oia i te mau aau tei oto e tei mihi nei.
Na te veà i mua
pure i
te
ma
faaite mai i te parau no
te tomoraa fare-
Maliarepa (Moorea) tei haapaohià i té 30 no Mati 1951,
te hanahana
e
te
oaoa.
Raivavae : la ora un ouioii i le avoha o le Atiia. Ameiie!
Te faaite atu nei vau ia oe i te huru no té' raveraahia te fare-
)tei te
ma
e
pure no Raima (Raivavae):
Ua haamatahia te rave i te 10 Atopa .
1949; ua tapu i te umu-puà ei patu i teie nei fare, e o tei oti i
té avaè Tenuare 1950. Ua haamatahia te patu i te avaè Fepuare,
e
o
te paroita
Ëperera.
iho te rima rave; ua oti i te patuhia i te avaè
.
'i:
Teie te huru no teie nei tare : te roa 71 avae, te aano 36 avae,
te teitei 16
avae.
Ua reva vau i Papeete, i te 28 no Eperera, no te rave mai
i te punu e te raau no teie nei tare ; e ua tauturu mai te Fatu
i to‘u nei tere : ua manuia roa to‘u tere. Ua hoi mai vau i Raivavae
nei i te 20 no Tiunu. I te pae
hopea no Tiunu, haamatai te punu,, e ua oti nehenehe roa teie nei fare
i te 20 no Atopa 1950.
Ua tomohia teie nei fare i te 26 no
Atopa 1950. E oroà faahiahia mau, e ua tairuru mai na amuiraa e
piti : Raima e Mahanatoa ; ua himene na amuiraa i na reo himene e
piti no te
taviriraa i te opani. Na te tavana, na Tainatoa, i taviri te
opani ;
na Turunatua te a‘oraa i roto i te
fare-pure (Genese 28/18).
hia’tura te patiti
.
Na mua a‘e i ta’na a'oraa, ua orei'o mai oia i te huru no teie
nei fare, no to’na raveraahia, e ua faaite mai oia i te
tapao no
to’iia mauruuru. la oti taua oreroraa, ua taio mai oia i te mau
ture no teie fare. I mûri a‘e i teie nei
pureraa, ua haapaohia te
pae tino ; e mea farii-maitai-hia te mau manihini e te paroita
no Rairoa. la oti teie nei oroà
tamaaraa, ua purara na paroita
e
piti nei.
Tirara paraît iti ! Farii mai i te tapao teitei no to‘u faatura ia oe.
Papaihia: Pâ, orometua.
No te moana mai: I te taime i faarue ai Verenie ma i
te otia no to tatou miti, ua niuniu faahou mai raua i to raua
aroharaa ia tatou atoa. Ua reva raua i te 30 no Mati. I te 9 no
Tenuare 1912 to raua taeraa mai i Tahiti nei, na nia i te
pahi ra
Mariposa ”, no te mono ia Purune, te Perete no Raiatea mâ.
E mea papu e riro to Verenie mâ
“
mau
tere i reira ei tuatiraa
i te hui-faaroo
reo
parahiraa i Faràni e ta raua
piri maitai i te hui-faaroo reo tahiti
farani.
MonI faufuru i fe Vea.
Papeete: Amaru v. 100, Raiarii Woliler 60, Papua t. e Teipo v. 20, Tuaanaehu 5, Muehu 5, Ariioura mâ 60, Miriama Betham 60. —
Afareaiiu :
Viri Teariki 30, Teamo v. 5. — IJturoa; Himene Taaroa e Tumarere mâ
150.
—
Makatea ; Heiurâ v. 100.
—
Raima : Tamatoa 10.
—
Taahueia :
Vaitape 40.
la amuihia : 645 farane.
Mauruuru.
lupsiMisBiE Eue F. JUVENTIN - Kub du Commandant Dbstbbmau & Av. Beuat
Fait partie de Vea Porotetani 1951