EPM_Vea Porotetani_195103.pdf
- Texte
-
Te 51
O
te
Matahiti
Aore
Hihi 3.
Directeur-Gérant.
VERNIER,
roa e mea e
—
HOÊ; E VA‘U TARA.
MA.TAHITI
HO O I TE
Ch.
MATI 1951
—
Ha ia faafaa è ia
ïatou...
Verenie vahiné, i to maua aroha tuniu i
te maii hoa taio-Vea, e tae noa’tu i le mau paroita atoa. Te opua
nei maua i te hoi atii i Farani na nia i te pahi ra ia Sagittaire
i te 12 no mati nei, ia tia i te Atua.
,
I to mana hoiraa mai i teie aia here, i Tahiti nei, i te mat.
1948, ua pnpnhia mai ia maua te faatereraa no te aua orometua i Heremona e tae noa’tu i te hoê mau tuhaa ohipa ta outou
i ite (Tuhaa I, III, Vea Porotetaui, etc..) e ua nianao hia e te
Te faaite uci
maua,
ïa opereraa ohipa, i te mau matahiti
Farani. I teie nei râ, ua hoi mai raua
na raua e mono ia maua i Heremona, e i nia i te mau tuhaa
ohipa ta maua i amo, e e rahi atu â. No reirâ, te ineine nei
maua i te faarue i teie aia here, e i te mau ohipa o te toroa
Taicte
e
no
Paris
e, e mana
parahi ai Paraita, ma i
e
ta maua
roa
i màtau i te rave
mai.
Eita
e ore :
te mea ua
no
.
mai te tae rahi o te aau,
'
mai mua
•
*
nei te aau i teie taaé raa no tatou ; no
ei i‘o no to maua i‘ü ; ei varua
Ua màtau roa tatou, i te tau o te oaoa e i
te oto rahi
riro outou paatoa
to maua varua.
aita roa e mea e maitai ai to outou varua i hunalîia e maua; ua a‘o i te a‘o taatoa o te Atua, mai te faahepo
ia outou e; a harn i le ora mure e vai i te Atua e i la’na Tate tau o te
maiti here.
ati
;
VEA
POROTETANI
V
Ahiri teie taaèi’aa e taaèraa
poto noa, l'arerei faaJiüu ai, cita
e faarahi i te
paraii. E taaèraa Uimu rà teie, e ore
ai tatou e
farerei faahou ai, i Tahiti
uei, ia hio noa !
ïa
*
*
I to
maua
*
râ hioraa i
mûri, i te maii inatahiti i taviui ai maua
i te Fatu i Tahiti mâ
nei, e manao haamaitai to maua i to
Atua
ia au i te faaueraa no
te papai-Salamo
(
103/1
).
1
to
maua
faarueraa ia
Farani, i te 9 no Titema 1911, a haere mai
ai e taviui
i te Atua i te feniia
nei, ua euhe maua i te hoê
euhe, maori rà ;
ia faito te maora o to
maua taviniraa i te
Atua
i Tahiti mà nei
i te maoro o to to‘u
metua, to Verenie raelua,
tavini-atoa-i’aa i te
Atua i teie mau
pae fenua. E iuaha ! te ite nei maua
c : ua huru faito atura e
40 matahiti i teieiiei. E
mea oaoa roa ua maua
te feruriraa e: mai
te mahana mai à i
tuu ai maua i te rima
i nia i te
arote, aita maua i hio i mûri ; ua faaea
tamau i nia
i te reni, i Le
tapaparaa i te tapao. O te Atua auaè tei ite e : e
leni afaro anei, e te
hohonu... Tei la’ua noa ilio taua
vahi ra.
la maua râ, ua
mahanaliana noa te aaii i te taviniraa i
te Fatu
ia au i te mau
orometua tei na mua i Tahiti nei.
O
te
irava
teie
tei papaihia i te
aua i
Paurani, i nia i te ,oi'ai menema no te
orometua ra*no Viviani, tei
rave maoro i te
Teie râ,
e
te
i te
o
hanahana! E
rahiraa,
ohipa i Raiatea
te Atua ta maua
e
mau
e
arue
taviui faufaa
nei ; ei la’na te
ore
mà.
haamaitai
anaè tatou. la
ia hoi atu tatou i te itiraa.
tupu Oia
.
*
*
*•
E
teienei, te tuu nei maua ia outou i roto
i
Te arohatu nei
maua ia outou, e te
mau
DTitou tei ore i
haapiihia e maua, i Papeete e
manao i taua mau
matahiti i parahi ai tatou
te
Fatu, ia haapiihia tatou
e
ana.
Haamanao
te rima
o
te Atua.
orometua !
Ua
iti
i Heremona. Haai te pae avae no
i te mau haama-
ramaramaraa tei horoahia ia
outou, e manuia’i to outou
e e oaoa’i te
toroà,
mau nànà ia
outou.
A here i te taata ! Ei
aau haehaa ! la
riro roa outou i te itoito
fare o. lehova. A rave faahope i te toroà. A
faaamu i te
mau mamoe e
i^te
te mau arenio.
Te arohatu nei
maua l te ntdil
pavoita /- Ë iti te niait pai’oita
tei ore i
farereihia e maua, mai te
matahiti 1912 niai. Te liaaraanao nei maua i te
mau
paroita
no
Raiatea mâ,
a
faaea’i
maua
VEA
3
POROTETANI
il2 inatahiti i reira (1912-1923) ; te haamanao atoa nei i te PaIroita metua i Papeete: i reira to maua haamauraahia i mûri
la‘e i te polieraa no de Poraaret, orometua (1925-1937). E te hio
latoa nei maua i te mau paroita no te Tuhaa I, II, III, IV, V, Vl,
Itei farerei-haere-hia i tera mahana e i lera tau. 0 Rapa anaè,
Jo Rikitea e o Rairoa, tei ore i farereihia.
No reii’a, a raaitoito, e te mau tiai, tae noa’tu i te feia ekalèIsia e ite'iPi api. Haamanao outou e: Hoê faaroo. E taua faaroo
Ira, O iesu, e o lesu i faasataurohia ; o lesu i faatiahia mai te
[ pohe mai i te maua no te Atua, e- tei te ao no te Atua, te tia
|i'a ia tatou. (1 Ie.su té tumu e te faaoti o'te faaroo, tira’tu ai. E
ere i te lioè taata, e ere i te hoè vahiné, e ere i te hoê heheuraa è ; e ere atoa i te Bihilia ( rahi noa’i to tatou hereraa i te
Bibilia). E taua faaroo evanelia ra, o te faaroo tei porohia mai
ia outou mai te mau tau matamua mai à e tae roa mai i teienei,
mai te taih-ore. Faaitoito i te tapi i te faaroo-evanelia, mai te
ara i te mau taparuraa no te tahi mau hiroa faaroo èè. A oaoa
i to outou tiaraa porotetani, eiaha râ ei porotetani noa, ei porotetani mau râ. A mau papu e tae noa’tu i te hopea; aita’tu
e niii i haamauhia e ora’i tatou (I Kor. 3/11).
E teic te tahi : e aroha tatou ia tatou iho ; eiaha outou e amahamaha, na roto i tera tumu parau e na roto i tera tumu parau.
Tei te taata hoê, tei te liuiraatira to’na iho mana‘o i té
mau i-avea e maitai ai te fenua; eiaha râ ei feiiraa e ei amaharaa to te feia faaroo.
la tura raton i to raton mau reo e i ta
raton mau ohipa. E tuhaa è te faaroo ; e tahoê tatou paatoa i
reira : 0 le mea luau ïa, e haere mau ai te fenua i mua, i te
paari mau.
7’c arolia’toa nei maiia i te feia mana e te feia toroà no te Haii !
la paari raton i te paari no nia mai i ta raton mau feruriraa.
0 te huru ïa o teie mau parau aroharaa poto noa.
E teienei, ei te Atua â outou, e tatou atoa, e te jjarau no
To’na ra aroha, o te tia la’na ia haapii mai ia outou na, e ia
horoa mai i te tuhaa na outou è te feia atoa i haamaitaihia ra
(Ohipa 20/32).
Na to outou tau
I fe
Te
puè metua, na Verenie
liiâ.
hopuraa-pârau i Marufea.
liapono mai nei Tutea, or. i Rikitea,,i te rata i mûri
tatou i papai ia’na, mai Marutea mai :
ta te hoè taata no
nei,
■
4
VEA
«
POROTETANI
.1 te
monire, ua haaputii maua e to'ii hoa i te mau taporotetani. Ua parauparau matou iio te faaoti i te lioè
fare pui’eraa. Ua liaamata i taua monire
ra, i te 27. E ia poipoi a‘e, ua haamata faahou. Teie rà, hoô tamaiti, ua
topa mai
nia mai i te haari, i te hora 9 i te
poi[)oi ; e i te hora 10, ua
pohe oia. Ua tia te tiiio fare, aita râ te mau aho i uia i tamauhia.
Te parau nei te taata: e
faaea, uo te mea ua pplae teie tamaiti.
Teie to‘u reo : a faaoti i -teie
fare, e ia oti, e tii i teie tamaiti,
...
marii
e
tuu i roto. Ua ua reira liia : ua oti
ueheuche roa teie
tii matou i teie tamaiti, e ua afai
ia’ua i roto.
ua
Imua iti a‘e i te ueheueheraa
e
faaoti i te tahi
pure? Ta‘u
o
te
irava
tare,
ua
fare,
e
liaere matou i roto
.Salamo
3i/l. la oti, ua tii
tamaiti, e ua tuu ia’ua i roto; ua
putuputu matou
i taua pô ra. Te irava: loba
14/1. Ite huuaraa, i te 23 uo Noema,
e
piti ta‘u irava: loba 14/10, II Kor. 5 1,10. Na‘u te tuliaa
pure;
ua to‘u hoa, ua Paheroo
Taaroatua, te a‘oraa.
:
matou i teie
Ua tae mai
te
mau
mea
ra
ua faaroo atoa :
tatolita, tauito, momoui, Tei onei
tamarii Rurutu. E mea rahi roa te
porotetani, mai te
e, e piti hanere ; mea maitai ! Te rave uei
matou i teie
ohipa mai te
aau
Aita hoi to
te
tahoè.
maua
e
Episetole i faataa
rii’oi
ore
noa ra
i io’na iho. E
Philipi 2/1,2
ua
tiaraa
mai
c;
;
teie rà, haamana‘o a‘era maua i
uiu o te Atua, te vai aro-
are‘a te
ïa, ma teie uei tapao i uia iho
haamaua‘o a‘era maua i te
».
Na
iia
ür le Fatii
parau
T roto i te
:
Pery.
'i'r
E rata nehenehe teie e te oaoa mau.
Ua ani ratou ia Tutea or. ia tae
tino mai oia e faatere i te oroà Fanauraa e
te mataliiti apî. No te faura'o
ore i ore ai oia i faatia’i i te
reo-pure a to Makedonia e : Fano
mai, tauturu
mai ia matou.
Te
na
ratou
e
ratou
e
ô nei te rata
a
Tutea
Na Teari
or. :
a
Teari i i'aaite mai
e :
aita to
faatere, i papai ai au. e faatupu. O Teato Auguste
Pery raua o Taa¬
roatua Paheroo, è o Teari, o ratou te
mau faatere. E ihea
tauturu-noa-hia
lubili
lesu-Mesia. E
no
fe
ere
ratou i te Ekalesia tei
hi‘o-hia, hi‘o-ore-hia
râ
».
hifu-ahururan
no
o fe mafahifî o fe hoê
aifo
fe Mesia.
O vai ïa aito ? O Teura ïa, oia
Taraua
a Fin ! Ua fanauhia
oia
Titema 1880, e ua làaaôliia oia i te
Ekalesia i te matahili 1910 ; i te matahiti 191.Ô, ua mau
oia i te toroà diakouo
; e
i te matahiti 1933, ua riro oia ei
auvaha uo Le
i te 20
no
Apooraa Rahi.
VEA
POROTETANI
tamahine e pili ; e uo roto mai i taua iia tainahine ra, 12 mootua ; e uo roto mai i taua mau mootiia ra, e
20 hiua. la amuihia, e 31 te taatoaraa.
I te 20 no Titema 1930, i mairi a'eiiei, ua faatupu ta’na mau
Ua faiiau oia i na
ei liaamauruururaa i teie metua maitai, e ei haamaua'oraa hoi i taua mah;i la fanauraa ra.
IIou teie tamaaraa, ua taio Teihotu or. i te Salamo 90, e mai te
faataa i .te huru no teie pure ua Mose ;
ia et' t '■ jîure, ua
puj)ulûa teie tamaaraa uehcnehe i te aro o teie metua maitai.
E ua Teura i Farii mai, mai te faaitoito, i taua mau tarnarii,
e ia haapa‘o raton i te ha'ereà paieti o l'ic r.K’'.ua.
Tirara. Papaihia: Tvihoiu, ovoinvliut, Papara.
tarnarii i te lioè oroà tamaai'aa,
*
Te amui papu
net te " Vea Porotetani
”
e
to’te Apooraa Rahi i teie Tu-
riro Teura tane ei rima itoito no te faaroo-evanolia i
Tahiti nei, e-eî auvaha parau paari i te mau apooraa'u a, e i ro'!: i u.'; a
ilio paroita. — la liaamaitai mau â te Atua ia'na, e ta'- noa’tu i e h...pe:i.
bili, no te mea, ua
Tuauri a Tuauri, oia hoi
Ua laarue to tatou
Tefaaora îane, orometua.
hoa liere, o Tefaaora, te
orometua faatura
i mâtau i teie tavini parautia, tèi tavini
i to’ua Fatu i roto i te Paroita hoc, mai te matahiti 1912 mai ?
I te aua i Tipaerui to’na liaajniraahia e de Pomaret ; e mai te
mahaua i faatere ai oia i te paroita no Paea, e leni aiaro mai¬
tai ta’na i pee, mai te aueue-ore. Ua riro roa oia i te tura e i
te moà o to’na toroà ; ua a‘o oia i te hinaaro taatoa o te Atua i
to’na nànà. E vitiviti rahi to’na i ta’na mau a‘oraa, e te ite maitai
i te Parau a te Atua. E taata hau, e ua laatupu noa oia i te hau.
Mai mua mai to’na
riroraa ei auvaha tumu i te Apooraa
Rahi,
'é^
e ua hmfaahia
taua Apooraa ra i ta’na mau parau paari. Ua
faaea rii oia i te ohipa i te matahiti 1915.
I te mahana pae, i te 23 no Fepuare, te haapaoraahia to’na hunaraa; ua hope mai te Paroita, e tae noa’tu i to Punaauia e
to Pirae. Na Teheiura or. te i)ure revaraa i te fare-putuputuraa ;
na Koringo raua Verenie te pure i te Ihre-pureraa ; na Teura
raua Chai-pier P"' te pae apoo. E mea hanahana roa teie oroà.
Te oto nei râ te aau i te revaraa o te feia maitatai. Na vai e mono
i teie orometua i te aua ?
no
Paea. O vai Ici orc
6
YEA
POROTETANI
-E aoraa no f® haere-purerass.
E teienei, teie ana'e matou : tel mua i te aro
ia ite matou i te rnau parau atoa
ta te Atua
i poroi iho ia ôe
parau
no
te pupu
faahiahia
roto i te
te
Atua,
(Oliipü X/33).
Te farerei iiei tatou i teie nei
té raatira
o
niaîiana i te parau
Hulin i Kaisarea. Eita tatoii
no
Koreiielio
i'eriiri i le
ralii no to teie raatira etene tarin raa ià îésu,
e
aoraa a Pctero te
aposotolo no te peritonic. î'i tanîatü
rà tatou i te feruri i te huru o te
putuputuraa tei putuputu i roto
i te tare no Korenelio, e o tei tiai ia Petero. E
na
haa hoi
inau
no
putuputuraa haei)utuputuraa taa ê rà e te roo rahi i te
te mea o te putuputuraa etene inatamua roa
to’na iti
tau atoa, no
ta Petero i farerei
i te hoê niau
;
e
e
ta’na i
urne
tapao
e rave
rahi.
i te
ora
e
Y;ii ia lesu
na
roto
E tamata tatou i te imi, i roto i teie
putuputuraa, i te hoê niau
vahi hioraa rahi na tatou, i teie tau
hopea.
I. Te hoê mau vahi hio raa rahi no
tatou, no teie putuputu¬
raa ?
1. Ua tae paatoa mai te taata i taua
putuputuraa ra.
«Teie ana'e matou». Aita e taata i mairi; ua tae te
utuafare
taatoa : Korenelio e to’na mau
taniarii, te mau fetii, te utuafare
tavini, te taata tupu, ua tae tino roa te feia’toa ta Korenelio i
parau atu e : e poroi taa è ta te aposetolo ia raton. I mana'o
ai raton e : eita te taime e mâii'a ia faaroo
raton ia’na. Ua vai
iho ratou i ta raton
mau
ohipa mai te
oaoa.
A iahi ïa hioraa. Ehia feia faaroo tei mairi noa
i te pureraasapati ? E tia aiiei i te orometua ia parau, i te mau sapati avatea
e : ua tae
paatoa mai to te paroita, te feia ekalesia, e to ratou
mau utuafare? Ehia taata e
mairi nei i te pureraa rahi no'te hoê
mau tumu faiifaa ore ? Eita râ e
mairi i te hoê tairururaa no teie
nei ao, no te
pae tino noa, noa’tu e sapati ! Ehia taata tei imi
i te mau otoheraa faufaa
ore, tei faatau haere i te mahana o te
Fatu, c o tei itoito faahou i te monire! Eiaha*t‘, na reira. Eiaha
e
faarue i ta tatou mau
haaputuputuraa mai ta te tahi ])aeau
ra
peu ( Heh. X. 25 ).
2
Ua tae paatoa mai te taata, i te taime i faaauhia
ra.
.
ua
1 to Petero tomoraa i roto i te
utuafare o Korenelio, inalia,
putuputu ena te taata. Haere ihora Petei'o i roto, roohia iho-
putuputu te taata e rave rahi (ir. 27). Te tiai ra te feia
nei i te orometua ; e erë atura te
orometua tei tiai ia ratou. ü
te mea au iho à : ia faatura hia te
tusia, e te orometua tei pùpù i
te tusia, na roto i to tatou taeraa i te
pureraa i te hora mau ra.
/I
ïa hioraa. E hora tei faaauhia no te mau imtuputuraa
o teie nei ao
(teataraa,
ra,
ua
j>ili
motoraa, tueraa popo... etc). Eita te
taata
e
tae mai
na
mûri i te hora haamataraa,
e aore ra,
na
mûri i te feia maua. Teihea tatou i taua valii ra ? Ehia taata tei
tae i te pureraa na mûri i te hora mau ra. E inaha, ua i^ate te
pe
liopea ; e uati ta te taata. Eiaha e na reira, no te mea, e ere
i te
tapao faatura.
E teie atoa hoi te tahi:
»a ore
tatoü ia
c ohipa hoê le lusin
haapao i te hoê noa a‘e o te
tusia ra, ua ere ïa tatou i te
hoè maitai. E
o
te pureraa avaiea
tuhaa no taua
mau
omuaraa, e e pae ro-
hopea to te tusia-avatea. Eiaha tatou ia parau c :
pu, e e pae
je tia
noa ia haamairi i te pae matamua ( te mau himene, te mau
Itaioraa ). Eiaha ! Te faaineine nèi te omuaraa nei i te aau, ia
Ihaaniahorahorahia, e ia farii i te parau. Te haamoriraa,
te
jpureraa taatoa ia.
i 3. E faatura rahi to te taata i te Atua, i taua putuputuraa ra.
i Teie anaè matou... tei mua i te aro o te Atua ! Ua ite to taua
i putuputuraa ra e: tei pihai iho, tei nia iho, tei mua e tei roto
Ite Atua ia raton. Aita raton i parau e : teie matou, tei mua i to
jaro, e Petero e ! E taata noa Petero, e auvaha râ no te Atua i
Itaua taime ra. Ua ite râ raton e : e vahi moà taua putuputuraa
Ira; i te vahi tei reira e too-piti, e too-toru i te putuputuraa i
jto’na ra i‘oa, tei rotopu atoa ïa te Atua ia raton.
I Ei tapao e : ua te huru o te aau o te feia haamori i te Atua
Jefaauta i te moà e te hanahana i nia i to raton putuputuraa.
|l te vahi i putuputu ai te feia tâaroo, ma te paieti, ma te matahi,
jma te havare-ore, tei reira mau te io‘a, te maua, e te moà no
,
te Atua.
A tara ïa hioraa. là tomo tatou i te fare pureraa, e parau ta¬
e : tei mua tatou i te aro o te Atua. I reira e ore ai te mau
tou
jinana'o faatura-ore, e te mau parauparauraa, e te mau nevane-
te feia maamaa,
e te farii i te Parau
1 a te Atua. A hio i te irava. Eaha te tumu i putuputu ai raton ?
iNo te hio anei ia Petero? No te arearearaa i ta’na mau parau
varaa, e
te
mau maroraa: o
4. Te ineine rahi
o
te tusia ïa
lapî? No te faarooroo i te hoê
mau
Uaaroo râ i te Parau
e no
I
o
te taata i te faaroo
hiroà api? Aita ïâ !
no
te
te haamau i roto i te aau !
A maha ia hioraa. Eaha te tumu no to tatou tere i te pureo
te
Ora,
|raa i te sapati? No te faaroo
Iparau api,
e
noa anei i te tahi mau aratairaa
faahiahia’i te mana‘o, e te upoo ? E ere ïa ! No te
ïfaaroo râ e no te farii hoi i te a‘o taoitoa o te Atua ! la farii
fmau â tatou i taua a‘oraa no ô mai i te Atua, ma te aau ma[horahora e tia’i.
I
lî
Opanï,
— Areà tei mairi i
e haapa‘o maite
te parau,
te uahi maitai ra, oia te taata i faaroo
attira i taua parau ra (Mat. 5/23).
12..——
3.—
VEA
'I
Ua
POROTETANI
jie
Parau rif apî.
Paraita, P"‘, i le hoô tere laamu, i Tabuai, i Raivavae, i
lo tatou boa oromelua tae apî mai, ia M. Adnet,
E oaoa te mau paroi la no te reira pae i te farerei ia raua, ^
reva
Rapa. Ua aratai atoa oia i
i taua tere
ra.
i te faaroo i ta
raua
l’erei-ore-raa ia
mau
faaitoitoraa.. liî
Rapa. No te miti rahi i
to te
mea maoro
ore
mau
Peretiteni fa-
ai Paraita i tapae ai i reira i te
matabiti 1947.
Fj
to ici
polie, ma te faaroo i le Fuiu! O te huru ïa no na tavi’ni
piti o to Atua tei tiibia mai e te polie: o Toofa v. te tahi, o Aiinata v.
te piti. O Toofa v. nei, o te boa ïa no te orometua no Piarei. E ma‘i tabito.
Ua bope te mau ravea, e aita i noaa. Oia’toa Ai mata v.. te ivi-vabine no te
oro^netua tabito no Makatea, tei pohe i te matabiti 1947. Ua tae raua i te otia
tei faaauhia e te Atua.
1 te 1 no Fepuaro to hunaraabia Toofa v. i Huuau; e i te 14 no Eepuare atoa i tanuhia’i Aimata v. i Faaa. Na Verenie,
vahiné
ao
e
—
Peretiteni, i faatere i
oroà, ïia roto i te i‘oa o te A. R. Ua tauturuorometua, o Teura raua o Taataparea, i te oroà malamua. Uatae
mai to Tiarei, to Papenoo e to Mabaena. E parau faaitoiioraa’toa ta Teriieroo.
I te piti râ o te oroà, tei reira na orometua c piti, Teunu raua Tebeiura, i te
hia oia
taua na
e na
:|=
I-
tautururaa i te
no
te
pureraa. — Te aroba nei te Yea i na utuafare ati.
Te hoê mau oroà tumu no te avaè Mati nei; 18 no Mali:
mau
Sapati
lerusalema); 23 no Mati: Faraide poMati: Sapati Tiafaabouraa. — la haapao-mau-bia teie mau
amaa
beraa; 25
no
( to lesu tomoraa i
pureraa ma te hanahana, e mai te feruri te aau i te mau pobe ta lesu i faaoromai ei tusia no tatou, e o la le Atua i haamauruuru i te faatia'faabourna
ia’na, mai roto mai i te tapea
4.
■'
o te
Te faaite nei Verenie P"‘
te Vea, e no te mau paroita
Prei3S.( Parai ta), Peretiteni.
o
j* rat
pobe ( I*hil. 2/9).
atira i te papai ia’na no te mau oliipa
te Tubaa I e te III. A papai-tia’tu ia .M.
e:
no
i
ra
Moni faufuru i fe Mqü.
Papeete: Mario mâ 4Ü, L. Reiatua 20, Mme P. 40, Pirio d’ 10, T. Colombel 60, Teura v. 60, Roo a Tapea 20,. Tara Colombel 60, L. Fanaurai 10,
Mme B. 420, Mme N. Natua 60, Mme W. Adams 60, Aui 15, Toofa (Tau-
noa) 5; Mme A. B. 15, Alb. Gooding 30, Tau Tinirau 30. — Mahina: R.
Natua 10.
Faaone: Taoa or. 30.
Vaitape : Tariu or. 100. —Faanui:
—
Tebeiura
—
25.
Fitii: Terito or. 20.
Ua-Pou: Mabai or. 10.
Puamau: H. Lee 60.
Atuana : Maria 25.
Apataki: Piehi v. 60. — Eikitea: Tutea Mataitai or. 100. — Makatea: Ranito 10, Tabipua 5, Hugonnet
v.
—
—
—
—
—
Tiarei: Tetuarii 5.
:
S
Tapuarii
or.
30.
—
—
Mataiva:
Tiaia: Tutea
v.
Filipa 60, Tane
(Mataitai) 60.
a
!;j
Ü
Pau
—
Te-
vaUoa: Madame B. 60.
rt
la amuibia
ImPEIMEEIE ElIEF. JUVENTIN
P<
te
—-
40, Vetea Tuibaa 20, Kifa 15, Mme Bucbiii 60, Tupt Seno 5, J. Merebau
15, Tbunot 60, Tebei Tiaboro 60, Ariitai 20, Tutebau 60, Mabeanuu 60,
Tara Nariki 20.
60.
Mataura
te ta
-
:
2.120 farane.
RuEDU
Maitruurii.
COMlIANPANT'DÈ8TEESt4TJ& Av Bruat
Fait partie de Vea Porotetani 1951