EPM_Vea Porotetani_195103.pdf
- extracted text
-
Te 51
O
te
Matahiti
Hihi 3.
—
MA.TAHITI HOÊ; E VA‘U TARA.
HO O I TE
Ch.
MATI 1951
—
Directeur-Gérant.
VERNIER,
Aore roa e mea e Ha ia faafaa è ia ïatou...
Verenie vahiné, i to maua aroha tuniu i
te maii hoa taio-Vea, e tae noa’tu i le mau paroita atoa. Te opua
nei maua i te hoi atii i Farani na nia i te pahi ra ia Sagittaire
i te 12 no mati nei, ia tia i te Atua.
,
I to mana hoiraa mai i teie aia here, i Tahiti nei, i te mat.
1948, ua pnpnhia mai ia maua te faatereraa no te aua orometua i Heremona e tae noa’tu i te hoê mau tuhaa ohipa ta outou
i ite (Tuhaa I, III, Vea Porotetaui, etc..) e ua nianao hia e te
Te faaite uci
maua,
no Paris e, e mana ïa opereraa ohipa, i te mau matahiti
parahi ai Paraita, ma i Farani. I teie nei râ, ua hoi mai raua
e na raua e mono ia maua i Heremona, e i nia i te mau tuhaa
Taicte
e
ineine nei
ohipa ta maua i amo, e e rahi atu â. No reirâ, te
maua i te faarue i teie aia here, e i te mau ohipa o te toroa
ta maua i màtau i te rave mai te tae rahi o te aau, mai mua
roa
mai.
Eita
.
e ore :
te mea ua
'
•
*
te oto rahi nei te aau i teie taaé raa no tatou ; no
riro outou paatoa ei i‘o no to maua
i‘ü ; ei varua
Ua màtau roa tatou, i te tau o te oaoa e i
te tau o te ati ; aita roa e mea e maitai ai to outou varua i hunalîia e maua; ua a‘o i te a‘o taatoa o te Atua, mai te faahepo
ia outou e; a harn i le ora mure e vai i te Atua e i la’na Ta-
no
to maua varua.
maiti here.
VEA
POROTETANI
V
Ahiri teie taaèi’aa e taaèraa
ïa e faarahi i te
paraii.
poto noa, l'arerei faaJiüu ai, cita
E taaèraa Uimu rà teie, e ore ai
tatou e
farerei faahou ai, i Tahiti
uei, ia hio noa !
*
*
*
I to maua râ hioraa
i mûri, i te maii
inatahiti i taviui ai maua
i te Fatu i Tahiti mâ
nei, e manao haamaitai to maua i to
Atua
ia au i te faaueraa no
te papai-Salamo
(
103/1
).
1
to
maua
faarueraa ia
Farani, i te 9 no Titema 1911, a haere mai
ai e taviui
i te Atua i te feniia
nei, ua euhe maua i te hoê
euhe, maori rà ;
ia faito te maora o to
maua taviniraa i te
Atua
i Tahiti mà nei
i te maoro o to to‘u
metua, to Verenie raelua,
tavini-atoa-i’aa i te
Atua i teie mau
pae fenua. E iuaha ! te ite nei maua
c : ua huru faito atura e
40 matahiti i teieiiei. E
mea oaoa roa ua maua
te feruriraa e: mai
te mahana mai à i
tuu ai maua i te rima
i nia i te
arote, aita maua i hio i mûri ; ua faaea
tamau i nia
i te reni, i Le
tapaparaa i te tapao. O te Atua auaè tei ite e : e
leni afaro anei, e te
hohonu... Tei la’ua noa ilio taua
vahi ra.
la maua râ, ua
mahanaliana noa te aaii i te taviniraa i
te Fatu
ia au i te mau
orometua tei na mua i Tahiti nei.
O
te
irava
teie
tei papaihia i te
aua i
Paurani, i nia i te ,oi'ai menema no te
orometua ra*no Viviani, tei
rave maoro i te
Teie râ,
e
te
i te
o
te Atua ta maua
e
arue
ohipa i Raiatea mà.
nei ; ei la’na te
haamaitai
hanahana! E mau taviui faufaa ore
anaè tatou. la
rahiraa, e ia hoi atu tatou i te itiraa.
tupu Oia
.
*
*
*•
E teienei, te tuu nei
maua ia outou i roto i
te rima o te Atua.
Te arohatu nei
maua ia outou, e te
mau orometua !
Ua iti
DTitou tei ore i
haapiihia e maua, i Papeete e i Heremona. Haamanao i taua mau
matahiti i parahi ai tatou i
te pae avae no
te
Fatu, ia
haapiihia tatou e ana. Haamanao i te mau
haamaramaramaraa tei horoahia ia
outou, e manuia’i to outou
e e oaoa’i te
toroà,
mau nànà ia
outou.
A here i te taata ! Ei
aau haehaa ! la
riro roa outou i te itoito
fare o. lehova. A rave faahope i te toroà. A
faaamu i te
mau mamoe e
i^te
te mau arenio.
Te arohatu nei
tei ore i
maua l
te ntdil pavoita /- Ë iti te
farereihia e maua, mai te
raanao nei maua i te
mau
niait pai’oita
matahiti 1912 niai. Te liaa-
paroita no Raiatea mâ, a faaea’i maua
VEA
3
POROTETANI
il2 inatahiti i reira (1912-1923) ; te haamanao atoa nei i te PaIroita metua i Papeete: i reira to maua haamauraahia i mûri
la‘e i te polieraa no de Poraaret, orometua (1925-1937). E te hio
latoa nei maua i te mau paroita no te Tuhaa I, II, III, IV, V, Vl,
Itei farerei-haere-hia i tera mahana e i lera tau. 0 Rapa anaè,
Jo Rikitea e o Rairoa, tei ore i farereihia.
No reii’a, a raaitoito, e te mau tiai, tae noa’tu i te feia ekalèIsia e ite'iPi api. Haamanao outou e: Hoê faaroo. E taua faaroo
Ira, O iesu, e o lesu i faasataurohia ; o lesu i faatiahia mai te
[ pohe mai i te maua no te Atua, e- tei te ao no te Atua, te tia
|i'a ia tatou. (1 Ie.su té tumu e te faaoti o'te faaroo, tira’tu ai. E
ere i te lioè taata, e ere i te hoè vahiné, e ere i te hoê heheuraa è ; e ere atoa i te Bihilia ( rahi noa’i to tatou hereraa i te
Bibilia). E taua faaroo evanelia ra, o te faaroo tei porohia mai
ia outou mai te mau tau matamua mai à e tae roa mai i teienei,
mai te taih-ore. Faaitoito i te tapi i te faaroo-evanelia, mai te
ara i te mau taparuraa no te tahi mau hiroa faaroo èè. A oaoa
i to outou tiaraa porotetani, eiaha râ ei porotetani noa, ei porotetani mau râ. A mau papu e tae noa’tu i te hopea; aita’tu
e niii i haamauhia e ora’i tatou (I Kor. 3/11).
E teic te tahi : e aroha tatou ia tatou iho ; eiaha outou e amahamaha, na roto i tera tumu parau e na roto i tera tumu parau.
Tei te taata hoê, tei te liuiraatira to’na iho mana‘o i té
mau i-avea e maitai ai te fenua; eiaha râ ei feiiraa e ei amaharaa to te feia faaroo.
la tura raton i to raton mau reo e i ta
raton mau ohipa. E tuhaa è te faaroo ; e tahoê tatou paatoa i
reira : 0 le mea luau ïa, e haere mau ai te fenua i mua, i te
paari mau.
7’c arolia’toa nei maiia i te feia mana e te feia toroà no te Haii !
la paari raton i te paari no nia mai i ta raton mau feruriraa.
0 te huru ïa o teie mau parau aroharaa poto noa.
E teienei, ei te Atua â outou, e tatou atoa, e te jjarau no
To’na ra aroha, o te tia la’na ia haapii mai ia outou na, e ia
horoa mai i te tuhaa na outou è te feia atoa i haamaitaihia ra
(Ohipa 20/32).
Na to outou tau
I fe
Te
puè metua, na Verenie liiâ.
hopuraa-pârau i Marufea.
liapono mai nei Tutea, or. i Rikitea,,i te rata i mûri nei,
tatou i papai ia’na, mai Marutea mai :
■
ta te hoè taata no
4
VEA
«
POROTETANI
.1 te
monire, ua haaputii maua e to'ii hoa i te mau taporotetani. Ua parauparau matou iio te faaoti i te lioè
fare pui’eraa. Ua liaamata i taua monire
ra, i te 27. E ia poipoi a‘e, ua haamata faahou. Teie rà, hoô tamaiti, ua
topa mai
nia mai i te haari, i te hora 9 i te
poi[)oi ; e i te hora 10, ua
pohe oia. Ua tia te tiiio fare, aita râ te mau aho i uia i tamauhia.
Te parau nei te taata: e
faaea, uo te mea ua pplae teie tamaiti.
Teie to‘u reo : a faaoti i -teie
fare, e ia oti, e tii i teie tamaiti,
...
marii
e
tuu i roto. Ua ua reira liia : ua oti
ueheuche roa teie fare, e
tii matou i teie tamaiti, e ua afai
ia’ua i roto.
Imua iti a‘e i te ueheueheraa o te
tare, ua liaere matou i roto
faaoti i te tahi pure? Ta‘u irava : .Salamo
ua
e
3i/l. la oti, ua tii
putuputu matou
14/1. Ite huuaraa, i te 23 uo Noema,
e
piti ta‘u irava: loba 14/10, II Kor. 5 1,10. Na‘u te tuliaa
pure;
ua to‘u hoa, ua Paheroo
Taaroatua, te a‘oraa.
Ua tae mai ua faaroo atoa :
tatolita, tauito, momoui, Tei onei
matou i teie tamaiti, e ua tuu ia’ua i
roto;
i taua pô ra. Te irava: loba
te
tamarii Rurutu. E
mau
mea
ra
e, e
mea
rahi
roa
te
ua
porotetani, mai te
piti hanere ; mea maitai ! Te rave uei matou i teie
ohipa mai te aau tahoè.
Aita hoi to maua
tiaraa ; teie rà, haamana‘o a‘era maua
i
are‘a te uiu o te Atua, te vai arorii’oi ore noa ra ïa, ma teie uei
tapao i uia iho : iia ür le Fatii
i io’na iho. E ua haamaua‘o a‘era
maua i te
parau T roto i te
Philipi 2/1,2 ».
Na Pery.
te
e
Episetole i faataa mai c;
'i'r
E rata nehenehe teie e te oaoa mau.
Ua ani ratou ia Tutea or. ia tae
tino mai oia e faatere i te oroà Fanauraa e
te mataliiti apî. No te faura'o
ore i ore ai oia i faatia’i i te
reo-pure a to Makedonia e : Fano
mai, tauturu
mai ia matou.
Te na ô nei te rata a Tutea or. :
ratou e faatere, i papai ai au. e
roatua
Na Teari a Teari i i'aaite mai e :
aita to
faatupu. O Teato Auguste Pery raua o Taa¬
Paheroo, è o Teari, o ratou te mau faatere. E ihea
ratou e lesu-Mesia. E
lubili
no
fe
ere
ratou i te Ekalesia tei
tauturu-noa-hia
hi‘o-hia, hi‘o-ore-hia râ ».
hifu-ahururan o fe mafahifî o fe hoê aifo
no
fe Mesia.
O vai ïa aito ? O Teura ïa, oia
Taraua a Fin ! Ua fanauhia oia
i te 20
no
Titema 1880, e ua làaaôliia oia i te
Ekalesia i te ma-
tahili 1910 ; i te matahiti 191.Ô, ua mau
oia i te toroà diakouo
;
i te matahiti 1933, ua riro oia ei
auvaha uo Le Apooraa Rahi.
e
VEA
POROTETANI
pili ; e uo roto mai i taua iia tainahine ra, 12 mootua ; e uo roto mai i taua mau mootiia ra, e
20 hiua. la amuihia, e 31 te taatoaraa.
I te 20 no Titema 1930, i mairi a'eiiei, ua faatupu ta’na mau
tarnarii i te lioè oroà tamaai'aa, ei liaamauruururaa i teie metua maitai, e ei haamaua'oraa hoi i taua mah;i la fanauraa ra.
IIou teie tamaaraa, ua taio Teihotu or. i te Salamo 90, e mai te
faataa i .te huru no teie pure ua Mose ;
ia et' t '■ jîure, ua
puj)ulûa teie tamaaraa uehcnehe i te aro o teie metua maitai.
E ua Teura i Farii mai, mai te faaitoito, i taua mau tarnarii,
e ia haapa‘o raton i te ha'ereà paieti o l'ic r.K’'.ua.
Tirara. Papaihia: Tvihoiu, ovoinvliut, Papara.
Ua faiiau oia i na tamahine e
*
Te amui papu
net te " Vea Porotetani ” e to’te Apooraa Rahi i teie Tu-
faaroo-evanolia i
i ro'!: i u.'; a
ilio paroita. — la liaamaitai mau â te Atua ia'na, e ta'- noa’tu i e h...pe:i.
bili, no te mea, ua riro Teura tane ei rima itoito no te
Tahiti nei, e-eî auvaha parau paari i te mau apooraa'u a, e
Tuauri a Tuauri, oia hoi Tefaaora
Ua laarue to tatou hoa liere, o
îane, orometua.
Tefaaora, te orometua faatura
i mâtau i teie tavini parautia, tèi tavini
i to’ua Fatu i roto i te Paroita hoc, mai te matahiti 1912 mai ?
I te aua i Tipaerui to’na liaajniraahia e de Pomaret ; e mai te
mahaua i faatere ai oia i te paroita no Paea, e leni aiaro mai¬
tai ta’na i pee, mai te aueue-ore. Ua riro roa oia i te tura e i
te moà o to’na toroà ; ua a‘o oia i te hinaaro taatoa o te Atua i
to’na nànà. E vitiviti rahi to’na i ta’na mau a‘oraa, e te ite maitai
i te Parau a te Atua. E taata hau, e ua laatupu noa oia i te hau.
Mai mua mai to’na
riroraa ei auvaha tumu i te Apooraa
Rahi,
'é^
e ua hmfaahia
taua Apooraa ra i ta’na mau parau paari. Ua
faaea rii oia i te ohipa i te matahiti 1915.
I te mahana pae, i te 23 no Fepuare, te haapaoraahia to’na hunaraa; ua hope mai te Paroita, e tae noa’tu i to Punaauia e
to Pirae. Na Teheiura or. te i)ure revaraa i te fare-putuputuraa ;
na Koringo raua Verenie te pure i te Ihre-pureraa ; na Teura
raua Chai-pier P"' te pae apoo. E mea hanahana roa teie oroà.
Te oto nei râ te aau i te revaraa o te feia maitatai. Na vai e mono
i teie orometua i te aua ?
no
Paea. O vai Ici orc
6
YEA
POROTETANI
-E aoraa no f® haere-purerass.
E teienei, teie ana'e matou : tel mua i te aro o te
Atua,
ia ite matou i te rnau parau atoa
ta te Atua
i poroi iho ia ôe (Oliipü
X/33).
Te farerei iiei tatou i teie nei niaîiana i te
parau no Koreiielio
no te
pupu Hulin i Kaisarea. Eita tatoii e i'eriiri i le
parau faahiahia ralii no to teie raatira etene tarin raa ià îésu,
na roto i te aoraa a Pctero te
aposotolo no te peritonic. î'i tanîatü
rà tatou i te feruri i te huru o te
putuputuraa tei putuputu i roto
i te tare no Korenelio, e o tei tiai ia Petero. E
putuputuraa haehaa hoi no to’na iti ; e
i)utuputuraa taa ê rà e te roo rahi i te
inau tau atoa, no te mea o te
putuputuraa etene inatamua roa
ta Petero i farerei e ta’na i urne i te ora e Y;ii
ia lesu na roto
i te hoê niau tapao e rave rahi.
té raatira
E tamata tatou i te imi, i roto i teie
putuputuraa, i te hoê niau
vahi hioraa rahi na tatou, i teie tau
I. Te hoê
raa ?
hopea.
mau
vahi hio raa rahi no tatou,
no
teie putuputu¬
1. Ua tae paatoa mai te taata i taua
putuputuraa ra.
«Teie ana'e matou». Aita e taata i mairi; ua tae te
utuafare
taatoa : Korenelio e to’na mau
taniarii, te mau fetii, te utuafare
tavini, te taata tupu, ua tae tino roa te feia’toa ta Korenelio i
parau atu e : e poroi taa è ta te aposetolo ia raton. I mana'o
ai raton e : eita te taime
iho ratou i ta raton mau
e
mâii'a ia faaroo raton ia’na. Ua vai
ohipa mai te oaoa.
A iahi ïa hioraa. Ehia feia faaroo tei mairi noa
i te pureraasapati ? E tia aiiei i te orometua ia parau, i te mau
sapati avatea
paatoa mai to te paroita, te feia ekalesia, e to ratou
mau utuafare? Ehia taata e
mairi nei i te pureraa rahi no'te hoê
e :
ua
tae
tumu faiifaa ore ? Eita râ e mairi i te hoê tairururaa
no teie
nei ao, no te
pae tino noa, noa’tu e sapati ! Ehia taata tei imi
i te mau otoheraa faufaa
ore, tei faatau haere i te mahana o te
Fatu, c o tei itoito faahou i te monire! Eiaha*t‘, na reira. Eiaha
e
faarue i ta tatou mau
haaputuputuraa mai ta te tahi ])aeau
ra
peu ( Heh. X. 25 ).
2
Ua tae paatoa mai te taata, i te taime i faaauhia
ra.
mau
.
ua
1 to Petero tomoraa i roto i te
utuafare o Korenelio, inalia,
putuputu ena te taata. Haere ihora Petei'o i roto, roohia iho-
putuputu te taata e rave rahi (ir. 27). Te tiai ra te feia
nei i te orometua ; e erë atura te
orometua tei tiai ia ratou. ü
te mea au iho à : ia faatura hia te
tusia, e te orometua tei pùpù i
te tusia, na roto i to tatou taeraa i te
pureraa i te hora mau ra.
/I
ïa hioraa. E hora tei faaauhia no te mau imtuputuraa
o teie nei ao
(teataraa,
ra,
ua
j>ili
motoraa, tueraa popo... etc). Eita te
taata
e
tae mai
na
mûri i te hora haamataraa,
e aore ra,
na
mûri i te feia maua. Teihea tatou i taua valii ra ? Ehia taata tei
tae i te pureraa na mûri i te hora mau ra. E inaha, ua i^ate te
pe liopea ; e uati
i te
ta te taata. Eiaha e na reira, no te mea, e ere
tapao faatura.
E teie atoa hoi te tahi:
c ohipa hoê le lusin o te pureraa avaiea
te hoê noa a‘e o te mau tuhaa no taua
tusia ra, ua ere ïa tatou i te hoè maitai. E omuaraa, e e pae ro-
»a ore
tatoü ia haapao i
pu, e e pae
hopea to te tusia-avatea. Eiaha tatou ia parau c :
je tia noa ia haamairi i te pae matamua ( te mau himene, te mau
Itaioraa ). Eiaha ! Te faaineine nèi te omuaraa nei i te aau, ia
Ihaaniahorahorahia, e ia farii i te parau. Te haamoriraa,
te
jpureraa taatoa ia.
i
3. E faatura rahi to te taata i te
i
Teie anaè matou...
,
Atua, i taua putuputuraa ra.
tei mua i te aro o te Atua ! Ua ite to taua
i putuputuraa ra e: tei pihai iho, tei nia iho, tei mua e tei roto
Ite Atua ia raton. Aita raton i parau e : teie matou, tei mua i to
jaro, e Petero e ! E taata noa Petero, e auvaha râ no te Atua i
Itaua taime ra. Ua ite râ raton e : e vahi moà taua putuputuraa
Ira; i te vahi tei reira e too-piti, e too-toru i te putuputuraa i
jto’na ra i‘oa, tei rotopu atoa ïa te Atua ia raton.
I Ei tapao e : ua te huru o te aau o te feia haamori i te Atua
Jefaauta i te moà e te hanahana i nia i to raton putuputuraa.
|l te vahi i putuputu ai te feia tâaroo, ma te paieti, ma te matahi,
jma te havare-ore, tei reira mau te io‘a, te maua, e te moà no
te Atua.
A tara ïa hioraa. là tomo tatou i te fare pureraa, e parau ta¬
e : tei mua tatou i te aro o te Atua. I reira e ore ai te mau
tou
jinana'o faatura-ore, e te mau parauparauraa, e te mau nevanevaraa, e
te mau maroraa:
o
te tusia ïa o te feia maamaa,
4. Te ineine rahi o te taata i te faaroo e te farii i te Parau
1 a te Atua. A hio i te irava. Eaha te tumu i putuputu ai raton ?
iNo te hio anei ia Petero? No te
arearearaa
i ta’na
mau
parau
lapî? No te faarooroo i te hoê mau hiroà api? Aita ïâ ! no te
Uaaroo râ i te Parau
I
o
te
Ora,
e no
A maha ia hioraa. Eaha te tumu
te haamau i roto i te aau !
to tatou tere i te pure-
no
|raa i te sapati? No te faaroo noa anei i te tahi mau aratairaa
Iparau api, e faahiahia’i te mana‘o, e te upoo ? E ere ïa ! No te
ïfaaroo râ e no te farii hoi i te a‘o taoitoa o te Atua ! la farii
fmau â tatou i taua a‘oraa no ô mai i te Atua, ma te aau ma[horahora e tia’i.
Opanï, — Areà tei mairi i te uahi maitai ra, oia te taata i faaroo
lî te parau, e haapa‘o maite attira i taua parau ra (Mat. 5/23).
I
12..——
3.—
VEA
'I
POROTETANI
jie
Parau rif apî.
Ua reva Paraita, P"‘, i le hoô tere laamu, i Tabuai, i Raivavae, i
Rapa. Ua aratai atoa oia i lo tatou boa oromelua tae apî mai, ia M. Adnet,
i taua tere ra. E oaoa te mau paroi la no te reira
pae i te farerei ia raua, ^
i te faaroo i ta raua
l’erei-ore-raa ia
mau
faaitoitoraa.. liî
mea maoro
to te
mau
Peretiteni fa-
Rapa. No te miti rahi i ore ai Paraita i tapae ai i reira i te
matabiti 1947.
Fj ao to ici polie, ma te faaroo i le Fuiu! O te huru ïa no na tavi’ni
vahiné e piti o to Atua tei tiibia mai e te polie: o Toofa v. te tahi, o Aiinata v.
te piti. O Toofa v. nei, o te boa ïa no te orometua no Piarei. E ma‘i tabito.
Ua bope te mau ravea, e aita i noaa. Oia’toa Ai mata v.. te ivi-vabine no te
oro^netua tabito no Makatea, tei pohe i te matabiti 1947. Ua tae raua i te otia
tei faaauhia e te Atua.
1 te 1 no Fepuaro to hunaraabia Toofa v. i Hu—
i te 14 no Eepuare atoa i tanuhia’i Aimata v. i Faaa. Na Verenie,
Peretiteni, i faatere i taua na oroà, ïia roto i te i‘oa o te A. R. Ua tauturuhia oia e na orometua, o Teura raua o Taataparea, i te oroà malamua. Uatae
mai to Tiarei, to Papenoo e to Mabaena. E parau faaitoiioraa’toa ta Teriieroo.
I te piti râ o te oroà, tei reira na orometua c piti, Teunu raua Tebeiura, i te
tautururaa i te pureraa. — Te aroba nei te Yea i na utuafare ati.
uau; e
Te hoê
oroà tumu
:|=
I-
avaè Mati nei; 18 no Mali: Sapati
lerusalema); 23 no Mati: Faraide poberaa; 25 no Mati: Sapati Tiafaabouraa. — la haapao-mau-bia teie mau
no
te
mau
mau
amaa
no
te
( to lesu tomoraa i
pureraa ma te hanahana, e mai te feruri te aau i te mau pobe ta lesu i faaoromai ei tusia no tatou, e o la le Atua i haamauruuru i te faatia'faabourna
j* rat
ia’na, mai roto mai i te tapea o te pobe ( I*hil. 2/9).
4.
■'
Te faaite nei Verenie P"‘
e:
atira i
te
papai ia’na no te mau oliipa
Vea, e no te mau paroita no te Tubaa I e te III. A papai-tia’tu ia .M.
Prei3S.( Parai ta), Peretiteni.
o
te
i
ra
Moni faufuru i fe Mqü.
Papeete: Mario mâ 4Ü, L. Reiatua 20, Mme P. 40, Pirio d’ 10, T. Colombel 60, Teura v. 60, Roo a Tapea 20,. Tara Colombel 60, L. Fanaurai 10,
Mme B. 420, Mme N. Natua 60, Mme W. Adams 60, Aui 15, Toofa (Tau-
noa) 5; Mme A. B. 15, Alb. Gooding 30, Tau Tinirau 30. — Mahina: R.
Natua 10.
Faaone: Taoa or. 30.
Vaitape : Tariu or. 100. —Faanui:
—
Tebeiura v. 25.
—
Fitii: Terito or. 20.
Ua-Pou: Mabai or. 10.
Puamau: H. Lee 60.
Atuana : Maria 25.
Apataki: Piehi v. 60. — Eikitea: Tutea Mataitai or. 100. — Makatea: Ranito 10, Tabipua 5, Hugonnet
—
—
—
—
—
S
P<
te
—-
40, Vetea Tuibaa 20, Kifa 15, Mme Bucbiii 60, Tupt Seno 5, J. Merebau
15, Tbunot 60, Tebei Tiaboro 60, Ariitai 20, Tutebau 60, Mabeanuu 60,
Tara Nariki 20.
60.
Mataura :
te ta
!;j
Ü
Tiarei: Tetuarii 5.
Mataiva: Filipa 60, Tane a Pau
Tapuarii or. 30. — Tiaia: Tutea v. (Mataitai) 60. — Te—
vaUoa: Madame B. 60.
rt
la amuibia : 2.120 farane.
ImPEIMEEIE ElIEF. JUVENTIN
-
Maitruurii.
RuEDU COMlIANPANT'DÈ8TEESt4TJ& Av Bruat
Fait partie de Vea Porotetani 1951