EPM_Vea Porotetani_195101.pdf
- Texte
-
t
Te 51
O
te Matahiti
—
TENUARË 1951
HO O I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
la
ora na
—
.
â.
■
,
^
Hihi 1.
—
HOÊ: E VA‘U TAHA.
Directeur-Gérant.
i te matahiti apî
1©61
—■
api.
E
la ora outou, e te mau hoa no te Vea nei, i teie matahiti
Teie to te Vea nei hinaaro ia outou : ia ora mau â ouiou.
aroliaraa faahiahia mau te reira, uo te mea te au ra ïa i te hoê
Teie â to te Vea nei
pure. la ora apipiti te tino e te Varna.
hinaaro ia outou: E ia outou atoa te aroha mau, e
rco
te hau no ô
mai i te Atua, i to tatou Metua, e no ô hoi i to tatou Eatu, ia
lesu-Mesia. — E au niau here e, ia itoito outou, eiaha e aueue;
ia rah.i à te rave i te ohipa o te Fatu, eiaha e faaea
oa-
!... E
eiaha e faaea !
la maitai â ; ia mahanahana roa ; ia hoè à aau, e parahi ma
te hau; e tia ïa i te Atua, no’na te aroha e te hau i rotopu ia
oa
i te Fatu,
outou
(II Kor. 13-11).
la horoa mai te Atuai te
hau no te ra‘imai ia oe!
Gen. 27!28.
patereareha ra, ta Isaaka, i tohu ia lakoba
oia i to’na tau rima i nia i to’na Upoo. — O te
maitai atoa ta Mose i ani i te Atua, no losepha : la haamaitaihia to’iia fenua e lehova i te maitai ra i te Iran no te ra‘i mai.
Lia mâtau te feia faaroo i te faaau i te hau no te- ra‘i mai,
0 te maitai ïa ta te
a
tuu atu ai
nei i te poipoi, i nia i te mau aihere ni, i
Aroha e no te Varila-Maitai.
nei loba : o vai to te ùa metua ? e na vai te hau
E ere anei na te Atua ? Oia mau ! Te haapii nei te
ta te Atua e opéré
te pipiraa no to’na
Te parau
nei i fanau?
2
VEÂ
mau
paraii i
rnaii
mea
POROTETANI
papaihia
e : te mau mea maitatai
i ho-hia-mai e te
maitai roa’i, no nia
ïa, mai nia mai ïa i te
Metua O te
maramarama, aore e hirohirouri ia’na
ra, aore hoi e
hm-ii-ê-raa e vahi iti noa a‘e.
tia
roa
e
—
E
:
reira, ia
no
toé hon te
faaoromai
ati
e
au
i te
rahi
veavea
i te ahu rahi
te inau
ohipa
no
man
te
o
(lak. 1/17)
aihere
tei
o
avatea,
e
te
faararihia i te liau toenehenehe ai ia raton ia
mahana, oia’toa tatou : hon te mau
te mahana hoè, te
pûpû nei te Atua i
o
to’na aroha ia tatou, ei
taaineineraa e ei faaitoitoraa ia
tatou,
upootia tatou inia iho i te mau faahemaraa
e farereihia’tu i
te mahana hoè.
ia
E hoa taio
vea e : e haamau
tatou i teie fafauraa
parau faahiahia rahi, i roto i to tatou
aau, i te omuaraa o te
matahiti api
-nei:-iï riro te Atua ia
tatou, mai te hau o te rai
mai,
mai te
haamataraa o te matahiti
api nei, tae noa’tu i to’na hopea. Eita
e ore : e farerei
pinepine tatou i te ati_e te mau
peapea na l’oto
i te roaraa
e
o
te tauturu
te matahiti
no
te
api nei. 1-Iaamana‘o râ tatou e :
Atua, tei te omuaraa ïa o to tatou
te aroha
hororaa,
e ore ai tatou e
matan ai ! Na lehova e tiai i
to haereraa’tn, e
tae noa’tn i to
tapaeraa. Inaha ! tei pihai atoa iho oia ia
tatou,
e tae noa’tu i te
hojDea o teie nei
ao.
E oroà
te
faataaraa Orometua.
Te haamaitai nei tatou i te
Atua i te
Varna-Maitai
Paroita
no
i te rave
Papeete,
ohipa i roto
mea e, te tono noa
nei
i Ta’na ovine.
0 ta te
—
tei amui ia’na i te
Titema, i ite mata roa, ma te oaoa. E oiapô Sapati, i te 17 no
mau iho â; ua oti
te tau no na
pipi-orometna too-toru nei, i te
aua-pipi orometua
i Heremona: to
Temaiohiti a Tefaafano, oia
Mauarii,
to Philippe
Ebb, e to losefa a Tepâ, oia Terito.
No to raton manuiaraa
e o
—
i te
mau
hiopoaraa-matahiti,
e no
to te
Tomite-Tamau faaotiraa
toroa-orometua ia tuuhia i nia ia
raton, no reira teie
oroà faatahinuraa i
tupu ai i taua jiô ra.
E taata iti rahi roa
(e iti te tausani) tei tae tino
mai, to te
Paroita e
e :
e au
te
to rapae ; te taata tahiti
to tera faaroo.
e
te papaa ; to tera
faaroo
e
I te hora hitu
e te
afa, to te inau peretiteni tomoraa i te
fare
pure, mai te apeehia e na hoa
api
nei,
e tae noa’tu i na oromëtua a‘o e rave rahi.
la oti te himeue
—
amui tei
himenehia
VEA
POROTETANI
paroita taatoa, ei aniraa i te tauturu o te Atua i nia i,te:
nei, haamatahia’tura te ohipa, ia au i tei mâtauhia. —^ Ntt
Tapao or. te pure ropu. — Na M. Jean Aduet, te oroinetua tae :
api-mai na Farani mai, te aoraa faaitoitoraa i na aito api no¬
te Atua. Ua tatara oia, mai te huri i nia ia raton, i na uiraa haa--’
te
e
oi'oa
papuraa manao e toru ta losua ( 24/14-28 ) i faatae
raela, i to’na haaputuràahia i Sekema. — Rave ralii
i nia ia Ise- ;
te mau vahi
prometua nei i liohora, mâi
te faaitoito i teie tan pue hoa, ia tamau raton i to raton anaanatae e to raton itoito, e tae noa’tn i te polie.
Üa iritihia teie
hioraa manao e te feruriraa, ta
te
tahiti, e Verenie or.
Na te Peretiteni O te A. R., na M. J. Charpier i ni maite i te
man niraa taaè ta teie pne hoa i faatià papn na roto i te : ,E.
I reira to te mau oromelna tnuraa i to raton rima i nià ia raton,
oreroraa
a
ei
reo
pûpù atn ai Tehavarn or. i tana na
orometna api, i te Atua,
pure-tahinuraa. la oti te himene-tahinuraa a te àna
pipi, ua tia mai Mauarii t., e na’na i anvalia i to’na pnè hoa here,
i te haamaitairaa i te Atua, e i .,te aroharaa i te man orometUa/
e i te Paroita-pn, tae noa’tn i tei ore i tae mai ( no te pahi ore
i teie tan) o tei faaineine maite i te tnpuraa no teie mahana,
oaoa.
Ua faaite oia i to l'aton oaoa, e to raton matan i te omuaraa o te toroà moà nei; na tiatnri râ i te tanturn a te Atna ma-;,
iiahope, e to’na reo faaitoito ia Gideona, i to’na tan: E haere ■
oe ma tena’na maa puai iti, i to oe !... 0 ta raton ïn e haapao..- '
roto i te
na
—
Hepetoma-pureraa-^alahifi 1951
E
ma
haamata ïa i
i te
ere
matauhia i Tahiti ma nei i te HepetoMesia i te ao, nei. E
te Sapati, i te 7 no Tenuare e tae noa’tu i te mahana maà,.
operehia te mau tumu pure i te mau orometua. E riro e,' ua
haapao itoito tatou ia au i tei
Pureraa
13. Ua
no te
atura te vetahi
Amuiraa
mau
no
te mau Ekalesia a te
paroita atea i teie mau tumu pure, no to te mau '
pahi tapearaahia i le avae Titema taatoa.
tumu pure tahito. Atira ïa.
Ua rave paha ïa ratou i te mau
te mau tumu pure, i teie matahiti :
feia’toa, i te mau fenua e i te mau vahi, tei tiaoro i te Atua, i
te i‘oa no to tatou Fatu, no lesu-Mesia.
E au mau taeae, e au mau tuahine here i roto ia lesu-Mesia e, te titau
faahou nei matou ia outou, ia amui mai outou ia matou, na roto i te
hoê-pure onoono i te Atua, i le hepetoma matarnua no Tenuare 1951.Te
na
Na te
ô nei te parau omuaraa no
4
YEA
POROTETANI
Ua haapii mai to tatou Faaora e;
te pure ta te Metua e hinaaro
nei, o te
pure ïa ma te Varua e te Parau Mau.
Eita rà te hinaaro haavare-ore i te
pure e navai ; ia aralaihia c ia uruhia to
tatou pure, e maitai roa’i. la
au i te
haapiiraa a te Mesia, ia purehia te pure ma te faaroo.
Te tiaturi
nei matou e, te
pahono nei te Atua i te feia o tei imi la’na ma te
itoito; e
hau a‘e To’na ineine i te faaroo i
ta tatou pure, i to tatou ineine i
te pure
la’na. E maitai atoa tatou ia tiaturi
e:
te faatupu nei Oia i Ta’na
opuaraa atea, na roto
paha i te hoè hohoà tei ore i mana'ohia e tatou.
Teie atoa te tahi: la
pure tatou na roto i te i‘oa no
lesu-Mesia e tia’i!
Teie te auraa; ia haamauhia ïa i
nia i te heheuraa ta lesu ana'e i
heheu,
no te
Metua, e no te Tamajti, e no te Varua-Maitai... la na
reira mau hia
ta tatou mau
pure.
Na to outou mau hoa rave
ohipa, i roto i. te taviniraa ia I. M.
‘
*
*
»
Teie atoa te parau
i teie nei
ao
na te
Peretiteni
no
( D. Couve): 1 te taime
te Amaa farani
no
te Amuiraa faaroo
papai ai matou i teie parau, tei roto
teie nei ao i te ahoaho... i
te hauriria : ua riro te hoê
tama'i tei lupu i te
tahi fenua atea roa
( Korea ) e o tei ore i feruri maitaihia e te tahi
ei
faariariaraa
i to te
ao
nunaa atoa e no te mau
te tahi
pae,
taatoa. Eita e'nehenehe i te mau taata
no te mau
reo atoa, ia ore ia
aueue, i te hioraa e; e riro
auahi rahi apî i te
tapoi
i te mau
pipi no lesu ia amui i
E te feia cheresitiano e!
Tatou tei
tumu no te mau tamai atoa
) eita
te mau mahana mai â no
Abela
te
faaamahamaharaa
i
te
a
mau
râ tatou i te faaoromai
fiu-ore
i teie nei
ao.
roto i te pure
No reira,
ite e, e tavini te
tatou
e
no
tamarii
e maere i
Kaina,
no
te
e au rahi
mau
i teie mahana, aita’tu ai!
ao
nei
no
te hara
(te
te mau roo tamai. Mai
to tatou iteraa i te hara i
Metua'hoe hoi ; ua ite atoa
te Atua, no te mea aita
To’na aroha i
mahana peapea rahi, e haafatata
tatou i te
terono o te Atua, mai te
parau atu la’na e : e ere hoi no to
matou paraulia i pure atu ai matou ia
oe, no to oe râ aroha rahi. E te
Fatu e,
e
faaroo mai; e te Falu e, e faaore mai i te hara
; e te Fatu
ta-otiahia... No reira, i teie
no
mau
e, e haapa‘o mai, e e rave hoi; eiaha e
faaroaroa, i to Oe iho i‘oa e tau Atua!
(Dan. IX: 18-19 ). Faaitoito! eita te rê e riro ia
Satani. E mai te
ua Taasataurohia lesu e
mea,
te hara a to te
ao, ua faatia faahouhia
oia, i te rima
mana no te Atua. No
reira, e au mau here e, a tuu i to tatou mau
raro, mai to te feia faaroo taatoa i teie nei
ao, no te
faahaehaaraa, e no te tiaturiraa aueue-ore.
Tel roto te feia faaroo i
Korea, i te
turi i
haamoriraa,
umu
e no te
auahi.
Ua faaite aenei te Vea nei i te
ati no te feia faaroo i
Korea.
vai ra i reira 744.000
Porotetani, 186.000 Katolika.
I té
otiraa o te tamai rahi
hopea
Te
—
( 1945 ),
ua
tiaturi raton
e ;
e
roaa
5
POROTETANI
VEA
to raton tiamaraa i te pae politita e i te pae o te faaroo.
Teie râ, no to teie fenna tapnraahia e te Han Amni i roto
na
tnhaa e piti, riro atnra te afa i nia i te faatereraa e
man
niau
i
i te
hiroa a Rntia. Ua hamani-ino-roa-hia te faaroo i reira, ia
Ua tiahihia te man orometna papaa ; na tapeahia te man
a te man ekalesia ; hoè noa iho pnreraa i faatiahia : tci
sabati noa ïa ; na opanihia te man haapiiraa sabati.
ia ore raton ia
i te sabati. E anotan rnmarum.i roa no te
E te tafifihia nei te ni
amni i te pnreraa,
Ekalesia.
Ë
mea
te pae
raa
o
i te
mon.
ohipa
te pô
api
npoo maramarama
afa-i-raro. E ati rahi hoi to te taata i reira i
te tino, no to te pae an rahi no to Koi ea-i-nia tapapaafa-i-raro. 18 milioni taata i tana afa nei, e e 9 milioni
ê ïa i te
nia.
Teie râ, aita te faaroo i
i te afa i
tnrnhia
;
no
opanihia i reira e te Marite ; na tanreira i tia’i i te man orometna a‘o e i te man oro-
ia tamahanahana i to raton man ^acae.
ei faaitoitoraa i te faaroo. E mc.i liaLna
mea pinepine te maha tausanî taata i te
e rave rahi
Ua riro to raton man ati
metna-haapii
pnreraa roa te taata. E
pnreraa hoè i te oire-pû, i Séoul.
Eaha’tnra te hnrn i teie matahiti api ? Mai te mea te riro faahon nei te afa-i-raro i to te afa-i-ilia, e i te man mm commnniste
tinito, e ati rahi roa’tnra to te Faaroo i reira.
Ua î to taton aan i te aroha teie nnnaa i roto i te ati. E ani
taton i te Atna ia topa faahon te han, e te tiamâ e te parantia i
tana fenna ra.
apî.
atoa nei. ( Apok. 2 15. v.r. )
Irava no te matahiti
Inaha, te
faaapi nei an i te inaii mea
i te rai
api e te fenna api ; e ore hoi tei mntaa ihora e manaohia, e ore
e faatnpnhia
i roto i te aan ( 65/17 ), e te faatia nei te Fatn i
reira i te tnmn e oaoa’i to’na pnpn taata o te ite i te tiafaahonraa no te man mea’toa. 0 ta Petero atoa e papai nei : e pee atn
teie nei rai mai te harnrn rahi, e mou hoi te man mea rii tnmn
i te veavea rahi, e te fenna hoi e pan ïa i te anahi. ( 2 Pet. 3/10).
E aita’nei Panlo i papai i to Roma e : le nnrn tahi nei te man
mea’toa i hamanihia nei ma te manini fanan ra, e tae roa mai
i teie nei, i te tiairaa i te fâraa mai o te ao api. (Rom. 8^22).
Te faatia nei to tatou irava-paran e te pene 21 taatoa i te !ioè
anotan hanahana e te faahiahia rahi o te tnpn i mnri a‘e i le TiaE hnrn
an
teie
reo
i ta Isaia-: Inaha, te hamani nei an
6
I.Na
porote;4ani
VEA
faahoiiraa. I reira e faaorehia’i te
i to te Atua
opuaraa.
au
mau mea
tahito
; e
pau ia, ia
'E tamata tatou i te feruri rii i te
huru o te ao tahito o te haae i te ao api o te mono
ia’na; te huru o te taata ta tatou
hio i reira :
mouhia,
e
ino rahi e maha e vai i te ao
tahito ?
1. Te ino rahi o ie hara. E ao maitai
roa hoi i to’iia hamaniraahia e te Atua i te matainua: e ao no
te oaoa, no te
aroha,
no te tiamâ... e tae roa
a‘era i te mahanà i ô mai ai
te hara.
E mai reira mai, eaha râ to te Atua
au-ore-raa i teie
te
ao,
te
ao
ohipa riaria. A hio na i to te taata taivaraa : te haavare, te tuhiraa, te ieiiraa, te
hamani-ino-raa, te taparahiraa
taata, te tamarii haa])a‘o-ore... A hio na i te
rumaruma rahi
no
o
mau
teie tau
nei
te tau nei te
:
Ua laero teie nei
roa
omore
o
te hoè tamai
ao.
te
ao
tahito i te hara:
aau.
ua
api i nia i teie
ma'ihia oia,
ua
ino
2. Te ino rahi o ie pouri
( ite-ore ). Eita tatou e faatia i te ino o
te feia maramarama ore i te mau
ohipa rarahi o teie nei ao, i to
raton râ pouri i te iiae-o tê varua ; to raton
ite-ore i te parau no
te Atua, no te varua, no te rai e no te
ora mure ore. Te rahi
o te taata i ,teie nei â, tei haamori i
ta to raton rima i hamani
;
te rahi o te taata i to tatou tau, tei
pee i te hoè mau peropheta
haavare. e aore ra i te hoè mau idolo varua e
rave rahi. Ua tae
mai te maramarama i teie nei ao, aita râ
teie nei ao i farii atu.
3. Te ino rahi o te oto e te mihi. O te hoa
tumu ïa no te hara.
E fetii te oto no te taata i to’na
fanauraa, e na roto i to’na oraraa taatoa. Te tomo nei te reira fetii
i roto i to’na
piha, ; te faareru nei i to’na mau manao aau
; te faaavaava nei i to’na au‘a.
Te iti o te mau mahana raumai e ! Te rahi
o te mau mahana
ata pouri, e te vero e ! Ahiri tatou i ite i
te rahi o to tatou mau
tumu otoraa, i te taime hoè, eita ïa e lia ia
tatou ia faaoromai
i to tatou oraraa nei.
Te ino rahi
Te
pio nei te
i matauhia
te taata
api
faito i te
ra
e
aro
te pohe. Teie nei ao, o te ao ïa
no te
pohe.
mau taata’toa, te mau u‘i, i mua i teie arii vahiné
: te taata taoà e te
taoà-ore, te taata ite e te maùa,
o
te paari, te arii
o
teie Taehae.
e
te manahune...
hoê â to raton
No reira, i to tatou hioraa i te huru o teie
nei ao tahito, te
au nei ïa i te hoê ahu
tahito, e te pê, e te faufaa-ore roa, ta
te Fatu manahope i fatata i te otaro i
rapae. E parau rahi faatupu mana‘o ; e parau mau râ hoi. No reira to tatou oaoa rahi
i te farerei i te parau
pitifno te ao api.
te
7
POROTETANI
VEA
te ao api ?
Aore roa e mea viivii e
ô i roto, e tei rave i te paraii faufau ra e te haavare ; o tel papaihia râ i roto i te buka-ora no te Arenio ra, raton ana‘e ra
( Apo 21/27 ). Ua horoi to reira i to raton ahu i roto i te toto o
te Arenio ; no reira te tatari nei tatou i te rai api ta’na i parau
inaira, i te vai-mau-raa o te parautia ra. ( II Pet. 3/13 ). — O te
IL Na maitai rahi faito-ore no
O te
1.
ïa
ao
te
no
paraiitia maii.
parautia mau.
farerei i te tahi pae i te
rai te nohoraa no te
hito nei
e
E tae mai â oia i te ao tafarereiraa poto; o te rai râ
to’na faaearaa tumu mau.
it&e te parau mau... ia au i te reo a Paulo
pae-tahi nei tatou e te tohu pae tahi nei,
tia mau ra, ei reira te mea pae tahi noa e
2. 0 te ao ïa ho te
i to Korinetia : Te ite
ia tae râ i te mea
faaore hia’i. ( I Kor. 13/10-11 ).
te mea i na l'oto i te hio ; areà
Te ite arehurehu nei tatou mai
i reira, e mata ïa e e mata ; e
i ite-papu-hia nei ( ir. 12 ).
ite papu ïa vau mai ia‘u atoa
3. O te ao ta no te oaoa e no
te ora mure ore.
Na te Atua e
hoê tau
ai i te reo
i teie
metua ; eaha râ I ia tae
horoi i to ratou mau roimata atoa ! A feruri na râ i te
e i te hoè fenua, e ore ai te taata e faaroo faahou
autâ o te feia metua e to te tamarii ! Te oaoa nei tatou,
nei i te iteraa e : te Atua, o to tatou
i te mahana e tia’i'tatou i mua la’na
E
o
mahana
tupu ïa ohipa i te
te taata. E ore roa te
pohe,
e ore
e
ïa
!
ai te pohe, te enemi hopea
te oto, e te mauiui, e ore
atoa
te mea ua mou te mau mea tahito ( Apo, 21/4 ). Aue ïa
anotau e ore ai te mau mai, e e huaihia’i te mau tanuraa, e e ore
ïa,
no
ai
te
fetii
metua. E
e
ere
faahou ? oia
tapapa faahou i te mau menema o to ratou mau
anei te reira anotau hopegi, i te auotau matamua
mau
!
na
roto i teie tiafaahouraa o te mau
hoi faahou teie ao tahito i to’na
i te tau no to’na vai tiamâraa.
e
Tatou nei râ, o
i te Hio
mea’toa
liuru matamua mau, oia
hoi
api, e pure tatou
ô raa e : A haere
tei tatari i te rai e te fenua
Parautia, i te fetia poipoi i te na
mai !
A haere
vave
mai
e
te Fatu, e lesu e !
Tomoraa fare putupufuraa i
pafutoa (Papeete ).
E oroa hanahana rahi tei tupu i roto i te aua a te Atiu, oia
hoi i te amuii'aa Siona-Tapu, i te mahana maha, i te 14 no
ma. E manihini rahi roa tei tae mai e mataitai e e tauturu i teie
oroà. Tei reira te Tavana Rahi api, M'' Petitbon, oia’toa te Peretiteni no te Apooraa Rahi o te fenua e te
Tite-
Tavana oire.
8
VEA
PÜRÜTETANI
E jiiti tau himene iiehenehe roa lei
himenehia i rapae, na mua
a‘e, e na mûri a‘e i te mau parau rii ta
Koriugo jarometua i paraparaiu Na Madame. Eliarlie Browu, hoa tumu no' te
paroita
e no te amuiraa
Patutoa, i taviri i te opani. Ua î roa te tare
api
nei i te_ taata, a haamata’i te
pureraa.
'
Na Taataparea te Bibilia i haamau
.
'
na
Tâpao
;
na
Tuuiiu
or.
te
taioraa,
te pure. Na Mb Bej’-Lescure te oreroraa
e .na Mb Ch. Vernier te
aoraa reo tahiti. Ua tatara
oia i te tahi
niau faaauraà no te io‘a .taaè roa
e te au rahi hoi o
or.
teie. tare
apî
oia Hoi : “ Te Hoa Tumu
E ao to teie amuiraa, e to tatou
jDaatoa hoi, mai te
peu e: o lesu io tatou hoa Tumu, i to tatou
oraraa i teie nèi ao ! üa mataitai te
mau taata-'i te mau taoa tel
horoahia e te tahi pae, ei faaunaunaraa i “Te
Hoa Tumu".
te.anaanatae rahi. Tei reira
atoa te feia mana, i rahi ai te
mauruuru. —E mea nahonaho
maitai te mau mea’toa, aita ïa e faaauraa.
HaajDaohia’tura te pàç tiuo, mai
—
tei
haaputuputu faahou
i te taata
I te
pô,
e,
tuaroi
aita râ i faa-ao-hia.
Ua nahonaho roa’tura te au,a a te Atiu
i teie nei : ua tomohia
to ratou fare-i>ureraa i te mat; 1947
; e teie attira te tare amuiraa.
E 43.000 tara i
pau, Aita roa e tarahu.
la noho mau te Varna e
te aroha tauî ore no te Atua e no
Ta’na Tamaiti i “ Te Hoa Tumu”.
;
—
parau rsi apîUa tae mai, mai te maitai e te
hau, to tatou puè hoa apî,' ua te fenua
mai : o Adnet mâ, e to .raua aiu iti ; 'e o M'"®.
CauderaJ^ E orometua
a‘o, faatahinubia, o Âdne't tane. üa
haapiiliia
oia i te toroà orometua i na
aua orometua i Pari.=^ e
i Giniva ( Hèlevétia-)'. E riro oia ei orometua tumu
no te pae o te mau Ekalasia
tahiti. Ua haaihata a‘enei oia i te farerei i te
hoê mau paroita i Tahiti nei. — la
Cauderaÿ râ, e orometua
1.
jiapaa
tamarii ,ïa
haapii
tb tatou
haapiiraa. tamahing i Papéete nei. ' i
Te aroha’tu nei te Vea i tei haere mai
ma te i‘oa o lehova.
2.
i
te Fatu, e tae mai o Paraita mâ.'(M. & Mme Preiss) na nia i
te pahi
apî ra, ia Choung-King, i te -23 no Tenuare, la haamaitai te Atua
i to raua tere, e i te tahi
pae o ta raua tàmarii o ta raua e vai iho nei i Farani.
3. Tera mai te kalena no tematahiti
1951. E tao‘a iti,faatau aroha na te
Vea i to’namau hoa. Te tia'turi nei te
faatere e: i teie iho â ava'e e aufau ai
te mau hoa no te
vea, i ta'ratou utua iti, ia i vave te
pute no te mau haama-uaraa e vai'nei. Eiaha’toa te mau
moni rii tauturu ia ore; aita ra"e
faaheiioraa i te reira. E farii-noa-hia
râ mai ' té mauruuru.
4. Ua tae mai te hoè kalena. reo farani na te
Taiete no Paris: e hohoa
ùehenehe to nia iho (Maria raua
losepha i te faahororaaia lesu i Aiphiti):
e te mau taioraa bibilia
no te'mau. mahaua
no
laj^ia
tabula taioraa bibilia,Ma
au
i tei-mâtauhia i
IMPRIMERIE
ELIE
atoa: e toru tara. Oia’toa te mau
te mau matahiti :1 toata. Ani mai.
F.
JUVENTIH
-
Fait partie de Vea Porotetani 1951