EPM_Vea Porotetani_193912.pdf
- Texte
-
Te 39
te Matahiti
0
-
TITEMA 1939
Hiè "Ü
-
VEA P0R01mpa;NI
aita’tu
S TIA I TE
e NIÜ
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
HAÀMAU
IA
RA 0
Iesu.
HOO I TE MATAHITI HOÊ:
Ch. VERNIER,
—
HOÊ
MAORI RA O TEI HAAMAU
I Korinetia 3, 11.
TARA
TOATA
Directeur-Gérant,
E pure no te
tama‘i
E teie
nei, e te Atua e, e farii mai oe i te mau pure o tei taitai ia
i to matou mau ahoaho e i ta matou mau tiaturiraa :
Te pure atu Udei matou ia oê, no to matou mau utuafare : no tei haapurarahia e te vero i tera vahi e i tera vahi e o tei faataa-ê-hia i to
ratou tumu, i te pae o te faaroo; no tei mairi i roto i te tapi tapi, no
te taaêraa o to ratou upoo e aore ra to ratou tamarii; no tei farereihia aenei e te ati o te pohe. — Parahi oe i pihai iho i te mau metua
e vai i roto i te mihi, te mau ivi vahiné e te mau tamarii otare, i pihai
iho i to matou ui api o tei taiâ i té hi'oraa i te mau peu u‘ana e te
oe
na,
aroha
ore no
teie
Te pure atu
mau
tau.
nei matou ia
oe no
te
mau
faehau
—
to te nuu fenua,
to te reva — o tei paruru i to matou fenua ai ‘a e
te mau hau amui. Tauturu mai i to matou mau hoa faaipoipo, to
matou mau tamarii e to matou mau taeae, o tei pupuhia na te pohe
i te mau mahana atoa; tauturu i tei putaputa e tei pohe i te ma‘i.
to te
nuu moana, e
to ratou itoito e to ratou faaoromai. E ia
te hoê tumu tia, a vehi oe ia ratou i to
a faâô ia ratou i to faaearaa mure ore.
Faaapi i to ratou faaroo,
titauhia mai to ratou
oe
aroha,
e
e
ora no
Te pure nei matou ia oe no to matou fenua, no Farani; no to’na
varua tei hau a‘e i te faufaa i to’na fenua. Tia'i mai ia’na: ia itoito
ia ite i te hamani maitai; ia hoê a‘e ta’na parau; e ia faito to’na
puai i te ohipa rahi taaê ta’na e hinaaro nei i te tavini. — Aroha
mai i to’na ui apî ; eiaha oe e faatia e ia tapu ê hia oia mai te aihere
0 te fenua nei. A vai iho mai i te aià metua, e i te Ekalesia, i te mau
ui e maitai ai raua a mûri atu nei, ia nehenehe i te mau maitai tei
horoahia i to matou mau metua, ia tau atoa mai i nia i te mau tama¬
e
rii
a
to matou mau tamarii.
'
f^OROTETANI
VRA
2
rahi o
te
E i te hopea ra, te pure atu nei matou ia oe no te utuafare
mau taata ê vai i te ao nei, e o tei amahamaha mai te mauiui
rahi.
horoa mai oe i ta oe Tamaiti i te ao nei, ei faafaaite
i to te ao, la’na, na roto i te tusia o te satauro; no reira, faatupu i
ta oe mau opuaraâ atea, no to te ao, mai te hi‘o ore i to ratou mau
hape, e ta ratou mau ohipa riaria. E, na roto i te ohipa o to oe aroha,
a haamau i nia i te fenua nei - te fenua hoi tei rari i te toLo o ta
oe mau tamarii - i te basileia o te parautia e no te hau, tei faufaahia i to matou mau aau, e ta oe na Parau.
E to matou metua i te ao ra, ia raa to oe io‘a! la tae i to oe ra
Inaha hoi
hau.
.
etc.
oe : ua
.
Oro^a Hanereraa matahiti
no
te
poheraa no
Tihoni Wiliamu
^
Raiatea i te 20 no Noema
1939
haapaohia i te mau paroika no te mau
hanereraa matahiti no te poheraa no Tihoni Wiliamu.
I te Sabati i te 19 no Noema, ua
Pae i Raro nei, teoro'a
ohipa faahiahia no teie kilo
Oia mau, eiaha ia moê ia
matou. Oia, te metua here no to matou mau tupuna, tei haapao i ta'na
mau ohipa aroha, noa’tu te mau fifi. Ua tamau noa oia i te ohipa e tae
no
Ua faatupu matou i teie oro'a, ia ore te mau
lesu ia moê i ta’na mau huaai e vai nei.
noa’tu i to’na
I
poheraa.
Uturoa, ua rahi roa te mau taata
nei oro'a rahi haamanaoraa; e mea
te mau himene
maitatai
e
tei amui mai i roto ia Belera no teie
faahiahia roa taua oro'a ra na roto i
te puai.
Ua faaroo matou mai te
horuhoru o te aau i te parau no
teie aito tui-
tei parauhia: “te Apotetoro no Oteania” oia hoi no Tihoni Wiliamu
o tei amui papu i te nahoa rahi ite, tei haaati noa ia tatou, o tei anaana
noa, mai te hoê fetia i te ao.
roo,
taparahihia oia i te 20 no Noema 1839, te parau noa maira
roto i te mau vea, na roto i te mau
buka e na roto i te mau vaha no te mau tavini no te Atua.
Ua faaroo matou, mai te oto rahi i roto i to matou aau, i te aamu no
to’na tere hopea, na roto i to’na tatararaa i te parau tei papaihia î roto i
te ohipa XX. 36-38; Oto anae ihora ratou atoa, tauahi maira i nia i te
a'i o Paulo, ua hô'i maira ia’na; no te parau ta’na i parau, e ore ratou
e ite faahou mai i to’na mata, i rahi roa ai
to ratou oto; ua aratai atura
Noa’tu
ua
to’na faaroo e to’na itoito ia tatou, na
ratou i te
pahi.
VEA
i
POROTETANI
E te parau no to’na aroha faahopearaa i to’na hoa
pihaiiho ia’na. E ua faaroo atoa matou i te parau
ria i te fenua
mau
parau
mana‘0 i te mau mana'o mauiui
vahiné. Eita aiiei to tatou
mu
e
i te mau taata atoa
to’na poheraa ria-
no
Erromanga.
I te faarooraa matou i teie
mau
3
aau
e
no
mauiui,
ua
to matou
amui matou i to matou
tupuna e no Wili-
mau
horuhoru ia faaroo tatou i te
reo no
te hoê lavana
o tei parau e: Aue Wiliamu, Wiliamu e, to matou metua,
haere ê oe; eita matou e hi‘o faahou ia’na, te hoa here, o tei hopoi
ua
mai ia matou i te Parau Maitai
hae
aore
i
outou
ite i
no
te ora, ua reva
ta outou i rave na;
e
ê. E te
mau
Etene tae-
aito puai ta outou i taparahi.
Area râ te ite papu nei tatou, e mea faufaa ore to tatou mauiui i te
haamanaoraa i te pohe no Tihoni Wiliamu, mai te mea e, àita to’na pohe
e riro ei tumu no to tatou farii-papu-raa i ta’na mau haapiiraa. Ua papaihia i roto i
Hebera XI
I
pehihia ratou i te ofai, i taparahi-pohe-roa;
ra. E teie nei, e ara tatou, eiaha tatou
parauhia; “aita tatou i au ia Wiliamu o tei taparahihia »; ia riro ra tatou
feia e au maitai ia’na, tatou paatoa ; ôrometua, diakono, ekalesia, taurea-
aore
ia
ei
te
hoi teie nei
ao
i
au
:
i taua feia
taraarii.
rea,
I roto i teie nei
tei riro ei feia tei
te huru
oroa ua
au
haamanao atoa matou i to matou
mau
tupuna
maitai ia Wiliamu tane. Ua faaroo matou mai te
oa-
Tamatoa, te arii tumu e te patereareha no te utuafare
arii no Raiatea i tahito ê; e taata mana rahi oia; e taata taparahi-taata e
te taero puai i te kava oa, i te matamua, e te teoteo, e tei riro ei taatâ
e au maitai ia Wiliamu e ia lesu, to’na Fatu, na roto i te oraraa api. I te
mahana i fariu mai ai oia, ua tàpù oia i mua. i te aro o te Atua e te mau
manahune e, e haapae roa oia i te kava e le mau maa taero, e tae noa
atu i to’na pohe, e ua haapao itoito mau oia i ta’na tàpù.
i
oa
no
Ua faaroo atoa matou mai te
mauruuru
tavana tahito tei tàmâ i te fenua
e
te
roo
taparahi-taata,
e
atoa matou i te
farii-papuraa i te
mea hupehupe.
na
rahi i te parau no te
hoê
roto i te faaoreraa i te mau peu
mau
etene
te taiata, e te taero ava, e te haamori idolo, e ua faa¬
mau parau no te mau arioi e te manahune: to ratou
mau ture
maitatai tei opani i te mau maa taero e te mau
pipi itoito no Raiatea ma, tei haapare
api i te mau etene i nia i te tahi mau motu atea e o tei
faaoromai i te pohe e te mau ati huru rau. E i to matou mataitairaa i te
mau huru no teie mau taata, ua riro mau ratou ei feia i au maitai ia Wilia¬
mu e ua manao matou e, e tia ia tatou : to Tahiti e to Raiatea ma,
ia
tapu i teie taime haamanaoraa i te poheraa no Wiliamu, i te mau ohipa
maitatai no to tatou mau tupuna, i mi:a i te aro no te Atua i te na ô raa
Ua haamanao atoa matou i te
i te hoê
oraraa
mau
POROTETANI
VEA
4
fito
lesu, i te patoi- J
raa i te mau peu etene e te mau peu hupehupe tei tupu noa i roto i teie
nei ao, e tei faaino i te mau huero maitatai tei tanuhia e Wiliamu ma
i teie pae fenua ; ia riro tatou ei feia e au ia ratou na roto i te faatupuraa
i te mau ohipa maitatai anae e ruperupe ai te mau ohipa na te Atua i
roto i to tatou mau utuafare, i roto i i to tatou mau amuiraa, i roto i to
tatou mau fare putuputuraa; ia riro tatou ei feia e au maitai ia lesu e i
ta’na mau tavini, na roto i te tapearaa i te parau no to tatou arii tahito,
O Tamatoa, tei parau mai i to’na hora hopea, i to’na utuafare, i te mau
maitai i te mau
la riro tatou ei feia o tei au
e ;
tavana e i te mau
A
manahune i te na ô raa e :
haapao maitai i te Evanelia, a
tapea tamàu i te ture, a
to outou
haapaoraa e i te mau tavini na te
E homa e, a
no
here outou i
Atua.
rohi, mai ia Tihoni Wiliamu, ia
riro roa to tatou
aaü ia
lesu; ei tavini tatou no’na e no’na anae.
la
E A‘oraa
I nauanei hoi i fanau
orana
no
ai te
Ua vai maoro roa teie nei ao
*'■
te
ora no
outou. Luka 2.4.
i roto i te pouri. Ua 1000 e ua 1000
rii haihai tei roaa haere mai; ua au
i roto i te pouri taotao, e i te fetia rii
rii, i te anapanaparaa
râ te hitiraa mai o te mahana parautial tei te
Bapetito ), te liai noa mai ra
parautia. I te tau mau i haapaohia, ua tae mai te ora
pô. Ua tohu ateahia
fâraa mai o Taurua
teie nei ao i te râ
o
te fanauraa
matahiti i te maoro. Maramarama
ïa i te uira
i
A. Paraita, orometua.
i te poipoi ra ( loane
to te ao.
TUMU I.
ao
Te maitai hau ê
i to lesu fanauraa
1. A hi'o tatou
tei noaa mai i to teie nei
mai.
i to’na toro'a.
—
Aita e vaha i raro nei, aita’toa i ro-
melahi e tia ia tata'u faahope;.roa i taua maitai ra. la mai raro nei, e itea rii bia ïa.
Na to te rai i mairi i to’na i‘oa “ lesu” : faaora te auraa. 1. Faaora i
te poïri: toro'a peropheta; 2. Faaora i te viivii o te hara: toro'a tahua;
'3. Faaora i te faufaaore : toro'a arii ïa. — Oia tei hau ê roa i taua mau
tord‘a ra, no te mea : poïri â te mau peropheta tahito; viivii â te mau
tahu‘a tahito ; tao‘a mure noa ta te hui arii o te ao nei e pûpû na to
topu i te mau
taitai râ tatou i to’na tere
■*'
ratou mau taata.
r
VEA
2. A hi'o tatou i
to’na
POROTETANI
au
maitairaa
no
5
taüa toro'a
ra.
—
E
tnea
faaauhia, e mea haapaohia oia no te reira. A hi‘o na ; a] i to’na pue i‘oa:
Mesia, Christ, lesu, Faatahinuhia, Faaora. b] a hi‘o na i te mau tohu
no’na: Isaia 9: 6-7
( taio ).
3. A hi'o tatou i te
to’na
maraa
rahi
o
taua toro'a
ra
ia’na.
—
Ite hope
manahope to’na • ua oti te ao nei la’na.
pû no te ora ( ora tino, ora varua ).
te pohe ia’na. — la’na ana'e mau â e maraa’i.
TUMU II.
Nahea tatou i teie nei fanauraa mai no
e
Ravea
E vî
te
paari
;
ravea
rau,
ta te diaboro ia’na. Oia te
ore
lesu Mesia ra?
1. la
huru ?
faatupu tatou i to tatou oaoaraa rahi e tia’i.
la
la rahi
au
anei
te
atu â ïa ! la
oaoaraa
au
no
anei i te
—
Mai te aha te
te fetii ia fanàu mai ta ratou tamaiti ?
oaoa
o
te
hoê fenua ia
fanaü mai te
hoê tamaiti arii, ia haruru te pupuhi fenua, e ia pûpûhia te tao'a? la
rahi atu â ïa e au ai. Ei oaoaraa rahi roa’tu ïa e tia’i, no te meal Te
te ma‘i ua ora; te opani o te tapearaa ua mahiti; te fifi
tapea, ua parari ; te pohe, ua horomiihia ; te tiria o te rai, ua arue i te Atua.
2. la riro ïa oaoaraa rahi no te taata’toa ra. — O te matahiti lubili
rahi ïa no to te ao atoa nei. Aore te tahi i faaorehia. Ua rava’i ïa oaoaraa
poïri,
no
ua pee;
te
mau
tei taoahia
ruhiruhia
huru taata: Te ati luda
e
e
e
te etene; te
hui arii
e
te hui raatira;
tei ite e tei mana; tei itoito e tei paruparu ; tei
tei âruâru; te Ekalesia e to rapae; te mau tamarii atoa. No
tei veve;
te rahi taatoa teie nei oaoaraa.
OPANI.
—
1.0 tei faaroo
nei mahana, e haamana'o !
— ■
faahou i te parau api oaoa o teie
E haamana'o i te aha? E parau mau roa
faufaa rahi aita’tu ; e parau poupou rahi roa. — 2. O tei
farii mai i taua parau api oaoa nei, eiaha e marna noa. No te putaraa
o te aau o te mau tiai mamoe i ta ratou i ite ra, ua parau haere ratou
i te parau api oaoa i te mau taata ta ratou i tarerai ra. -— 3. la vai
maite to tatou oaoaraa ia lesu ra, i rotopu i ta tatou mau ohipa’toa e
tia’i: i te fare pureraa, i le utuafare, i te faaapu, i to tatou mau tare atoa.
teie ; e parau
Faaineine tatou i te
Hepetoma Pure, 1940,
oro'a o te Pô matahiti, e te
mau pureraa no te Hepetoma Pure ( 7-12 no Tenuare 1940 ). E haponohia te mau tumu pure i te mau orometua i teie mau mahana i
mua nei. Te na ô nei te parau haamaramaramaraa no te Tomite
faatere i te Hepetoma Pure i teie neiao: E au mau taeae, e au
Te fatata mai nei te Fanauraa, e te
i
VEA
6
POROTETANI
to tatou Fatu o lesu-Mesia, e
Evanelia i teie nei âo taatoa”,
te titauhia nei tatou e ia faataa tatou i te taatoaraano te Hepetoma
matamua no te matahiti 1940, no te pure amui, e no te pure arai.
la riro te mau mahana ta taitahi, mai te 7 e tae noa’tu i te 14 no
Tenu are ei mau mahana e riro ai i te pure, te tiaraa matamua roa i
tuahine i te Patu, ma te i‘oa o
nia i te aniraa no te “ Amuiraa
mau
na
to tatou taviniraa.
E riro to tatou itoito i te haapae i tera
haapao maiteraa i taua hepetoma ra, ei
roto i to tatou ora e
ohipa e i tera ohipa, no te
faaherehereraa i te taime,
te tupu mai, mai te maitai, eita e ore. — Te faahepo nei te ahoaho, te anoi rahi e te ati tama‘i e A[ai i teie nei ao, ia tatou te feia
faaroo, ia faaite maramarama tatou i te Evanelia o te Mesia i to te
; no te mea, o lesu te pahonoraa hoê roa, aita’tu, no to tatou mau
ahoaho, te e‘a no to tatou ora, e te tumu no to tatou tiaturiraa
o
ao
hoê
roa.
parahi
Teie
tei
rahi o teie nei ao, i teie anotau : o to te taata
teoteoraa i nia i te terono o te Atua, mai te mea oia te Atua.
râ te raau hoê roa e ora’i taua ma‘i ra : Te Satauro o lesu-Mesia....
E au ia tatou ia haapii faahou i te aroha : te aroha i te Atua o
aroha i te mau taata atoa, e te aroha i te taata tupu.
Teie te hara
Haapiiraa Bibilia
Te buka no te mau
1. Te
Tumui papaihia’i
teie buka.
—
Tavana
l. E tuatapapa i te parau no
Iseraela na roto i te tau no te mau Tavana, 1 mûri
a‘e i te poheraa o losua.
Aita hoi i tuatapapahia te taatoaraa o te raau ohipa tei tupu
mai ia losua tae noa’tu ia Samuela, o te mau ohipa tumu râ, e
itehia’i te hanahana o te Atua.
2.
E faaite i te huru o fô te mau tamarii no Iseraela faainoraa i ta ratou haapaoraa nehenehe, na roto i ta raton iho
mau hara. 1 to losua poheraa, ua oti te fenua Kanaana taatoa i
te operehia; e tel ia Iseraela’tura te mau maitai tino e te mau
faufaa varua. I teie nei râ, ua riro ta ratou mau hara ei haapeapearaa i to ratou nohoraa hau i taua fenua ra
3.
E faaite atoa hoi i te huru o to te aroha o te Atua faa-
te üunaa no
—
(lE 10-15).
—
ati ta ratou i
i te hoê hau
18-19).
ati; e tau
to ratou tia-
la ratou, mai roto mai i te apoo o te
tae noa’tu i te tau e tia’i la’na ia haamau
aueue ore e te etaeta; oia hoi te Hau Arii. (II.
Riro atura te tau o te mau Tavana, mai te hoê tau
tamataraa i te huru o te faaroo no Iseraela, e no
ora
noa raa
mairi,
'
e
I.—
VEA
POROtEtANI
1
tiiriraa ia lehova. Ua vaiiho te Atua i te mau nunaa êê (ati Kanaana...) i to ratou fenua; aita i tiahi; ia riro raton ei tarai
le aoao no Iseraela, e ia riro to ratou mau atua ei tafifi ia ratou
(II. 3.) —^ O te ravea paari ta te Atua i imi, e ore ai to'na nu¬
naa e paremo ai i roto i te moana o te taivaraa i taua anotau
anol rahi i faaterehia’i oia e to’na feia matahiapo.
Euha
teohipa
e te toroa no
te mau Tavana^ E 2 ïa ohipa:
Atua, no te
taua anotau
1. Ua riro raton ei mauhaa parautia maitihia e te
haavî e te tahoo i te mau enemi rapae no Iseraela i
ra. (2-16).
2. üa riro atoa ratou ei haava no Iseraela iho;
ei faatitiaifaro i te mau peapea- roto no na opu 12. 'A hi‘o ia Debora (4-5).
Te faatia ra te Atua i taua mau aito-haava i tera tau e i tera
tau, i tera opu e i tera opu; tel roto ia ratou te Varua o te
pouri
Atua, to’na paari e to’na itoito.
—
E
no to ratou ûruraahia e
to ratou pupu taata.
te Varua o te Atua i anaanatae rahi ai
III. — Na rai teie buka i papai? Aita taua vahi ra i papu
maitai. Ua oti mau teie buka i te papailiia hou te anotau no
Davida oia hoi i te anotau no te arii matamua; aità râ taua hau
arii i mana maitai i reira. Ua parare te roo (i ô te mau atiluda ) e; na Samuela teie buka. E riro ra e, na’na te hoê mau
papai ; na te hoê râ peropheta no te anotau arii i haaputu maite i te mau parau 1 parare noa i roto i te vaha, e te
vahi i
pehe hoi.
mau
IV.
—
Tatuhaaraa.
TUHAA ]. omuaraa : o Iseraela i
losua ; te mau rê api no Iseraela e
naana
mûri a'c i te poheraa o
to’na haamauraahia i Ka-
(I-III, 6).
Te hau no te mau Tavana. (III. 7. - XVI, 31).
Otaniela, Ehuda, Samagara, hebora, Baraka, Gideona, Abimeleka, Tola, laira, lephda, Ibesana, Eiona, Abadona, Samasona, Eli.
TUHAA III. Na parau rii taa ê e piti tei tuatapapa atoa-hia.
(XVII-XXl), oia hoi: te haamoriraa tia ore tei ravehia e Mika,
ali Levi, e te riroraa o te oire o Laisa. — Te ohipa riaria i rave¬
TUHAA II.
hia i Gibea e te opu o Beniamina, e
Irava Tumu: II. 10-23.
to’na faautuaraahia.
Gharpîermâ i Papeete nei. E tere maoro roa to ratou: fai Matiuita i te tiairaa i te taki uputa no
te haere mai. E faaea ratou i Papeete, i te tare kaapüraa na te tamarii tamaroa, na roto i teie mau tau.
2. Te tamaH rahi. E piti kuru i te aya‘e noema i mairi aenei : i nia i te
leni rahi, i Farani, aita te tama‘i i uana; aita e paturaa; ua faaea noa te
mau faehau i nia i to ratou mau tiaraa. I nia râ i te moana, tei reira te pea¬
pea raki. üa maua'o o Paratane raua o Farani e: ua kuru paruparu atura
te maukaa no te mau pahi hopu ta purutia i tiaturi, e vî ai Paratane, e e
1. Ua tae mai
tata
e
o
3 ava'e. Ua maoro roa ratou
VEA
8
POROTETANl
mai ai ia Purutia te tiamâ o te maii moana.
maua‘o-0)'e-liia ta Purutia i faatupu ilio nei, maoi’i
te mau oire ava no Paratane i te mau
rofia
Teie râ, e faatereraa api
ra ; te ueue i tua mai i
poito-liaaparari e rave rahi, mai te liaa-
faauta mai ai i taua
i tera vahî, mai te
painu noa ia ratou. Ei te pô, te mau pahi reva purutia e
mau
poito peapea rahi, e e opéré haere ai i tera vahi e
faaara ore i te mau palii no te mau fenua-hoa noâ i te
mauhaa riaria rahi. E inaha, e rave rahi roa te mau pahi
vairaa o taua mau
auahi, no Paratane
te mau Hau faaea-noa, tei parari e tei tomo i roto i te moana, no to ratou
ûraa i taua mau tauhaa painu, tei ore i roaa maitai i te taata ia hi‘o. E mau
pahi rarahi atoa tei topa, mai te 12, 15, 16.000 tane. Tau manua paratane
e no
poito, e ua parari, aita râ i tomo.
Paratane-Farani i te tahoo e au ia tahoo i teie ohipa riaria; e
ua faaoti raua e : e paruru raua i te mau tauhaa’toa o tei faautahia i Puru¬
tia e te mau pahi no te mau fenua hau noa, eiaha ia tae faahou,
ravea
haapoiaraa ia Purutia.
Tiai rii tatou, e hi‘o i te manuiaraa o taua feruriraa paari.
Aita’toa te tama'i i nia i te reva i faaea; e aroraa tei tupu i nia i te reva
i Farani: e 27 pahi reva purutia i te ûraa i e 9 pahi reva farani. E inaha e
pahi purutia i topa i nia i to tatou leni, e aita roa te hoê
I te tahi hopetoma, 14 pahi reva purutia tei ino faahou.
Mea itoito roa’toa te nuu moana no te Hau amui; e piti pahi hopu purutia
tei pohe i te farani i te mahana hoê.
Teie atoa te tahi : ua peapea roa te tahi mau fenua parahi hau noa. Mai ia
Holane, e ia Beletika, e ia Finlande. Ua opua mau Purutia i te tomo noa i
Holane, e haamau i to’na mau pahi revp, i tahatahi i taua fenua ra, ia fataatoa
tei û i taua mau
Te feruri nei
ei
9
pahi farani i ino.
i te fenua paratane. Ua patoi etaeta
titau raua o Beletika i to raua mau faehuu,
Aita’tura Purutia i tomo ; ua taiâ rii.
ta roa ratou
ua
râ Holane i taua opuaraa, e
hope roa, i nia i te leni.
e
totoâhia o Hitler, te aito
rahi inuraa pia e orero i
te parau ; inaha, i mûri iti noa a‘e i te otiraa o ta’na oreroraa, e to’na haerei rapae, te harururaa te hoê ofai haaparari tei hunahia i roto i taira fare
rahi ra, e te purutia iho. Ua rahi te taata tei pohe e tei putaputa. Ua ora râ
Teie atoa te tahi tei tupu i Purutia, i noema: ua
rahi no Purutia. Ua haere oia i roto i te hoê fare
raa
Hitler. Ua riro râ teie ohipa ei peapea rahi : ua tausani e ua tausani te
purutia tei pupuhihia e aore ra tei hurihia i te auri.
la hi‘o noa, aita roa’tu e hauraa i roto ia Purutia ; te arepurepu nei te taata
i taua fenua ra, e te tiai nei i te hora e hurihia’i o Hitler i raro. Eiaha râ
tatou e tiaturi vave i taua hora ra.
0
.
Eita teie tama‘i e poto ; e maoro.
i te Atua no to tatou Hau farani e to tatou
to te ao taatoa; ia maitai e ia manuia ta
ia rê iho â te parautia, te parau mau e te tiamâ.
Eiaha tatou ia tuutuu i te pure
mau nuu
tei riro ei hi'oraa maere na
raua mau
raveraa o
3. Haamana‘o'e:
Peretane e
mai te 1 no Titema
nei, ei titïro toata
(hoê farane,) te
vehi rata.
fâoni îauîuru î f© V@‘a.
Papua: 25 f.; X: 1 f.; Rereao v.: 5 f.; Papeioai: Tetuanui,
f.
la amuihia: 46 farane. MAURUURU.
tapiri i nia i te mau
Papeete:
metua:
15
Imprimerie
Elie F.
JUVENTIN
Eue du Commandant
oro-
Destremau,
Fait partie de Vea Porotetani 1939