EPM_Vea Porotetani_193911.pdf
- Texte
-
Te 39
0
AITA'TÜ
te
>atahiti
E nid E TIA I TE
—
NOVEMA 1939
—
Hihi 11.
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAD
HIA RA, OIA HOi TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TB MATAHITI HOB:
Ch, VERNIER,
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
0 ratou iho tei faaite mai ia matou i te huru...
0 to outou fariiraa mai i te Atua. i Tes. i.- 9.
raatirapahi ( e taata faaroo ) i te hoê tavana maohi
(Madagascar) i te mea o tei urne mai ia’na ia lesu: e
a‘oraa anei, na te hoê orometua ? E buka anei? Eaha'tu â?.... Pahono a'era te tavana e : — Ai ta ! E ere i te reira ! Teia râ pai :
O mea... e taata eia, tei rahi roa ta’na mau ohipa eiaraa;
E O mea... e taata inu ava, tei taero noa i te mau mahana’toa;
E O mea... e taata iria noa... o tei tupai noa i ta’na vahiné;
E 0 mea... e taata peu faufau..., e te haamâorei ta’na mau peu;
Inaha ! ua taui paatoahia ratou, i te parau maitai no te Evanelia,
Aita vau i ite e : ua naheahia ; teie râ, ua ô mai, i roto ia ratou, te tahi
mana moë rahi, o tei faariro i te tahi e te tahi,
ei taata apî. No
reira, na ô atura vau ia‘u iho: “la noaa atoa mai ia‘u taua puai i
roto ia‘u nei e tia’i ! ”. E teie nei, tei ia‘a nei. Ua haere au ia lesu,
e ua faaore mai oia i ta‘u mau hara’toa. —
E te hoa tai ‘o vea e : tei roto ia oe anei taua mana no lesu ? e tia
ai i te feia o tei hi‘o noa ia oe, ia parau e : “ Ua taui roahia te taata
nei; tei ia’na mau te Varua o lesu! ”. II Kor. 6; 17.
Ua ani te hoê
i Matatâtâ
Haamauraa
i.
—
Haamauraa
ofai-niu
Tomoraa hre.
ofai-niu no te tare pureraa api no Haa-
pu {Huahine).
I le 14 no Tetepa ua
raauraa
-
putuputu te taata'’toa i Haapu no te haa-
i te Ofai-niu no te fare pureraa
i Haapu, i te hora 10 e te
VEA
â
POROTETANi
vahiné
putuputu mai te paroita Laatoa mai te tane e te
e te tamnta o taua fare ra, o Teanau a Tapi. Ua tae
atoa mai te Peretiteni no te Tuhaa IV, o Paraita, e na orometua
0 Puhiava e o Tunui e o Taunlna, e na clialono auvaha no te
A. Rahi, 0 Tihoni e o Poroi — Na te Peretiteni Le a'oraa i
iho i te ofai niu. Ta’na irava: I Korin. 3. 11.
la oti a‘e te Irâamauraa niu ra, ua haapa'ohin te pao Lino; e
afa. Ua
e
te
tamarii
pihai
faanahohia e te
mea
paroita taatoa. E i te pô, uu
haa[):i‘ctiia te
orometua i roto i taua paroita i
i tapuli ■— la haamaitai
api ta’na e l'aatia nei.
orometua faalcre i taua paroita ra, na Tuteao orometua.
Haamauraa niu no te Faj?e Pureraa ofai api
tahi Tuaroi. — üa parahi â na
na mahana e pae, e ua operehia'ratou
le
mai te Atua i taua paroita ra, nO taie hiero
Na te
2.
no
—
(Bora-Bora)
Anau
Tetepa
8—O
Anau i
i mutaaiho.
Ua oaoa te Paroita ili no Anau e te hoè pae no te
Paroita no Vaitapetei amui mai i taua mahana ra; ua pûpû mai
ratou, mai te anaanatae i te mau tao'a aroha no te niu. — Tei
tae mai i taua oro'a ra: o M>' Preiss, Peretiteni T. IV, e na orometua
Tunui (Avera) Puhiava (Tevaitoa) Teata iMatuita), na diatono
Faanui e no Vaitape, e te Tavana Tuhaa no Vaitape. — Na
te Peretiteni T. IV te a'oraa. Na Puhiava te tai'oraa, na Teata te
pure; na Papara or. te tai'oraa i te parau i papaihia no te niu, e
Tunui te hoêoreroraa faaitoitoraa i te Paroita no te ohipa: e
28
haaraauhia te niu o teienei Fare Pureraa i te
no
Te faite o teie fare: 70 X 32 avae; e fare orapa
Teriitauaeâ a Rota, te tamuta, (Tehapai); e diatono no
Ua
1939.
—
0
no
na
Poroi te pure faaotiraa...
Ua iritihia te niu tahito i te 5 no
i te niu apî. — Te rave nei to Anau
na
(E rata na Papara or.
3.
—
Tomoraa
i Vaitape).
Tetepa, e ua
amuihia i roto
i te ohipa mai te anaanatae —
i te fare pureraa no
Tuamotu).
Ua faaruê maua
Avatoru (Rairoa-
^
i Makatea i te 25 no Tetepa, i te poipoi, e
ua tapae i te hora 8 i te ahiahi i Avatoru, e ua farerei i te amuiraa i taua pô ra; i reira to matou faataaraa i te mahana no te
Apoorna, e te faraide oro'a, e te mahana tomoraa, e te
oro'a,— Ua faataalîia atura e: ci te mahana maa, i te 30 no Tetepa
tapati
amuiraa tanito te
taviriraa i te opani. —
amui mai te hui mana,
mai te Tavana mataeinaa e ta’ua Apooraa, e to te mau faaroo
9toa. E mahana ruperupe rahi taua mahana ra, ta lehova i faaau. -■
ahuru i te poipoi e tomohia’i;
manihini; na ratou atoa te himene no te
No reira, ia tae i taua mahana ra, ua
i te hora
o te
VEA
E
ua
raa-hia
tai'ohia
O
e au
3
POROTETANI
te hoê mau hoho'a parau no
teienei tare e tae
noa’tu i to’na otiraa, e te
te haamatahoê hoho'a
haraani ei parau faatia no te tomoraa
parau ta Tuterai tavana i
i teie hiero iti, o tei mairihia
i te i‘oa ra o leliova-Msir
opani, ua toino vau e le diatono o Ipu, o Potaa
tauturu diatono, e o Teraiarii, tauLuru diatono no Makatea, e
te Tavana, e o Tahiri a Teeva v., te raau fatu o teie fenua ; e i
mûri a‘e, o te mau manihini ïa eteamuiraa iti porotetani. Aita
te rahiraa o te taata i ô i roto. Ua î o roto e o rapae atoa; e mea
faahiahia te mau reo arue. Teie te irava i a'ohia; Exodo XVII '15.
la oti Le tuhaa ohipa ta te orometua i faatere, ua faatupuhia te hoê aufauraa ei niu no te tare pnreraa api ta ratou i opua
e: ei tare ofai, oia hoi fare palu. — E i mûri iho, ua haapa'ohia te tamaaraa, e ua pûpù atoa mai te mau huaai a te vahiné ra
0 Teeva i tè tahi ahimaa no taua oro'a ra. .. — la tae i te hora
7 i te pô, ua haapa'ohia te tahi tuaroi (Teraiarii).
I le mahana matamua no Atopa, e sabati oro'a îa. Ua haapa'o¬
la mahiti te
—
3 i roto i taua fare pureraa iti api mal te poipoi, te avatea e te ahiahi; e e putuputuraa hoi to taua pô ra.
I te 4 no Atopa, ua tupu te hoê faaipoiporaa; e ua faaô-atoahia te hoê taata (o Tanaroa) ei taeae, e to’na hoa ei tuahine. E
ua anaanatae roa taua amuiraa iti ra; e mea itoito roa ratou a
te amuiraa tanito atoa e le mau taata’toa i roto i na mahana i
hia
na
faaea’i
pureraa e
maua
i Avatoru.
(E rata na Aimata
Isaia
orometua, i Makateajf.
E A‘oraa
Ho le Sapafî no fe Reforomütio.
51: 1 V-2.
Ahio nai te mato i paohia mai
—
ai oulou na...
paroita porotetani i Farani e i te hoê mau fenua e rave
rahi, ua faataahia te tapati matamua (e aore ra te piti) no te
novema, ei sapati faahanahanaraa i te Reforomatio, oia hoi te
ravehia e to tatou hui metua i te pae o te faaroo (i Europa) e 400 matahiti i mairi aenei. Teie taua ohipa ra ; ua faahoi ratou i te faaroo i
i to’na aveia mau, oia hoi ; te Parau a te Atua.
1 roto i te mau
avaè
ohipa rahi tei
nia
Tei te
pô i te 31 no Atopa
1517 to Lutero patitiraa î
nia i te uputa
Katolika i Nuramebera (Eremani) i na tuiiraa manao e
95. Tei reira to’na faaiteraa i te faufaa ore o le mau ravea taata, e to te
moni, e noaa mai ai te faaoreraa hara, e te ora o te aau.
Ua riro ïa parau mai te hoê haruru patiri, o tei faaaueue ia Europa taatoa, mai te faahoi mai i te hoê mau taata e rave rahi roa i nia i te faa-
no
te fare pureraa
VEA
4
tereraa tumu o te
POROTETANI
Pàrau a te Atua.
—
E mea au roa atura ia
amui atoa te
mai te haamanao i te mato i paohia mai ai
Aberahama ïa, i roto i te irava tuaroi; te
mato ra, o lesu-Mesia ïa, te niu, te papa paari (1 Kor. 3-11): te mato ra,
o te Ekalesia tei fanau i lerusalema i te mahana penetekose. Teie atoa râ
te mato, o to tatou hui-metua o tei aro i te aroraa o te Parau mau, mai te
faaoromai i te hamani ino, ia roaa mai ia tatou, te ai‘a ra o te ora mure ore.
I.
Na taoa faufaa rabi faitô ore, tel paohia mai'
no tatou, mai roto mai i taua mato ra.
1. 0 le parau ïa o te Atua. — Ua faahoi mai to tatou hui-metua
i te Bibilia i te hui-faaroo. E tia noa ia parau e: hou te reforomatio, ua
tapoihia te Bibilia i raro a‘e i na huru repo e toru : te repo o te reo, oia,
hoi te reo latino (o te reo tumu ïa i papaihia’i te bibilia i reira); te repo
o te pouri o te taata (e mea varavara roa te taata o tei ite i te reo latino
i reira) ; te repo o te faainoraa i te bibilia : ua patoihia, ua opanihia e te
mau apooraa faaroo, eiaha e taio. — Teie râ, e piti ohipa tei itehia i te
15 o te tenetere : to te auri neneiraa iteraahia, e te hiaai rahi no te taata
i te ite i te mau reo tahito (Hebera, Latino, Heleni). Ua neneihia atura te
bibilia i te auri, e ua iriti maitehia oia i roto i te reo tumu no te taata i
Europa (reo farani, reo elemani). Ua taiohia atura e ua ferurihia te bibilia
e te taata e rave rahi: Lutero, Kalavino ; ua haapararehia i te mau fenua
e ati noa a‘e; tei roto i te mau tare. — E te vahi
maere: to te taata
maramaramaraa i te auraa varua no te bibilia ; aita e faufaa faahou te mau
apooraa epikopo, ei tatara i te reira ; na te lamepa o te Varua-Maitai, i roto
i te aau o te taata faaroo, i haamaramarama i te aau. Ua faaamuhia atura
mau
paroita i te reira oro'a,
to tatou faaroo.
Te mato ra, o
—
te taata i te û
anoi
2. Te ora i te
ore o
te Parau,
faaroo, eiaha i te
ohipa.
—
O te piti ïa o te tao'a
paohia mai no tatou. — E parau rahi roa mau. — Area
hoi, e parau tahito roa ïa : o te hoe haapiiraa tumu no te Evanelia, o tei
vauvauhia e lesu e ta’na mau aposetolo (Eph. 1-8). Teie râ, ua huna maite¬
hia taua taoa ra, i raro i te repo ; ore maite atura te haamoriraa varua ;
monohia’tura e te hoe haapaoraa tei rahi te mau faaueraa o te taata noa.
Iti roa aéra te faaroo ia lesu, ua rahi atura te tiaturiraa i te perepitero,
te epikopo, te Pope Rahi e ta’iîa mau apooraa. Tei nia te mau mata’toa
to ratou mana, e to ratou hanahana; aita râ e mata faahou i nia ia lesu.
Ora’tura te taata i te ohipa, i te faaueraa taata; i te haapaeraa maa, i te
faufaa rahi tei
i
rii.
pure-taviri, i te haavîraa o te tino, i te opereraa i te faufaa no te taata
. e
te fairaa-hara. Teihea lesu i reirà? Ua ahahia to’na reo: e haere mai outou ia‘a nei, e te feia tei teimaha i te hopoia, e na‘u outou e faaora^
tJa ore ta’na ohipa, e to’na hohoa, e te faufaa o to’na tere i te ao nei.
VËA
5
ËOROTETANI
monati o tei taio maite i te Bibilia i
latino, e i reira to’na ite maitairaa e : e ora te taata i te faaia lésa. O te parau api ïa ta’na i heheu faahou i te aro o te Ekaletatorita e to te mau arii ; aita ta te taata e ta te feia mana, no te tapea
No te reira tau o
Lutero; e taata
roto i te reo
roo
sia
aita ta te mau apooraa rarahi. Ua tuu faahou oia i taua latahito i nia i te airaa, ia maramarama to te fare atoa. E o te maramarama rahi teie e anaana nei i teie nei ao.. . . e i roto roa i to tatou mau
fare, i Tahiti mâ nei.
i to’na vaha ;
mepa
Opani: Mau papu i tei noaa
te haru ia
ia oe na, eiaha to oe Korona
ia riro i
vetahi ê.
E 7 tau ture rii e au ia
E rcive i te mau
tatou atoa
mea’foa...
loane IL 5, -- ta’na e faaue mai ia outou na.
I Kor. X. 31. - ma te haamaitai i te A tua.
KoI. III. 17. - ma te i‘oa o te Fatu ra, o lesu.
Fatu.
Kol. III. 23. - ma te aau atoa, e mai te roea e, na te
I Kor. XVI. 14. - ma te aroha.
Phil. II. 14. - ma te ohumu ore e te mârô ore.
Mat. VIL 12. ~ Te mau mea’toa ta outou i hinaaro
tahi ê ra, e na reira atoa’tu ia ratou.
ia ve¬
Haapiiraa Bibilia
Te buka a losua.
/.
0 le buka matamua ïa no le tuhaa o le mau buka tualapapa.
Te tuatapapa nei ratou i te parau no Iteraela, mai to ratou
tomoraa i Kanaana, i te anotau o losua, e tae noa’tu i te tau no
Ezera-Nehemia, a patuhia’i te mau patu e te mau uputa no lerusa—
mai, mai te titiraa
lema, i mûri a‘e i to te mau ati luda hoiraa
mai i Babulonia.
2. — Na vai teie buka i papai^ — Aita teie buka e
te i‘oa 0 te taata tei papai ia’na, (oia’toa te buka no
faaite nei i
Samuela e
no te mau Arii). Teie râ, te faatia nei teie buka i te aito o tei
faatupu i te parau rahi tei fafauhia i te mau patereareha, maori
ra: to te fenua Kanaana riroraa ei tuhaa no Iseraela. Te mana'ohla nei râ: na losua i papai tuatapapa i te rahiraa o te mau
parau tei faaitehia i roto i teie buka (24: 28) — Na te hoê râ o
te feia matahiapo, i mûri a‘e i to’na poheraa i haaputuputu 1
taua mau parau ra.
5. — fe huru o teie nei buka. — a] Te
mûri, i te buka Ture, e i na buka e pae
hi‘o lia nei teie buka i
a
Mose. Mai te mea e:
niuhia oia i nia i te
ua
POROTETANI
VEA
6
niii o te Tiire. Te
faahiti noa nei losua i
huaai; oia’toa
horo‘a-raa-hia
hua ia’na
8). E no to
manuia’i oia i ta’na
tamarii
o ta’na
ïa parau i tutuu ia ratou, hou to’na poheraa (23 — 6).
b] Teie ré, te hi‘o atoa nei Icie buka i mua. — Te faaite nei teie
buka ia tatou i te lioê anotau api rOa no Iseraela. E tae roa mai
i teienci, ua ori haere noa taua iiunaa ra na te Medebara, aita
I teienei râ, ua roaa to’na faaearaa mau; ua noaa to’na
fenua tumu; e faataa oia i ta’na mau ture, ia nahonaho to’na
fafaiihia la Âberahaina e i ta’na mau
to Iseraela mahiliraa mai Aiphiti mai e to te Tare
ia Iseraela i te mena ra o Sinai, e ta Mose i parau
e: Eiaha roa te buka-ture ia taàê i to vaha — (1 —
losua haapa‘0 maiteraa i taua faaueraa ra, i
mau olîipa’toa. O taua ture nei â ta'na i faaile i te mau
no Iseraela, ei turnu no to ratou ora e no to ratou hotu:
te faufaa i
e mauraa.
i te pae
oraraa
3.
—
1.
—
tino nei.
—
Tatuhaaraa. E
Tuhaa I: Te rê no
3 tau tuhaa:
Iseraela i nia i te Ati Kanaana e
na
raa
to Iseraela haereto te mau arii no Apatoerau
XII): O te parau' ïa no
mai (I —
roto i te pape i loridana;
riroraa mai; te aroraa no Gibeona,
vîraa ia losua.
fenua riroraa
to te
to na
e
oire no leriko e no Ai
tatuhaaraahia, i na opu
horo‘a-raa-hia ia Kaleba; te tuhaa taaê
(XIII — XXI).
3.
Tuhaa III. To Iseraela tapuraa e: e tavini oia ia lehova.
{XXII
XXIY). O te parau ïa o to losua haaputuraa ia Iseraela,
to’na faaiteraa ia ratou i ta’na parau tutuu. Irava: 24'. 15:
vau e lo‘u atoa ra utuafare, e haamoriïa matou ia lehova.
—
Tuhaa IL To te fenua Kanaana
;to te oire ra to Heberona
losua. Na oire haapûraa i te faataa-raa-hia.
2.
c9
a
—
—
e
area
Te
pohe riaria o te mau
teie,
E parau iti tupu tahito
e
Te hoê pahi ta-îe, o Neptune
faarue ratou i te oire ava, ia
i te ava‘e Me ; e poipoi rauma'i
parau
ihitai.
maitai râ ia tai'o.
to’na i‘oa ; e 36 rnatalo i nia iho ; ua
Aberdeen (Peretane) i te tairae poipoi,
la tae râ i te tairae avatea,
Aita i
ua u‘ana roa, e
roa. —
taui oioi roa’tura te raata'i e te raiti.
raaoro
te raataare riaria. Tei tua roa râ te pahi, —
Ua putuputu to te oire i nia i te
e
mana'o e, e ho‘i vave mai oia i te ava,
mau îe i raro. E inaha, teie ta ratou i ite:
nei : ua hutihia te taatoa o te mau îe i nia ; e
tere ; mai te mea ra e, aita e
e
te huru o te mau rnatalo, i ore ai ratou
tuu
mau
roto i teie puahiohio rahi ; ua
rteie nei râ, ua fatata roa te pahi
te ava; e ava
ûahu hi‘o i teie pahi, mai te
mai te tuu i te rahiraa o te
te ho‘i maira hoi_ te pahi
te huru ê rahi o to’na
raatira, aita haapa'oraa. Eaha râ hoi
i
ai te
îe i raro, na
maamaahia anei ratou ?
nei i
e
te
piri,
e
te miti
rahi riaria. Ei raatira
àtaâta rahi,
aravihi roa, ei rnatalo vi-
VËA
tiviti
te mata'u ore, e
e
parariraa ïa
O
te
o
1
POROTEtANI
maitai
ai\e faaôraa. la hape rii noa, o te
ofai tei araa noa, i na pae e piti
te pahi i nia i te mau
ava.
teie mau
ua pohe
faatereraa ; tera te pahi,
Ua hope te riaria o te mau vahiné e o te mau tamarii o
ihitai (feie ravaai), e te pii noa ra to ratou reo e: Aue!
ratou! Eita e ora! E oia mau!. ua hape te
ua iri i nia i te ofai,
e te haere ra i te parariraa. Te tairi noa ra te
mataare teitei i teie faurao, tei opa maite noa.
e tei fatata i teie
nei i te taahuri roa. Te pii noa ra te mau mataro, mai te aue, e mai
te tarape noa hoi to ratou rima.
Aita to uta i faaea noa: noa’tu te huru o teie miti ino rahi, ua
tuu ratou i te tahi poti i raro i te tai, e ua lioe ratou i te pa‘] ava.
E
àtaàta rahi, e te fifi mau ia haafatata i te mau ihitai rii, aita
teitoe mai. Terahiraarà, ua paremoaenei ïa ; e uapainu i tua...
mea
rea
i teie ati.
I naha, roaa mai nei hoê mataro, te mataro hoê roa i ora mai
I te uiraahia oia i te huru o teie faatereraa maamaa o teie
ua
roihia’i ratou
pahi inu
e
pahi,..
Ua taero te mau taata’toa i nia i te pahi, a
te vero.. Aita’tura i taa ia ratou to ratou hiro'a. E
pahono mai oia
e:
ava...
hoa tai 'o vea e ! Ahia aenei pahi tei parari i te taero
raatirae no te mau ihitai ? No reira i opani foahia’i i nia i te
mau pahi, te inu ava. O vai te ratere pahi tei hinaaro i te haere _na
nia i te hoê pahi taero ava ? E mea peapea rahi na te hoê raatira
pahi haapao maitai, te hoê mau mataro inu ava. Eita to’na pahi e
tura i te taata ; eita e tiaturihia. No reira, e utu‘a rahi to te mau
ihitai tei parari to ratou faurao no te inu ava.
Teie râ, eiaha i te inu ava anae, e parari ai te pahi no te oraraa
taata, e no te faaroo, e no te tiamâ. -- Ahia aenei varua taata
ino, i te mau peu o teie nei ao, i te mau arearearaa tura ore,
te
mau faahemaraa o te diabolo ? Inaha hoi ! ua tono te Atua i ta’na
E te
mau
àva o te
i
tei
e haru i te feia tei mairi i roto i te abuso o te hara e no
A rave i to’na rima. A faaroo, e e ora to outou varua!;.
Tamaiti, ia lesu
pohe.
te
—
RU MPI
tlai-noa-hia nei
1. Te
ratou
iti i
o
Chavpier, orometua, e to’na
ia Farani i te 21 no
faaroo-faahou-liia
no
ratou.
utnafare atoa. Ua faarue
mai reira mai, aita roa ae e maa parau
la tiai mai te Atua ia ratou i nia i te tino
Atete;
e
peapea rahi o te moana.
2. E buka aoraa api. — Ua maliiti faaliou te hoe
tauturu i te mau taeae api e te feia taurearea hoi o
buka aoraa (54 irava) ei
tei hinaaro i te imi i te
no te mau parau i papaihia ra. hloe tara te hoo.
2. Ua pohe roa i Papeete, i te 17 no Atopa, o Teriieua a Mataitai, e tamahine.na Mataitai, tavana no Afareaitu (Moorea), e orometua haapii oia i Afareaitu.
E ma‘i oioi. Ua faautahia to’ua tino i Moorea,; tei reira te hunaraahia. Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na aroha tumu ia Mataitai e i to
auraa
—
na
utuafare,
3. Ua
Taiete faatupuraa parau no
tama'i. Ufi faarue ratou i to ratou mau tiaraa
feia faaroo maohi e haapao.
faaroohia
e: e
0
tei titauhia aenei i te
e
na
te
40 orometua no te
Paris,
ohipa,
VEA
8
POROTETAN]
i te u‘ana ; teie râ, te
4. Te TaniaH Bahi. — Te haere iioa ra
to’na u'anaraa rahi mnu. — Ua ore atura te
tia na roto i ta raua faaauraa moe e o
ia Farani-Paratane i teie nei, e ua haaniata
vai nei â
taraa'i i Polone;uarê o PuruRutia; no reira, te hi‘o tia nei Purutia
ta’na mau tairiraa i reira.
reni farani, e paturaa rahi, i te pae ropu no
Atopa; mai te au i te 36 kilometera te aano o te reni ta’na i tamata te tapu.
Ua ara râ to tatou pae i teie opuaraa; ua iriti-ê-hia na to tatou mau faehau, ua tuu-rii-hia i mûri, ei ravea e vare maitai ai te enemi; e ua vare
Tae mai ai te enemi mai te manao e, e rahi te faufaa taata e te faufaa raauÜa tamata
oia î te patu i te
i
ikoa.
ta’na e haru, e inaha, aore roa. — E tei nia to tatou
apî e te etaeta rahi.
'.Ce ohipa rahi nei râ to tatou mau pahi-reva
(e hiopoa i te mau ohipa a te enemi) e ua
aroraa râ hoi tei tupu i nia i te reva, e ua hau ê roa te mau
tei topa, i to tatou. — Ua haru atoa to tatou nuu moana
haa tama'i
pae i te reni
i nia i te mau reni purutia
haere i uta roa e hio haere. — E
pahi purutia
i te tahi mau pahi
purutia, e ua taverehia i uta.
Teie râ, mai te mea ra e, te hae nei e te tahoo nei Purutia ia Peretane.
Ua mauiui
Purutia ia Paratane o tei pupuhi haamou aenei koe ahuru ma
pahi-hopu purutia (i na mahana e 45) e o tei tapea e 338.000 tane taupurutia, i to’na mau oire ava. No reira, ua ahuru aenei to te mau pahi-reva
purutia maueraa i Peretane, e tamata i te pupuhi i te mau manua, i to ratou
tutauraa; aita râ i manuia. Hoe râ manua rahi paratane o Royal Oak
(29.000 tane) tei topitahia e te tahi pahi hopu purutia, tei' ô ta moemoe noa
i
oire-ava pahi manua paratane i te pô. — E ati hoi te reira, teie râ,
huru iho â o te ohipa tama‘i; te operehia nei te ati i na pae e piti. —
'Te itoito rahi nei râ te mana‘o o te faehau i Farani e i Peretane, eiaha roa
faahau,
ia.vî roa te enemi, oia hoi te faatereraa teoteo e te faariaria noa,
Hitler
to’ua pae.
Aita
Rutia i faaea noa, i mûri ae i to’na haruraa i te afa rahi no te fePolone. Ua tamata oia i te faahepo i te hoe mau tuhaa fenua rii, e tapiri
ia’na, oia hoi o Lithuanie, o Esthonie, o Lettonie e o Finlande. Ua riroriro
tuhaa fenua matamua e toru nei i ta’na nei mau faariariaraa, e ua iarii i
ta’na
faaauraa; ia Finlande râ, aita ïa, e ua itoito oia i te faaite i to’na
patoi, mai te tauturuhia oia e Danemark, e Suede e e Norwe. Ua faaea
rii
Rutia, aita i haapeapea faahou. O vai râ to mûri iho, ta’na e faa¬
riaria ?
üa faaau
Paratane-Farani i te hoe faaauraa, raua e o Turetia. E parau
maitai ïa
to tatou pae.
No
rahiraa
te mau parau api o te tama‘i, a hio i te Vea Maohi (e piti
hihi i te ava‘e;
2 tara i te matahiti: e mau pat au tuviu ana‘e, no ô mai i
Hau Farani iho); a hio atoa ia Torea.
E parau no te mau hoa o te Vea. — Te ani nei te Vea i ta’na mau hoa,
tei
â i aufau i ta ratou utua no te matahiti 1939 nei, ia faaoti ratou i
haapee i te reira, i teie nei ; eiaha e tia‘i maoro noa’tu â. Ei hinu arahu e
ai te pahi! E a haamanao tatou e, aita â te vea nei i faanuu i te hoo.
?Aoni tauturu i fe Ve‘a. (2ava‘e)
Faaa: Airitera
a Tepa: 8 farane; Malcatea: Seno: 4f.; Terii v. Matahoi:
f. Papeete;
E. Atger: 8 f.;
faiiape: (B. B.) Désirée Rere: 9 f.;
la amuihia: 31 farane. MAURUURU.
roa
toril
haa
mau
i roto
,0
te
te
e
e
e
na
o
nua
na
mau
mana‘0
atura o
o
no
te
o
e
te
5.
ore
te
tere
v.
2
;
Imprimbiiie
Eue F.
JÜVENTIN
—
Rçe bp
Pi^TBWAO.
Fait partie de Vea Porotetani 1939