EPM_Vea Porotetani_193908.pdf
- Texte
-
2
VRA
POROTETANI
mahana
ra, ua operehia te mau orometua i temauamuiraa no te PaPapeete, o tei farii maitai i to ratou mau tere.
Mahanapae, %te8 no Tiurai. — Na te Peretiteni-mono (Rey Lescure) te parau hopea i faatere. .Ua na mua râo Tapao i te faatere i te
pureraaamui. — Te tumu parau raM’.tefariuraa mau; eaha te mea,
roita
—
i te fariuraa mau, e eaha to’na hohoa mau.
Ei faaoti-roa-raa : ua amui paatoa te mau orometua
e ere
orometua, tae noa’tu i te hoê
mau
tavini vahiné
o
te
a‘e i te fata mo‘a no te oroa euhari, tei faaterehia
na Tuhaa e toru : Tearo,
Marama, Vehiarii.
e
te
mau
Atua,
e
na
ati
e
pipi
noa
auvaha
no
I mûri a‘e i te paiaraa, te purararaa.
Ua mahanahana roa te aau o te mau orometua i teie
ohipa api. —
Ua feruri faahou ratou i to ratou parauraahia e te Fatu ; ua hi ‘o ra¬
tou i te hoho'a mau no te toroa mo‘a, e no to’na aveia
(lesu-Mesia)
e ua hoi faahou ratou i to ratoti mau nana mai te hinaaro
api. —
la faatupu
te Varua 0 lesu i te huero tei tanuhia i roto i te
o te Atua, i taua tairururaa ra. Ua mauruuru roa te mau orometua i te mau pipi-orometua
(tane
te vahiné) tei faatere, mai te papu roa, i te pae tino. -IL
To Raiatea mâ.
Teie te rata na Tunui orometua ;
Ua tupu teie tairururaa i Raiatea, i Uturoa, i raro a‘ei te faatere
te
aau 0
e
mau
noa
tavini
—
—
to matou Peretiteni, o Paraita, orom. - Ua haamatahia i te
Tiunu ; i te 21 i faaotihia’i. Teie te hurü : Ua tae mai te mau
orometua: to Huahine (2), to Raiatea (3), to Tahaa
(2), to Bora-Bora
raa no
16
e
no
to
Maupiti (2). Ua faataahiate faatereraa ohipa
:
i te 16
no
Tiunu
te pure haamataraa. la oti, ua ao e ua faaitoito te Peretiteni i te
mau orometua i nia i to ratou toro'a.
I te 17
I te 18
a
:
:
te Fatu.
te
te
haapiiraa ïa i te Parau a te Atua, Buka Habakuka
haapa'oraa ïa i te mau ohipa no taua sapati ra, e te oro'a
I te 19: te haapiiraa ïa: Apokalupo. —I te 20: te
haapiiraa ïa i na
ture - 10 e te Pure a te Fatu. --1 te 21 : te feruriraa ïa i te hoê
mau
vahi no te faatereraa i te mau paroitai nia i te
faatiaraa oro'a, e rave rahi ata â.
ohipa
a
te Fatu, i te
Area te pae tino, te tere noa ra ïa i te mau taime i
haapa'ohia;
aita roa e fifiraa, e te taotoraa atoa. E tia i ô te Peretiteni
; ua farii
maitai mai raua mai te aau anaanatae e te metua mau.
I te pô no te 21, o te hopea ïa o te tairururaa. Ua faatiahia te
oro'a
te Fatu mai te oaoa rahi. Na te Peretiteni i faatere. E te aroharaa, mai te mau tavini o te Atua te huru.
I te 22, i te poipoi, ua hoi te mau orometua mai te aroha
tumu i
to ratou Peretiteni e to’na hoa. Te faaite-nei te mau
orometua i to
ratou mauruuru rahi i teie tairururaa
a
tupuhia i teie matahiti i
parautia, mai te ani
mua
nei.
e,
ia faa-
i
VEA
POROTETANI
E
Isaia 58: ii
3
aoraa
oe mai te ô faarariran maitaihia i
pihaa, eita roa e pohe.
No roto ta tatou tuaroi parau nei i te hoê pene taaê e te faahiahia rahi no
Isaia, O tei faatia i te parau no te Haapaeraa maa, e te mau tnaitai e roaa
-
‘
te pape ra,
mai te
i te feia
tei
o
h. E riro hoi
v.
pape
haapae i te
maa ma
te haavare
Te faaite nei te Peropheta i te huru o te
;;
e
te
e
itehia’i te taata i te tatararaa i te
Atuaj te haapaeraa râ
i te tuharaa i te maa
zugo,
o
tei hinaarohia
na
ruru
ore.
haapaeraa o tei ore i hi'ohia
e te Atua, o te haapaeraa ïa
ra o
te
te feia rü etc.
ino, i te ofatiraa i te mau
.
Ei reira, to te taata maramarama e puroro ai mai te
e
riro ai mai te pape
pihaa, eita
roa e
poipoi ; ei reira oia
pohe. Ei teie îaaauraa hopea, tatou.
I Te hoê faaauraa faahiahia no te
fafaiiraa parau
?
Ekalesia, i roto i teie
.
1. O te hoê ïa pape
pihaa, o te ore roa e pohe. Te parau note pape,
te pape tahe e te pihaa noa... tira’tu ai tao‘a i hinaaro
Ua imi e ua ô te mau patereareha i te mau apoo pape, i
anotau. Ua oaoa Iseraela i te medebara, i .te mea ua faatahe
no
te pape ora, no
hia
e
'
te taata.
to ratou
mau
mai lehova i te pape no roto
mai i te mato, e ua tahe mai ra mai te mau
(Sal. 78: 15). O te fafauraa-parau maitai rahi ta lesu i fafau, a naô
ai oia e: o tei faaroo mai ia‘u ra, e riro te pape ora i te tahe mai no
roto ia’na. ( loa. 7: 38 j. E te parau nei tatou : e au te Ekalesia mau ia
faaauhia i te hoê pape pihaa o te ore roa 'e pohe. Ei Ekalesia ora, mai
te hoê pape tahe noa, e te ahehe noa; ei pape ora o tei faararirari i te mau
ô, e 0 tei faatupu i te ruperupe e ati noa a‘e, e au ai. Ei ekalesia tei iteahia to’na faaroo ora, to’na itoito, to’na hau e to’na anaanatae i te pihaahaa-noa-raa, mai tei te mahana Penetekose, e au ai.!
anavai
r
>’•
K
i-
E tera ekalesia e! Eaha to huru mau? E pape
‘
hia
V
[•
anei tei ore i tamau i
pihaa? Tei tuutuu noa to’na tahe? aue te ati o te Ekalesia tei tiaturie: e pape tahe noa, e inaha, aita e pape, ua pohe, ua marol-
to’na
II. Eaha te hoê tau tumu e ore ai te pape e tamau ai i
to’na pihaaraa i roto i te Ekalesia. ?
/. No to’na
\
papa'a ê, i roto i te aau o te taata e rave rahi. Eaha i papa'u
ai? No te mea] e faaroo tiipuna noa. Eiaha roa tatou e faahapa i te feia
tei nounou i to ratou faaroo, rnai te hoê faufaa tei roaa mai, no ô mai i
.
Eita ratou e hoo i to ratou aia tupuna, i te pae
faufaa tupuna. Teie râ te vahi mata'u: o te riro taua
huru faaroo, ei faaroo rapae noa. Aita te pape i pihaa i roto i te aau ; aita
to ratou
faaroo
%
mau
no
tupuna
te mea, e
Mesia; aita te farîuraa mau
inaha ! o lesu te tumu no te pape ora.
te hinaarô mau i te
i te aau ; e
ia’na; aita o lesu i roto
papa‘a ai? no te mea e faaroo upoo anae. Ua mâtau tatou i
Bib'ilia, e te tatara i te irava parau ; e mea ê râ te faaroo tei niu
te aau, oia hoi i te puna no ta vai ora. . No te reira huru faaroo i
Eaha i
te tai‘o i te
hia i
pihaa’i i roto i te Ekalesia.
faaâpiâpimaliia e te mau hinaaro tia ore o teie nei ao,
Aue te aroha o te pape tahe tei faaâpiâpi niaitehia to’na taheraa e te mau
aihere, mârô roa’tura i te hopea.
Eaha te pape e pihaa’i i roto i te aau, e i roto i te Ekalesia, mai te mer;
te tavini noa nei â te tahi pae i te mau peu ta ratou i faarué î mutaa ihc
( inu, pere, hoo i te tapati, nounou i te moni rave ohie, faatau pure, taoto...
Ua na reira ana'e tatou, ua faaî ïa tatou i te apoo pape ora i te ofai, e te
vari, e te aihere, e ore ai e pihaa faahou ai !
ore
ai te pape i
2. No to’na
-*
Fatu, a feruri i teie faaauraa. — Eaha to huru?
pape? Aita e taheraa faahou.? Eiaha roa ïa huru, mai
parauhia i roto i te Salamo, 46: 4. ; E pape ta matou te vai nei e
to’na tahe rii e faaoaoa i te oire o te Atua.
G. V. ;
E te Ekalesia o te
mârô anei te
Te pereoo
hoo uaina
na te mau
Ua
tei
na
mataeinaa
teie pereoo, tei mairihia te i'oa:
te "pereoo diabolo” faatiaraahia, na roto i te hoê patana. Ua
hitimaue e ua peapea roa te feia tei here mau i te nunaa tahili
i te hioraa i te ohipa a teie pereoo; ua riro te sabati i te mau
mataeinaa i te tooa o te râ, ei mahana inuraa rahi, e te taero
raa rahi na te pae purumu e na. te mau fare e rave rahi; e
tapae noa teie pereoo i te mau vahi atoa e tapea hia’i e te taata,
mai te faaîhia te mau mohina e te mau punu mori i te uaina
ia au i te hinaaro o te taata. Aita e haapaoraa maitai faahou ;
ua hoi tia te maitai i mûri, mai tei te anotau etene ra.
Hoê matahiti i teie nei to
orometua i te reira huru, eiaha râ o ratou
to te apooraa no te Piha Faaapu ; e to te apooraa
no te mau haamauâraa moni no te aihua-raau. I roto i taua
apooraa ra, te taiôraahia te hoê parau tei papaihia e MaraeteUa peapea te mau
anae; ua peapea
fau
raua o
Te
mau
moni...
Teriieroo
o
tei
na
ô e :
auyaha no te apooraa
taaê no te mau haamauaraa
VEA
5
POROTETANI
mai 1 teie nei, ua opéré pipiri noa
patana hooraa uaina, 1 roto i te mau mataeinaa no
Tahiti, ia ore ia faaitoitohia te mau ohipa inuraa ava, e te
mau peapea ta’na e faatupu nei i rotopu i te hui taata no te mau
No te hioraa e: e tae roa
hia te
mau
mataeinaa... '
horo-noa-hia nei te paeau toparaa mahana
hoo uaina; e te nehenehe noa nei
hoi, i te feia'toa tei hinaaro, e i te mau vahi atoa tei haerehia
No te hioraa e: te
Tahiti e te hoe pereoo
no
taua pereoo ra,
e
taata
e
ia hoo mai 1 te uaina, ia au i te
faaito ta te
hinaaro nei, aita e opaniraa;
riro teie ohipa ei faahemaraa i te hui taata
mataeinaa, ia pau te taatoaraa no ta ratou mau moni
rii e roaa nei, i roto i te inuraa ava....
No reira te ani nei ratou : ia tauihia te huru o te ture no te
No te hioraa e: ua
no
te mau
opanihia te taata patana eiaha oia ia hoo
vahi mau, tei reira to’na aufauraa
i ta’na patana. (Bulletin de la Chambre d’Agriculture p. 6i8-6i9).
I teie nei râ, ua faaroo paatoa tatou e: “ ua faaotihia te hoe
ture, ia ore roa ia nehenehe faahou, ia hoo haerehia te uaina
e aore ra te ava taero na nia i te pereoo, no te afai haere na te
mau mataeinaa, mai Tahiti e te mau fenua Farani i Oteaniâ”.
Taua Ture ra, tei roto i te Vea a te Hau Metua 1 Farani i te 17
no Me 1939. Ua haamanahia e te Peretiteni no te Hau Farani.
Te na ô nei te tahi reo : “ Ua oti te reira ohipa ia tatou, e te
taa ra ïa e: te topa ra te hau i roto i te mau utuafare.e i te
mau mataeinaa”, Parau mauruuru rahi te reira! O vai te ore
mau
patana uaina, ia
atu i te
e
uaina, maori ra i te
oaoa?
Tere Evanelia i te
Tuamotu
raa i
Tuamotu;
fifi e
pinepine i te mau
rave rahi a'enei te matahiti i to te Apooraa Rahi mana‘ona‘o noa
farerei i te mau porotetani tei purara haere i te mau motu
o te
e mea varavara hoi to ratou farereiraa i te mau orometua no te mau
rave rahi no te mau orornetua; aita’tura e ravea ia farerei
E
rii
te
matahiti atoa.
I teie matahiti tupu
e,
e
te afaro ra te
Kaukura hoi.
fauraô) i Tikahau
Evanelia na te mau motu; ( mai te mea
—
Rairoa — Manihî
—
Niau — Arutuâ
—
17 no Tiunu i tae ai au i Tilcahau Tuhaa II pae Apafarii maitai mai Rigo Salmou e te amuiraa iti porotetani e tae noa’tu
I te mahana maa
toa; ua
atura te tere
6
VEA
POROTETANI
i to te fenua nei. la
poipoi a‘e i te tapati,
hanahana
i te farereiraa ia ratou
rii,
roa
aau
varavara te farerei i te
taaê. Ua
nahana
haapaohia te
pure
mau
ua ruru mai te amuiraa e ua mao tei vai atea noa i te mau motu
orometua. Rire atura taua
poipoi,
e
E tuaroiraa ruperupe roa
roa.
ruriraa i te
tapati ra ei tapati
ia oti te Apooraa paroita ra, no te feto taua pô ra e ua amui mai to te fe-
ohipa e rave rahi, te pure avatea e te aliiahi ia, e mea mahamai te anaanatae rahi e te malianahana
hoi, tae noa’tu i te liora au i faaoti
nua
ai,
te
mau
taa’i te
mau putuputuraa i te mau pô
hepetoma ra.
tapati 26 i mûri a‘e i te pure avatea, ua faatupubia te haaj^iiraa tapati
nia iho i na parabole e 3. Ueue huero - Te Poe maitai
Diderama i m'o‘e.
I te pô monire 26 i
faatupubia’i te aufauraa taiete Faatupu Parau. Ua faa-
a
I te
i
-
terehia râ
i te
mau
na roto i te
parau matutu; ua farii mauruuru mai to te fenua nei
titeti ei tautururaa i taua aufauraa ra, e ua manuia roa.
Ua manuia atoa te paroita i te hoê maa fenua ti‘araa fare
pureraa o tei
hoobia mai, i roto i te moni mâmâ e te taata ra o Manu'a a
Maui; ua anaana¬
tae roa oia ia faatiabia te fare
pureraa i nia i to’na fenua. Ua mauruuru roa
to te paroita, itefariiraa mai i teie nei fenua e ua
aufauroa-hia te moni i taua
mabana iboraUa boroa atoa te paroita, i te tabi Bibilia rahi ei tao'a baamau-
Tupu atura te inana'o e, e faatia oioi i te fare pureraa api. Teie ra te
vabi aroba rabi ia bi‘o i teie nei
paroita iti ratere, e feia api anaë; to ratou
boi faatere, Tuaana diatono, ua
paruparu roa ia, ua po boi na mata; eita e
jnaraa faabpu te mau obipa. Na vai ra ia e faatere i teie mau
taurearea mana‘o itoito rabi?
ruuru.
Mai te i‘oa o te Apooraa Rabi Amui, te baamauruuru nei au ia
Tubiri a
Vairau, Peretiteni no te Amaa, faatere i te etaretia Kanito no '.rikabau, o
tei pûpû i to’na fenua ei vauvau î te fare iti
pureraa na te mau ratere poro-
tetani i teie nei motu na roto i te
ore e mai te paruru boi i te mau
mau
matahiti
haapeapearaa
e
e
rave
rabi, mai te taime
no taua fare iti
tupu mai
pureraa ra e tae noa’tu i te tau e roaa mai ai te fenua tumu.
’Te buru no Tikabau: Tubaa II
pae Apatoa. E tuhaa iti nebenebe rabi
titiaifaro maitai, boê purumu i te pae o te roto, boê boi i te
pae ropu
e ua tarava baere te mau
purumu o te mau aroâ.
Ua panai maitaibia te mau fare nebenebe i te tabi
pae e te tabi pae o na
purumu. —
e
te
0
te motu
I
22 no Tiunu, i tomobia’i
ofai, tamaru faaati, ua mauruuru
te
itoito
e
te maramarama
te fare Hau
Api. E fare nebenebe mau, fare
te Tavana Hau i te bi'oraa i te mana'o
rabi i te faatereraa i taua
obipa rabi ra. E
roa
parau
â boi e, 17 matabiti i mairi mai te baamauraabia te
uiu, e ua taoto a'enei
te feia paari tei opua i taua fare Hau ra. Aita ra te feia
paari toe e te ui api
tei mono mai i te feia metua i reva aenei, e te mau ratere boi
e nobo nei
i faaruê i taua obipa ra e tae noa’tura i te otiraa. E oro‘a
mau
amuraa maa
E
mea
tia
rabi tei
mau
nebenebe mau, e
faatupubia.
â ia
paraubia
e, e oroa nebenebe no te mea,
te mau amuraa maa. Ua
hôê a‘e inobina uaiiia i iteabia i nia i
aita
roa
te
oparii te Tavàna
VEA
e
'
1
Apooraa mataeinaa i te reira. O to te Tavana Hau ia hinaaro tumu, eiaha
te
roa
POROTETANI
ia tupu te taeroraa
Oia
i nia i to te fenua nei.
â ia, e motu ili nelienehe rahi, e oaoa te aau o te. mau ratere
mau
ia
te oire e tae noa’tu i, te tahi
hotu rahi. Aita hoî e tau to te hoturaa^
eere mai to te mau fenua mouâ repo maitatai ra, eere hoi te mea rave ohie
no te tanuraa, e hoohia mai te repo no Tahiti mai, e ohipa rahi to te atuaturaa e uiauuia’i taua faaapu ra; ua taeâhia 177 tumu ûru, a taa’i te taporo,
vî papaa, kawa, e te tahi atu â mau raau e tupu i te mau fesua mou'a
ana‘e, na roto ra i to ratou mana'o itoito i manuia’i ratou i te faaapuraa i teie
huru faaapu, mai te reira atoa i te Tuhaa I, pae Apatoerau. O te huru atoa
ia no te taata o te fenua nei, e feia here mau i te mau ratere ia tae mai i ô
lii‘o i te malioraraa
pae, ua
î
roa
i te tumu ûru raralii
e te
E rima mahora to ratou i te fariiraa i te
ratou ra.
taeae
te oire. Mai te tahi pae o
o
mau
mai te
mea
i faarirohia ei faataa
e, e
ê,
e
fatu hoê, aita
roa
amuiraa hoê râ,
mau
te parau no te
e
ratere, e aau
here
Haapa'oraa Faaroo
taeae hoê mau.
Taata^mrea, orometua.
.
Haapiiraa Bibilia
Te Buka no te Levitiko.
I. Te iumu i jiapaihia’i
teie buka ? Ei haamoaraa ia Iseraela.
Zugo no te hoê fatu ê (Aiphiti)
I mûri a‘e i to Iseraela faaoraraahia i te
lehova e noho i rotopu i to ratou puhaparaa, i roto i te tiahapa
Sekene). Exo. 40-34. — Ua riro ïa nohoraa ei hanahanaraa no
Iseraela, e ei tumu no te hoê mau maitai e rave ilihi.
Ua riro atoa râ taua nohoraa o te Atua mo‘a e te hanahana i pihai-roa-iho
ia Iseraela, ei ati no’na, no te mea, e nunaa viivii teie. — Eaha ihora te ravea e faufaahia’i te hoê nunaa viivii i to lehova nohoraa i rotopu ia’na?
pou mai
amuiraa (te
ua
Teie
:
tumu ïa
ia farii teie
no
nunaa
te mau ture tei
i te hoê
faaauhia
mau
e
te
ia’na. ■— O te
Atua i roto i teie buka — O VAU
ture no te haamo‘araa
TEI FAATAA IA OUTOü! (Lev. 22-32) o te haapotoraa ïa
buka taatoa.
Te hinaaro nei te Atua, na roto i teie mau ture, ia
O lEHOVA,
no
teie
parare noa
—
i roto i te oraraa taatoa no te mau taata
puhaparaa; te hinaaro nei oia ia taumihia, ia patuhia e
te hara.
la haat^ao itoito Iseraela i te reo tei faahiti-noateie buka; la mo'a outou, no te mea te mo‘a nei au, o to
te mo‘a, mai te*Sekene atu,
tei faaea i roto i te
ia faaore-roa-hia
hia mai i roto i
outou Atua ra, o
e
te
—
lehova (19-2),
e
ite ïa Iseraela i te hoê anotau ruperupe rahi
tino nei.
(A lai'o mai â i te vea i mm nei).
hotu, i te pae varua e i te pae o te
VEA
8
POROTETANI
P^R^U RII ^Pl
putuputu te Apooraa
llahi Amui i te 23, 24, 25 no Atete nei, i Paofai. E omuahia e e
faaotihia teie apooraa na roto i na pureraa o te tupu i te pô
mahana piti (22 no Atete) te tahi, e i te pô mahana pae (25 no
Atete) te piti.
1.
—
2.
—
Ua faaoti te Tomite Tamau e: e
E tomohia te tare putupuluraa
maha, i te 10 no Atete.
api
no
A rue (Betelebema)
i te mahana
3.
pohe roa o Henri Juventin, te teina no to tatou hoa
nei. E ati rahi roa teie, no to'na hoa faàipoipo e no
Ua
—
nenei
vea
ta’na
mau
tamarii too-vau, tei vai api ana'e. E taata
rahi tei haa-
pa'o i to’na oro'a hunaraa, i Paofai e i te aua i te Paurani. Te
Henri Juventin, i te
faaite nei te Vea i to’na aroha ia Madame
utuafare tamarii, e
4.
i te
mau
fetii Juventin taatoa.
To tatou hi'oraa rê. Te tae noa mai
—
nei te
mau
pahono-
teie râ mai te mea e, te hape rii ra te tahi pae i te huru o
uiraa hoê nei: faaite mai i te pene parau
no te Faufaa Tahito, e te pene parau no t& Faufaa api ta oe e
here rahi ra, e te hoê mau tumu i here rahi ai oe i taua na pene
raa,
te uiraa hoê. Teie taua
(Tatara rii i to oe iho mana'o). Pahono noa mai.
parau.
e
Ei Atopa
faaliahia’i.
5.
—
Te tiai nei matou i to tatou hoa, o
JF"® Marthe Perrier,
haapii tamarii Taiete, i te 13 no Atete. — na Farani
hopea râ no Tetepa e tae mai ai o Charpier mâ. —
6.
Te parau no te mau fônua papaa. Te ore rii nei te u'ana
0 te mau peapea i Europa e 4 te fenua Tinito. Te vai noa nei
hoi, na ma‘i puu e piti: o Pantzig (te oire tiama tei riro ei uputa
no Pologne, e o tei
nounouhia e Purutia) e o Tientsin (fenua
tinito), te oire tei reira te Tapone e te Paratane i te au-oreraa
te tahi e te tahi. Te mata ara nei o Pologne, e ua tapu oia; e ia hautihia 0 Dantzig e Purutia, elta oia e vaiiho noa i teie peapea. —
Ua farerei râ o Paratane e o Tapone i roto i te hoê Apooraa,
i Tokio, no le imi i te hoê mau faaauraa maramaràma, e maru
ai to raua peapea. Tia'i rii. — '
Uâ tae mai te mau pipilia nainai (Tahiti).
orometua
mai. Ei te pae
—
»
Impbimeeie Eue F. JUVENTIN
Eue
du
Commaîïdakt Destkemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1939