EPM_Vea Porotetani_193907.pdf
- extracted text
-
te 39 0 te Mathiti
-
tlÜRÂI 1939 -
Hihi 1
*
VEA POROTETANI
HAAMAO
HiA RA, oiA HOi TE Mesia RA O Iesü. — I Korinetia 3,11.
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HOO I TE
MATAHITI HOÊ; HOB TABA
Ch. VERNIER.
14
no
TOATA
Directeur- Gérant.
Tiurai 1939.
riro
ei
O te mahana rahi ïa no te Hau Repupirita Farani. E
ïa ma*
■'hana faahanahanaraa i to tatou metua here, o tei paruru
mai te horoa atoa mai hoi i te mau unauna no te ite, e no te mau
maitai tino, i te oraraa nei.
E riro e, te moe noa nei i te paeau rahi, i
ia tatou,
Tahiti nei, te auraa ho*
nei, i faatiamahia’i
honu 0 teie oro'a, e te mau tîtîraa i te pae tino
te huiraatira farani i te 14 no Tiurai 1789.
E mau aito ana'e te feiatei vavahi, i taua mahana ra, i te fare auri tuiroo no la Bastille, i Paris, mai te tatara i rapae, i te feia’toa
tei
tapeahia i roto, no to ratou mau mana'o orurehau. Te hinaarorara-
te mau
mana'o e : e orurehau. —
I teienei râ, te haamaitai nei tatou i taua mau aito ra tei hamaniino*
tou ia rahi a‘e te tiamaraa, e te aifaitoraa, e te autaeaeraa o
taata farani ; ua parauhia râ te reira mau
hia no te parau-mau e te parau-tia.
maori
E huero ora ta ratou i ueue, e ua tupu i te mau fenua’toa,
Tâ, i te hoê mau basileia tei hinaaro i te taumi faahou i te tiamaraa,
;
e
te parau-mau, e te parau-tia.
U vai râ tei haamana‘o,
i te 14 no Tiurai, i taua mau parau nei ?
Ua tapoihia i te hoê pae taata,
te adtaa hanahana no taua oro'a ra,
ohipa hairiiri rahi, o tei faaino i taua oro'a. Eiaha e
^àmui i te reira ; eiaha e faariro i te hoê oro'a tura rahi, ei liputa
turoriraa, e moe ai te hiro'a o te maitai.
Haamana^o i to tatou Hau Farani, i teie anotau ino-rahi ; te mata
ara nei oia i ta’na mau tamarii i te mau vahi atoa, mai te hoê metua
vahiné tei mau i te 'o'e i te tahi rima. Tei roto â oia i te oto no to’na
mau aito tei topa iho nei, e to ratou atoa pahi hopu, i raro roa i te
e te hoê
mau
Initi-Tinito, e ua pohe pauroa. E pure i te Atua ia ora o Farani i te ora tino, e i te ora varua ; ia riro noa oia, i roto i teienei ao,
moana
ei qvem no te mau ohipa o te parau-iuau, e te parau-tia, e te aroha.
E ao te fenua o lehova to’na Atua !.
E rata
na
Moreau vahiné
i te mau tamarii faehau
Na te
aito faehau
mau
no
no
te tamai rahi
hoa
metua
te Tania'i Rahi, e na te mau
here o tei tauturu i te faatiaraa no te menoma o to ratou
here, no Moreau, la ora na outou atoa i te Atua.
E hoa here ma e! Tele te parau apî, e fuaitehia’tu nei i roto i
teie nei vea, maori ra e; ua oti ta outou i opua a'enei, oia hoi
le menema no to outou metua, no Moreau orometua, — E riro
e, ua maere te tahi pae i te maoro o tele ohipa. Teie te tumu:
maori ra, ta outqu iho opuaraa i te rave i te hoê menema faahiahia mau, o te au i te huru o te metua ta outou i faatura e i
itoitq noa’i te mau horo'araa tao'a ta outou
pùpù maite, aita i nava'i vave, i taere rii ai te haamauraa o
here hoi. No reira,
i
te
ohipa.
i,
i te hopea iho nei, ua haamana'o atoa o Maiao i to’na
metua, e ua haamatahia te ohipa. Mai teie te huru; na te rima
faehau i patu i te aua haati. Ua pûpûhia te hoê ofat paari e te
Teie ra,
nehenehe roa
te hoê hoa here.
e
—
E ua tuuhia te ohipa i roto
i te rima no te hoê tamarii api roa e te aravihi
rahi. Ua tarai oia
paari mabara, e te i‘oa, e te mau reo e au ai, .e ua
haamauhia te amaa pamara tei pûpûhia e outou. Ua tarai-atoahia te reo pûpûraa haamana'oraa na te mau tamarii herehia e
i te ofai
ana.
E inaba !
ua
navai te moni,
e
te tia nei taua ofai paieti ra, ma
No reira, e hoa
e, teie te parau na Moreau vahiné, to outou atoa me¬
tua vahiné: ua putapu to’na aau i le aroha, i ta outou ohipa i
rave, e te taaite àtu néi oia i to’na here e to’na mauruuru ia oiitou paatoa o tei tauturu e o tei faatae i teie ohipa faahiahia, i
to’na hopea mau.
la hinaaro noa’tu outou ia hiopoa i tei ravehia e outou, a haére
Eaai a hi'o; e ite ïa outou i reira e: e mea maitai roa.
la ora na. O Moreau vahiné. ' '
te tura e te
here
mâ
e
te ■nehenehe rahi mau.
—
ma
.
Te
VE A
POROTETAN.I
mau
melo no te Metia,
3
Bibilia le maa parau iti e : « e
( Eph. 5-30). Ua ite hoi ratou e, ua
faaauhia to tatou Fatu, i te hoê upoo, e, ua riro to’na ra mau taata, oîa
hoi, ta’na Ekalesia, ei tino i raro a‘e i taua Upoo ra. Tei te Upoo te pa¬
rau i te tino taatoa ra, tei ia’na- te faatere ; e melo haapa'o maitai vetahi,
e te faaroo ohie i ta te Upoo parau ; o te mau melo ïa tei haamana'o i
to le Fatu horo'a ia ratou, e o tei faataa ratou ratou iho No’na, e o te^j
haamauruuru la’na, na roto i te parau e te ohipa.
Aita i
moe
i te feia o tei matau i te
melo ana'e outou no to’na tino »
homa, ua tae te tau e au ai ia tatou ia haamana'o e, e melo tatou
tino o lesu Mesia ra, oia hoi, teie nei tiurai. Te tiurai, o te
ava'e ïa nb te mau ohipa arearea ; te tiurai ra, o te tau ïa no te tamataraa.
Na vai e tamata? Na to teie nei ao ! O vai ma te tamatahia? Te
mau melo o te Mesia i parauhia nei. — E te mau melo no lesu Mesia
E
no
te
maitai no te Mesia i roto i te tare pureraa i
i tera Sapati, outou tei arue i te Fatu no te fenua nei ; ou¬
tou tei patoi iFana i te ava taero e te mau peu ha'uti i roto i ta outou
mau parau faaitoito ; ahiri ! a faaite mai outou e, e parau mau fa outou
i a‘o i nia iho i te Ekalesia ; a faaite mai outou e, e ere outou i te
Pharisea, oia hoi, te feia haavare. Ua ite hoi outou i ta te Pharisea haapa'oraa ; e parau rahi ta te Pharisea i te faahapa haereraa ia vetahi ê, e
inaha, o ratou iho tei rave i taua mau mea f opanihia e ratou ia vetahi
ê ra. la parau hoi outou e: “eiaha e faatùri”, e ia faaturi outou, ua riro
outou ei Pharisea i reira ; ia parau outou e: “ eiaha e taero i te uaina e
te ava”, e ia inu noa outou i taua mau maa taero ra, e Pharisea outou
i reira ; ia titau outou i te haerea pi'o ore no vetahi e, e ia fifi" haere
noa outou i te mau peu hauti o teie nei ao,
e Pharisea outou ireira!
E te mau melo no lesu-Mesia e! E ara outou ia outou iho ; te mana'o
nei outou e, te tia ra outou, e ara râ o te hia! E viivii ore to lesu, eiaha
outou e haaviivii ia outou iho, e melo hoi outou no’na.
E haamana'o outou i ta Paulo parau : E tia ia‘u te mau mea atoa nei,
eita râ te mau mea’toa e au. E tia. ia'u te mau mea atoa nei,
eila râ vau e vî î te mau mea’toa ra. No té opu te maa, e no
te maa hoi te opu, e faaore râ te Atua i te opu e te maa’toa. E erc ra
le, tino no te taiata, no te Fatu râ. Aita outou i ite e, no te Mesia to
outou mau tino? E rave anei au i to te Mesia ra, a faariro atu ai no te
e !
outou
tei fai i te parau
tera Sapati, e
-Il
faaturi. Eiaha roa îa !
Ua
au
ta Petero parau.
hinaaro tia ore, te inu rahi
A hi'o na outou i roto i te I Pet. IV: 3-4. Te
i te uaina, te faataero i te ava, te amuiraa hauti>
1
VEA
e ere
atiei te
mau
POROTETANI
ohipa i matarohia e to teie nei ao? Te reira mau —
no Petero mâ e i to tatou nei anotau; e vàhi iti
hoê â huru i te anotau
23.U.aTe
râ e taaê ai tatou ,ia ratou ra.
I to ratou anotau te tupu ra te maere no te Etene i te mea e, aore te
feia faaroo i amui atoa ia ratou i taua mau peu hauti ra (1 Pet. 4-4); i to
tatou anotau nei, te maere nei anei
to teie nei ao i te mea, aore te Ekalesia
i amui atu ia ratou ra ? Eita paha to
teie nei ao e maere, no te mea, hoê
haapaoraa ta te feia faaroo e ta te feia faaroo ore ; te hauti nei te
fahi, e te na reira’toa nei te tahi. E rohi, e homa, faaitoito. A tae hoi tatou
O te haamà i te Mesia e ta’na ra parau i teie nei u‘i hara e te faaturi, e
haamâ-atoa-hia
i te
aro o
e
te taata
Metua i te ao ra.
no
lesu i te ao a mûri atu nei. O te huna i'ie Mesia i. mua
nei, e huna atoa te Mesia ia’na i
i te aro o to’na
mua
(Mat. 10-33). Haamana'o tatou i te reira, e te mau pipi
lesu e! Eiaha tatou e huna i to tatou Faaroo! Eiaha tatou
e
patiti faa-
hou ia’na i nia i te Satauro. Haapa'o maitai; e ara ma te pure
(l Pet. 4-7).
Ramepa Api 1904.
Te hoê mau faaauraa no te parau a te Atua
i poto i te Sâlamo 119
,
4.
To’na huru:
1. Oia te parau mau — ir. 160 — A hi'o: loane 17-17.
2. E parau maitai rahi roa - ir. 140 — (I Pet. 2-2).
3. E parau momona rahi ia tamatahia - ir. 103 — Gere. 13,16,
4. E lamepa
Mar-. 8-16; 2
1.
ta oe Parau i .to‘u nei avae - ir. 103 — A hi'o:
Pet. M9; 2 Kor. 4-4.
aha néi oia ia tatou?
Te faaitoito nei oia, te faaanaanaea nei ■ ir. 80
—
Eph. 2-5;
loa. 5-25.
2. Te faaetaeta nei i te aau tei tarapape i te oto ■ ir.
28 — Heb.
6-18; I loa. 2-14.
3. Te haamahanahana nei, ia pohe i te ma'i...
ir. 52 — Rom.
14-4. I Tes. 4-15.
4. Te horoa nei i te ite i te taata ite ore, ir.
130 — I Kor. 2-
15; I loa. 5-20.
5.
Uanahea te papai
1. Ua hinaaro ia’na
-
-
Salamo ia’na?
ir. 140
—
I loa. 5-2; II loa. 1.
2, Ua tamata ia’na - ir. 103 — 1er. 16-16; loba 23-12.
tiaturi ia’na - ir. 42 — Sal. 116-12; Ohipa 27-25.
1
5
POROTETANI
VEA
- ir. 17 — loa. 14-23; Luka 8-lS; 11-28.
Ua.4iaaputu i roto i to’na aau - ir. Il — Luk. 2; 16-51.
6. E raana‘0 â oia ia’na - ir. 15 — Sal. 1-2; los. 1-8; I Tim.
Ua haapao ia’na
4.
5.
7. E faaau i to’na haerea ia’na
8. Te
oaoa
nei ia’na
ir. 9
-
—
I Tim. 5-16.
ir. 162, 14 — loa. 15-11; I loa. 1-4.
-
9. Te mata'u nei ia’na
ir. 161
-
—
Esera 9-4; 10-3.
parauhua to’na arero ia’na - ir. 172 — Mar. 2-2;
10. E
Il Tim. 4-2.
11. E
ore roa
oia
e
liaamoe ia’na
-
jr. 16 — Mas. 3-1; 4-5.
Haapiiraa Bibilia
Te Buka ra Exodo.
haapotohia teie buka taatoa i roto i te pene XXlX-46 : I ite hoi rato ratou Atua o lehova, o tei aratai mai ia ratou, mai te fenua mai ra, mai Aiphiti mai, ia parahi vau i rotopu ia ratou, o to ratou
ïa Atua, o vau o lehova.
Te faataa nei teie irava i na tuhaa e piti no teie buka, e na parau
rarahi i reira, maori râ: 1. Tuhaa hoê{?&ne l-XVIIIi. O te parau ïa no
te mau ravea maere no te mana o te Atua ora, i te haavîraa i te mau atua
Ua
tou e, o vau
Aiphiti, e i te haamahitiraa i to’na pupu taata mai te utuaîare i tavini
no
ai oia ra.
E ia hurihia teie tuhaa i nia i te pae varua, e
e
hoho'a maramarama
roa
fanauraa apî, e no te ora
aau
o
e
te ravai
àpî ta te varua no lesu e fatupu nei i roto i te
Te haamahiti nei te màna o to’na
oSatani, oia hoi, mai roto mai i te
te aratai nei ia tatou i te Atua, oia hoi, i te tiamâ
te taata tei faariu tia la’na
ra.
varua
ia tatou mai roto mai i te rima
titiraa
o
te hara, e
hanahana
no
te
tia ia tatou ia parau e :
rahi, teie tuhaa, no te Semeio o te
mau
tamarii a te Atua.
(Pene XIX-XL). O te parau ïa no te Faufaa e fafauia lehova e ia Iseraela ; te faataahia nei i reira te mau faaauraa ta Iseraela e haapa'o maite, ei ravea e parahi tumu ai te Atua i ro¬
2. Te tuhaa piti
hia nei i ropu
topu ia’na. I ô nei atoa, e auraa varua to teie tuhaa, i na ô ai Paulo i to
Kolosa &•. e ata ana'e ïa no te tupu a mûri a‘e; are‘a te mea mau ra, o
( Kol. 2.17 ).
taipe hanahana rahi e te faufaa mau tei faaauhia e Mose i roto
i te Faufaa no Sinaï; teie râ, na Mose i tuu mai i te Ture, are'a te maitai e te parau mau, na lesu Mesia ïa ( loa. 1-17 ). I te Mesia nei te faaoreraahia te paruru o tei haapouri i te mata no Iseraela, i ore ai ratou i
te Evanelia ïa o te Mesia ra.
E
mau
VEA
6
POROTETA NI
no te mau taipe no te Faufaa Tahito< la farii râ
iriti-ê-hia taua paruru ra. ( II Korin. 111 14-16 ).
I roto i te Qenese, ua heheu lehova ia’na iho, mai te Atua Manahope
Oen. 18-1 : O vau te Atua Manahope. A hi‘o : Rom. 4-21 : O ta’na i parau maira, e tia ïa ia’na ia faatupu. ,I roto râ i te buka Exodo, te heheu
nei te Atua ia’na iho, mai te Atua Ora-, o lehova, te Atua e tia i te oraraa
e a mûri noa’tu, o tei haapa'o i ta’na parau, te Atua no te Faufaa. A hi‘o
na : Exodo 3: 13-14: o vai to io‘a? ua parau maira te Atua ia Mose:
ite ai i te hanahana rahi
te taata i te Fatu ra, e
te vai nei au
o vau e
vai nei.
.
Na te vai nei au vau i tono mai ia outou
(Exodo 6. 3, 15. 3, 34. 6-7 ; Mal. 3-6). Te itehia nei to’na aroha
o to’na faaoraraa i teie nunaa aî etaeta, e te faariroraa ia’na, e a tau noa’tu, ei nunaa no’na mai te taui i teie mau tamarii
a lakoba, tei itehia hoi to ratou ino rahi riaria, ei ofai maitâtai. (Exodo 28:
17-21, 29, 30; Apo. 21 : 12, 21 ).
Mai te mea e, tei roto i te Genese te pehe tahito roa no te teoteo taiâore 0 te taata, ( 3: 23-24 ), tei roto i te Exodo (Pene XV ) te pehe tahito
roa tei himenehia ei arueraa e ei faahanahanaraa i te Atua-Faaora ( ir. 2)
tei riro ia’na te rê, oia te arii mana no Iseraela (15: 11, 18). Ua taui te
fatu no Iseraela : i oto noa na oia raro a'e. i te mau faaheporaa aroha
ore no Pharào; i teie nei râ, te himene nei oia, i raro a‘e i te faatereraa
no to’na arii, no lehova. Te huru atoa ïa no te taata tei farii i te sepeta
no te Mesia ( Kol. 1 : 12-13).
Opanz- Ua hopoi mai au ia outou i ô nei ia‘u iho nei, e rfro ia outou
ei tao'a here rahi na‘a i te mau taata’toa ra;.. é riro outou ei basileia tahua
nei
e
to’na mana i te huru
anae
na'u, ei nunaa mo‘a. ( Exedo 19: 4-6),
Te ture auro: E aroha i to oufou mau enemi...
I te pae hopea no
te matahiti 1815, ua faarue Tamatoa i Eimeo, e hoi
i tahatai, ua haere mai te mau tahu'a
atura i Raiatea. Tei to’na fatataraa’tu
ia’na, ma te i‘oa o te mau Atua. Ua faaite mai te hoê auvaha pa¬
Tamatoa, i taua mau tahu'a ra e: ua
riro te Arii e to’na pupu taata ei feia chreresitiano, e aita’tu tao'a ô ta’na
i afai mai i Raiatea, maori ra e, e mau buka ei haàpii i te faaroo mau i
te taata. I roto i te hoê apooraa rahi tei tupu i mûri mai, ua faatupu te
mau tavana i te hoê parau ia faarii mai te fenua’toa i te faaroo cheresie
aroha
rau
no
roto i te feia tei pee mai ia
tiano. Hoê
1 mûri
noa
iho râ no roto i te toru
o
te faatia mai i taua parau ra.
mai, a roohia’i o Tamatoa i te ma'i, ua parauhia oia e, ua pohe
aita oia i huri tumu i te haamori idolo i nia iho J
to’na fe-
ona
i te
iiug.
üa tpno atura oia i te taata e tahu i te auahi i te hiero rahi no Oro
mea
/
VEA
e
te mau idolo atoa
ra.
POROTETANI
1
Riri roa a'era te mau etene, e ua titau ratou i te
rahi no Tahaa, o Fenuapeho, ia taparahi atu ia
Tamatoa, e to’na,mau taata atoa. Ua hamani atoa ratou i te hoê aua ràau
ei opâni i te feia cheresitiano i roto, e e tahu ia ratou i te auahi. Aita i
tauturu
te tavana ailo
no
manuia te
mau
tamataraa atoa
na
Tamatoa e haamaru i to ratou riri, e ua
faataa ratou e, ia poipôi a‘e ratou e haere mai ai e aro ia Tamatoa mâ. Üa
rave hoi ratou i te hoê amuraa maa i te pô ei faaarearea
ia ratou; ua
manana‘0 hoi ratou e, eita roa ratou e ore i te upootia ; are‘a râ te mau
no te arii, ua pure ratou ia lehova, e ua haapu'e mai ratou i te ofai
ei pâ no ratou.
taatà
hoê o ratou ra, e mea maitai ia aro
tapae mai ai ratou ra. Ua na ô mai râ
ua tia mau taua mâna'o ra, e mata na râ i te amui paatoa i roto
la poipoi a‘e, ua na ô
atu i te enemi i te taime
te arii :
mai
ra te
mau
e
i te hoê pure, ei ani atu i te tauturu a lesu Mesia ; ua na reira’tura ratou.
I mûri iho, ûa parau Tamatoa i to’na nuu iti e ; “ A haere outou i teie
nei, e ia haere atoa o lesu Mesia i to outou haereraa e tia’i ”.
Ua feva’tura ratou i te vahi i haapa'ohia ra, e tei te tapaeraa mai te mau
enemi, to ratou ïa hororaa puai rahi i nia iho ia ratou, i te taime mana‘o-ore-hia ra ; huanane roa’tura taua mau haamori idolo ra, e ua horo ê
atura ratou e tapuni. la ite râ ratou e, te mau tîtî o tei haruhia e te cheresetiano, aita ïa i hamani ino-hia ua haere mai ratou mai te pii e; « aroha
mai outou ia matou no te io‘a no lesu-Mesia, to outou Atua api. » I
arataihia'tura te Tavana no Tahaa, o Fenuapeho, i mua i te aro no Tamatoa.
Uà na‘o mai oia e: aua pohe au!» Pahono maira râ o Tamatoa e: Eita
îa, e tau taeae, ua ora ïa oe ia lesu-Mesia.
Ua euhia hoê hanere puaa i reira, e ua titauhia te mau tîtî atoa e parahi
i raro i te amuraa maa. Ua parahi hoi ratou i raro; aita râ ratou i amu
rahi, no te î to ratou aau i te maere. Ua tia mai te hoê o ratou ra i nia
e na ô mai oia ei te haapaoraa cheresitiano ra, o te haapaoraa ia o te
aroha; e eita oia e haamori faahou i te mau idolo tae noa’tu i te hopea.
E ua
na
reirâ te manao o te rahiraa o taua mau
tîtî ra.
la tae i te ahiahi, ua amui ratou i te pure haamaitairaa ia lehova.
poipoi aéra, ua amui mai te mau etene i te feia cheresitiano i te haamouraa i te mau marae e te mau idolo atoa. I roto i na mahana e toru,
ua ore roa te mau marae e te mau idolo no Raiatea e no Tahaa.
la
R>7^PI
1. üa reva
o
Oerema. O vai ia o Gerema? o Germaine Staehli, tetahi tuati
vahiné na Orofara.
Ua tae mai oia i Tahiti nei i te 13 no Mati 1933, e
niai reira mai â to’na faaea tamau-noa-raa i Orofara, i tè utuuturaa i te;n)au
ma‘i atoa, mai te itoito e te haapa'o e te here hoi .i te taata. O. ta te Hau i
ite papu ; no reira te Tavana Rahi e na Taote faatere i Orofara i haamauruuru
rahi ai
ia’na, hou to’na revaraa
rii i te'ohipa.
Te haere nei oia i te aia,. e faaeA
5.Ua
VEA
8
2. Tairuruma
POROTETANI
te
i te pae ropu no Tiunu. E tupu atoa te tairururaa no
oronietua. Ua oti te tairüruraa no te mau orometua no
Tuhaa IV, i üturoa,
te mau orometua no Tahiti-Moorea i te pae matamua no
Tiurai, i Heremona.
api, e te mau
râ i te mea
oti faahou te hoê buka aoraa ei tautuau i te mau taeae
taurearea tei imi i te Parau na te Atua. A piti atura ïa. E ere
rahi ; e riro i te pau oioi. Ani mai.
nei Tapone mua Paraiane. Tei te fenua tinito taua peapaa ra.
pâ, e te faehau tapone, e te pupuhi, te hoê tuhaa no te oire
Tientsin tei riro ei tuhaa na te Paratane mai mua mai. Te
4. Te peapea
Ua auahia i te
rahi tinito
o
pari nei te Tapone e : te huna nei te Paratane i na tinito e 4 o tei taparahi
i te hoê mau tinito mana piri-tapone, mai te faahoi ore i taua mau tinito ra
i roto i te rima o te Tapone. E te pari atoa nei te Tapone ia Paratane e : oia
te tahi tumu i maoro noa’i te tama'i Tinito/Tapone no te mea te tauturu huna
nei Paratane i te Tinito. No reira, e riro teie mau haapeapearaa na Tapone
ia Paratane ei faaheporaa e ei haaviraa ia Paratane, eiaha e na reira faahou.
Aita râ o Paratane e tuu nei i to’na manao i rare; e e riro oia i te tahoo,
mai te tapea i te mau pahi paratane faauta tauhaa e te maa i Tapone, eiaha
e haere faahou i Tapone.
5. Te mau fenua i JEuropa. Huri rii hau o Europa, ia hi‘o noa e ia faaroo
noa. Teie ra, eiaha e vare! o te ara noa, te mea maitai; e te na reira nei o
Farani. Te faahoi nei râ oia i te tahi mau faehau tei titauhia i nia i te reni
rahi i mûri, i to ratou mau utuafare, no te mea, ua fatata te tau
te auhune sitona.
6. Ua topa
ootiraa i
te Jmê pahi liopu farani, o Phénix, i raro i te moana. O te parau
A toru atura pahi hopu mai-
rahi tei faaroohia i te pae ropu no Tiunu.
oto
tatai rarahi tei topa, i na avae e piti: hoê na te Mari te (ua ora râ 28 taata);
hoê na te Paratane (ua ora e 6 taata) e hoê na ta Farani: 70 taata i pohe
Tei te moana e piri ia Initia-Taina farani te tupuraa o
oia’toa Tahiti: ua faaafahia te mau reva
i Papeete ei haamanaoraa aroha i teie mau aito tei pohe mai te hanahana e
te mamu noa i raro, i te mau vahi hohonu no te moana.
roa, oia hoi te taatoa.
teie ati rahi. Ua oto o Farani taatoa;
7. Aita i itehia taua taata veve mau ra.
i te feia veve
hoê
no
Ua faaite atea te hoê taata marite
to’na oire e : e horoahia e ana te hoê pute faraoa ota, e te
pute tihota i na taata veve hoê hanere o tei ite papuhia e : e ere ratou
i te feia inu (ava), e ere ratou i te feia puhipuhi avaava, e aita ta ratou e urî,
Hoê hanere taata veve tei imihia, mai te reira te huru; e inaha, aita roa’tu
hoê i au i te faaauraa.
Mioni taufuru i te Ve'a.
4 frs.; Aimata v. 3 frs.;
G. 8. 20 frs.; — TIAIA (Mooroa)
Tetua Teraiteuru: 20 frs.; — MAKATEA. Himene v. 10.
PAPEETE. — Voirin: 2 frs.; Marie Haereraaroa:
PAEA. — T. T., 3 frs.; — OROFAKA.
la amuihia: 62 farane. MAURUURU.
ÏMPRiMEBiE Eue F. JUVENTIN
—
Rue du CbiiMANDANT Destebmau,
?Te 39 0 te Mathiti
-
Hihi 8.
ATETE 1939
VEA POROTETANI
;‘klTA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O
t
lESU. — I Korinetia 3, 11.
HO O I TE MATAHITI HOE: HOE
Ch. VERNIER,
TARA
TOATA
Directeur-Gérant.
Tairururaa Oroihetua.
la au i tei faaotihia e te Apooraà Rahi i te matahiti 1938, ua faatupuhia e piti tairururaa orometua i na ava'e i mairi aenei : i Uturoa,
te tahi, no te mau orometua note Tuhaa IV, i te ava'e Tiunu; e i
•
Papeete te tahi, i te pae matamua no Tiurai.
I. — To Papeete. — Ua tupu ïa rururaa i te 4, 5, 6 no Tiurai, i nia
i te moua Heremona, i uta, i o te mau pipi orometua. Na ratou i ha-
mani i te hoê fare niau ateatea e te haumaru, e maitai ai te mau
farereiraâ. Ua haamatahia te ohipa i te avatea mahana 2, i te 4 no
1
Tiurai, i mûri a‘e i te tamaaraa. Tei tae mai : hoê ahuru ma vau orome¬
tua no Tahiti — Moorea (o Taataparea ana‘e tei mairi); na Peretiteni hoi, e te mau pipi orometua. Na te Peretiteni o te A. R. te
faatereraa o te tuhaa ohipa matamua, oia hoi te hoê pureraa amui,
e ia oti, te hoê tumu parau rahi; te mau atl no te toroa orometua, e
te mau ravea e maitai noa’i e e mana noaH te toro‘a orometua. — I
mûri a‘e i te reira, ua feruriruri te mau orometua i to ratou mana'o
i i teie parau rahi, e e mau mana'o nehenehe roa to te tahi e to te tahi,
P i te hi'oraa i te huru o to ratou haapa'oraa i to ratou tore‘a. I taua
i. pô ra, ua parahi te mau orometua i rotopu i te mau pipi-orometua. —
:
Mahana toru, 5 no Tiurai. Na te Peretiteni no te tuhaa II ( Mr. Rey|,^ Lescure) i faatere i te tuhaa o te poipoi : pureraa amui, e te tahi tuA jmu parau ; E ere te Basileia o te Atua tei te parau, tei te mana râ.
;
mau
:
faaararaa ïa i te mau orometua,
ia ara ratou i ta ratou mau
’ parau, e i ta ratou mau ohipa. E mau feruriraa navai maitai e te hohonu atoa to. te mau orometua. -
P
I te ahiahi, na te Peretiteni faahou (Vernier) : Te episetolena Paulo
\ ito Philipi e ta’na e haapii mi i te mau orometua. — I te pô o taua
Fait partie de Vea Porotetani 1939