EPM_Vea Porotetani_193907.pdf
- Texte
-
te 39
0
te Mathiti
tlÜRÂI 1939
-
-
Hihi 1
*
VEA POROTETANI
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
TE Mesia RA O Iesü. — I Korinetia 3,11.
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE
HiA RA,
oiA HOi
HOO I TE
MATAHITI
Ch. VERNIER.
14
no
HOÊ; HOB TABA TOATA
Directeur- Gérant.
Tiurai 1939.
riro
ei ma*
O te mahana rahi ïa no te Hau Repupirita Farani. E
ïa
■'hana faahanahanaraa i to tatou metua here, o tei paruru
mai te horoa atoa mai hoi i te mau unauna no te ite, e no te
maitai tino, i te oraraa nei.
E riro e, te moe noa nei i
honu 0 teie oro'a, e te mau
ia tatou,
mau
te paeau rahi, i Tahiti nei, te auraa ho*
tîtîraa i te pae tino nei, i faatiamahia’i
farani i te 14 no Tiurai 1789.
aito ana'e te feiatei vavahi, i taua mahana ra, i
ri tuiroo no la Bastille, i Paris, mai te tatara i rapae, i te
te huiraatira
E
te fare aufeia’toa tei
mau mana'o orurehau. Te hinaarorara-
mau
no to ratou
tou ia rahi a‘e te tiamaraa, e
tapeahia i roto,
te aifaitoraa, e te autaeaeraa o te mau
parauhia râ te reira mau mana'o e : e orurehau. —
teienei râ, te haamaitai nei tatou i taua mau aito ra tei hamaniino*
taata farani ; ua
I
hia
no
te parau-mau e te
parau-tia.
i te mau fenua’toa, maori
hinaaro i te taumi faahou i te tiamaraa,
e te parau-mau, e te parau-tia.
U vai râ tei haamana‘o, i te 14 no Tiurai, i taua mau parau nei ?
Ua tapoihia i te hoê pae taata, te adtaa hanahana no taua oro'a ra,
e te hoê mau ohipa hairiiri rahi, o tei faaino i taua oro'a. Eiaha e
^àmui i te reira ; eiaha e faariro i te hoê oro'a tura rahi, ei liputa
turoriraa, e moe ai te hiro'a o te maitai.
Haamana^o i to tatou Hau Farani, i teie anotau ino-rahi ; te mata
ara nei oia i ta’na mau tamarii i te mau vahi atoa, mai te hoê metua
vahiné tei mau i te 'o'e i te tahi rima. Tei roto â oia i te oto no to’na
mau aito tei topa iho nei, e to ratou atoa pahi hopu, i raro roa i te
;
E huero ora ta ratou i ueue, e ua tupu
Tâ, i te hoê mau basileia tei
E pure i te Atua ia ora o Faia riro noa oia, i roto i teienei ao,
ei qvem no te mau ohipa o te parau-iuau, e te parau-tia, e te aroha.
E ao te fenua o lehova to’na Atua !.
moana
Initi-Tinito,
rani i te
ora
tino,
e
e ua
i te
pohe
E rata
i te
Na te
here
o
mau
na
Moreau vahiné
tamarii faehau
aito faehau
mau
pauroa.
ora varua ;
no
no
te tamai
rahi
hoa
metua
te Tania'i Rahi, e na te mau
tei tauturu i te faatiaraa no te menoma o to ratou
Moreau, la ora na outou atoa i te Atua.
ma e! Tele te parau apî, e fuaitehia’tu nei i roto i
teie nei vea, maori ra e; ua oti ta outou i opua a'enei, oia hoi
le menema no to outou metua, no Moreau orometua, — E riro
e, ua maere te tahi pae i te maoro o tele ohipa. Teie te tumu:
maori ra, ta outqu iho opuaraa i te rave i te hoê menema faahiahia mau, o te au i te huru o te metua ta outou i faatura e i
here hoi. No reira, itoitq noa’i te mau horo'araa tao'a ta outou
i pùpù maite, aita i nava'i vave, i taere rii ai te haamauraa o
here,
no
E hoa here
te
ohipa.
i,
i te hopea iho nei, ua haamana'o atoa o Maiao i to’na
metua, e ua haamatahia te ohipa. Mai teie te huru; na te rima
faehau i patu i te aua haati. Ua pûpûhia te hoê ofat paari e te
nehenehe roa e te hoê hoa here. — E ua tuuhia te ohipa i roto
Teie ra,
tamarii api roa e te aravihi rahi. Ua tarai oia
paari mabara, e te i‘oa, e te mau reo e au ai, .e ua
haamauhia te amaa pamara tei pûpûhia e outou. Ua tarai-atoahia te reo pûpûraa haamana'oraa na te mau tamarii herehia e
i te rima
no
te hoê
i te ofai
ana.
E inaba !
te tura e te
ua
navai te moni, e te tia nei taua ofai paieti ra, ma
e te ■nehenehe rahi mau. — No reira, e hoa
mâ
Moreau
vahiné, to outou atoa me¬
i le aroha, i ta outou ohipa i
rave, e te taaite àtu néi oia i to’na here e to’na mauruuru ia oiitou paatoa o tei tauturu e o tei faatae i teie ohipa faahiahia, i
here
e, teie te parau na
tua vahiné: ua putapu to’na aau
ma
to’na
hopea mau.
la hinaaro noa’tu outou ia
Eaai
a
hiopoa i tei ravehia e outou, a haére
hi'o; e ite ïa outou i reira e: e mea
la
ora na.
maitai
roa.
O Moreau vahiné.
.
'
'
VE A
Te
mau
3
POROTETAN.I
melo
no
te
Metia,
Bibilia le maa parau iti e : « e
( Eph. 5-30). Ua ite hoi ratou e, ua
faaauhia to tatou Fatu, i te hoê upoo, e, ua riro to’na ra mau taata, oîa
hoi, ta’na Ekalesia, ei tino i raro a‘e i taua Upoo ra. Tei te Upoo te pa¬
rau i te tino taatoa ra, tei ia’na- te faatere ; e melo haapa'o maitai vetahi,
e te faaroo ohie i ta te Upoo parau ; o te mau melo ïa tei haamana'o i
to le Fatu horo'a ia ratou, e o tei faataa ratou ratou iho No’na, e o te^j
haamauruuru la’na, na roto i te parau e te ohipa.
Aita i
moe
i te feia o tei matau i te
melo ana'e outou no to’na tino
»
homa, ua tae te tau e au ai ia tatou ia haamana'o e, e melo tatou
tino o lesu Mesia ra, oia hoi, teie nei tiurai. Te tiurai, o te
ava'e ïa nb te mau ohipa arearea ; te tiurai ra, o te tau ïa no te tamataraa.
Na vai e tamata? Na to teie nei ao ! O vai ma te tamatahia? Te
mau melo o te Mesia i parauhia nei. — E te mau melo no lesu Mesia
E
te
no
maitai no te Mesia i roto i te tare pureraa i
Sapati, e i tera Sapati, outou tei arue i te Fatu no te fenua nei ; ou¬
tou tei patoi iFana i te ava taero e te mau peu ha'uti i roto i ta outou
mau parau faaitoito ; ahiri ! a faaite mai outou e, e parau mau fa outou
i a‘o i nia iho i te Ekalesia ; a faaite mai outou e, e ere outou i te
Pharisea, oia hoi, te feia haavare. Ua ite hoi outou i ta te Pharisea haapa'oraa ; e parau rahi ta te Pharisea i te faahapa haereraa ia vetahi ê, e
inaha, o ratou iho tei rave i taua mau mea f opanihia e ratou ia vetahi
ê ra. la parau hoi outou e: “eiaha e faatùri”, e ia faaturi outou, ua riro
outou ei Pharisea i reira ; ia parau outou e: “ eiaha e taero i te uaina e
te ava”, e ia inu noa outou i taua mau maa taero ra, e Pharisea outou
i reira ; ia titau outou i te haerea pi'o ore no vetahi e, e ia fifi" haere
noa outou i te mau peu hauti o teie nei ao,
e Pharisea outou ireira!
E te mau melo no lesu-Mesia e! E ara outou ia outou iho ; te mana'o
nei outou e, te tia ra outou, e ara râ o te hia! E viivii ore to lesu, eiaha
outou e haaviivii ia outou iho, e melo hoi outou no’na.
E haamana'o outou i ta Paulo parau : E tia ia‘u te mau mea atoa nei,
eita râ te mau mea’toa e au. E tia. ia'u te mau mea atoa nei,
eila râ vau e vî î te mau mea’toa ra. No té opu te maa, e no
te maa hoi te opu, e faaore râ te Atua i te opu e te maa’toa. E erc ra
le, tino no te taiata, no te Fatu râ. Aita outou i ite e, no te Mesia to
outou mau tino? E rave anei au i to te Mesia ra, a faariro atu ai no te
e
! outou tei fai i te parau
tera
-Il
faaturi. Eiaha roa îa !
Ua
au
A hi'o na outou i roto i te I Pet. IV: 3-4. Te
inu rahi i te uaina, te faataero i te ava, te amuiraa hauti>
ta Petero parau.
hinaaro tia ore, te
1
VEA
e ere
atiei te
mau
ohipa i matarohia
hoê â huru i te anotau
râ
23.U.aTe
e
POROTETANI
Petero mâ
no
taaê ai tatou ,ia ratou
e
e
to teie nei ao? Te reira mau —
i to tatou nei anotau; e vàhi iti
ra.
I to ratou anotau te tupu ra te maere no te Etene i te mea e, aore
feia faaroo i amui atoa ia ratou i taua mau peu hauti ra (1 Pet. 4-4); i
tatou anotau
nei, te
maere
i amui atu ia ratou
nei anei to teie nei
paha to teie nei
ao
? Eita
ra
i te
te
to
te Ekalesia
mea, aore
ao e maere, no
te mea, hoê
haapaoraa ta te feia faaroo
e ta te feia faaroo ore ; te hauti nei te
fahi, e te na reira’toa nei te tahi. E rohi, e homa, faaitoito. A tae hoi tatou
O te haamà i te Mesia
haamâ-atoa-hia
i te
aro o
Metua i te
e
ta’na
lesu i te
e
te taata
ao a
ra
parau
i teie nei u‘i hara
e
te faaturi, e
mûri atu nei. O te huna i'ie Mesia i. mua
nei, e huna atoa te Mesia ia’na i
mua
i te
(Mat. 10-33). Haamana'o tatou i te reira,
aro o
to’na
te mau pipi
no lesu e! Eiaha tatou e huna i to tatou Faaroo! Eiaha tatou e patiti faahou ia’na i nia i te Satauro. Haapa'o maitai; e ara ma te pure (l Pet. 4-7).
ao ra.
Ramepa Api 1904.
Te hoê
mau
faaauraa
no
te parau a te Atua
i poto i te Sâlamo 119
,
4.
e
To’na huru:
1. Oia te parau mau — ir. 160 — A hi'o: loane 17-17.
2. E parau maitai rahi roa - ir. 140 — (I Pet. 2-2).
3. E parau momona rahi ia tamatahia - ir. 103 — Gere.
4. E
lamepa ta oe Parau i .to‘u nei avae
Pet. M9; 2 Kor. 4-4.
-
ir. 103
—
13,16,
A hi'o:
Mar-. 8-16; 2
1.
aha néi oia ia tatou?
Te faaitoito nei oia, te faaanaanaea nei
■
ir. 80
—
Eph. 2-5;
loa. 5-25.
2. Te faaetaeta nei i te
aau
tei tarapape i te oto
■
ir. 28
—
Heb.
—
Rom.
6-18; I loa. 2-14.
3. Te haamahanahana nei, ia
pohe i te ma'i... ir. 52
14-4. I Tes. 4-15.
4. Te horoa nei i te ite i te taata ite ore,
ir. 130
—
I Kor. 2-
15; I loa. 5-20.
5.
-
Uanahea te
papai Salamo ia’na?
1. Ua hinaaro ia’na
-
2, Ua tamata ia’na
tiaturi ia’na
ir. 103 — 1er. 16-16; loba 23-12.
ir. 42 — Sal. 116-12; Ohipa 27-25.
1
-
ir. 140
—
I loa. 5-2; II loa. 1.
5
POROTETANI
VEA
haapao ia’na - ir. 17 — loa. 14-23; Luka 8-lS; 11-28.
Ua.4iaaputu i roto i to’na aau - ir. Il — Luk. 2; 16-51.
6. E raana‘0 â oia ia’na - ir. 15 — Sal. 1-2; los. 1-8; I Tim.
Ua
4.
5.
7. E faaau i to’na haerea ia’na
8. Te
oaoa
nei ia’na
ir. 162, 14
-
9. Te mata'u nei ia’na
10. E
ir. 9
-
-
ir. 161
parauhua to’na arero ia’na
—
—
-
I Tim. 5-16.
—
loa. 15-11; I loa. 1-4.
Esera 9-4; 10-3.
ir. 172
—
Mar. 2-2;
Il Tim. 4-2.
11. E
ore roa
oia
e
liaamoe ia’na
-
jr. 16
—
Mas. 3-1; 4-5.
Haapiiraa Bibilia
Te Buka ra Exodo.
haapotohia teie buka taatoa i roto i te pene XXlX-46 : I ite hoi rato ratou Atua o lehova, o tei aratai mai ia ratou, mai te fenua mai ra, mai Aiphiti mai, ia parahi vau i rotopu ia ratou, o to ratou
ïa Atua, o vau o lehova.
Te faataa nei teie irava i na tuhaa e piti no teie buka, e na parau
rarahi i reira, maori râ: 1. Tuhaa hoê{?&ne l-XVIIIi. O te parau ïa no
te mau ravea maere no te mana o te Atua ora, i te haavîraa i te mau atua
Ua
tou e, o vau
Aiphiti,
no
ai oia
e
i te haamahitiraa i to’na pupu taata mai te utuaîare i tavini
ra.
E ia hurihia teie tuhaa i nia i te pae varua, e
e
hoho'a
fanauraa
aau
o
varua
titiraa
maramarama
apî,
e no
roa
e
te ravai
tia ia tatou ia parau e :
rahi, teie tuhaa, no te Semeio o te
te ora àpî ta te varua no lesu e fatupu nei i roto i te
ra. Te haamahiti nei te màna o to’na
te taata tei faariu tia la’na
oSatani, oia hoi, mai roto mai i te
te aratai nei ia tatou i te Atua, oia hoi, i te tiamâ
ia tatou mai roto mai i te rima
o
te
hanahana
hara,
no
te
e
mau
tamarii
a
te Atua.
piti (Pene XIX-XL). O te parau ïa no te Faufaa e fafauia lehova e ia Iseraela ; te faataahia nei i reira te mau faaauraa ta Iseraela e haapa'o maite, ei ravea e parahi tumu ai te Atua i ro¬
topu ia’na. I ô nei atoa, e auraa varua to teie tuhaa, i na ô ai Paulo i to
Kolosa &•. e ata ana'e ïa no te tupu a mûri a‘e; are‘a te mea mau ra, o
te Evanelia ïa o te Mesia ra. ( Kol. 2.17 ).
2. Te tuhaa
hia nei i ropu
taipe hanahana rahi e te faufaa mau tei faaauhia e Mose i roto
no Sinaï; teie râ, na Mose i tuu mai i te Ture, are'a te maitai e te parau mau, na lesu Mesia ïa ( loa. 1-17 ). I te Mesia nei te faaoreraahia te paruru o tei haapouri i te mata no Iseraela, i ore ai ratou i
E
mau
i te Faufaa
POROTETA NI
VEA
6
no te mau taipe no te Faufaa Tahito< la farii râ
iriti-ê-hia taua paruru ra. ( II Korin. 111 14-16 ).
I roto i te Qenese, ua heheu lehova ia’na iho, mai te Atua Manahope
Oen. 18-1 : O vau te Atua Manahope. A hi‘o : Rom. 4-21 : O ta’na i parau maira, e tia ïa ia’na ia faatupu. ,I roto râ i te buka Exodo, te heheu
nei te Atua ia’na iho, mai te Atua Ora-, o lehova, te Atua e tia i te oraraa
e a mûri noa’tu, o tei haapa'o i ta’na parau, te Atua no te Faufaa. A hi‘o
na : Exodo 3: 13-14: o vai to io‘a? ua parau maira te Atua ia Mose:
ite ai i te hanahana rahi
te taata i te Fatu ra, e
te vai nei
nei
e
au
o vau e
vai nei.
.
Na te vai nei
(Exodo 6. 3, 15. 3, 34. 6-7
to’na
i te huru
mana
au
i tono mai ia outou
Mal. 3-6). Te itehia nei to’na aroha
;
to’na faaoraraa i teie
o
vau
nunaa
aî etaeta, e te faari-
ia’na, e a tau noa’tu, ei nunaa no’na mai te taui i teie mau tamarii
lakoba, tei itehia hoi to ratou ino rahi riaria, ei ofai maitâtai. (Exodo 28:
17-21, 29, 30; Apo. 21 : 12, 21 ).
roraa
a
e, tei roto i te Genese te pehe tahito roa no te teoteo taiâ( 3: 23-24 ), tei roto i te Exodo (Pene XV ) te pehe tahito
roa tei himenehia ei arueraa e ei faahanahanaraa i te Atua-Faaora ( ir. 2)
tei riro ia’na te rê, oia te arii mana no Iseraela (15: 11, 18). Ua taui te
fatu no Iseraela : i oto noa na oia raro a'e. i te mau faaheporaa aroha
ore no Pharào; i teie nei râ, te himene nei oia, i raro a‘e i te faatereraa
no to’na arii, no lehova. Te huru atoa ïa no te taata tei farii i te sepeta
no te Mesia ( Kol. 1 : 12-13).
Opanz- Ua hopoi mai au ia outou i ô nei ia‘u iho nei, e rfro ia outou
ei tao'a here rahi na‘a i te mau taata’toa ra;.. é riro outou ei basileia tahua
anae na'u, ei nunaa mo‘a. ( Exedo 19: 4-6),
Mai te
ore
0
mea
te taata,
Te ture
I te pae
E aroha i to oufou
auro:
hopea
no
mau
enemi...
te matahiti 1815, ua faarue Tamatoa i Eimeo, e hoi
fatataraa’tu i tahatai, ua haere mai te mau tahu'a
atura i Raiatea. Tei to’na
e
aroha
rau
no
ia’na,
ma
te i‘oa o te mau Atua. Ua faaite mai te hoê auvaha pa¬
roto i te feia tei pee
feia chreresitiano, e aita’tu tao'a ô ta’na
buka ei haàpii i te faaroo mau i
te hoê apooraa rahi tei tupu i mûri mai, ua faatupu te
hoê parau ia faarii mai te fenua’toa i te faaroo cheresi-
e
i afai mai i
Raiatea, maori
te taata. I roto i
mau
tavana i te
tiano. Hoê
1 mûri
ona
iiug.
i te
noa
mai,
mea
mai ia Tamatoa, i taua mau tahu'a ra e: ua
to’na pupu taata ei
riro te Arii
iho râ
no
ra e, e mau
roto i te toru o te faatia mai i taua parau ra.
Tamatoa i te ma'i, ua parauhia oia e, ua pohe
aita oia i huri tumu i te haamori idolo i nia iho J to’na fea
roohia’i
o
üa tpno atura oia i te taata
e
tahu i te auahi i te hiero rahi no Oro
/
VEA
Riri
1
POROTETANI
titau ratou i te
Tahaa, o Fenuapeho, ia taparahi atu ia
Tamatoa, e to’na,mau taata atoa. Ua hamani atoa ratou i te hoê aua ràau
ei opâni i te feia cheresitiano i roto, e e tahu ia ratou i te auahi. Aita i
e
te
idolo atoa
mau
tauturu
no
manuia te
ra.
te tavana ailo
mau
roa
a'era te mau etene, e ua
rahi
no
tamataraa atoa
na
Tamatoa
e
haamaru i to ratou riri, e ua
ai e aro ia Tamatoa mâ. Üa
ei faaarearea ia ratou; ua
i te upootia ; are‘a râ te mau
ua haapu'e mai ratou i te ofai
faataa ratou e, ia poipôi a‘e ratou e haere mai
rave hoi ratou i te hoê amuraa maa i te pô
manana‘0 hoi ratou e, eita roa ratou e ore
no te arii, ua pure ratou ia lehova, e
taatà
ei
pâ
la
no ratou.
te hoê o ratou ra, e mea maitai ia aro
tapae mai ai ratou ra. Ua na ô mai râ
taua mâna'o ra, e mata na râ i te amui paatoa i roto
ua na ô
atu i te enemi i te taime
poipoi a‘e,
te arii :
ua
tia
mau
mai
ra
mau
e
a lesu Mesia ; ua na reira’tura ratou.
Tamatoa i to’na nuu iti e ; “ A haere outou i teie
nei, e ia haere atoa o lesu Mesia i to outou haereraa e tia’i ”.
Ua feva’tura ratou i te vahi i haapa'ohia ra, e tei te tapaeraa mai te mau
enemi, to ratou ïa hororaa puai rahi i nia iho ia ratou, i te taime mana‘o-ore-hia ra ; huanane roa’tura taua mau haamori idolo ra, e ua horo ê
atura ratou e tapuni. la ite râ ratou e, te mau tîtî o tei haruhia e te cheresetiano, aita ïa i hamani ino-hia ua haere mai ratou mai te pii e; « aroha
mai outou ia matou no te io‘a no lesu-Mesia, to outou Atua api. » I
arataihia'tura te Tavana no Tahaa, o Fenuapeho, i mua i te aro no Tamatoa.
Uà na‘o mai oia e: aua pohe au!» Pahono maira râ o Tamatoa e: Eita
îa, e tau taeae, ua ora ïa oe ia lesu-Mesia.
Ua euhia hoê hanere puaa i reira, e ua titauhia te mau tîtî atoa e parahi
i raro i te amuraa maa. Ua parahi hoi ratou i raro; aita râ ratou i amu
rahi, no te î to ratou aau i te maere. Ua tia mai te hoê o ratou ra i nia
e na ô mai oia ei te haapaoraa cheresitiano ra, o te haapaoraa ia o te
aroha; e eita oia e haamori faahou i te mau idolo tae noa’tu i te hopea.
i te hoê pure, ei ani
I mûri iho, ûa parau
E
ua
na
atu i te tauturu
reirâ te manao o te rahiraa o taua mau
tîtî
ra.
la tae i te ahiahi, ua amui ratou i te pure haamaitairaa ia lehova.
poipoi aéra, ua amui mai te mau etene i te feia cheresitiano i te haamouraa i te mau marae e te mau idolo atoa. I roto i na mahana e toru,
ua ore roa te mau marae e te mau idolo no Raiatea e no Tahaa.
la
R>7^PI
1. üa
vahiné
reva
na
o
Oerema. O vai ia
Orofara.
o
Gerema?
o
Germaine Staehli, tetahi tuati
no Mati 1933, e
Ua tae mai oia i Tahiti nei i te 13
niai reira mai â to’na faaea tamau-noa-raa i Orofara, i tè utuuturaa i te;n)au
ma‘i atoa, mai te itoito e te haapa'o e te here hoi .i te
ite papu ; no reira te Tavana Rahi e na Taote faatere i
uru rahi ai ia’na, hou
to’na revaraa
Te haere nei
rii i
te'ohipa.
taata. O. ta te Hau i
Orofara i haamaurue faaeA
oia i te aia,.
5.Ua
POROTETANI
VEA
8
2. Tairuruma
oronietua. Ua oti te tairüruraa no te mau orometua no
Tuhaa IV, i üturoa,
te mau orometua no
pae ropu no Tiunu. E tupu atoa te
Tahiti-Moorea i te pae matamua no Tiurai,
i te
te
tairururaa no
i Heremona.
faahou te hoê buka aoraa ei tautuau i te mau taeae api, e te mau
taurearea tei imi i te Parau na te Atua. A piti atura ïa. E ere râ i te mea
rahi ; e riro i te pau oioi. Ani mai.
4. Te peapea nei Tapone mua Paraiane. Tei te fenua tinito taua peapaa ra.
Ua auahia i te pâ, e te faehau tapone, e te pupuhi, te hoê tuhaa no te oire
rahi tinito o Tientsin tei riro ei tuhaa na te Paratane mai mua mai. Te
oti
pari nei te Tapone e : te huna nei te Paratane i na tinito e 4 o tei taparahi
i te hoê mau tinito mana piri-tapone, mai te faahoi ore i taua mau tinito ra
i roto i te rima o te Tapone. E te pari atoa nei te Tapone ia Paratane e : oia
te tahi tumu i maoro noa’i te tama'i Tinito/Tapone no te mea te tauturu huna
nei Paratane i te Tinito. No reira, e riro teie mau haapeapearaa na Tapone
ia Paratane ei faaheporaa e ei haaviraa ia Paratane, eiaha e na reira faahou.
Aita râ o Paratane e tuu nei i to’na manao i rare; e e riro oia i te tahoo,
mai te tapea i te mau pahi paratane faauta tauhaa e te maa i Tapone, eiaha
e haere faahou i Tapone.
5. Te mau fenua i JEuropa. Huri rii hau o Europa, ia hi‘o noa e ia faaroo
noa. Teie ra, eiaha e vare! o te ara noa, te mea maitai; e te na reira nei o
Farani. Te faahoi nei râ oia i te tahi mau faehau tei titauhia i nia i te reni
rahi i mûri, i to ratou mau
te auhune sitona.
6. Ua
utuafare,
no te mea, ua
topa te Jmê pahi liopu farani, o
fatata te tau ootiraa i
Phénix, i raro i te moana. O te parau
rahi tei faaroohia i te pae ropu no Tiunu. A toru atura pahi hopu maitatai rarahi tei topa, i na avae e piti: hoê na te Mari te (ua ora râ 28 taata);
hoê na te Paratane (ua ora e 6 taata) e hoê na ta Farani: 70 taata i pohe
oto
roa,
oia hoi te taatoa. Tei te moana e piri ia Initia-Taina farani te tupuraa o
o Farani taatoa; oia’toa Tahiti: ua faaafahia te mau reva
teie ati rahi. Ua oto
i
Papeete ei haamanaoraa aroha i teie mau aito tei pohe
i raro, i te mau vahi hohonu no te moana.
mai te hanahana
e
te mamu noa
7. Aita i itehia taua taata veve mau ra.
i te feia
hoê
veve
no
to’na oire
e : e
pute tihota i na taata veve
horoahia
Ua faaite atea te hoê taata marite
te hoê pute faraoa ota, e te
e ana
hoê hanere o tei ite papuhia e : e ere ratou
e ere ratou i te feia puhipuhi avaava, e aita ta ratou e urî,
Hoê hanere taata veve tei imihia, mai te reira te huru; e inaha, aita roa’tu
i te feia inu
hoê i
au
(ava),
i te faaauraa.
Mioni taufuru i te Ve'a.
— Voirin:
2 frs.; Marie Haereraaroa: 4 frs.; Aimata v. 3 frs.;
T. T., 3 frs.; — OROFAKA. G. 8. 20 frs.; — TIAIA (Mooroa)
Tetua Teraiteuru: 20 frs.; — MAKATEA. Himene v. 10.
PAPEETE.
PAEA.
—
la amuihia: 62 farane. MAURUURU.
ÏMPRiMEBiE Eue F.
JUVENTIN
—
Rue du
CbiiMANDANT Destebmau,
?Te 39 0
te Mathiti
-
Hihi 8.
ATETE 1939
VEA POROTETANI
;‘klTA’TU
t
E NIU E TIA I TE
HIA RA, OIA
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HOI TE
Mesia RA O lESU.
—
HO O I TE MATAHITI HOE: HOE
Ch. VERNIER,
I Korinetia 3, 11.
TARA
TOATA
Directeur-Gérant.
Tairururaa Oroihetua.
la
•
e
Papeete te tahi, i te
pae
matamua no Tiurai.
Ua tupu ïa rururaa i te 4, 5, 6 no Tiurai, i nia
i te moua Heremona, i uta, i o te mau pipi orometua. Na ratou i hamani i te hoê fare niau ateatea e te haumaru, e maitai ai te mau
farereiraâ. Ua haamatahia te ohipa i te avatea mahana 2, i te 4 no
Tiurai, i mûri a‘e i te tamaaraa. Tei tae mai : hoê ahuru ma vau orome¬
tua no Tahiti — Moorea (o Taataparea ana‘e tei mairi); na Peretiteni hoi, e te mau pipi orometua. Na te Peretiteni o te A. R. te
faatereraa o te tuhaa ohipa matamua, oia hoi te hoê pureraa amui,
e ia oti, te hoê tumu parau rahi; te mau atl no te toroa orometua, e
te mau ravea e maitai noa’i e e mana noaH te toro‘a orometua. — I
mûri a‘e i te reira, ua feruriruri te mau orometua i to ratou mana'o
i i teie parau rahi, e e mau mana'o nehenehe roa to te tahi e to te tahi,
P i te hi'oraa i te huru o to ratou haapa'oraa i to ratou tore‘a. I taua
i. pô ra, ua parahi te mau orometua i rotopu i te mau pipi-orometua. —
I.
1
e te Apooraà Rahi i te matahiti 1938, ua faapiti tairururaa orometua i na ava'e i mairi aenei : i Uturoa,
no te mau orometua note Tuhaa IV, i te ava'e Tiunu; e i
i tei faaotihia
au
tupuhia
te tahi,
—
To Papeete.
—
:
Mahana toru, 5 no Tiurai. Na te Peretiteni no te tuhaa II ( Mr. Rey|,^ Lescure) i faatere i te tuhaa o te poipoi : pureraa amui, e te tahi tuA jmu parau ; E ere te Basileia o te Atua tei te parau, tei te mana râ.
;
mau
:
faaararaa ïa i te
mau
orometua, ia ara ratou i ta ratou mau
’ parau, e i ta ratou mau ohipa. E mau
honu atoa to. te mau orometua. -
feruriraa navai maitai
e
te ho-
P
I te ahiahi, na te Peretiteni faahou (Vernier) : Te episetolena Paulo
\ ito Philipi e ta’na e haapii mi i te mau orometua. — I te pô o taua
Fait partie de Vea Porotetani 1939