EPM_Vea Porotetani_193904.pdf
- Texte
-
NIU E TIA I
AITA TÜ E
HIA RA,
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
TE Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3, 11.
TE
oiA HOi
HOO I TE
MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Eirecteur-Gérant.
No tatou i pohe ai !
(Aamu no te Faraide-Poheraa)
hunaraama'i, i te hoê oire i Marite, teie te reô
ofai menema nehenehe roa :
I te pailati ra ia Tihoni Maynard
haamaitairaa na te mau horo patete no te pahi ra, no
I roto i te hoê aua
tei papaihia i
E tapao
nia iho i te hoê
l’Hirondelle.
Ua
pohe oia no matou !
pailati ïa no te hoê pahi auahi
ra ia Detroit, i te oire rahi ra
i Buffalo. I te hoê mahana maitai, i te avatea, te terera to’na pahi
mai te patete rahi, e inaha ! o te auauahi mai ra, mai roto mai i te
hâti, e arauae rii iho, te hoê pii riaria rahi : “E auahi ! E auahi tei
O
0 vai teie Tihoni Maynard nei ? 0 te
tei matau i te haere, mai te oire ava
roto i te
pahi ! ”
te mau matalo i te pape rahi i nia i te auahi tei na te
hâti te faauraraa mai i rapae. Aita ra e faufaa, no te mea, e
fereti turutâ rahi teie e ama ra, eita e pohe i te pape.
Horo mai ra te mau patete i te pailati (te mau ra hoi oia i te
no te hoe) mai te ani ia’na : eaha te maoro e tae'ahia’i Buffalo
Hoê maile e te a'fa. Mai te mea ter a te huru o to tatou tere, e
pau ïa e 45 miniti e tae'ahia’i - Teie râ, a hi‘o na i te
o auau¬
Huri
aéra
apoo
huira
?
—
rahi te
parahi i mûri ; a horo i mua i te pahi, e a faaea i
reira, ia hinaaro outou ia ora. Horo ana‘e atura te mau patete i reira. Te mo‘e ra râ'o mûri o te
pahi i roto i te auahi e te auauahi. I reira to te raatira tuôraa te
pailati : E Tihoni e ! E mau anei oe i reira ?
E raau ! Faaite mai râ i te aveia ?
ahi. Eiaha outou e
i
—
2
ŸRA
POROTETANÎ
Ist-Sau-Rist! (Est-Sud-Est)...
noa aéra Tihoni i te
pahi, na taua aveia ra, teie râ, te haeoioi noa ra te pahi i te ino.
Tuô faahou mai nei te raatira :
Faatere
re
—
E Tihoni e! Nehenehe anei ta
i te hoe ?
—
E
—
E
mau
ia
oe
â vau, na roto i te tauturu
inaha, i taua taime
ra,
a
mau
â,
a‘e miniti toe
e pae
te Atua!
ua paapaa ena
to’na huruhuru taa
na rouru ;
e
to
te ura ra to’na mau aahu ; ua ino ena to’na rima
atau i
te auahi. Te tapea noa na râ te
rima aui i te huira o te hoe, mai te
faatere tia i te pahi i te ava
haapûraa. Tapae ihora te pahi. Ua ora
te mau horo patete, te
tane, te vahiné e te tamarii. O Tihoni Maynard râ, ua pohe roa ïa.
Ua apee te mau matalo e te mau horo
patete, e to te oire taatoa i
to’na tino, i te taitairaahia i te aua ma‘i.
E rave rahi te mau roî-
mata tei manii i nia i to’na meneraa
; o
i to’na pohe.
ora
E te hoa tai'o
te Satauro
o
te roimata ïa
na
te feia tei
manii anei to oe mau roimata i te tumu
— no te ra‘i
mai, o tei pohe no oe ?
vea e, e
te Pailati Rahi
Te hoê tere Evanelia i Nuu-ltiva
(E rata
no
no
ma.
Tiaihau, oromelua; pae hopea)
Tapae ihora matou i tahatai, i Ua-Huna.
Aita râ vau
nehenehe ia paraparau rahi ia ratou, no te mea te
roohia mai
nei au e te fiva, i taua taime farereiraa ra.
No reira ua haere
roa vau e taoto. la
poipoi a‘e ua hi‘o vau i tehuru no teie fenua,
e pa'ura rahi roa ! Ua maro te mau
aivi, aita e maa ta te
...
—
e
horofenua;
teie fenua,
taata
o
I te 8
e
Area
e
pohepohe
e mea
huru
puaanoa; e mea aroha ia hi‘o i te huru o
varavara
teie motu taatoa loi.
no
Ua-Pou. la
tiai
ua
Novema,
ora
aratai,
na
e
ua
hoi
hoi te taata, ua taea te rahiraa
atu te vaa
hoi ratou i te
tae noa’tu i
te
o
tei faauta mai
ho'iraa’tu, e na te Atua
tipaeraa, mai te maitai e
ia‘u, i
ratou
e
te hau.
vau e to te fenua
iho, ua hoi atu ïa i te utuafare e feruri,
hi‘o i te mau ohipa e ravehia i
rotopu i teie amuiraa iti e
vai i nia iho i teie fenua. I te ahiahi
iho, ua putuputu matou
i te hora hitu; ua faaoti to matou
pure, e ua himenehia te hoê
mau himene e te tahi mau uiuiraa
parau e tae noa’tu i te taime
e faaoti ai. I te 6, e
Sapati teie mahana. Ua tae mai td tatou
mau taata no te tahi oire
mai, o tei haere mai i te pureraa, Ua
e
e
i
POROTETANI
VEA
3
putuputu ana'e matou i roto i te tare pure ta Teata, orometua
Hiva-Oa i torao
no
orometua tauturu
au no
e
iho
no
taua toroa tauturu orometua
taaitoito ia ratou
raa
i le
raa
ïa. E
to Aient haaraauraahia ei
nei. I reira
Ua-Huna, ia haapa'o oia i te mau ohipa e
e e
ra.
Ua tuutiia te tahi irava
tamahanahana i to ratou aau, i te tiaturl-
e ua na reira atoa i te ahiahi. I te pô, e tuaroiitoito taua amuiraa nei i te haapao i taua ohipa
ra, e tae noa'tu i te otiraa. Ua oti te ohipa i reira, e te tia‘i net
Fatu,
mea
te hoi atu i Tahuala; i te mau pô e haapii haere i
no te mahana fanauraa e te matahiti, e te
tahi mau uiuiraa irava parau. Ua ani atoa ratou i te mau irava
ta ratou i mana‘o, ei haamauruuriiraa ia ratou. Ua fariihia to
ratou hinaaro, ia au i te mau vahi ta ratou i ani. la tae i te 18,
ua tae mai te pahi ra o Denise, o tei haere mai e tii i te taata e
i te
pahi
no
te hoê mau himene
faauta i te
oroa
hanere matahiti
na
te
I to‘u hoiraa, ua tapae te
te 19. Ua haere atu matou i uta; tei
i te
reva.
Pope. Ua na reira’tu vau
pahi i Atuona (Hiva-Oa) t
reira te oire no Teata, oro¬
porotetani no te mau motu
atoa i Matuita nei. I le 20, e sapati taua mahana ra, ua riro ei
mahana rahi oaoa; ua hi‘o te mata, i teie sapati, i te mau taata
porotetani i roto 1 te tare pure o tei amuihia i roto i teie oire
metua.
Ua farerei ia’na
e
te tahi pae
no Hi-Oa, no roto mai i na motu e toru i te pae i raro e
i te pae i nia. Ua haapa'ohia te hoê irava a'oraa ei faahi'oraa i
to ratou mata i nia ia lesu, ia itoito e ia mau papu, e ia roaa
rahi
mai te rê
no
ai
I te 22
na
tatou.
nia i te
tatou
poti,
na
no
roto ia lesu-Mesia o tei otati i te tara i pau
lana ava‘e nei, ua ho‘i atu vau
e ua tapae
tere. la ora na, na
mai te hau. O te hopea ïa
i Tahuata,
no teienei
to hoa: Tiaihau, orometua.
Parau
Faaite
Te ani mai nei te Association Scolaire Protestante ( te Amuiraa
Haapiiraa Porotetani) e te m.au orometua no te Apooraa Taiete, i te
Vea nei, e ia faaite atu oia i to ratou mauruuru rahi e to ratou haamaitairaa i te mau hoa’toa — no Tahiti, no Moorea e no Makatea - o tei
tauturu puai mai i te mau Haapiiraa Taiete i teie tau. Inaha hoi : na
roto i ta ratou mau horo'a, e na roto i ta ratou tautururaa i ta matou
mau oro'a, e i te bazar, e i te tombola, ua nehenehe atura ia matou
ia faatae i te hoê hopea maitai, te mau ohipa tata'iraa e te mau ohi¬
pa faaâpîraa i te fare Haapiiraa no te mau tamarii nainai e to te
mau tamahine rarahi, i Papeete nei.
POROTETANI
VEA
4
ohipa haamaitairaa i
haapiiraa ; area râ, te mau tata'iraa tumu, ua oti roa îa. Te
faufaahia nei ta tatou mau tamarii (te mau pensionnaires e to rapae
noa mai) i tehoê mau piha haapiiraa etaeta, e te ateatea, e te maramarama.'e te^tahirihiri maitaihia e te matai.
Parau
mau
râ hoi
te toe nei tahi atu â mau
:
te fare
A
oraa no
te Sabati^Tiafaahouraa.
( 9 no Eperera)
Ua parau ihaira lesu
oto ai ? loane XX : 15,
ia’na: E tara ra vahiné, eaha oe
E tamata tatou i te feruri rii i te fâraa matamua
no
i
lesu, i mûri a‘e i
tiafaahouraa, oia hoi to’na faaiteraa ia’ua iho ia Maria Magadala. E mea
ravai roa te parau o teie fâraa i roto i te Evanelia a loane, oia hoi: 1. To
Maria ti'araa i rapae, i pihaiiho i te inenema, mai te oto; 2. To na Melahi toopiti parauraa ia’na ; eaha oe, i oto ai e fera ra vahiné? 3. E i mûri
iho, O lesu iho teie e parau atoa nei ia’na: E tera ra vahiné, eaha oe i
oto ai? O vai ta oe e inii na?
E feruri tatou i te parau no te oto o
teie vahiné, mai te faaau i te reira parau ia tatou nei!
to’na
—
I.
—
1. Ua
Te tano rahi
pohe
roa
to’na fatu,
Ua ite tatou i te huru
o
o
te oto o teienei vahiné?
e ua
hopoi-ê-hia.
to Maria hereraa ia lesu; e ere anei o Maria
tei reira
lesu, mai te horoî i to’na
teie, te vahiné tei tomo, i te tahi mahana, i ô Simona pharisea
lesu, ei manihini
avae
e ua
—
oto i te pae avae o
i to’na iho io rouru? Parau atu ai lesu ia’na:
ua
—
faaorehia ta
E ere anei, o Maria teie, tei tiavaruhia e hitu demoni no roto
mai reira mai â to’na faariroraa ia lesu, ei haapûraa ora no’na! —
cita tatou
e maere
i to teie vahiné hororaa i te
menema
oe
hara!
ia’na? E
No reira,
i te aahiata
no
taua
hepetoma, no te miri faahouraâ i te tino no lesu,
tuu atu ai i te tahi tanuraa api. Eita’toa tatou e maere i to’na oto i to’na
iteraa e: ua hurihia te ofai o te menema, e ua hopoi-ê-hia to’na Fatu. E
mahana matamua
mamoe
te
teie tei mo‘e ê to’na tiai !
E homa
rahi ïa
o
no
—
E
mea
tano
roa
to’na oto.
! teienei Maria i te otoraa i te pae menema, o te hohoa aroha
te taata o teienei ao ; no te taata tei moe ia’na to’na Fatu, to’na
e
hoa mau, to’na tauturu, e o tei anihia e; eaha oe i oto ai? —
oia i te tumu i oto ai oia, maori râ : ta’na mau hara tei ore i
te
Ua ite râ
faaorehia ;
pouri i te vai-noa-raa i roto i to’na aau; te maha ore o to’na hiaairaa; to’na ereraa i te haapûraa e te Faaora.. .
varua
II.
1. Te
—
Te
hape rahi o te oto o teie -vahiné ?
to’na Fatu; tèi pihai-noa-iho iu’na.
ora mau ra
VEA
Afea râ hoi oia e
POROTETANI
ite ai? I tera ra
mai lesu i to’na i‘oa, oia
tei parau mai ia’na. I reira
e: E Raboni! (Eté orome-
taime. la pii
“Maria”, i reira oia e ite ai e; o lesu
oia e mairi ai i to’na pae avae, mai te parau
hoi
5
:
hinaaro teie vahiné e tai te Fatu, no te mea cita
no to lesu tiaratou e: « eiaha
oto! Aita lesu i pohe! Tei pihaiiho, e tei rotopu faahou oia ia tatou ».
Oia’toa oe, e te taata o teie nei ao, tei paruparu te aau, no to oe manà‘o
aita e Faaora no to oe mau ati! Eiaha e otoIUa tia faahou te Mesia; aita oia i mau i roto i te tapea o te pohe; ua mana roa ta’na ohipa;
tupu ta’na mau parau !
Ua fariihia
te Atua te tusia ta’na i pûpû i nia i te Satauro, ia matara
tatou mauhara; àita’tura e faahaparaa faahou. Ua faafaitehia te .Atua e
taata; ua ore te patu faataaêraa ropu — Eiaha e oto! Ua vî ia lesu le
enemi hopea; ua fati te tara o te pohe, e ua riro ia’na te rê no hade.—
Eiaha
oto! te ora nei oia e a mûri noa’tu; tei pihai iho ia tatou e tae
— I reira te oaoa e mono ai i te oto! Ua
ia’na, eiaha oia ia moe faahou ; eita râ e tia
e reva vave i to’na metua. E riro ra teie vahiné ei ite
faahouraa i te aro o te mau pipi. — Na’na e parau atu ia
tua).
pea
oia
e
e:
e
e
fa
te
e
noa’tu i te
E teie
na
nei ao!
haamaitaihia te Atua o tei horoa mai
tatou Fatu ia lesu Mesia. (I Ko. 15-57).
hopea o teie
nei, ia
roto i to
i te rê no tatou,
C. V.
Haapiiraa Bibilia
î@
Bibilia?
tamata’i tatou i te imi i te pahonoraa no te reira
tiaturiraa e: o te raau, te Bibilia mo‘a, e ora
ai teienei ao taatoa, i teie tau haapaoraa ore no te paeau
E rave rahi te mau fenua, te mau Hau, te mau taata,
i te Atua; e inaha! te haere atoa nsi te hepohepo e te
o
ao nei i te rahiraa. E au ia tatou ia urne in ratou- i te Evanelia ora, ta Paulo i parau e: aore hoi au i haama i te
lia; 0 te mana ïa o te Atua. — No reira te vea
e
te feruri poto, i teie mahana, i te parau o te Bibilia,
ai, i te mau marama i mua nei, i te parau no te mau
o
Eaha te tumu e
uiraa? No to tatou
rahi.
tei taiva
taia te
Evanenei tamata’i i
hi‘o atu
buka te
Te
“Bibilia”.
Buka te auraa i te reo heleni. — 0 te
buka vairaa ïa no te mau papairaa mo‘a, no te mau Ati luda e
feia Gheresitiano. Tei roto i te Faufaa Tahito te mau buka
tei tiaturilîia e te Ati luda: te mau buka cheresitiano tumu râ,
Faufaa Tahito.
1.
no
0
voa
te
to te
Faufaa api ia.
—
6
VEA
POROTETANI
2, Eaha i parauhia’i:
Faufaa Tahito?
faa tei faufaahia
i rolopu i te Atua e
Faufaa Api?. No
te Fau-
te
nunaa no
rotoia Mose; o te Faufaa
Iseraela, na
Tahito ïa.- Te Faufaa
api
hia i rotopu i te
rà, ua fafau
Atua e te mau taata’toa
ia
3.
Eaha te
Tahito i
reo
ua
matahiti hou
Alesanederia
0
le tenetere
Jerome,
te hoê
Bibilia taatoa i te
tolika, oia hoi
te
1 mûri a‘e i te
te
E
te mea,
e rave
reo
rahi te
heleni, 160
ati luda
i to raton reo
raetua, i te
ati luda
inaramarama
mau
rahi,
iriti raton i te Faufaa
Tahito i
reo heleni. Ua
mairihia te reira iritiraa:
“te iritiraa ia
i te 70”.
I te 4
0
Faufaa Tahito i te
te
no
(Aiphiti)
roto i te
au
hereni.
iriti atoahia
Aiphiti; tei ore i ite faahou
heleni râ. Ua
putuputu e 70 tahua
reo
roto
na
i
lesu-Mesia,
purara i
teie net ao.
papaihia’i te Bibilia?. üa
papaihia te Faufaa
hebera, e te Faufaa Api i te reo
te reo
Teie râ,
i
o
lesu-Mesia.
«
e ua
(i mûri a‘e i te fanauraa o
lesu) ua iriti
o te Ekalesia »
maramarama rahi, i le
latino. O te bibilia ïa no
te
metua
reo
Vulgate; “ parare”
haapaoraa Ka-
te auraa.
iteraahia te auri neneiraa
parau,
roa aéra te mau
iritiraa api
paroo râ te iritiraa a Lutero i te
reo
reforomatio,
mea
rahi
e
i te tau
no te
no
Bibilia.
Elemani, e to le mau
Farani (i te 16 o te
tenetera ).
Ua iritihia ta tatou bibilia
Tahiti nei e Noti i te
matahiti
183o.
i, Eaha te mau tuhaa
rarahi o te Bibilia?.
a). Te tuatapaparaa parau mo‘a e te
ture, o tei parau atoahia :
na
buka ture a Mose, e aore
ra, te Penetatete (
pae tuhaa”, te auraa. Te faatia
Fentateuque)
nei taua na
puta e pae i te tupuraa o teie nei
orometua no
Tiniva, i
te
reo
“
ao, e no te
taata,
e no te
nunaa
Iseraela, mai
tae noa’tu i te riroraa o
te fenua o
E mau puta faufaa rahi
Kanaana.
ïa no te ali
Hehera, no te mea te faatia
nei teie tau buka i te
tumu i paohia mai ai
ratou, e ta ralou
mau ture tivila e te mau
ture o te tusia tei
horoahia mai ia ratou
e Mose i te tumu
mou'a o Sinai, i te
medebara i Arabia.
Te vai atura.
te mau
Tetahi
I te 4
tupuna mai,
mau
no
huru i Tahîfî nei
Tenuare 1848,
ua
e
91 mafahiti i mairi a'enei.
putuputu luaira, i
Papeete i te horakitu i te poipoi,te auvahao Parai
ta,
te h-uiraatira, e te mau
mutoi o te mau mataeinaa
putuputuhia mai ratou e faaroo i te parau ta te
roto i te fare
te
o
mau
tavana,
Tahiti
e
te
Hau, i
te mau
Haava,
o
Moorea,
ua
haa-
Tavana Rahi i hiuaaro i
te
VEA
POROTETANI
?
faaite atu ia ratou. O Lavaiid, taua Tavana ra, auvalia no te arii no Farani,
no Louis
Philippe; o Darling te faaite parau o te Hau.
Rave rahi te mau parau ta’na i faaitoito i te inau ïavana, i te inau Haava,
i te inau mutoi e i te huiraatira, e maitai ai te fenua. Teie ra te tahi vaiii no
ta’na oreroraa, o te au à i te tau
hopea nei ;
«
ïe vai atoa nei Loi te mau taata ori haere noa ( oia hoi, te taata’toa, te
tane e te vahiné, o te faarue i to ratou mau mataeinaa mai te tere
ore; e
ore râ ïa e maitai ia na reira a mûri nei. Ahiri hoi ratou e
faahope i to ratou
taime i te raveraa i te ohipa, e ore ïa ratou e hiuaaro i te haere i tera vahi,
i tera vahi i te imiraa i te ravea rii e arearea’i ratou; e noaa noa ïa i te
parahiraa i rotopu i to ratou iho mau fetii. E
parahi maite râ te taata i to’ua
iho mataeinaa mau. la haapao maitaihia teie nei
peu, e ite ia outou i te tiipu
raa o te maitai o te mau taata faatau
ra, o tei taoto haere noa mai te pohe
ma‘i ra te huru.
Te vai alura.
Ril ^Pl
1. Tomoraa
fare Amuiraa î Opoa (Eaiaiea). E rata na Raanui, orometua.
üa tupu teie oroa i te 2 no mati 1939, i te hora 10 i te avatea. Na te aniui
raa pupu III teie fare: o Leianona te io‘a. Ua tae mai te Peresiteui no te
tuhaa IV (M. Preiss) e na orometua ra, o Tunui, Puhiava, e o Tetuanui,
orometua no Faatoai
(Moorea). To te paroita iho te manihini. Na Moea tane
te mau paraparauraa i rapae, e na’na atoa i
pûpû mai i te Peretiteni ; na Tu¬
nui i farii i te mau parau, e na te tavana tuhaa no
Opoa, o Viritua a Teriitua i taviri e i iriti i te fare, a tomo atu ai te taata’toa i roto. N a te amui¬
1 e te 2 te himeue tomoraa.
I roto i te fare, na Puhiava te haamauraa i te mau Bibilia e te tahi mau tuhaa i
pûpûhia, e na te Peretiteni te a‘oraa
raa
—
(leremia 22-6).
la oti te pureraa, ua haapa'ohia te pae tino. Ua fatata e
mai. I te pô, ua haapa'ohia te hoê mau irava tuaroi, na te
fare nehenehe
roa:
raau
papaa ana‘e, e
tapoi
punu.
—
300 taata tei amui
mau orometua. E
O Pani te tamuta.
(Sal. 90: 17).
2. — E buka aoraa
iho nei. E 43 aoraa
api
—
—
Ani mai i te buka
E iva
raera
aoraa
Irava-Sapati tei mahiti
te hoo.
3.
üa ura roa te fare-pului e te fare maehaa i Papeete. E auahi iti rahi
tei tupu taue noa i te fare maehaa, i te raahaua 3, i te 22 no Mati. E au
i te hora toru e te afa i te ahiahi i aura ai te
puhâ rahi, i te porO i raro. —■
Aita i roaa e pae miniti, ua horo te auahi na te
puha taatoa, mai te tahi
pae o te fare e tae noa’tu i te tahi pae. E ua tauo atoa hoi te matai — na tai
mai
i te faaura puairaa i te auahi. E auahi iti rahi e te
pouri tei tapoi i
te oire taatoa; e mea rumaruma roa; ua
pouri te mahana. Ua horo to Papeete
taatoa
mai te Tavaua Rahi, te feia mana, te nuu faehau, to te Hau oire,
ua tae paatoa i te vahi ati, e tauturu e e faatere i te
ohipa. Ua vavahihia te
fare tihepuraa, e te fare o te Douane e ua pîpî-uoa-hia te mau faretoa, i te
pape rahi eiaha ia ama. I te pô taatoa, aita te auahi i faaea. Aita’toa te taata
i paruparu — Ua pohe te auahi i te
poipoi mahana maha. E iti te 3000 tane
puha i pau e e vanila rahi atoa. Aita e fare maehaa faahou.
—
—
—
4.
^—
Haamaua‘0 i
Tiafaahouraa (9 uo
na
oroa e
toru:
Faraide-Poheraa (7 no Eperera);
uo Me).
Eperera); Sapati Penetekose (28
Sapati
POROTETANI.
VEA
8
te taniaH i Paniora. E pau ralii to te paeau repupirita i
fepuare. üa riro te oire o Barcelônne, e iia hanere te tausani o te taata
e te faêhau tei horo i Farani, ei liaapûraa. Teie râ, te toe ra te hoê tuhaa no
Paniora, aitâ i riro, o te tnhaa no te oire pu, no Madrid. Eita râ e maoro, e
riro atoa, no te mea, ua pau te aho no te niau aito i toe mai; ua tama‘i atoa
raton ia ratou iho, i te orurehau o te tahi pae. — No te iteraa o Farani raua o
Peretane e: ua pau te repupirita, ua farii atura raua i te Hau api (Franco) i
te pae o te ture, e ua tono i ta raua tau auvaha mana. O Maréclial Pétain,
te aito hanahana no Farani, i te tama'i rahi mairi aenei, te auvaha no Farani.
üa farii maururuiiia oia e te Han api.
5.
—
Te forau no
te ava'e
6.
—
Te tama‘i i te
fenua Tmito. E nehenehe ia parau e: ua pau te Tinito,
hi'oraa a te Tapone; aitâ i pau, i te M'oraa o te
vahi mou‘a, te aito tinito te faaearaa, e te iti
aitâ i pau. — üa pau i te
Tinito. Tei uta râ, i te mau
e
ta’na
7.
mau ravea.
—•.
Te peajoea
üa fatata
na
aito
e
roa
rahi api i Europa. Aita i moe ia tatou te 28 no
te apooraa no
maha
(Daladier, Chamberlain, Hitler, Mussolini) i
Munich. E ua
rahi
no
te tama‘i
rahi i te
Tetepa 1938.
ama; auaa
te auahi'
maha nei i te mau otia
api no te fenua Teheko. üa vare maitai râ o Peretane e o Farani i te mau
neo faanavenave a Hitler. E inaha iho nei, ua haru ta‘ue noa oia i taua fenua
rahi ra. Üa tomo te nuu purutia i te mau oire Teheko, e aita ta taua fenua
iti ra e ravea. E no te rahi o te teoteo o Purutia i ta’na mau ohipa eiaraa fe¬
nua, ua hinaaro atoa oia e faahepo ia Rumania. Aita râ i tia ia’na, e ua pafaaotihia i reira, e faatura e e tamaru
na
Hau
toi etaeta. Te faaineine faahou nei Peretane,
e
Farani
e o
Rutia ia ratou,
o ta
tupu taue noa te auahi.
faaoooraa na Italia ia Farani aitâ ia i faaea. — Aita
e te faaineine maite nei no te mahana e tupu ai te
ati.
I teie nei râ, e ata rahi rumaruma teie e tau noa nei i nia ia Europa,
e i teie nei ao taatoa. Aue ïa huru pau, ia tupu noa’tu te tama‘i! E nahea râ
te feia faaroo? E pure ratou i te Atua ia tupu te mana‘o hau i roto i te aau
o te feia mana tei ia ratou te mau faatereraa. Aitâ anei te mau pure i manuia
8.
—
Area te
râ Farani
e
mau
pahono nei,
—
i te 28
no
Tetepa i mairi aenei? üa rê te hau i taua mahana ra, i Munich.
e au i te taata’toa ia hi'opoa maite i to ratou mau haere'a,
Teie atoa te tahi:
faaJmehere maite i te iaime, e anotau ino teie! E anotau
inaha, tèi te taiva, tei te inu e te pere, tei te taiata e tei ta te tino
ana‘e te paeau rahi. Te oto noa nei râ te reo faaararaa no te perepheta: E te
faêhau o! eaha te parau o teie pô? A feruri, e a haapa‘0 maitai! A rave i te
ohipa maitai, oi vai a‘e te ao; ua fatata te ru‘i.
ia
au
i te parau e:
peapea, e
fnoni tauîuru i ïe Vea.
Papeete: M“®C.B.: li;ITaapiti;
Melle Pue; 9.
—
Tevaruarai; 4; T.; 2; Faitope.-Hinarai: 5;.
la amuihia: 34 farane.
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN — RUE DU
MAÜRÜÜRÜ.
COMMANDANT DESTREMAU,
Fait partie de Vea Porotetani 1939