EPM_Vea Porotetani_193904.pdf
- extracted text
-
HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3, 11.
AITA TÜ E NIU
E TIA I TE TAATA’TOA IA
HOO I TE
TOATA
MATAHITI HOÊ: HOÊ TARA
Ch. VERNIER,
Eirecteur-Gérant.
No tatou i pohe ai !
(Aamu no te Faraide-Poheraa)
I roto i te hoê aua hunaraama'i, i te
hoê oire i Marite, teie te reô
tei papaihia i nia iho i te hoê ofai menema
nehenehe roa :
Maynard
E tapao haamaitairaa na te mau horo patete no te pahi ra, no
I te pailati ra ia Tihoni
l’Hirondelle.
Ua pohe oia no matou !
pailati ïa no te hoê pahi auahi
ia Detroit, i te oire rahi ra
i Buffalo. I te hoê mahana maitai, i te avatea, te terera to’na pahi
mai te patete rahi, e inaha ! o te auauahi mai ra, mai roto mai i te
hâti, e arauae rii iho, te hoê pii riaria rahi : “E auahi ! E auahi tei
O
0 vai teie Tihoni Maynard nei ? 0 te
tei matau i te haere, mai te oire ava ra
roto i te pahi ! ”
Huri aéra te mau matalo i te pape rahi i
nia i te auahi tei na te
faufaa, no te mea, e
te faauraraa mai i rapae. Aita ra e
fereti turutâ rahi teie e ama ra, eita e pohe i te pape.
apoo hâti
Horo mai ra te mau patete i te pailati (te mau ra
no te
—
hoi oia i te huira
râ, hi‘o
tae'ahia’i - Teie
a
na
ahi. Eiaha outou e parahi i mûri ; a horo i mua
pau ïa e 45 miniti e
i te rahi o te auau¬
i te pahi, e a faaea i
reira, ia hinaaro outou ia ora. Horo ana‘e atura te mau patete i reira. Te mo‘e ra
pahi i roto i te auahi e te auauahi. I reira to te
pailati : E Tihoni e ! E mau anei oe i reira ?
E raau ! Faaite mai râ i te aveia ?
—
Buffalo ?
hoe) mai te ani ia’na : eaha te maoro e tae'ahia’i
Hoê maile e te a'fa. Mai te mea ter a te huru o to tatou tere, e
râ'o mûri o te
raatira tuôraa i te
2
ŸRA
POROTETANÎ
Ist-Sau-Rist! (Est-Sud-Est)...
Faatere noa aéra Tihoni i te pahi, na taua aveia
re oioi noa ra te
pahi i te ino.
—
ra,
teie râ, te hae-
Tuô faahou mai nei te raatira :
E Tihoni e! Nehenehe anei ta oe ia
mau â, e pae a‘e miniti toe
i te hoe ?
—
E mau â vau, na roto i te tauturu a
te Atua!
E inaha, i taua taime ra, ua
paapaa ena to’na huruhuru taa e to
na rouru ; te ura ra to’na mau
aahu ; ua ino ena to’na rima atau i
te auahi. Te tapea noa na râ te
rima aui i te huira o te hoe, mai te
faatere tia i te pahi i te ava
haapûraa. Tapae ihora te pahi. Ua ora
te mau horo patete, te
tane, te vahiné e te tamarii. O Tihoni Maynard râ, ua pohe roa ïa.
—
Ua apee te mau matalo e te mau horo
patete, e to te oire taatoa i
to’na tino, i te taitairaahia i te aua ma‘i.
E rave rahi te mau roîmata tei manii i nia i to’na meneraa
; o te roimata ïa na te feia
tei
i to’na pohe.
ora
E
te hoa tai'o vea e, e manii anei to
oe mau roimata i te tumu no
te Satauro o te Pailati Rahi — no
te ra‘i
mai, o tei pohe no oe ?
Te hoê tere Evanelia i Nuu-ltiva
ma.
(E rata no Tiaihau, oromelua; pae hopea)
Tapae ihora matou i tahatai, i Ua-Huna.
Aita râ vau
nehenehe ia paraparau rahi ia ratou, no te mea te
roohia mai
nei au e te fiva, i taua taime farereiraa ra.
No reira ua haere
roa vau e taoto. la
poipoi a‘e ua hi‘o vau i tehuru no teie fenua,
e pa'ura rahi roa ! Ua maro te mau
aivi, aita e maa ta te
...
—
e
puaa-
horofenua; ua pohepohe noa; e mea aroha ia hi‘o i te huru o
teie fenua, e mea huru varavara hoi te
taata, ua taea te rahiraa
taata
o
teie motu taatoa loi.
I te 8
tiai
e
Area
e
Novema,
no
Ua-Pou. la
ora
na
ua
hoi
atu te vaa
o
tei faauta mai
hoi ratou i te ho'iraa’tu,
e na
ia‘u, i
te Atua ratou e
aratai, e tae noa’tu i te tipaeraa, mai te maitai e te hau.
vau
to te fenua
iho, ua hoi atu ïa i te utuafare e feruri,
ohipa e ravehia i rotopu i teie amuiraa iti e
vai i nia iho i teie fenua. I te ahiahi
iho, ua putuputu matou
e
e
i te hora
mau
e
e
hi‘o i te
mau
hitu; ua faaoti to matou pure, e ua himenehia te hoê
himene
e
te tahi mau uiuiraa
parau e tae noa’tu i te taime
faaoti ai. I te 6,
mau
e Sapati teie mahana. Ua tae mai td
tatou
taata no te tahi oire mai, o tei haere mai i te
pureraa, Ua
i
VEA
POROTETANI
3
putuputu ana'e matou i roto i te tare pure ta Teata, orometua
no
Hiva-Oa i torao
orometua tauturu
au no
e
iho
no
nei. I reira
taua toroa tauturu orometua
taaitoito ia ratou
raa
i le
raa
ïa. E
to Aient haaraauraahia ei
Ua-Huna, ia haapa'o oia i te mau ohipa e
e e
ra.
Ua tuutiia te tahi irava
tamahanahana i to ratou aau, i te tiaturl-
na reira atoa i te ahiahi. I te pô, e tuaroiitoito taua amuiraa nei i te haapao i taua ohipa
Fatu, e ua
mea
tae noa'tu i te otiraa. Ua oti te ohipa
i reira, e te tia‘i net
pahi no te hoi atu i Tahuala; i te mau pô e haapii haere i
te hoê mau himene no te mahana fanauraa e te matahiti, e te
tahi mau uiuiraa irava parau. Ua ani atoa ratou i te mau irava
ta ratou i mana‘o, ei haamauruuriiraa ia ratou. Ua fariihia to
ratou hinaaro, ia au i te mau vahi ta ratou i ani. la tae i te 18,
ua tae mai te pahi ra o Denise, o tei haere mai e tii i te taata e
faauta i te oroa hanere matahiti na te Pope. Ua na reira’tu vau
i te reva. I to‘u hoiraa, ua tapae te pahi i Atuona (Hiva-Oa) t
te 19. Ua haere atu matou i uta; tei reira te oire no Teata, oro¬
metua. Ua farerei ia’na e te tahi pae porotetani no te mau motu
atoa i Matuita nei. I le 20, e sapati taua mahana ra, ua riro ei
mahana rahi oaoa; ua hi‘o te mata, i teie sapati, i te mau taata
porotetani i roto 1 te tare pure o tei amuihia i roto i teie oire
rahi no Hi-Oa, no roto mai i na motu e toru i te pae i raro e
i te pae i nia. Ua haapa'ohia te hoê irava a'oraa ei faahi'oraa i
to ratou mata i nia ia lesu, ia itoito e ia mau papu, e ia roaa
mai te rê no tatou na roto ia lesu-Mesia o tei otati i te tara i pau
ai tatou. I te 22 no lana ava‘e nei, ua ho‘i atu vau i Tahuata,
na nia i te poti, e ua tapae mai te hau. O te hopea ïa no teienei
tere. la ora na, na to hoa: Tiaihau, orometua.
ra,
e
i te
Parau
Faaite
Te ani mai nei te Association Scolaire Protestante ( te Amuiraa
Haapiiraa Porotetani) e te m.au orometua no te Apooraa Taiete, i te
Vea nei, e ia faaite atu oia i to ratou mauruuru rahi e to ratou haamaitairaa i te mau hoa’toa — no Tahiti, no Moorea e no Makatea - o tei
tauturu puai mai i te mau Haapiiraa Taiete i teie tau. Inaha hoi : na
roto i ta ratou mau horo'a, e na roto i ta ratou tautururaa i ta matou
mau oro'a, e i te bazar, e i te tombola, ua nehenehe atura ia matou
ia faatae i te hoê hopea maitai, te mau ohipa tata'iraa e te mau ohi¬
pa faaâpîraa i te fare Haapiiraa no te mau tamarii nainai e to te
mau tamahine rarahi, i Papeete nei.
VEA
4
POROTETANI
Parau mau râ hoi : te toe nei tahi atu â mau ohipa haamaitairaa i
te fare haapiiraa ; area râ, te mau tata'iraa tumu, ua oti roa îa. Te
faufaahia nei ta tatou mau tamarii (te mau pensionnaires e to rapae
mai) i tehoê mau piha haapiiraa etaeta, e te ateatea, e te maramarama.'e te^tahirihiri maitaihia e te matai.
noa
A oraa no te Sabati^Tiafaahouraa.
( 9 no Eperera)
Ua parau ihaira lesu ia’na:
oto ai ? loane XX : 15,
E tara ra vahiné, eaha oe i
no lesu, i mûri a‘e i
Maria Magadala. E mea
ravai roa te parau o teie fâraa i roto i te Evanelia a loane, oia hoi: 1. To
Maria ti'araa i rapae, i pihaiiho i te inenema, mai te oto; 2. To na Melahi toopiti parauraa ia’na ; eaha oe, i oto ai e fera ra vahiné? 3. E i mûri
iho, O lesu iho teie e parau atoa nei ia’na: E tera ra vahiné, eaha oe i
oto ai? O vai ta oe e inii na?
E feruri tatou i te parau no te oto o
teie vahiné, mai te faaau i te reira parau ia tatou nei!
E tamata tatou i te feruri rii i te fâraa matamua
to’na tiafaahouraa, oia hoi to’na faaiteraa ia’ua iho ia
—
I.
—
Te tano rahi
1. Ua pohe roa
o
te oto o teienei vahiné?
to’na fatu, e ua hopoi-ê-hia.
Ua ite tatou i te huru o to Maria hereraa ia lesu; e ere anei o Maria
teie, te vahiné tei tomo, i te tahi mahana, i ô Simona pharisea — tei reira
lesu, ei manihini
avae
—
e ua
oto i te pae avae o lesu, mai te horoî i to’na
ua faaorehia ta oe hara!
i to’na iho io rouru? Parau atu ai lesu ia’na:
E ere anei, o Maria teie, tei tiavaruhia e hitu demoni no roto ia’na? E
mai reira mai â to’na faariroraa ia lesu, ei haapûraa ora no’na! — No reira,
cita tatou e maere i to teie vahiné hororaa i te menema i te aahiata no taua
hepetoma, no te miri faahouraâ i te tino no lesu,
api. Eita’toa tatou e maere i to’na oto i to’na
e: ua hurihia te ofai o te menema, e ua hopoi-ê-hia to’na Fatu. E
mahana matamua
o te
tuu atu ai i te tahi tanuraa
iteraa
mamoe teie tei
mo‘e ê to’na tiai ! — E mea tano roa to’na oto.
teienei Maria i te otoraa i te pae menema, o te hohoa aroha
rahi ïa no te taata o teienei ao ; no te taata tei moe ia’na to’na Fatu, to’na
E homa
e !
hoa mau, to’na tauturu, e o tei anihia e; eaha oe i oto ai? — Ua ite râ
oia i te tumu i oto ai oia, maori râ : ta’na mau hara tei ore i faaorehia ;
te
pouri i te vai-noa-raa i roto i to’na aau; te maha ore o to’na hiaairaato’na ereraa i te haapûraa e te Faaora.. .
varua ;
II.
—
Te
1. Te ora mau
hape rahi o te oto o teie -vahiné ?
to’na Fatu; tèi pihai-noa-iho iu’na.
ra
VEA
Afea râ hoi oia e ite
POROTETANI
ai? I tera ra taime. la pii mai lesu i to’na i‘oa,
I reira te oaoa e mono ai i te oto! Ua
—
oia
tei parau mai ia’na. I reira
E Raboni! (Eté orome-
“Maria”, i reira oia e ite ai e; o lesu
oia e mairi ai i to’na pae avae, mai te parau e:
hoi :
tua).
5
hinaaro teie vahiné e ta-
faahou ; eita râ e tia i te Fatu, no te mea cita
E riro ra teie vahiné ei ite no to lesu tiafaahouraa i te aro o te mau pipi. — Na’na e parau atu ia ratou e: « eiaha
oto! Aita lesu i pohe! Tei pihaiiho, e tei rotopu faahou oia ia tatou ».
Oia’toa oe, e te taata o teie nei ao, tei paruparu te aau, no to oe manà‘o e: aita e Faaora no to oe mau ati! Eiaha e otoIUa tia faahou te Mesia; aita oia i mau i roto i te tapea o te pohe; ua mana roa ta’na ohipa;
ia
pea ia’na, eiaha oia
moe
oia e reva vave i to’na metua.
e
e
tupu ta’na mau parau !
Ua fariihia e te Atua te tusia ta’na i
pûpû i nia i te Satauro, ia matara
Ua faafaitehia te .Atua e
taata; ua ore te patu faataaêraa ropu — Eiaha e oto! Ua vî ia lesu le
enemi hopea; ua fati te tara o te pohe, e ua riro ia’na te rê no hade.—
Eiaha
oto! te ora nei oia e a mûri noa’tu; tei pihai iho ia tatou e tae
mauhara; àita’tura e faahaparaa faahou.
fa tatou
te
e
noa’tu i te hopea o
teie nei ao!
mai i te rê no tatou,
15-57).
C. V.
ia haamaitaihia te Atua o tei horoa
na roto i to tatou Fatu ia lesu Mesia. (I Ko.
E teie nei,
Haapiiraa Bibilia
î@
Bibilia?
i te imi i te pahonoraa no te reira
tiaturiraa e: o te raau, te Bibilia mo‘a, e ora
ai teienei ao taatoa, i teie tau haapaoraa ore no te paeau rahi.
E rave rahi te mau fenua, te mau Hau, te mau taata, tei taiva
i te Atua; e inaha! te haere atoa nsi te hepohepo e te taia o te
ao nei i te rahiraa. E au ia tatou ia urne in ratou- i te Evanelia ora, ta Paulo i parau e: aore hoi au i haama i te Evanelia; 0 te mana ïa o te Atua. — No reira te vea nei e
te feruri poto, i teie mahana, i te parau o te Bibilia, hi‘o atu
ai, i te mau marama i mua nei, i te parau no te mau
o
Eaha te tumu e tamata’i tatou
uiraa? No to tatou
tamata’i i
buka te
Faufaa Tahito.
0 te
buka vairaa ïa no te mau papairaa mo‘a, no te mau Ati luda e
feia Gheresitiano. Tei roto i te Faufaa Tahito te mau buka
tei tiaturilîia e te Ati luda: te mau buka cheresitiano tumu râ,
1.
Te voa
no
te
0
to te
“Bibilia”. — Buka te auraa i te reo heleni. —
Faufaa api ia.
6
VEA
POROTETANI
2, Eaha i parauhia’i:
Faufaa Tahito? Faufaa
faa tei faufaahia
i rolopu i te Atua e
Api?. No te Fau-
te
nunaa no
rotoia Mose; o te Faufaa
Iseraela, na
Tahito ïa.- Te Faufaa
api
hia i rotopu i te
rà, ua fafau
Atua
e
ia
lesu-Mesia.
3.
te mau taata’toa
o
teie net ao.
roto
na
Eaha te reo i
Tahito i
papaihia’i te Bibilia?. üa
papaihia te Faufaa
hebera, e te Faufaa Api i te reo
te reo
Teie râ,
ua
matahiti hou
iriti atoahia
hereni.
Faufaa Tahito i te
te
heleni, 160
lesu-Mesia, no te mea, e rave rahi te mau
ati
reo
luda
Aiphiti; tei ore i ite faahou i to raton
reo
reo heleni râ. Ua
raetua, i te
putuputu e 70 tahua ati luda inaramarama
purara i
i
Alesanederia
au
I te 4
0
(Aiphiti)
rahi,
iriti raton i te Faufaa
Tahito i
reo heleni. Ua
mairihia te reira iritiraa:
“te iritiraa ia
i te 70”.
roto i te
0
le tenetere
Jerome,
te hoê
Bibilia taatoa i te
«
(i mûri a‘e i te fanauraa
metua
reo
e ua
o
te Ekalesia »
latino. O te bibilia
o
lesu) ua iriti
maramarama rahi, i le
ïa no te
tolika, oia hoi te Vulgate; “
parare” te auraa.
haapaoraa Ka-
1 mûri a‘e i te
iteraahia te auri neneiraa
parau, e i te tau
te
reforomatio, rahi roa aéra
E
mea
paroo râ te iritiraa
orometua no
a
te mau
no
iritiraa api no te Bibilia.
Lutero i te reo
Elemani, e to le mau
Tiniva, i te reo Farani (i te 16 o te
tenetera ).
Ua iritihia ta tatou bibilia
Tahiti nei e Noti i te
matahiti
183o.
i, Eaha te mau tuhaa
rarahi
o te Bibilia?.
a). Te tuatapaparaa parau mo‘a e te
ture, o tei parau atoahia :
na
buka ture a Mose, e aore
ra, te Penetatete (
pae tuhaa”, te auraa. Te faatia
Fentateuque)
nei taua na
puta e pae i te tupuraa o teie nei ao, e no te
taata, e no te nunaa Iseraela, mai
te mau
“
tupuna mai, tae noa’tu i te riroraa o te
fenua o Kanaana.
E mau puta faufaa rahi
ïa no te ali
Hehera, no te mea te faatia
nei teie tau buka i te
tumu i paohia mai ai
ratou, e ta ralou
mau ture tivila e te mau
ture o te tusia tei
horoahia mai ia ratou
e Mose i te tumu
mou'a o Sinai, i te
medebara i Arabia.
Te vai atura.
Tetahi mau huru i Tahîfî nei e
I te 4
no
91 mafahiti i mairi a'enei.
Tenuare 1848, ua
putuputu
luaira, i roto i te fare o te
Hau, i
Papeete i te horakitu i te poipoi,te auvahao Parai
ta, te mau tavana, te mau
te h-uiraatira, e te mau
Haava,
mutoi o te mau mataeinaa
o Tahiti e
Moorea, ua haaputuputuhia mai ratou e faaroo i
te parau ta te
Tavana Rahi i hiuaaro i te
VEA
POROTETANI
?
faaite atu ia ratou. O Lavaiid, taua Tavana ra, auvalia no te arii no Farani,
no Louis
Philippe; o Darling te faaite parau o te Hau.
Rave rahi te mau parau ta’na i faaitoito i te inau ïavana, i te inau Haava,
i te inau mutoi e i te huiraatira, e maitai ai te fenua. Teie ra te tahi vaiii no
ta’na oreroraa, o te au à i te tau
hopea nei ;
«
ïe vai atoa nei Loi te mau taata ori haere noa ( oia hoi, te taata’toa, te
tane e te vahiné, o te faarue i to ratou mau mataeinaa mai te tere
ore; e
ore râ ïa e maitai ia na reira a mûri nei. Ahiri hoi ratou e
faahope i to ratou
taime i te raveraa i te ohipa, e ore ïa ratou e hiuaaro i te haere i tera vahi,
i tera vahi i te imiraa i te ravea rii e arearea’i ratou; e noaa noa ïa i te
parahiraa i rotopu i to ratou iho mau fetii. E
parahi maite râ te taata i to’ua
iho mataeinaa mau. la haapao maitaihia teie nei
peu, e ite ia outou i te tiipu
raa o te maitai o te mau taata faatau
ra, o tei taoto haere noa mai te pohe
ma‘i ra te huru.
Te vai alura.
Ril ^Pl
1. Tomoraa fare Amuiraa
î Opoa (Eaiaiea). E rata na Raanui, orometua.
üa tupu teie oroa i te 2 no mati 1939, i te hora 10 i te avatea. Na te aniui
raa pupu III teie fare: o Leianona te io‘a. Ua tae mai te Peresiteui no te
tuhaa IV
(M. Preiss) e na orometua ra, o Tunui, Puhiava, e o Tetuanui,
Faatoai (Moorea). To te paroita iho te manihini. Na Moea tane
te mau paraparauraa i rapae, e na’na atoa i
pûpû mai i te Peretiteni ; na Tu¬
orometua
no
nui i farii i te mau parau, e na te tavana tuhaa no
Opoa, o Viritua a Teriitua i taviri e i iriti i te fare, a tomo atu ai te taata’toa i roto. N a te amui¬
raa 1 e te 2 te himeue tomoraa.
I roto i te fare, na Puhiava te haamau—
raa
i te
raa
(leremia 22-6).
mau
Bibilia e te tahi mau tuhaa i pûpûhia, e na te Peretiteni te a‘o-
la oti te pureraa, ua haapa'ohia te pae tino. Ua fatata e 300 taata tei amui
mai. I te pô, ua haapa'ohia te hoê mau irava tuaroi, na te mau orometua. E
fare nehenehe
roa:
raau
papaa ana‘e, e
tapoi punu. — O Pani te tamuta.
(Sal. 90: 17).
2. — E buka aoraa api — Ani mai i te buka aoraa
Irava-Sapati
iho nei. E 43 aoraa
E iva raera te hoo.
tei mahiti
—
3.
üa ura roa te fare-pului e te fare maehaa i Papeete. E auahi iti rahi
tei tupu taue noa i te fare maehaa, i te raahaua 3, i te 22 no Mati. E au
—
i te hora toru e te afa i te ahiahi i aura ai te
puhâ
Aita i roaa e pae miniti, ua horo te auahi na te
rahi, i te porO i raro. —■
puha taatoa, mai te tahi
pae o te fare e tae noa’tu i te tahi pae. E ua tauo atoa hoi te matai — na tai
mai — i te faaura puairaa i te auahi. E auahi iti rahi e te
pouri tei tapoi i
te oire taatoa; e mea rumaruma roa; ua
pouri te mahana. Ua horo to Papeete
taatoa — mai te Tavaua Rahi, te feia mana, te nuu faehau, to te Hau oire,
tae
paatoa i te vahi ati,
e tauturu e e faatere i te ohipa. Ua vavahihia te
fare o te Douane e ua pîpî-uoa-hia te mau faretoa, i te
pape rahi eiaha ia ama. I te pô taatoa, aita te auahi i faaea. Aita’toa te taata
i paruparu — Ua pohe te auahi i te
poipoi mahana maha. E iti te 3000 tane
puha i pau e e vanila rahi atoa. Aita e fare maehaa faahou.
ua
fare tihepuraa, e te
4. ^— Haamaua‘0 i na
oroa e
toru:
Faraide-Poheraa (7 no Eperera); Sapati
Tiafaahouraa (9 uo Eperera); Sapati Penetekose (28 uo Me).
POROTETANI.
VEA
8
te taniaH i Paniora. E pau ralii to te paeau repupirita i
üa riro te oire o Barcelônne, e iia hanere te tausani o te taata
e te faêhau tei horo i Farani, ei liaapûraa. Teie râ, te toe ra te hoê tuhaa no
Paniora, aitâ i riro, o te tnhaa no te oire pu, no Madrid. Eita râ e maoro, e
riro atoa, no te mea, ua pau te aho no te niau aito i toe mai; ua tama‘i atoa
raton ia ratou iho, i te orurehau o te tahi pae. — No te iteraa o Farani raua o
Peretane e: ua pau te repupirita, ua farii atura raua i te Hau api (Franco) i
te pae o te ture, e ua tono i ta raua tau auvaha mana. O Maréclial Pétain,
te aito hanahana no Farani, i te tama'i rahi mairi aenei, te auvaha no Farani.
5. — Te forau no
te ava'e fepuare.
üa farii maururuiiia oia e te Han
api.
Tmito. E nehenehe ia parau e: ua pau te Tinito,
e aitâ i
pau. — üa pau i te hi'oraa a te Tapone; aitâ i pau, i te M'oraa o te
Tinito. Tei uta râ, i te mau vahi mou‘a, te aito tinito te faaearaa, e te iti
6.
—
ta’na
Te tama‘i i te fenua
mau ravea.
28 no Tetepa 1938.
rahi i te ama; auaa te apooraa no
7. —•. Te peajoea rahi api i Europa. Aita i moe ia tatou te
üa fatata roa te auahi' rahi
no
te tama‘i
(Daladier, Chamberlain, Hitler, Mussolini) i Munich. E ua
na Hau e maha nei i te mau otia
api no te fenua Teheko. üa vare maitai râ o Peretane e o Farani i te mau
neo faanavenave a Hitler. E inaha iho nei, ua haru ta‘ue noa oia i taua fenua
rahi ra. Üa tomo te nuu purutia i te mau oire Teheko, e aita ta taua fenua
iti ra e ravea. E no te rahi o te teoteo o Purutia i ta’na mau ohipa eiaraa fe¬
nua, ua hinaaro atoa oia e faahepo ia Rumania. Aita râ i tia ia’na, e ua patoi etaeta. Te faaineine faahou nei Peretane, Farani e o Rutia ia ratou, o ta
na
aito
e
maha
faaotihia i reira, e faatura e e tamaru
tupu taue noa te auahi.
mau faaoooraa na Italia ia Farani aitâ ia i faaea. — Aita
pahono nei, e te faaineine maite nei no te mahana e tupu ai te
ati.
I teie nei râ, e ata rahi rumaruma teie e tau noa nei i nia ia Europa,
e i teie nei ao taatoa. Aue ïa huru pau, ia tupu noa’tu te tama‘i! E nahea râ
te feia faaroo? E pure ratou i te Atua ia tupu te mana‘o hau i roto i te aau
o te feia mana tei ia ratou te mau faatereraa. Aitâ anei te mau pure i manuia
i te 28 no Tetepa i mairi aenei? üa rê te hau i taua mahana ra, i Munich.
Teie atoa te tahi: e au i te taata’toa ia hi'opoa maite i to ratou mau haere'a,
ia au i te parau e: faaJmehere maite i te iaime, e anotau ino teie! E anotau
peapea, e inaha, tèi te taiva, tei te inu e te pere, tei te taiata e tei ta te tino
ana‘e te paeau rahi. Te oto noa nei râ te reo faaararaa no te perepheta: E te
faêhau o! eaha te parau o teie pô? A feruri, e a haapa‘0 maitai! A rave i te
ohipa maitai, oi vai a‘e te ao; ua fatata te ru‘i.
8. — Area te
râ Farani e
—
fnoni tauîuru i ïe Vea.
Papeete: M“®C.B.: li;ITaapiti; Tevaruarai; 4; T.; 2; Faitope.-Hinarai: 5;.
—
la amuihia: 34 farane.
MAÜRÜÜRÜ.
Melle Pue; 9.
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT DESTREMAU,
Fait partie de Vea Porotetani 1939