EPM_Vea Porotetani_193902.pdf
- Texte
-
Te 39
0
AITA’TÜ
FEPUARÉ 1939
te Matahiti
—
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI
TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TE MATAHITI
i te Metua
ra
teie nei
ao ra, aore
te hinaaro
I loane 2; 15.
i roto ia’na.
Varna, te faaroo e te hara...
I Korinetia 3, 11.
Directeur-Gérant.
E rave rahi te taata tei hinaaro
Mamona ”, e e faaherehere apipiti
te
—
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Ch. VERNIER,
O te taata i hinaaro i
-
-
i te tavini apipiti “i te Atua e
i te ino e te maitai, ta te tino e
ia
ta
Aita râ e maitai ! Eita te Atua e
farii i te reira faaauraa. I te feia tei faaherehere iaSatani, teparau
nei Oia : O Satani e aore ra o Vau ! E hoa no te Atua, e enemi no
te ino, e aore ra: e hoa no te ino, e enemi no te Atua. Te
te
türe paari, aueue ore, e te maramarama rahi
te
mua mai.
reira
avatea, mai
mai
la hi¬
ia hi¬
tatou mau hara, atira ïa tatou i te
Tei ia tatou te faaau i to tatou oraraa, ia au i taua ture ra.
tatou i te Atua, e faarue roa ïa tatou i te ino, e tia’i. E
naaro
noa’tu tatou i te tamau i ta
tiaturi i te Atua.
naaro
Mai te Atua, e mai ia
lesu hoi, eiaha roa te taata
faaroo ia tuu i
diabolo vahi iti noa a‘e ia ô mai. — Teie râ ta’na e rave : o te
a‘ua‘u ia’na, e te tupai, e te haamou, noa’tu to’na hoho'a e to’na
vahi... i te faauraraa mai!
la ore Satani ia pohe ia tatou, o tatou te pohe ia’na.
ta te
Ua papu
anei
E rata
farani
no
oe
i te reira ? ?
...
Peretiteni no te Tomite no te amaa
te Amuiraa Evanelia no teie nei ao taatoa.
na
te
Paris. I te H no Novema
i939.
E pororaana te Tomite no te amaa farani i te mau orometua o tei
faatupu i te mau putiîputuraa e te mau aufauraa no te Hepetoma
pureraa i te matahiti 1938, no te Amuiraa Evanelia, i roto inatuhaa
c ono i Tahiti mâ... E au mau taeae here e !
VKA
2
POROTETANi
Tomite, e ua tupu te
te Peretiteni no te
Apooraa Rahi, o tei hapono mai i te hoho‘a no te mau tauturu nehenehe roa tei aufau haerehia e te mau Ekalesia Tahiti, i te Hepetoma-
Ua puta turau roa faahou te aau o to matou
mana'o haamaitai, i te taeraa mai o te rata no
Pure, i te pae matamua no
te matahiti 1938.
rahi ei tapa'o faaite e; ua
haapa'o maitai roa hia ta outou mau putuputuraa; e ua haamahiti
ta outou mau pure faahaehaaraa, e te ani, e te haamaitai i te uputa
0 te aau, ei tauturu i te ohipa a te Atua. — No reira, e tuhaa ta
outou i roto i te m'au ohipa evaneha ta matou e tauturu nei. Aita’toa
matou e huna nei i te feia faatere i taua mau ohipa evanelia i Farani
nei e : na to tatou mau taeae no te mau fenua roa i Oceania na, e
tauturu nei — i to ratou mau horoaraa nainai e te rarahi — i to
Ua riro te reira
ratou mau taeae
rahiraa moni faahiahia
i'Farani nei.
mai i ô outou na, te rahi mau nei te ohipa, e te puai te
enemi;teie râ, te haamaitai apipiti nei te Atua i to’na mau
taata tei afai mai i ta ratou tusia i te Fare o te Atua, e i tei faataa
i to ratou puai e to ratou pra, ei taviniraa i te Fatu.
I ô nei,
mau
mahana, 11 no Novema, o tei faahaamana'o ia tatou i
Novema 1918, i reira to te Atua horoaraa mai ia tatou, na
roto i to’na aroha, i te rê hanahana rahi no te hauraa o te
te haamaitai hua nei to tatou mau aau la’na, no na matahiti hau e
20 ta’na i horoa a'enei ia tatou. Teie râ, te tiaoro atoa nei tatou
la’na, e ia faaherehere mai Oia ia tatou i te ati
o
faahou mai ia matou, te mau basileia cheresitiano no Europa. O outou
I teie nei
te il no
tama'i,
tama‘i
râ, te feia o tei noho i te mau fenua
reira ati, e amuri noa’tu (o
outou i te
tei faaao
Patitifa, ua îaaora-roa-hia ïa
to matou hoi ïa tiaturiraa) na
lesu-Mesia.
E amui outou ia matou, i te hepetoma matamua no Tenuare 1939,
no te ani onoono .i te Metua np te mau taata’toa, te Atua no te aroha
e no te faaoreraa hara, e ia niinii mai oia i to’na Varua i roto i te
aau 0 te feia toro‘a atoa o tei faatere ia tatou, e i roto atoa ia tatou
ia ite tatou i te aroha i te taata “mai ia tatou i arohahia mai”, e i
te parahi ma te hau, te tahi e te tahi.
A farii, e au mau here e, i te tapa'o no to matou hereraa ia outou,
na roto i to tatou Fatu, o lesu Mesia.
Te Peresitini no te Tomite no te Amaa Farani
no te Amuiraa faaroo Evanelia.
Te papai parau :
Papaihia : Ch. Merle d’Aubignê.
Aiidré Monod.
roto i te
Evanelia
no
POROTETANl
VEA
Haapiiraa Bibilia
Te mau
buka no te
Faufaa Api
Te episetole lioê a loane. Mai te mea ra e, e
haapolohia teie episetole i roLo i te veo no
“tei te metua mau ra to matou auràa”. No taua auraa’tu
I.
nehenehe
te pene I, ir. 3;
i te Metua,
tupu atoa'i te auraa’tu i te Aposetolo (in au aloa autou ia ma¬
nei I. 3 V. m.), e te auraa ia ratou ratou ilio. A hi‘o na i te
ira
6 e te 7 : la parau tatou e, te au nei tatou ia’na iho, haere
noa’i tatou na te poiri, ua haavare tatou, aore ïà i au i te parau
la haere râ tatou na te maramarama, te au nei ïa tatou
tatou iho, e te mâ nei tatou i ta tatou mau hara’toa i te toto o
ia
e
tou
va
mau.
ta’na
tamaiti
o
lesu Mesia ra.
- -
.
turaraà nei i teie episetole:
1. te ora; 2. te maramarama; 3. te aroha. Te tahi'mau tai‘oraa
tumu : 111: 11-24 : TV ; 7-21 o tei faaite mai i te parau no te aroha,
oia hoi te aroha no te Atua, te tumu no te aroha o te mauTaata ia'
ratou ratou iho, e i te .4tua. — Te farerei mau nei tatou, 1 roto
•i teie episetole, i te aposetolo no te aroha, ta te hoê parau vaha
i parau mai e; i to’na ruhiruhiaraa ra, tira’tu ai parau tumu
i roto i to’na vaha, maori ra : « e au mau tamarii, e aroha outou^
Mai te mea e: e torü
iho
ia outou
II.
hihi mahana e
—
te toru a
Te plti e
setolo i faaitehia i ô
butero râ, oiahoi : te
loane. Aita te
i‘oa no te apo¬
omuaraa ; o teperesipaari, te mntahiapo. ,Uâ papu râ i te
nei, i roto i te parau
taata
loane taua
perotibutero ra. Ua papa'ihia te II
loane i te vahiné mana i maitihia ra, oia hoi i te hoê vahiné faae i ta’na mau tamarii, e Le 111 loane, ia Gaio, te taeae herehla ra. Te faaite nei te aposetolo ia raua e: e Lae vave atu oia e
farerei ia raua. Area, te parau rahi i roto i teie tau liketi rii, o
te parau ïa no te Parau Mau. E 5 faahitiraa i roto i te II loane;
mau
taata e:
o
roo
e
7 i roto
i Te III loane.
te ite nei tatou i te
huru 0 te aposetole i te aro o te taata hoê noa ; e inaha ! hoê â
to’na huru i mua i te aro o te taata e rave rahi, maori ra : te rno'a,
I roto i taua na
te aroha,
III.
—
episetole rii poto roa ra,
te here, te maru.
Te
irava 4: ua
Ua haapotohia ïa i roto i te
mai te iahi pae taata i roto, o tei ta-
Episetole a luda.
faaô omoe noa
pao-atea-hia na no taua
pohe nei; e feia
paieti ore o tei rüri ê
V
4
VEA
POROTETANl
i te aroha mau o to tatou Atua ei taiataraa, e te faarueraa i te
Fatu hoê ra, i te Alua, e to tatou Fatu, ia lesu-Mesia ra. — No
luda teie episetole, te tahi atu taeae no lesu-Mesia; ua maoro
to’na taivaraa i te Fatu, mai to’na hui-taeae; i mûri Iho
râ, ua
puta te
i te II
faaroo papu ia lesu. Ahi'o: loane 7; S. la au
te Episetole a luda i te feia taio epi¬
i te feia faaroo atoa hoi, i te mau enemi no roto, oia
aau, e ua
Petero, te faaara nei
setole nei, e
hoi i te mau orometua haavare, o ta’na e a‘o nei mai te faaherehere ore, no te ino o ta ratou mau ohipa i roto i te mau ekalesia.
Aita ïa mau orometua haavare i ore i teie tau
liopea nei; te
faaô omoe no'a nei i roto i te mau ekalesia, ma ta ratou mau faatereraa
pi‘o, e to ratou mau baere'a afaro ore. Eau i te mau eka¬
lesia te faaararaa a te aposetolo nei. Eita e mailai ia faahereherehia, ia
ore
to ratou huru ia taui.
Tamarii
(Te vai alura.)
moê
(No te rahi o te parau i ore ai i ô ai teie rata
iroto i teveano Titema ëno Tenuare).
Ua fanau taua tamarii
papetizohia i te 10
ua
Raino tane,
a
i Tahaa Poutoru nei i
Fepuare 1937 ;
e
Tuturi orometua
te 22 no
Atete 1936, e
tamarii tamahine,
o
“Tearere’
Telieiura vahiné.
e na
I te hoê mahana 15
Novema 1938 i te hora 3 i te ahiahi, i moe atu
o to’na mau metua i te utuafare iho, ua haere
i uta i roto i te faa e tii i te maa
te papa râ, ua haere ïa
ai taua tamarii
atu te marna
i te
ra
no
a
no
i te mata
ra
—
ohipa tautai (tai'a) are‘a
tupuna tane, tei pihai noa iho ïa i taua ta¬
marii ra; e te hauti haere noa ra na
pihai iho ia raua, mai te ahu ore, i nia
i te tino; e inaha,
tupu atura to’na mana‘o i te tuatapapa i to’na nau metua.
Ua haere taua tamarii ra na te tahi e‘a ê, i moe roatu ai oia i te tahi atu
vahi ê, e no te mea hoi ua maoro roa te marna i hoi mai ai, ua tae roa i te
hora 5 e te afa, i reira to te utuafare'iteraa e, aita’e tamarii; o te haamataraa ïa i te imi ; e ahiahi mata‘i huru
puai ( Taima‘ue ) e te ûa hoi. ' Ua
imi te mau taata itoito i taua ahiahi ra, e tae noa’tu i te
pô, e ao noa a‘era !
mai te mau mori pamu. Ua amuimui faahou te mau taata atoa e te Mutoi’
tei riro ei
o
rima itoito
imi,
na
e
roto i te
na
no
roto i te
i te anuhe
ra
faa, te
mau
miti,
taua tamarii
e
e
roa
na
no
taua
mau
ohipa ra, e ua haamata faahou i te
mou‘a, te mau apoo pape, te mau aivi,
tae noatura i te ahiahi hora 3 i faaroohia’i te reo oto
hoê mau taata pa'iuma uru, tei nia i te aivi i roto
te
aeho; ua horo te mau taata e te mutoi i nia i te aivi mai
faaroo papuhia te reo oto no taua tamarii ra, o tei tiaoro noa
Papa ! Marna ! ( e tamarii ite ore i te parau ) e ua tiihia taua tamarii ra, na
roto i te puai, e ua haru mai te mutoi ia’na i roto i te aeho
piriha‘o; ua
te
itoito,
yoaa
e
te
e ua
niai, aita
roa e
yabi ino i to’na tino,
VEA
5
POROTETANI
*
E parau aroha mau
i nia nei. E e riro e:
ta to tatou hoa orometua, o
ua
haamaitai
na
Tuturi e faatia nei,
metua e na tupuna o
teie tarha-
mau
Atua, mai te haamana‘o i te reo no te Salamo 104 ; 1-2, e
ra te Salamo
116 : 12: Eaha râ ta‘u ia hopoi ata na lehova i te
hamani maïtai no'na îa'u nei? E rave au i te au‘a ora e hopoi i
nia,
a
hine iti i te
aore
tiaoro ai i te io'a o lehova.
to’na mau
taata, tei ui la’na no taua tamahine iti ra, e inaha, ua itea ; i parau ai te
Salamo 90; 1 e: o Oe to matou haapuraa i tera u‘i e i tera u‘i!
I teie nei râ, te haamana'o atoa nei te mana'o i te hnê mau tamarii e
rave rahi o tei moe i te pae o to ratou varua. Mai te vai tamarii raa mai
â to ratou moe ê raa i te Atua, i te tare pure, i te mau haapiiraa evanelia.
O vai te tumu? te mau metua! tei tiaturi noa i ta te tino, eiaha i ta
te Varua: Te patoi nei ratou i te mau ohipa o te faaroo, te tahitohito
nei i le mau a‘oraa-haapiiraa ; te haapouri nei ratou i te aau o ta ratou
mau tamarii i te e‘a ora ; te taiva nei e te faaino nei i to te Atua mau hinaaro i te aro o ta ratou mau tamarii; te feii nei e te nounou nei; e e
riro paha e, te rave nei ratou i te ohipa hi‘ohi‘o e te pere e te inu i te aro
0 taua mau tamarii ra., — Mai le mea o te reira te huru o te haapiiraa e
haapiihia nei i te hoê mau tamarii e to ratou mau metua, eaha ia ratou
e ore ai e moe ai i te pae o te varua. O te pohe to ratou hopea. E inahai
teie te reo faaararaa na lesu ia tatou: E ara o te vahavaha outou i te
hoê i teie nei mau taata rii (tamarii) ! — ( Mataio, 18 : 10).
E haamana'o râtou i te Atua
o
tei faaroo i te mau pure no
Aroha faito
ore
(e a,amvi, e to’na huriraa)
riaria e te taiala no te piti o
tamaiti, ua faalupu te hoê ruau tane, i te hoê apooraa fetii
te feruri i tei au ia rave-faaoti i taua tamaiti ra. — Fariu
No to’na fin
roa
i te
mau
peu
to’na
no
—
ma te î to’na mata i te roiinata — i te pae
matahiapo.
O oe, e to’na tuaana, e faatia anei oe ia‘u ia huri au i to
teina i rapae i te utuafare metua?
Eaha e ore ai? Tfra’tu ai ohipa toe ia oe, maori rà, o te huri
ja’na i rapae! o ta te tuaana matahiapo ïa i pahono atu.
E i teie nei, te parau nei te ruau i te tuahine o teie tamaiti:
E 0 oe, e to’na tuahine, e tia anei ia oe e ia huri au i to
tuaane i rapae au i te utuafare metua?
aéra
0
te'
ruau
nei
to’na tamaiti
—
—
—
6
VEA
—
ralîi
E
e
mea
papu roa
POROTETANl
! Ua riro to‘u nei tuaane, ei hi'oraa haamâ
te faaino i te utuafare.
Fariu
te
aéra
ruau
O ta te tuahine ia parau.
nei I te toru
o
te
ite, tei titauhia i taua
apooraa ra, oia hoi to’na iho taeae opn hoê.
E oe, lo’na paino ( to’na oncle), e haapii mai
a‘ua‘u vau i to'u tamaili i rapae i to‘u tare?
—
—
raa
oe
ia'ii ia
Area râ, e to'u taeae here e, ua rava'i roa to oe faaoromaiia’na. Ahiri oe i tiahi
ena ia’na i rapae i
te utuafare,
roa
tano
ua
anei
roa
I reira
to
hupehupe
mai te
ïa;,atira te tia'i!
te
e te
ta'i,
na
ruau
nei haafatataraa’tu i
haapuhura tao
matahiapo,
faaereraa ia
a
pihaiiho i taua tamaiti
nei, tauahi atura i nia i to'na a'i,
ô maira:
I faaroo iho nei oe,
—
a
e
ta‘u tamaiti i te parau a to tuaana
to tuahine e
oe
a to paino. — Ore noa’tu râ to raton
i ta ratou aroha, ore noa’tu to ratou reo teiaha,
eita te
uputa o te aau o te raetua tane e piri ; noa’tu te rahi o
oto, eita â oia e a‘ua‘u ia oe i rapae i to’na utuafare.
I to’na faarooraa i teie reo hopea, vî aéra te aau o teie tamaiti,
tahopu atura i to’na pae avae, mai te pii oto e: E tau metua e,
to’na
e
faaore mai i ta‘u mau hara ! 1 reira ra to te rnelua tane faaorei ta’na mau hara — ua upoolia te arolia i nia i te riri tahoo.
raa
Taui
roa
aéra
te
oraraa
o
teie tamaiti.
*
Te vai nei te tahi aroha tei hau roa a‘e i te aroha no teie me¬
to’na tamaiti haapao ore, ta to’na mau fetii taeae i
hinaaro i te tahoo, mai te a‘ua‘u ia’na i rapae i te utuafare. —
Taua aroha taaê roa, e te motia-ore, e te faito-ore, o te aroha hoê
tua tane no
no te Atua i te feia rave hara, tei moe roa i roto i te
hara,
tei patuhia e o tei faautuahia e te taata. E o tatou .mau hoi taua
feia hara nei. — No te rahi o ta tatou mau hapa. qo te pineroa
pine 0 to tatou haapao-ore-raa, no te hohonu o ta tatou mau hara
(teoteo, taiva) e ere anae atura to tatou iho ture-aau, e aore ra
te ture fenua tei faahapa e tei .faautua mai ia tatou, o te Ture
paraulia râ o te Atua, e ture mo‘a e te hape ore.
,
Eaha ia te ravea e ora’i tatou? E rave rahi paha te mau tamataraa
tei
tamatahia
te aroha
o te taata, e ora’i tatou. Aita
E inaha ! Teie te Satauro, te tia nei i
nia! Ua tia i te Tamaiti fanautahi o te A*tua i te pûpû ia’na iho,
ei faaora i te feia hara, tei rahi roa te hara. I haere mai oia e
rave i to tatou mamae e to tatou polie, ei mono ia tatou. E ina¬
ha hoi ! Ua oti roa ! — Ua faaore te Metua here i te ao i te hara;
ua horoi haamoe roa oia i te reira; e te iriti nei oia i to’na rai
hanahana i te feia hara tei faaorehia ta ratou utiia, ia tomo ra¬
roa
e
râ te tahi i manuia.
tou i roto i te oaoaraa p te.ra'i.
VÊA
POROTETANI
taea-ore-hia no te aroha o te Atua e ! O to vai
puta i te reira huru aroha? O vai te ore e pii,
na roto i te aau tatarahapa raau e ;
E te Atua e, e aroha mai
ia'u! E to'u Metua i te ra'i e, faaore mai i ta'u hara. — It te
hoa tai'o Vea e: ua moe anei ia oe taua" aroha ra? Alla anei oe
i ite ia’na? Ahiri oe e ite i to te Atua aroha! !
Aue te holîonu
te
aau
O
te ore e
anei, te buka ta Purune t. te oromeRaiatea i papai : Tihoni Wiriamu ?...
Mai’te mea e, aita ! a haere haapeepee e hoo i te
reira buka, e aore a papai oe i te vea nei, ia ite atoa
oe i te oraraa faahiahia no te reira aüo no lesu Mesia,
i Oteania nei,
Eiaha râ e haamarirau, ua huru fatata taua buka
iti maitai roa ra i te pau !
—
Te hoo : 6 farane.
S hoa ! Tei ia oe
tua tahito no
Ras
î
1.
Tomoraa
fare piituputuraa i Maharepa (Moorea). — I te . 28 no
rahi to Teaharoa, oia hoi to Tiai'a, to Ma-
Tenuare i mairi a'eiiei, e oaoa
harepa e to Pihaena.
titauhia mai, i te fare
pureraa ta ratou i faatia iho nei, ei fare no te mau ohipa o te faarpo i
Maharepa, e tae noa’tu î te tau e oti ai te hiero ofai ta tatou e opua nei,
e ta ratou hoi i haamata i te faaineine, mai te aau hoê e te anaanatae rahi.
Teie fare pureraa i tomohia i taua inahana ra, o Tehinu te tamuta, oia hoi
to tatou hoa here tei ore roa i ,ite faahouhia to’na tino i te mahana i taahuri ai o “Tiare Avaro”, i roto i te ava i Papeete. — Na to’na râ teina,
na Teua, i faaoti i taua fare ra, mai te turu etaetahia e na aito: e Eddy,
e Taea, e Vehiarii orometua hoi, tae noa’tu i te mau diatono e te paroita.
Ua tae atu te Peretiteni no le Tuhaa Toru i Maharepa, e o Rafea or. i
Piràe, e té mau fetii no Tehinu. Na ratou, e te Apooraa Tuhaa no Moorea
i tomo i taua fare maitai mau, e te rahi te mau ohipa api roa (e ofe haunehia te aroaro...) Na Rafea raua o Vehiarii te mau parau i rapae (e 3
himene) e na te Peretiteni, ratou o Tapao e o Tetuanui or., i roto. Na
Vérenie Peretiteni te a’oraa. ( Nataretà te io'a ). I te pô, e 3 tu’aroi tei
ravehia i reira. E fariiraa nehenehe roa ta te paroita i ta’na mau manihini.
2. E tupu te Apooraa no te Tuhaa ' Hoê (t Apatoerau ) i te mahana
piti, i te 7 no Fepuare, i te hora 8 e te afa i te poipoi. E tupu te apooraa
no te Tuhaa piti i te faraide, i te 10 no fepuare. I Papeete' (Paofai) e
putuputu ai. Te ani nei na peretiteni i te mau orometua o tei ore â i faaite mai i te huru o te mau maitirââ diàkono tei tupu i roto i to ratou
mau paroita, ia faaite oioi mai ratou i te reira.
Te tumu; te tomo ra
raton e te mau manihini i
8
VËA
3. Ani mai i
Paraa i teie nei
POROTETANI
peretiteni i te Kalena api
na
no te amuiraa feia Tai'o
Eiaha roa’tu te hoê utuafare ia ere.
E au ïa mau tai'oraa no te pureraa fetii. Ua faataahia te mau
paratafa e au
ia taio i fera mahana e i tera mahana.
Hoê â tapula taioraa to te feia
atoa, i teie nei ao, o tei haapao i te reira tuhaa ohipa hau roa i te maitai.
ao.
E pae pene.
—
—
4. Te toe nei
10 Kalena rarahi papaa
hohoa rahi i nia iho
raera,
1939,
no
te Taiete
no
Paris. Hoê
pipi no Emausa i te taatiraahia e lésa. E 3
te hoo. A ani haapeepee mai i te Vea. — Oia’toa te Kalena no te
;
na
Vea Poroletani: Hoê toata te hoo.
Te Bibilia i roto i teie nei ao. — Te faaite nei te Taiete neneiraa BiLonedona e: i te matahiti i mairi aenei; hoê ahuru ma hoê milioni
e toru hanere hoê ahuru ma vau e
pae hanere e hitu ahurn ma pae bibilia
tei hoohia e aore ra tei operehia e taua Taiete anaê ra
(11.318.573). I
teie nei, ua iritihia le bibilia i roto i na reo êê e 723. Hoê ahuru ma
5.
bilia
no
piti iritiraa api i te matahiti i mairi aenei.
I te fenua tinito, ua haap.ararehia e 3.031.000 buka, E
inaha, tei roto
taua fenua ra i te ati-tama‘i. E tapa'o manuia te reira. Ua otohe rii i
Eremani;
ua haere râ i mua i Italia. — Te faaite nei teie Taiete e: mai to’na
haamauraahia i te matahiti 1804, ua pau 493 milioni bibilia
(bibilia taatoa e aore
ra e
tuhaa) tei neneihia e tei haapararehia. Tira'tu ai parau oaoa na te feia
faaroo, ia ite e, te tomo nei te Parau o te Atua i roto i le mau utuafare
e te mau nunaa, e te mau basileia. Tei hau roa râ: ia tomo atoa i roto
i te
aau o
nei parau
te
taata,
ai te reo o te papai Salamo e; e lamepa ta oe
tiarama i to‘u nei ea. —
e au
i to'u nei
avae, e
6. Te iania‘i i Paniora
i te
fenua Tinito. — Te otohe maite nei te paeau
repupirita i Paniora. E tau kilometera toe, e taeahia’i te oire pû faatereraa Hau,
o Baoelone; tei reira te mau faaterehau. Te huri noa nei te mau
pahi-reva
Italia e te Purutia (tei tauturu i te paeau orurehau) i te mau ofai
haaparari;
e
pohe rahi to te taata hara-ore, e to te mau pahi paratane faauta-tauhaa. Eita
e maoro roa e faaroohia’i te
parau no te pauraa o Barcelone. E hau râ anei
teie tama'i i reira? Eita anei teie hauraa e rirp mai te hoê mati o te faaura i
te tahi auahi api, i Europa? E mana'o rahi ta Italia i te reira tama‘i
paniora
ta’na e tauturu nei. Te vai noa nei ta’na mau patiatiaraa huruê rahi ia Farani. Te mata ara nei ra to tatou Hau, mai te faaino ore e te
pahono ore i
te
mau
faaoooraa
e
Italia.
a
Te tama'i i te fenua
tinito i teie nei, e te
Tinito, aitâ i hau; teie râ,
ia hi‘o noa.
e mea paruparu roa
te mau
ravea ore,
n\oni fauturu I te Vea.
Papeete: Rere Merwin: 14 farane; Teiti mâ: 5; M“®X: 100; Ariioura mâ: 5;
v: 4; Teuinatua v: 8;
Ah-Foung: 4; Teura v. Aunoa: 15; Mahea Paie:
Pere
5; Mataiea: Amaru
v:
5; Plrae:
F. A: 3; Arue,: Paraita Tehanai: 10;
Orofara: Tumatahi: 4; Papearfi: Teahu v: 4; Uluroa-. E. D: 4; Tevaitoa:
B: 14; Makemo: Taaroa Tapea: 5; Ruatama: 5..— la amuihia: 218 farane.
Ua mauruuru
roa
te Vea i teie olio niatamua.
Impkimeeie Elib F. JUVENTIN
—
Rue
du
Commandant Desteemaü.
Fait partie de Vea Porotetani 1939