SPAA_ Vea No Tahiti_18531229_53.pdf
- extracted text
-
JIVII w
im im i u\ ha
i IrtAln (<in . p pro tfi T.i-
\JLAr-
/ 7
/
fjD 1 J
> aiM< e le hnav.i , n tei h i -
E
Iior liohou o teieiietiJiert. nuf.in m:ii i» e
'I
g /
■
'ifojrttte rni itii a va e e toro.
Piistr mai ia.Tepito te ne->Ki
:ioi parau i Papeet#.
liaapurarc raa i lo puviiu rii upi c faufaa hia’i to
e <na
eniia i roto i le llao T.unaru; e neia i le inju inuhana inaha lo.r
\i HFit\ m
0 le fei.'i hOn taoa, u te mau
taata e haapau i te l«ui
raa laoa, e tia ia ia nenui
aloa hia ta raluii mau purait faaite i rolo i r<-:o *■
l'eii. ia aitfau inai raton
1 farane no t« reni hoe.
Faaau mai ia Tepilo le uenciparaii.
e, o le rnailai no le hoo e le faatere liaerea o te
T A R lv TORO.V A TE PAF'AI PARAl 0 TE pahi lei faaino hia ra, te riro ra ia ei liara ino
roa; e mai le reira lioi le liuru o la lo mau Turtt,
TIRIPUNA.
I I
/ Rretune e lo Marite liio raa tu i te feia e imi
Huava raa o loi fiiahapa i lo liiati raa a Mili
Inere i le rayêa ei faairi e ei liaapau haere i le
LiiCflt raua o Miti Co lie, i nia ia Mili W ilson.o J
palii; e lia roa hoi te mau parau haavare i faai'e
ia Vairaalo:i; la rana i lilau mai e ia faaoro hia
hiu nei, ia faaau liia i nia i tei reira. E ere unei
lo hoo raa i lo palii tira piti ra o « Diana. »
te mea tia ia riro a Tahiti nei ci vahi tuluu raa, »».
IJa faaulua ia raua i le ulua e pae ahuru Faei hoo raa maa na le mau pahi? E taea lu anei
raiic, e.i le ulua toa hoi o taua haava raa ra.
o Honolulu e le mau puhi atoa i hinaaro i le
Ua fauuluu loa iioi ia rana, o rana i lapea tia
maa, le pape, e ia latai iiia lioi ? E ia itea hoi e,
orti noa i laua ; a!ii tira pili ra o «D iana,» e au- '
0 Tahili le liaapu raa falata no laua pahi i roo-<
fau alu na Vairaaloa, le latu muu'o lana' pahi;
hia i te iiepohepo ra, le riro ~a anei lei reira ei
ra,i i na Farano e 800, no tona ino raa e te fauoliipa mailai, oia hoi le Itaava -e raa lu i le tnau
fau,
fulu, te Raalira e te eêâo i ii|â i te mau pali:, ia
Te papui parau o te Tiripuna.
orê hoi laua palii i falaia i le lomo e lei pohe:hoi
Papaihia i : lll'PONll.
1 le oe ra, ia litau mai i leienei !'aapu raa maiVa hio e te Peretiteni.
lai ?
*'
Papaihia : DF.COOI.S.
1 rotopu hoi, i lo Vaihi, e to Tahili nei, aila
roa lu iae feii raa,aita roa lu lioi tatou i hinaaro,
FAATLV RAA IIIA 0 TAHITL
noae i le faalupu i te faatitiaua raa. 0 . Yailn
Tla nenei hia i rolo i le Niu pepa no Honolulu hoi te vahi c falata 1 te moana palia raa
ra o New-Era. tehoe rala i papai hia e le foia tohorn; le ea e larava tia na ropu i Tarifonia e
maijiilai no Tahili nei, ei faa' apa raa i le mau Kina ra, lei rolo ia i leienei moana; eaha ihora
1 pirau. hurue, e le haavare a: .Vlili Wakemanii, hoi i tulnala liiui e e faaere ia tatou i lemaa fauteTVaatira o te pahi auahi marile ra o Neio-Or- faa iti i luu hia mai e te Atua : to lalou nei ava
leans, i lo«a ftainoraa ia Tâhili nei.e le hau aloa mailai; e ava maitai ei lito raa pape, ei faaula
hoi o leienei fenua. Ua nenei hia hoi Uina parau, raa hoi i te m*a rii hoo mama roa? Eaha i faam$i te rulu ra le huru, i rolo i te niu pepa vaihi hapa hiai le mau maitai i roaa mai ia latou nei;
te tamaru raa hia mai e lehoe hau tiama, ve
Polvnesien.
ï -' i:aq
*
puai,
te haimani.naitai, c te litau i le peapea
Ua ile e na hoi matou i laua parau haavare
ore
?
e
ealia loa hoi i lamatai i le haamatahehe
nâpa ra, aila ra hoi i faaiiapa vave liia, no le
mea, te riro ra ei parau vahavaita roa i lo ma- le mau taala o leienei fenua, te ite maitai
top nej hio raâ; te manao liia nei hoi e, ia hio mai, e le lauluru pinepine mai ? Eila roa to Vainoa aeiia te taala i le liuru mau o to latou nei lii e faufaa noa hiae i lei reira ravea, le faahapa,
fe*Hia, ,i tona lere maile raa i muJ, e mahere ia roa hia ra hoi ia e te parau mau e le haapao raâ
i te itea papu roa hia le baavare o laua parau lia.
r u T e hinaaro nei lioi te hau i te faalia ia0 le haava ra o Meluaaro, o le i faaore hialioi
na n.vma roto i tana mau ohipa anae ra. E ere
hoi tona le aho mure noa, c le itea papuhia nei te haava raa hia matamua ra, no te mea e, na
e ,.f fââhâpa tia ore noa hia mai ai oia, a faaino tehoe Tiripuna tia ore tei reira ohipa i rave, ua
pgx4i noâ' hia mai ai, e riro anae a ia ei faaleilei hora mai ia i mua i te aro o le Tiripuna i P âraa i tona roo maitai i rolopu i leienei mau peete nei; ua haava hia oia i reira ma te au i te
Ture, e ua faautua hia, lera tana utua, e one
moaiia.
Area. ra te feia Ii'oo laoa, no te mea e. o to avae i le tapea raa liia.
Ua faalia hia tu le hinaaro o Meluaaro, e ei
ratb'irra mau fuufaa le ino tio l olo i laua parau
Taravao
oia lapea hiai.
taaino ra, aila tura ratou i mamu noa, ua papai
Te
faaite
hia nei ra i teienei, le haamaru raa
ra'^rtehoe râla maramârama maitai, o lei nenei
hia i rolo i te mau niu-pepa i Vaihi. E parau tia ore, e aore ra hoi, le maua mau i nia i le
mafu anae hoi ta ratou. e mea lano maitai roa Ture, a laua feia i (aatupu i te liaava raa mata«
ra te asau mea toa i faahili hia i reira. I leienei mua ra,o lei faautua ia Metuaaro, e ia hoe ahu*
r ^ t e .fijaite hia lu nei lahi pae o taua parau na ru ma pae noaiho mahana i le rave raa i te obiratou f-i. « Te panu ra hoi te feia i papai i taua pa a le hau. Area ra hoi lê Irava 7 p;te Ture
rala ra e
mau parau haavare, mai te raea XIX, te au maitai roa ra ia i nia i taua vahi e
I,. |, a ,va n /f ttlfVAOT I HVV l TE T UUT.A I M-.NKI IIIA l TK «VKA*.
iim tiia ïiei; ua haapao pupu
NO NA TAPKTI I MAlltl VKNKI.
1‘apu i lei reira, ma lo maiamarama e ti' paari i r
NO TK >10.M 1 ROAA XO ROTO I TK MAL' At A HAl*.
n.alau maile iana.
Ut-a liirti boi lc laui'aa rahi roa u ti'icnci inuii. anii hau. e te
rahi raa o te iiioni e roa a ohie hoa mai. no ruto i le maa oliiM
iti haihai roa, eila e liope rea na T apli e torn. Te ilea j>aj»n:.
sitoa hia nei ra e, te liui u laarue taue nei tahi pae mataeinaa- i
[Ja roaa mai nei (e Pirau palia i na nia liia ta ratou niau ana hau, ia pau hoi te mifa i te hmi hia rn. iia
mai i te manua Farani ra ia Mosellr: laaiie hia vaitoo noa hia tura, ia tupiia noa hia iia e-te aihere e te Tuata.
tura te Taole e e taniala oioi i taua Pirau ra, e a hio na ra i na mataeinaa ra ia l'unaauia. I’aea, Pa|iai:a_c o
Papenôo hoi, o tei liau roa. e e mahere ratou i te ite e. ua hau e
te mïftiao Itia nci i teioiiei e, e mahere i l-e ma- Toa
te moni a tei reira mau matacinaa i tii ratou. Te faaliapn
Jiuia coa liia.
nana roa hia nei temau Tavana mataeinaa. o tei manao, e a tahi aera paari raa o te utnara i roto i la ratini aua hau i te mataliiti hoe ra, o tei pau ra hoi te rahi i te ne e i te eia liia, ua lmpe
Te i mai nei te ava i lcpalii maoa lohora,e le roa ia ta ratou ohijia i i:eira. la faatere hia tu hoi te iriaji jiaBi
rii o te hau e tii haere i le maa i mto i te mau mataeinaa ra, te
areiirea faaliou nei lo talou nei o ir c,o tei htliu manao ra ia te taata toa e, e tia rtoa ia ratou ia rave haeie noa i
moemoc roa i na maliana i mua tu.T e tere hae- taua maa ra, ta tetahi, hoe haapee. ta tetahi hoi, e piti ia haare nei te laata, le puaa,e le pô.reoo aioa hoi i te P*ee,
?0’ caha
1 tura ra te hopca o tei reira ra haapao raa»? Teie ia.‘
0 te moni rtlrid e ro'aa mai no roto i taua auri hau ra. ahiri i ho»
laattfurô Iraerea ilem au pahii haapaohia ei faauta maitai hia te maa ra. e 600 ia farnne, area ra i teienei ia pau i#
tia lu i IMarile e i Furopa, i le himi i roaa haere te haru hacie noa hia e te taata e 200 n«a ilio ia faranee roaa
i te rnau palii palia ia. To huri tia nei hoi i ula i mai. K orc roa (e liau e faa hcrehere faahmi i te taata e na reira.
0 tahi pae ra hoi, te parau ra ia e. ua ino te femih 'i to ratoii
le hihu a te mau pahi i Linaaro o ia talai hia, e ij mataeinaa,
eila e idiia te inaa ia tarili! la lia.reira fii hoi e pee
0 leHiaapao hia e , . e faatere faahou a i te vahi i ia ratou ite haapao raaa tahi nae T'avana malaeinaa, o te on*.
maoa raa ia i roio i te moana etaeia. Tc faaite e tiai mai i te faatie raa a te Auvaha o te Emejwra, na ratou iho
ra e vaere noa, c e tânu i te ami maa api, i nia i te fenua repo'
luuluu ore hia lu nei ra (e mau Tavana e le hui maitai.
Raalira e, lei roto i #<o ratou ra rima te ravea e 1 Mai le niea hoi e, no.-.fe hio raa i te lni.rft o te pnrumu i roto i
teiloi ai le roo oTaluii nei, na rolo i le al'ui hae- te mataeinaa, te nehcnehe vaa e te ino raa, e itea toa hiai tê hu
o te Tavana o te mataeina , te paruparn raa , e fe
rea mai i le maa rii', ei miiu raa na lo taua mau ru
itoito raa. Oia toa hoi te inau aua hau, mai te mea hoi e, ia rapahi ra, o le ore -hoi e roaa liaere i rolo i le j ve ino hia e ia faaivie taue hia le aua hau ra, to itea papu h a
ra ia e, e taata paru pani roa te Tavana, o tei re.ira mataeinaa,
mau fare hoo ra/^raoa.
au ôre ia tuu hia tu naua, te mau laufaa foa e tun hia mai
Te ile hia nei noi na rolo i*le man purau i mua ee te
te Ture.
ner, e le feii rnaira lahi paejenua i te roomailai
Tei muri e roa to Moorea, aita roa Vu i faito noae i Tahiti nei;
e te htiperupe raa o Tahili nei. Te ile ra hoi ra- aore roa tu hoj tctahi mataeinaa iti a.e i tuu <jai i te môrii no
roto i te aua liau. I teinei ra, e faaite oioi mai te maii Tavana nu
lôu e, te faito aloa nei lo Tahili teilei i lo ra- Moorea,
i te rahi raa o te Moni i roaa mai no mto i ta ratou mau
tou, e no reira rutou i pafoi uana mai ai iana, aua han.
ma to ralou atoa ra puai; e aita toa hoi ralou i
haamoremere noae i le faahiti raa i lc parau
haavare; ia ore alu a le pahi ia lapae mai ionei.
E riro ra la ratou’ aloa ra ei mau ravea faufaa
ore, e e vai maite a te liau o Tahili nei i niaiho
1 teienci moana, mai te mea e, rj faailoito rii
no$‘e loTahiti, i te faariro raa ia ralou iho ei
jmau lamarii au maiiai no leienei feuua mailai;
Eiaha ra outou ia varea noa na i le laolo; ia rahi
ra te hinaaro i le mailai raa o lo oulou nei fenua,
e ia lauturu maite hoi i leienei hau i tana loa e
jave nei, eo tei haapao hia no le ruperupe raa
0 Tahiti nei. 0 lo oulou iho ra mailai teie e liaoro pinepine alu nei e; a hopoi mai,a liopoi mai
1 te maa i tolo i te matete nei; ia rahi mai âj
Haava raa i le maliana 21 no Ditema
1° llaava raa o lei laauiua i le papaa ra ia
JolvnSmith, laalahoouainai P ap eele,iie nlualioe
ahuru nva ono larane, i le ulua na le liair, e pae
Rhuru faranl*, e i te rnau laialiu aloa Iroi no taua
haava raa ra, o oia i faaino.alu e i faatiaia*tu i
te lomilera muloi, a rave ai oia i te obipa e au i
lona ra loroa.
2' Haava raa o lei faaulua ia mili Manceau,
laala farani e lia i Papeele nei, i le irlna e paeahuru faranc, e i le larahu atoa hbi o le haava
raa, o oia i rave haere noa i te ohipa parai peni
e aore A i roaa* mai iana le parau faalia na te
hau,
Ua faaue e ia nenei hia teic nei tau haava raa
i rolo i na V ea no Tahili nei.
■“p
Te papai parau o te haava raa,
F A IU U FAAÏTK.
Papaihia : V. DUPGND.
E hapono mai le mau haava i le ioa o le feia
Te peretileni,
Papaihia ; LEBRIGANT.
ji faaulua hia i rolo i lo ralou ra mau mataeinaa
i te avae o Dilema nei, e e faaineine rnaitai ilio Te mau palii i lapae mai, mai le mahana 21 m a i
a no dilema.
te mauTavana i le t<'*no mai ia ratou i Papeelc
Pati.i ia maritc o S. II. Waterman, tapena Hnll, mai Oahu mai.
nei, ia faaue hia lura.
I’atia ia marite o Olympia. tapena Russel, tnai Oahu mai.
Mai te mea, le llrnara e le ufi hia ra la v e tahi mau malaeinaa i rolo i la ratou ra mau aua
bau, e faaile oioi mai ia e liai; no (e mea, (e rahi nei le palia ia, e te hinaaro paaloa ra hoi ratou i taua na maa ra. E faaitoilo aloa lu le mau
Tayana i Le Taata o lo ratou ra mau# malaeinaa,
e e ula pinepine mai i le maa i Fapeete nei, ia
rahi.
v
^</*t
.A-
#
Patia ia marite o Sca, lapenaSoule, mai Oahu mai.
Tira toru marite o Stralo, tapcnaCuttcr, mai Boston mai (Marite).
Palia ia mariteo Clconc, tapcna Shcrman. maiHuahine mai.
Patia ia marite o Benjamin TuCker, tapena Sands, mai Oahu
mai.
Tjra piti farani Q j’aruru, tapcna Ilaflikins, mai Aratuamai.
Tira piti farani o Tairapu. tapcna Tetoho. mai Ana raai.
Palia ia marile o Georgc VVashinglon, tapcna Edwards, mai
Oahu mai.
t
,
Na pahi i reva.
,
Manua farani o Tancmanu., tapcna Mabire, ua reva i Niu-Kaledonia.
Te ee no le Tavana ; BRIOT.
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853