SPAA_ Vea No Tahiti_18531215_51.pdf
- Texte
-
BATAIiril AiAHA•
T
I.1.1I.1 'l «i:i , e c r c lc T a v;m;i e le h;t:iva , it t c i t i ilianro i lc hoe tiotioa n tc ie n e i e e a . a n fa u m ai ia e
3 fa ra n c m i ua a v a c e lT iru .
U A I I A .W
15
.XO n iT C M .V
1853.
p
Ki hiiiipanire raa i te parau rii api e faulaa liia'i lo
K la an m a i ia T^iipilo lc u e nei p ara u i P a p e e lc .
l c ma
e n iia i ro lo i te I I ; iu T .im a r u ; c n eia i le m au n ia lia n a m a lia toa-
SIMIIA 31
O tc fcia linu la o a , c lc inau
taala c lia npau i le ta u i
raa la n a, c tia i.i ia m n .•i
atoa h ia ta ra lo ii m a u p i*
rau faaite i rolo i rc o F V n , ia a n fa ii m ai ratou
1 fa rau c no tc r c u i lio c .
Kaaa'i mai i.i Tcpilo lc neiic i parau.
hiopoa liia hoi le tarahu no le talai raa pahi, i
le ntau ava/loa i le Moaua Palilil'a nei, U* i lea
pujui hia ra iu e, lei onei a tia telioe palii
mai li'i reira le
na iarane e pili hanere e luahâ ahuru i te rnala- | ralii i Tarifonia ra, e 0,700 tâsohe i nia ilio i le mau
fenua Tntaicle,
Emepera,
vahi aloa o te fenu'a nei, tc ineine roa nei ia te
Papailiia: POMARE.
i ’tipailria: l’AGE
mau taole, i le liaere e lauluru i te polie mai i
reita
ra. 0 te mea tnalaulau roa ra hoi,o lemai
Papaihiu i te fare toroa ole ee.
puupuu
ia, ia lupu rtoa ma?, i le valti taala puluTe ee o te Tavana.
putu,
ei
nia ra i le tumarii e rahi roa 'i. No rci-Papaihia : BRIOT.
ra hoi i liai e, ia faaile papu hia mai le hau, i te
huau o te taa haere raa o le laata i nia iho i le
0 le hoe o tc niau parau i feruri muite hia e fenua nei, le vahi laata putupulu, c le vahi laate Tavana, a faali haere ai oia na rolo i le mau ta ore; ia lia hoi tona touo haerea ' tu i tana
malaeinaa o te l'enua nei, o te faulaa tnaileraa mau ravea, no le rapaau raa mai, i le mau vahi
ia i le olia e luu'i na malaeinaa ra o Taulira e i roohia i te hepohepo ra. ’
o Pueu- 0 te komite hoi i maiti hia ci faataa i I teienei ra, le faaue hia'tu nei te mau tavataua parau ra, (o mili Ailam Kuscvski hoi e o te na nialaeinaa’loa, ma le lauturu hia'tu e lemau
Toohitu ra o Nuutere lahi pae) aita ia i luu mai i haava e te mau oromelua o le mataeinaa, e e
le parau i taa ia ralou ; e mahere ra eita e roros papai oioi iho i le ioa o te mau laata 1toa i roto
i te mataeinaa, ma te faalaa maile i lo tera fare
rea e roaa mai ai.
e lo te ra fare e ati noa’e le malaeinaa ; ei letahi olia haamatu'i, e liaere roa'i i le lahi otia. E
Te tuuluu ore noa nei â te ohipa i te rave raa papai
ralou i le ioa o na falu lare, te rahi
hia i nia i te vahï tatai raa pahi, e te luahu huri raa e lemaite
ioa
tamaroa e le tamarii
raa; o
pahi atoa hoi, ili noa iho ai a le tamahine, ts oioanao lamarii
te
taata
e te mau lavini e
parari, te baere maite mai ra ia ionei lalai ai, parahi i rolo^ laua fare ra ;ee,
e
e
faaile maite hoi
ma le hinaaro ore i te mau vahi ê ae atoa. Ia
I’AEAU PAH.UJ 0 TE H UJ.
*\ e lane aiuii, e e valifno ; e na reira niailt* lioi
t ■ laio haerea i lo rolo i lc mau (aro' loa, o ali
noaV t
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853