SPAA_ Vea No Tahiti_18531201_49.pdf
- Texte
-
ïiATAnmm\-
AïiWA
1 ' A'O fcfTfi^iA lBr>A,
Ve l.iatn 'toa , c crc tr Tavana c te liaava . o t-y liinaa.ro i lc hoe hohoax) tcienei vea, aufan inai ia c
3 farane no na avac etoru.
faaan mai iaTepito lc nsnei parau i Papcete.
F.i liaaparare raa i le paroti rii opi e l'aufaa Iiia'i lo
lc uia
cima i roto i tc UauTamaru; c ncia i tc tfiau maliana maha foa-
MMI’liA W
"O tc fcia Imo (ana, c lc mnu
taala c haapao i lc Inui
raa laoa, c lia ia ia ncn ii
aioa liia la ratop inaii p irau faailc i rolo i rc 11«
f ’ert, ia aufau mai ratmi
1 facanc no ic rcni hoc.
Faaap inai ia Tcpilo lc ncnciparau.
pelio. 0 le mau niaiero ame na no lc mau palii
j e vai i rolo i le ava n ;i, le faanô liia, c lioi i nia
i lo ralou ra mau pahi, i le bora vaeliaa i muri
1 te Faraire i mairi aonei, le 25 o riOvcma, i ac i te haruru raa pnpuhi; c vabi au rahi rpa ra
Tevai leTavona i Taravao, na nia i lt' p.ihi ourtlii lei reira na le mau Raalira, rio le mea, eil.i lu’ r;i o Duroc. iJu liaere oia e iiiopoa lutcre i le mau ra c moe lo ralou mau la.ila ia lapnni. Area ra
malaeinaa i Taiarapu, ma le pee a'oa hio e le le mau papaa, c ore roa lu ia ô lapCa liia i ltTyn, e na ee aloa lioi o le Auva- rnoaraa, maori ra,o le feia faufaa ore (e faalnpn
iiu o le ihnepera.
liacre i le peapea, le laero ava o lo lamai liaere
noa i le po, e le eia o
le rave hacrc rioa i (i velahi
e
ra
laoa.
0
ralon
an.-yj
ra lc lapea hia. 'l't*
IT.
. .. .
.
.
.1
Ua nenei lua i rolo i le mau nm-pepa, i lae , manao hia nei ra e, e mea lia loa ia laao hia lamai nei rriai Tarilonia mai, i na maliana i mairi ! ua taala i papai i lan.i parj.ri i rolo i lc niu-pepa
aenei, leboe rata i papai hia e loïalii eeao i nia Tarifonia ra i rolo i le pupn taero ava. Emahcre
i le pahi anahi rnariie ra o Ncio-Orlêans; e le paha e, ua rahi aera le inu r;ja a laua Laata arofaaile aloa hia lu nei taua paruu ra, ei laio raa ha ra, e ia aralai Tia oia i rolo'i le auri, rooliia
ria le taata loa.
lura o te pape alcate anae ra le maa i reira,
Teie te parau a laua eeao ra ; « 0 laua fenua roohia lia hia ilior.Foia 'i lc moerurua. 0 lc raau
)) faaliialiia'roa ra,o tc oreroa lu elia noa'e ile luruloôtoo a te Tomilera mtiloi ra, riro alura ia
» reo nei ia faalia i le nehenehe raa, tei raro ae i lonu luo raa ei oe anaana; o na faclian rii
» atura ia i te liauFarani, o le faalere hia e le liai e vau noaiiio ra, riro alura ia i 'mua i lona
» faehau, e ua orc roa lura ua au noa'e ei no!)o mala , rna (e nuti rahi a I’liacro ra ; ua
» raa no te papaa. la mairi hoi te liora vau i lc parau aloa ihora hoi oia e : inaha, i le hora
» ahiahi ra, eore roa lura ia e lia noa'e i te taala vau nei au i lapea hia i; eila rnaoti e lia no—
» ia ori haere i le vahi alea, maori ra hoi, ei a’e i le eeao liaapao mailai ia ori haerenoa'e,
» parau faalia tei le rima; e mea Ihjo rahi roa ra i muri ae i (e liaruru raa o ic pupuhi.O lana lioi
» lioi e roaa mai ai laua pepa faalia ru.» Tc p a -’ i pari mai e, c mea leiaha roa le lioo o le parau
rau aloa maira hoi oia e ; « No le mea, ua parau faalia, ci piru e noaa mai ai; o te luiru iho’a ia
» alu au i lehoc faehau liai e; a tia ! lioi lia i te 0 le pari raa a »le aau raaino. I lono hoi ara raa
» alau ! haru hia ihora vau, e aralai hja lura c e i te poipoi, a leiaha horri a tona iriala i le maa
» na fachau e pili aloa ahuru c ma maha, i !e 1inu i le ahialii ra, papailia lura oia i lana parau
» fare lapea raa; lc pee aloa rnaira lioi lcTomi- i tc feia nenci niu-pcpa i Tarifonia ra, le mau
» lera nmloi na muri iho,ma te oe i le rirna, ua parau i manii noa mai no rolo i lona roro nene» unuhi hia, e aralai roa hia luru vau (tei reira va, c lo maramarama ore. No lc parau neneva
» hoi le ati rahi) aratai roa hia lura i rolo i te maoli a le laero ava i laia roah le feia papai Vca
» fare lapea raa, c o le mau peu rii anae i rolo i Tarifonia. Te faalia noi ra hoi malou ma (e
i taua fare lanca raa ra, te tuaroi, e ao noa aera poupou rahi e, aila roa lu le laata paari e papai
i le niu-pepa California ra o Echo du Pacifiqiic,
» le po. »
Oi faariro noa hia hoi teienei pnrau ei pa ala i nerici nur le manao c, e pnrau mau, aila hoi i
raa, aliiri e, aila i nenei faahou hia i rolo i te lia iana (e fuaino i loie nei hau faalere mai’lai
mau niu-pepa Tarifonia, ma le apili atoa hia i tc hia, c tc maru, i laa e roai hoi te huru o le feinau parau faaino i te feia loroa i Tahili.Te riro nua nei, e i riro ai o Tahili nei ei hanahana no
>
nei ra ei valii lia, le faahapa roa i lcienei mau Oceanie.
Oia mau a ia ! (e hinaaro aloa nei ra malou i
parau, ia ore hoi leralere,e le feia hoo e hinaaro i le lapae mai ionei ia vare noa e. Te faaite le maimiroa maite i le mau pari raa lia ore a le
maira hoi le mau faaue raa a te muloi e. E lia niu-pepa no Sacramento (Tarifonia) i le faaino
noa i (e mau eeao aloa (e aita roa (u hoi lo (o raa mai i le hau i Tahiti nei. Te ilea hia ra hoi i
taua pahi auahi ra i opaiii noa hia lu) eiaha e, reira le hopueraao le riri hohonu e le vai lumu,
i te laolo i ula anac ra; e lia loa ra ia ralou le te riri i le nunaa, o le haapao raa; a lanu laia
ori haere e ao noa'e le po, mai te mea c, le an ore ai hoi Farani i tana reva i rotopu i le hahaera lei reira ia ratou, te ori na nia i le pururnu, rea a le ralere no Panipe e Tarifonia, lana reva,
na te vahi e hiti’ hia e tc avae, e na le mau vahi le lapao hanahana o le fenua, le lapao o le maaloa hchc au ia ratou, a liuli noa'i le aho i te ru e lapoi hia^e ana i nia i lana lamarii e raveramalai noanoa e na rolo mai i la la’ou nei mau hi, o lei pufara hacre i nia i te mau maliora lo^
TERE 0 TE TAYANA i TAÏARAPU.
V
\ ^
i [e moana Palilifa nei; a lilau ai oia o e aTatai i
i;a nnnaa o laverahi i rolo i lo mau fônua Totaiele nei, na nia i le ca o le marama e le nelienc, ia au maile i nia i Tonaiho ra luiru, le li!au atoa hia maira ralcu ia horomii roa hia i ro!o
i le vaipue Tarifonia, hapehia l'oi e, a vai ai
Farani i roiopu i leienei rnoana, le tapea ra ia |
oia i le opua raa a to Tarifonia, e le puloi alura 1
i tauaTaiete i faariro iaratou iho ei haava,eo lei
itea papu hia la ralou ra haru haerea, o lei manao hia e, eila roa lu e ilea faahou hia i leienei
anolau.
,
K vahi lia toa ra ia faaile e, a faalupu haere
ai lalii pae o te eeao i nia i laua pahi ra o NewOrlcqns i lc peapea e le paloi i le lureiua papu
r“oa le haapao raa a tc rahi, le ile ra hoi ratou e,
e mea tia roa tc auraro i le Ture, oia lioi te turu
i te rnau Taicle baapao mailai aloa.
] te po i ropuina mahana 11 e le 12 o le avae
ra o Tiunu i mairt aenei, ua farereii le palii lira
toru Farani ra o Bip, tapilana Morand, o lei lapae mai i Papeele i na mahana i mairi aenei, i
lehoe pahi i tua, te ama ra i te auahi. Faafalata
roa lura laua^nhhi ra i pihaiho, ia ilea hia hoi e , !
e taala anei, tei niaiho, e aita aenei; aita roa lu
ra e reo i itca hia e ralou e hoe ili ae. Faaruru
noa lura taua pahi ra o Rio na pihaiho, e ao noa
aera le po. I te hora ono i le poipoi hoe alura
capitana Morand i pihaino, ia ilea papu hia e,
aita mau unei e laala i niaiho, e ia ilea loa hia
hoi le fenua no reira mai taua pahi ra; aita ra te
poli i fatata rea lu,no le rahi hoi o le aualii e le ,
au. Ua faarue roa hia tauu pahi ra, aila e laala i
niaiho: ua pau roa hoi i le auahi c lae noa lu i
le Veo papai. E palii rabi roa btfi, ua tomô i Rr
araliu loreva. F> lae aera i le liora vau, ia ile o
capitana Moraiul, e aila roa lu ana o ravea,laarue alura oia i laua pabi ama ra, e reva lura i
tona baerea.
c
ISO TE MATETE.
Poli oroc
Poti op.mi
No Pnpeneoo.
No liarei,
Hiliaa,
Pucu,
Taulira,
Papeari,
Papeuriri,
Papara,
0
0
i
i
i
13
2
1
2
•
3
5
0
0
1
0
0
5
TOM OOREA.
Teavaro,
Teaharoa,
Papeloai,
Moruu,
Ilaapiti,
Alimaha,
Maalea,
Haumi,
Afareaitu,
3
7
0
2
0
3
1
2
3
5
0
0
1
0
3
0
0
0
,
20
50
Hamuuihia ra
ïnaha, e hilu aliuru a loa Poti i ula mai
maa i Papee!e,i lc avae i mairi aenei; ua hau lei
reira i nia o ae i le mau avae atoa i mua tu; e
lapao aloa hoi ia e, le haere maile nei a le laala
i mua, i le imi raa i te ravea e taoa liiai ratou.
Eialia ra e hoi i muri, e haere maile a ra i mua i
le rave raa i leienei obipa maitap
KO TE MAU AUA HAU.
Ua huru hope roa te mau aua hau i le lanu
faahou hia;loFaaa ra, ua oli roa ia i te lanu hia;
le faaapu atoabia nei hoi teie i Papeete e i Arue.
Area ra vetahi atu mau malacinaa ra, ua ati e na
ia la ralou mau aua i le maa.
Ua faailc aloa hia mai nei e,ua tanu lo Hitiaa
i te taofe i rolo i la ralou ra aua hau;a hoe alura taualini ohi i tanu hia; e riro lei reira ei ohipa faufaa, no le mea, e maa hiai rahi roa bia e
le papaa.
Ua pau roa acnei le Umara i ula bia mai e to
Papara ra i le hoona; e aita roa tu e maa e vai
nei i leienei i toto i le fare loa. I teienei ra, le
laaile hia tu nei te mau malaeinaa loa i Tahiti e
Moorea, e e uta oioi mai i le Umara. lil mataei
naa, e umara lana ra,
iUTTuutou
i leie moni rahi e afai hia mai nei i le mau mahana toa. 0 te taata loa i le hinaaro raa i le U mara, to uta. lo tai, lo le Nuu manua e le nuu
faebau. Haapeepee mai ra, eiaha roa tu ia
maoro.
Ua buru rahi roa le poti i uta mai i te maa i
roto i te inalele i leuvae i mairi aenci; i le mau
mabana loa ra lioi, tai pili ia, luiloru, e laimaha
noa tu hoi poti e lapae mai, o le ula mai i te ia,
te lei, le laro, e le mau maa rii papaa toa hoi,e
te puaa. Emahere le ite papu nei le laala i leienei, i te lia raa ia ralou i le faailoilo maile i te
rave raa i leie reira ohipa; i le taenoaraa mai a hoi
o le maa i roto i te ifialele ra, pau roa acra i te
hoona, hoi alura hoi le feia maa i lo ralou ra Te mau pahi i lapae mai,mai le mahana 24- mai
a no novetna.
mau malaeinaa, ma le pule, ua i roa i te maa.
Tira piti Farani o Faruru, tapena Jerenia, mai Anuram ai.
E rolii a ra, eiaba roa tu lei reira obipa maiTira toru Farani o F ê lix , tapena Rouflio, mai Yalparaiso
tai e faarue taue hia, e faailoilo maite a, i le ula mai.
raa mai i le maa e le ia. Te falala toa nei hoi le
Tiratoru Farani o Cygne, tapenaGicqucaux, maiFarani mai.
Tira toru marite o lndianola, tapena Cariicart, mai l’ anipe
tau e lapae rahi mahi ai te mau pahi palia ia, ei
mai.
reira ia e hoona rahi roahiai ta oulou na moni.
Na palii i revc.
1 leienei ra, le faaile bia tu nei le rahi raa o,
Tira piti Farani o Tane, ua reva i Ana.
r
te poli i lapae mai i Papeele nei i te avae ra o
l’ ahi aualii Farani o Duroc, tomana Lavaissierc.
novema i mairi aenei, tei uta mci irte maa, mai
olo mai i le mau mataeinaa i Tahfti e Moorea.
Te êe no le Tavana : BKIOT.
t
€/
C
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853