SPAA_ Vea No Tahiti_18531103_46.pdf
- Texte
-
7 *
ÏATiRlïl lAIU-
1U H A X A :ï X O X O V K M A 1853.
Telaata 'toa . c erc le Tnrann e te tiaava . o tei lôT
naaro i te hoe hohoa o teienei «ea. aiifan mni ia e
3 farane no na avaeelnru.
Faaau mai ia Tepilo lc nenei parau i Papect*.
Ei haapararc raa i lc parau rii api c faufaa hia i lo
te ma
eniiu i rolo i le llau Tamaru; e ncia i le mau mahana inaha loa-
m m
O te fcia Imo taoa, c lc man
taala c haapao i lc toui
raa tnon, c lin ia ia nen.ii
alon hin la ralon mnii p i.
rnu faaitc i rolo i re »• :
IVri. ia auOiii inni rntou
1 fnrane no le'rcni hoe.
Faaa'i nmi in Topilo le nc-
nciparnu.
P A E A U P A H A U N O T E IIAO.
i'i' j’enua, e aila roa lu i faaoli i^oa e e tapae noa
maira (e lavere i ula.
I‘, ore hoi e roroa rea e (ac aloa mai ai toi
l’aca; lo l’are rnaira lioi e lo Arua; lei reira,hoi
le rahi raa o le fenua o le Auvaha itoilo, e le aua
raro maitai i le hau ra, o Paraita, u:» ani aloa
| mai hoi oia, e ia laao aloa hia mai i rolo i leie
: nei ohipa. E ore e maoro rea, e ite ai latoui
! leienei fare api iie faalia raa liïa i nia, ma le nehenelie e le iloito i liaue ae i tei le malamua ra.
* Tc Tavanu, lc auvalia Tmcpcra.
1 lc hio raa A, no tc rahi o le mau ohipa i ravc
liip acnei i le faanchcnchc rau i tc purumu api i
nia i le aivi ra|i Tiarci, le ilca papu hi.i ra ia tc
iloilo e tc ptiai o le Tavana o lauu malaeinua ru,
0 lc au ia liuacnuilai roa hia.
Te faaue nci :
E aufau hia In na Faranc c pili hanere, ia
Mailui ra, lc Tuvana no Tiarci, ci ulua no lc mau
ohipa laa Ô, i rave hia c una; c o lciliaapao hia
ci muilui iio le laala toa.
0 tc Tomilera rahi tci haapao liiu ci haamana !
1 teienei faauc raa.
l'apt.'etc, lc 29 no atopa 1859.
Papaihia : PAGF.
PARAfJ NO VAIflI MAI.
No le parau rii api i lac mai nci mai Yaihi
rnai, i itea hiai e, le parare inaile noa ra le maipuupuu na nia i le mau feima (oa i rolo i taua
hau ra:a faaitoilo noïii hoi le feia loroa o le hau,
e a iini ai le muu Taole i le mau ravea loa-e
maru mai ai taua mai ta, e e ora mai ai hoi te
feia i rooliia i taua ali ra, le haere tnaile rioa ra
1 lc mabana maa i mairi acnoi i fa mai ai lc taua ino ra i lc rahi raa. Ua huapuora haere hoi
paepae a lo Punaauia i rolo i lc ava i Papeete ' raiou i tera fenua, e i lera lenua,i rolo i (au hau
nei; no lc rahi lioi o lc matai i lelalii alu lau ma- ra, napeltea ra, lc pee maite alu ra le mai na
bana i l'aacaea rii ai ralou i muri mai i lc olue ! muri iho.Aita rea e papaa ipohe; area ra le taala
ra o Noutcrc. I lepoipoi roa i fa mai ai taua pac- maohi, le pohe noa ra iu ma le tuuluu ore.
pae ralii ra, mai lc pahï mau a o lc fcia lahiio
ra te liuru; tetaverc hia maira hoi e na poli oroe ®
N0°TE MAU AUA IIAU.
c raveralii. Tci mua mau hoi leTavana vuliinc,
matc rcva o lona malaeinaa i le pce raa i nia e ; Ua ula hia mai te umara mai rolo mai i le aua
iana; tci rnuri mai boi na vua c lc ooure e rave- ! hau i Papenoo i fo monire i mairi aenei. Te tiai
rahi, ua tomo anae i te vahinc c le lamarii; le j noa hia nei a hoi le urnara no Papara mai, te
fei hoi, lc uli, c te taro, i haapao hia ei maa na parau hia nei hoi e,o le umara ia i hau c roa i le
le feia rave ohipa. Aore ra i maraa rca mai taua mailai. 1 leienei ra hoi, le parau faahou liia tu
tavere ra, no le puai hoi o lc matai. I reira (ura nei a loMoorea; le mau mataeinaai paari taratou
ra le mau poti o na manuu,i le hoe raa lu e lau- umara e le ulï ra, e uta haapeepce mai ia etiai.
Teie te rahi raa o le moni i aufau liaere hia
turu i taua feia ra; e aore aera i roroa rea, mamai
e te mau haava o na mataeinaa i Taiarapu,
raa roa maira taua tavere ra i ula;^ua faaali na
ei
haamana
raa i lc Ture uo te mahana 1no atete
boi ratou i te inauua lâïii ra o «la Forle» a hoe
1853,
no
te
aulau raa i le moni na te mau ororoa mai ai, i uta. I ropu hoi i laua paepae ra, te
pee raa, le reva Farani, i niaiho i lehoe tirâ tei- metua haapii raa; lc moni i haapao hia no na
tei; ua l’aaati maile bia boi laua tavere rahi taa- avae ra o alele, e o selema.
Afaahiti,
2i farane.
toa ra i le lalai tiare, i unâuna roa'i boi, e i riro
Pueu,
82
ai ei hio raa faâhiahia. Te olo noa maire hoi le
Taulira,
’
73
lari parau i niaiho, ei faaitoito raa i te feiu hoe;
Toaholu,
32
e o te mau vahine hoi, o lei laabei anae hia i te
A'airao,
32
tjare, e te rau li; le ori maina ia i le mauupaupa
Malaoae,
25
o to ratou nei fenua; o tahi pae hoi, ua laaahu
Teahupoo,
56
hia ia i te pupepu; tei raro anae te avae i te mili.
A tavere hiai hoi taua paepae ra na pihaiho i te
Teie tehoe parau, o te au ia imi papu hia, e
palunihï o le manua ra o «la Forle, » manuu
roa aera te reo o te feia eri, ore aerato lairi raa ia rave hia ma le maramarama e le parau lia,
pahu; e mai rolo niai i taua nunaa rahi ra, te pi- no le mea, o tc lure, e le haamana raa o taua
nai raa mai te reo ‘. « Huro, ia raailai o Farani!» mau lure raaoteie e parau hia nei.
0 te mana o tv> mau haava i te rave raa i la
tla faaoto maira te upaupa o te manua i le reo
'i
rv\
rip>iv
c faalia !>iu ln fioi. A rfui ac-f roha'cTa, oro noa tu ia a rahi roa mai te maa. Ia
nei 1'oi iiea raâ hia e, a rave liiai lchoe ohipa {- rahi mai ra te pahi; ia faaile alu le vea rna le
haava raa ra, le lia noa maira te laala ee'roa i luu.luu ore e. A hopoi mai, a hopoi mai, a fauuta
nia; aila roa lu a ratou e parau i rolo i lauu haa- ] mai i le rnaa; e iaha ia e hamarirau hia; e uta oiiH
-\a raa ra, c l,e paraparau aloa rnaira, i la ralou ) rnai ra; no te mea, o le ra».ea ia e tao a liiai
ra parau, mai le faalia ore iiia lu e le Maava. Iv crulou iho, e e mailui ai hoi lo outou iho noi feaore hoi l(,i reira ra, te la.aô aioa niaira le feja C.ua.
Oia mau a Iioi ia.Aore roa tu e maa i afai hia
mana, mai le Tavana h'.alaeinaa ra i ta ratou parau i rolo, e le lauue haere noa niaira i le haa- rnai i na lapali i mairi aenei. 0 na m'ânua rarahi
\ a ,e e faautua,e aore ra, e faaora l.'aere noa i le hoi, e na palii taoa i rolo i te ava nei, leamu noa
laula; mâ te hua manao ore e, aita roa lu ana e aera ia i la ralou iho maa rii i fâau’tâ niai. Âita
paran i roira. e oliipa ra lei reira, na te liauva roalu lioi e roaa raa maa i ro'o i 10 malole.Ahiri
boi outou e haamanao maiiai na i tei reira , le
unat* ra.
A hio hiai ra !o ino o lci rcira ra liaapao raa, ere nei l>oi oulou i le moi.i i tci reiru ra liaapao
i to-aa hoi au ore i te lure, It: itea uloa hia ra e, raa l>uru e.
Te hoo baore nei ra boi te laâlu i te upea,ri
to moe rca ra te huru mau o le parau i rolo i
leienoi
anolaii, o uu btiru pinopihe rhai nei 10 lae
taua liauva raa ra, i.o le utele o le rco, e le fiti
raa
nrai
o le ia, i mailai ai IVoi te laatu foa. Eoa
rali. ino o te parau o lupu mai no roto i laua rareira
toa
ra i tc mau maa toa e l'iâi, te moâ, te
\ea ra, oia iroi letia uoa raa mai o te taata i nia
puaa.
c
te
inau
loa c amu hia. E amui liacrc tc laati i ta ratou
i t.ihi nao, e lajii pae, e te faalmanane liaere noa ra hoo hacra, iamca
rahi m iite mai a tc nna i le maicte nei. ïc fa a ite
i;ia i Utea parau e imi hia ra. 1 teionei r; i , afira papu hia tu m;'l hoi lo 1ahili atoa nci c, aita tu c ravea.e ae c taoa
hiai raLou, niaori ra, 1« laaaiuu niaitc itc faia toa i ni'a i ic piuu.pah i
n-a le na rcira faahpu,na le haava iho ra, e faa- atoa.
e faatcre mai ioiic'r, i la raiou ra hou liacre raa. Ei reira ia c
titiaifara ni.aite i taiia imi raa parau ra. 2’ei iaha laoa iiiai le laata toa o le ft nua nei.
te (aatia tu, e aore ra, le faalia ore alu i le par;iu n le feia e ani ruai; la le mau ile, e la le feia
Te vetalii mau laatâ no letuhi ma.u* mataeinaa
i pari atoa liia hoi. 1 na reira Lia ra lioi, e mailai ua haavu bia ratou e ua faauiti;i bi.i i [Arpetftfc'
ia le ui raa pur'uu i te leia If a e parau ta ratou; nci i le avae nei i Atopa. Te faaue-hia tunei le
e liama toa hoi ia le haavaf i roira, e e riro tana mau mataeinaa, e imi oioi ilio ratou i leienei
jitaoti raa i laua parau e imi hia ra-, i te au mai- mau laaia, e e aratai oioi mui hoi i Pupeelo nei,
tai i ni;i i le Ture. O le mau haava mataeinaa le valii haapao hia ei rave raa no ta rulou ulua.
ra leie e uo maiie hia lu'noi, no le mea, le rahi
Teie le ioa o laua mau iaala ra :
noi lo ralou paruparu, e uita tura i lapea maile
Alaiuri no Teahupoo ; Maiuri no Tiarei;. Tui to ralou mana, a ra\e ui i le oliipu o lo rulou ra ; Muihola ; Tuluri; Lro ; Tumau, Moe.ioa ; Krjj-:
ra loroa.
paiau; Teina ; Atamoe; Pabai; One; Mairuai;<
Eanaupo; Tehura ; Obiti; Pua ; Tuahine; Teiva;.
Tuira.
NO TE MATETE.
. . . .
r
f
rMai na lapali mai a i mairi acnei, ua liuru Te mau pahi i lapae mui,mai le mahana 27 mai
pre roa le maa rii, nia le .fai, te mcia, te u(i e
a no alopa.
1*: ia, ua afai rea hia mai i rofo i lo malete nei.
Tira piti farani o Adele, tapcna llurlel, mai
A faaile liaere liiai hoi i le nrau vâlii atoa, a faaValaparaiso
mai.
teitei hiai le reo i te faaile raa i to lc n>au fenua
Tira piti no lluabine o Repe, lapena Haerc,
i lo aietâ' e, e e maa lei ionei, e fenua teie e roamai
Huahine mai.
ai i lo ratou ,ra mau pahi, le maa e lc mau mea
Tira
pili marile o Surss Roy', tapena Extdr.
loa e hinaarao hia e ralou; e o mailai noa hoi to
mai
Vaihi
mai.
ralou f/iâea rua :dnei ma te hau; ua haapao anae
Tira
pili
no Raialea o Âvera, tapena Delanô,
hia tei reira loa ra ei mailai no oulou.
mai
Huahinc
mai.
- — ■*Eaha ra una le faufaâ o le mau ohipa toa e
Pahi
aualii
faraui
o
Calinat,
tomana
Lacomhe,
liio hia liei c oiilon i te rave raa hiailemau mahana toa; tei tautufu atoa hia mai hoi e oulou ? mai Valaparaiso mai.
Tira piii farani o Hydrographe, loniana PafEaha teienei moni rahi c le rohirohi rahi i haachappc,
mai Ana mai.
maua noa biai? Ê ere anei e, no te tauluru raa
Te mau pahi i reva,
tu ite mau pahi no,le fenua ee mai i roohia i le
hepohepo ra? 0 laua mau ohipa raraln hoi e raTira piti bcrelane o Ocean, tei Hamoa.
\ c bia e latou atoa nei, e riro anac ia, ei mau
Tira pili herelane o Emily Ilort, tei Panipe.
ohipa faufaa rahi, mai te mea e, te haamatau
Tira piti farani o Expedilion, :tei Valaparaiso.
maite na oulou i le rave raa i tenana ohipa maiTira piti farani o Ann, tei Paumolu.
tai,oia lioi i(e afai tamau maite raa mai i roto i te
matele, le mau maa toa c ore e pau ia oulou
Te ôe no le Tavana : BR!OT.
iho.
laiili lioi le palii i rolo i le ava nei râ, aroha
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853