SPAA_ Vea No Tahiti_18531027_46.pdf
- extracted text
-
>/
H A II A \ A 27 \0 A T O P A l£f>3.
K AT A il 111 I\ ll.\ T b t.ivitii 'i.nn . e ere 1<> T a van.i « l(* haava . « le i *j i nsarn.i tt- hoc he lm s » lt*i-
enei n e n, suis» mai is e
;i farane no nn nvsc clore.
Ks tsu mai is Tcpito (b nsuei parau i l’ apetlc.
Ei huapararo raa i le parue rii api e faul'aa hia'i lo
to in»
(Mins i Hilo i le llau T .im aru ; e lie u i 1« man lushsus uvaiit» lus-
M-
wï r . i i . i ‘ " î ^ i
O l<> fois Imo Isos, e lr mnu
tanta p lianpsn i le laui
rsa Inna, p tis is is m r, >i
alun lus ta raton msn pies h fssitp i mto i ro p* '•
t en. M snf'iii mai rainu
1 fnratii; Un le noli h.te,
Fassn mails lejnlo le m;uei parau.
ma te Tavana ra o Polmoteà i rliaihe, i le faailoifo maile raa i loua mmaa liait; u nia iho a
hoi le liait roa i muai le rave raa i lo mau ohipa
FAAUE RAA.
e inailai ai. loua l'enua e o lo than hia e te hau
ïn lue i lo Itopea o le m;m avao atoa ra, e ha- nei; e malien; nia i le fa faa hou mai a, uni iamt
pono Inai ia lo mau haava malauiiian i le ioa o le Ioa ia i lae mai i te malahili i mairi aenei, i le afeia Ioa i faaufua liia i nto i le talon ra man ; ralai raa mai i loua ra mmaa laala, ma le oto lamalaeinaa, e le hara Ioa hui i na reira iiiai. Te i riparau e le upaiipa; e leolep hoi tona aaii, e
faa ne mail e alu nei A le t-e i leienei parau i le | oaoa, e ei i le manao mailalai, i te faaite raa
mau avae Ioa; i leienei ra hoijaore le mau hna- mai e, e vahiné laliili mau a oia, e te lilau ra
va e le rnau Raaiira muloi ia liapao ra. e leiaha oia i te mailui raa e te nehtnelie raa o loua l'e
roa ia le utua i niaiho ia raton.
nua.
E ore aloa ra lahi pae m’ilaeinaa e mairi reu
i
mûri;
e ore paha to ralou nehenehe e faite rea
la lue i le impea o na avae aloa e (oru ra, ia |
i
lo
Punaania;
area ra lo ralou ra itoilo o au roa
au(au niai le haava e le llaalira muloi, i te moni i
ia
i
lo
reira.
E
mai Punaania Itnia, e lia toa ia
ulua-, e.le,mont a .ri i rolo i te rima o Olomèni .
ralou
le
rave
ei
parau rauli raa na ratou e".
ra, le.üea papu iiia nei ia e, le lapea nei lana
feia torpa:raj lahi pae o lei reira mau ulua ra, « Hiiro, ia matai o Tahiti nei t »
e le. rave, nei na ralou iho. 0 loi reira hoi luira,
Ko haere aenei te «Tavana, le Aüvaha oie
o tp ote -e, lia ia topa hia i te ioa e <se, maori ra i
Emepera,
e iiiopoa haere na rolo i le rnau ma
te ioa liera eia, e hara haarna roa ia, e le riro
laeinaa
i
le
liitia o te ra, e i le moni ré nei oia'i
iiei ei nmere raa na matou, oie feia i haamaiau
hoi
mai'ai
i
Papeete
ne.
maile i te rave raa i lei reiru ra hara rahi ino
haama, e liaaira hia' ia.
I leienei ra, te hiopoa maite hia pei ratou e le
KO TE MAU A UA 11AU.
hau; ©iâ ite’ papu mai le mau haava Ioa e, e,
O le mau Umara no rolo i le aua liait i Hiliaa,
mua pahi e te leiaha le haamuiri hia, i nia i te o tei maoro noa le vai raa i rolo i te lare Toil a
fera (oa e rare noae i leienei hara, le faaile hia tu te Komile, ua pau roa aenei ia i le hoo hia ; aita
nei te mau haava Ioa, e ia lae i le avae e afai roa lu hoi laua limara rai ino noa'e.
mai ai ratou i te moni ulua e le moni auri i Pa
E hapono afoa mai ra hoi lo Papara i le Umapeete nei ra,eafai aloa mai ia ralou i lehoe pa ra e liai; o lo Paea ra hoi, ua ula mai na ia i te
rau ei faai le raa mai i le ioa o le feia ioa i laau- Umara i le maiamua; i leienei ra hoi, ua ore roa;
fua iiia, e lei tapea hia i rolo i laua na avae e te liai noa hia lu nei ra hoi laua maa ra i Papeete
to ru va, ma le fauite aloa mai hot i te rahi raa nei.
«la ratou ulua. E papai hoi le iiaava malaeinaa
O le man mataeinaa to?* i Moorea e Umara e
e le Raalira muloi i lo raua ioa i raro ae i taua aore ra e u(i la ratou i rolo i le mau aua hau ra,
paîTTïTTïrr"'fTrr
na reira ra, e lapea hia e afai oioi mai ia i Papeete nei e liai. E raverahi
ia la ralou moni loroa.
le palii e hinaaro nei i leienei, cita noa lu e roroa noa'e, ua pau roa i le hoona.
NO TE FARE TOA API.
Te itoito maile nei na malaeinaa e maha i le
p a r a u r i i k o Ta h i t i n e i .
tooa o te ra ra, i te ola raa, e le laralarai raa i
O te purumu rahi e horo na roto i le oire nei
te raau i haapao hia no te lare toa api ei mono
i te lare i mairi i le matai ra. E mea faahiahia roa 0 Papeete, o le hoe noa iho ia valu iti, o te tuali
te hio raa ia ralou i te puto raa mai, mai nia mai 1lahi pae, e lahi pae i nia i le purumu rahi, e
i leaivt, i le mau raau rarahi i haapao hia no le horo na te paeau i te hitià e i te taoa o le ra, e
pae, le tahuhu, e te mau pou roto.Ua putapu ali noa'e le l’enua nei; e lia hoi i leienei ia hae
maile ralou ite aau hoe i te rave raa i taua ohipa re noa te ra lere na nia i te puaahorofenua e ali
ra. O lo Punaania ra hoi, no te mea e, lei io ra- e te l'enua laaloa.
O taua purumu ra hoi, e mea rave raaitai roa
tou le raau mailalai i te vai raa, te hau roa ra i
mua i te rave raa i taua ohipa nei; ua nehe hia ia, ua ô hia tahi pae e tuhi pae ei faalahe
nehe roa hoi ta ratou paepae i leienei â. Anana- raa vai; arîia çi i mutaaiho ra, ua motumolu
hi tatou e ite ai i te fa raa mai i roto i le ava nei, haere noa ia»i te anapajve rii, e eita'tura ia e
PA TaA U PAU AU NO TF. H A l'.
r
v
mnitiiiTea i le papa:» ia hahaore na nia'ïhn.'î lain
pae hoi, e lahi pae ra, uu faalia haere liia ia le
fare rii nehenelie ; e i mua mai i tahi paeau rahi
0 laua mau lare ra, le vai liaere ra ia le aua rii
ne enehe o lei faaapu maite hia.
I leienei ra hoi, tei nialalou i tepurumu, i muamau ae i le fare nolio raa o le mau faehau maolii; i mua mai hoi i tei reira, o le lanu raa tahilo ia a le mau papaa ; i leienei ra hoi ua api roa
laua vahi ra i Ae luava ; e valu matautau hoi ia
na le laala tahili, e e ore ralou e haere rea na
reira, maori ra, ma le riaria e le taia. I pihaiho
1 lei reira, le vai ra ia le fare iparahi hia e le oromelua ra e Pirilali. Aue le taa è o le mau
mea'loa e rave hia i leienei ao! ia haamanao hia
hoi ê, o lei reirâ ra fare i leienei, o le noho raa
hau ia o le oromelua ra o Olomoni. Area .a hoi
i mulaaiho ra, te rave hia ra ia te ohipa i reira,
o tei fatala roa i le faatupu i le tamai i rolopu i
na hau e piti i hau roa i le rahi i te ao nei, e o le
faatupu i te peapea i lolopu ia Europa laaloa. I
pihaiatu i lei ulua Pire ra, o le fare haapii raa ia,
e i reira i te mau mahana ' loa ra, e faaroo hiai
le reo o na tamarii 160, o te faailoilo maite ra,
na rolo i le mou ravea ' loa,, ia roaa ia ralou le
paari e le aravihi, e mailai ai to ralou ra uoho
raa i leienei ae. Aore rea e tau oromelua i tuu
hia i nia iho i laua na tamarii e raverahi ra ; no
la ralou ra hoi mau ravea paari. le vagi muhu
noa ra ia (aua fetii rahi ra, a haapii maite ai i te
mau parau atoa i luu hia'lu i mua ia ratou. E ia
tae i le hora e oti ai la ralou ra haapii raa, te
hoi lia ra ia ralou i te uluafare, mai te oaoa o le
aau, i le himene raa i te mau reo rii navenave i
matau ia ralou, mai te api raa mai a. I pihaiho
roa iho Loi i lei rein), le vai raa o le fare la pae
raa ; ore roa ’ lu hui le ui hia te huru o laua fare
ra, le ilea noa hia ra ia na rolo i le reo rii o
le mau vahiné faaulua hia, i"to ralou ra aratai
faahou raa hia i le fare lapea raa, ia oli la ralou
ra mau ohipa.
1 r.a mahana malanma hoi o lo matou lapae
raa mai i Tahili nei ra, ua manuia roa hia ia te
manao haavare o lahi paeau rahi, i la ratou ra
mau ravea, i te patiatia haerea i le aau o to Ta
hiti nei, i le parau haerea{lu ia ralou A: Ua ha
ere mai loFarani nei, e lia ru i lo ralou mau fenua, e laahi i nia i la ralou mau lure, lo ralou
faaroo, e to ralou liama raa ; i mau ai hoi ratou
i 'e manhaa tamai, i faatupu ai i te aro, i faaroo
liiai le roo tamai i rolo i te mau peho ra ; no rei
ra hoi le atimara ra o Brual i faariro ai ia Pa
peete nei ma te pa haapu raa ra, ia ore maiou
ia roaa mei e te haapeapea. E piti hoi lau pa
raralii, e horo mai na nia i na aivi ra i faitre e i
uraura, e tae noa ’ lu i te mili ; i,riro roa ’ i hoi
le oire nei ei haapu raa roaa ore i le anotau hepohepo ra.
I leienei ra hoi, ua huru e roa laua mau peu
ra, i rojopu hoi i te tavana ra ia Pale, e le mau
taata o Tahili nei, le vai nei ia le au raa tia, le
manao raa hoe, e te here rahi hoi, mai lei ilea
papu hia hoi, a farii mai ai lo Tfhiti nei i le
lavana, a faaati haere ai oia na rolo i te mau
rnataeinaa nei. Mai te mea hoi e, ia rave noa'e
lo Tahili nei i le mauhaa tamai i leienei anolau
ra, ei paloi raa'tuia ile mau enemi o loFarani.
enareira.
Te êe no te Tavana : BIUOT.
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853