SPAA_ Vea No Tahiti_18531013_44.pdf
- Texte
-
Y *7
MAIIAXA Î3 xo ATOP.V 18f>n.
SATAlim MAI1.\
H
It
SUERA
TE VEA i\0 TAlirri,
O letaata
feiaehnntiaapau
taoa, ei telemail
Tet.iata
't(ia
. e ere, oteleiTalatii
vana
«
te
haava
hiraa
taoa,
e
lia
ia
ia
nen;i
naaro
i
te
hoe
hohoa
o
teialoa
liia la iralou
mau
pienei
uea.noaiifaii
mai ia e
ran
faaite
ruto
i
re
3farane
na avaeelnrii.
ra, ia aufau
maihoe.
ratuu
Ei haaparare raa i te parau rii api e faufaa Itiai lo tI farane
Fhrii
mai
ia
Tepiln
te
neno
le
reui
nei parau i Papeete.
te ma euua i rolo i le llaii Tamara ; c ncia i le mail inalinna malia tua. Faaau niai ia Tepito te nenei parau.
Punaauia e liai ; e noaa mai hoi ta ralou maa i le
mau anolau aloa ; ua haamanao hoi ralou e, e
faufaa rahi la ralou e roaa mai i le faaapu raa i
faa Tokov RAA.
na aua e piti e e loro, no le mea, e maa hia ia
No le faatia raa a loua Iwnihana, Pômare te la ralou i le mau anolau aloa. Tei mûri e paha
Arii \ahine le mau femia Tiüaieté, e le Pava lo Mourra, i le rave raa i leienei huru chipa, inaha hoi, aila roa'tu la ralou e umara e e ufi i
na, le Auvalia o le Ente péri».
Ua laaloroa liia o Avaeino ci miiloi no le ma- le afai raa mai, ia hoo hia e le tomile, eaha ra
taeinaa ra o Papeete, ei mono ia Faaleiaha i faa- hoi ralou i paruparu ai i te lu/amana raa i le lu
re ; e lure maru roa hoi, inaha/ te tilau noa mai
ure lira aenei.
E aufau te Tavana, le Auvalia o le Emepera nei e, ia mont hia outou ilio.
na leienei laala loroa ei ulua no tona loroa. i na j A ao hia lu ai ra hoi lei paruparu ra ; te riro
farane e toru lianere e ono alturu i le malahiti aloa nei ei mea lia, te haamauruuru raa'tu i le
feia itoilo ; e no reirît malou i paVau atu ai i lo
hoe.
Toaholu,
Punaauia, Pueu e Haapape, e e lii mai
E papai liia le liolioa o leienei parau toroa i
i la ralou moni i te monire i mua nei Aore a na
te liiopoa raa, ^ i le l'are loroa o le èe.
paero e 3() no Ilitiaa i lioona, eila ra e roroa.
Papeete, 1 Alopa 1853.
PARAI] PAH AU NO TE II AtJ.
,
Te Arii valiine n te mau
fenua Tvtaüte,
Papaihia: l'OMAUK.
Te Tavana, te Auvalia o
Emepera,
Papaihia: PAGE.
Piipiiiliia te hohoa i te fare toroa o le èê,
Te iâ a te Tavana,
Papailiia: B biot. ,
NO TE MAU AUA HAU.
Te hopoi noa hia mai nei A te maa no rolo i le
mau aua liait ; i roaa i hoi le maa na le mau pahi,.e i roaa 'i hoi ta lo te mau malaeinaa ilio; le
poupou ra hoi ralou, i te mea e, le vai ra lei rei—
ra tpatj maa hoo .marna, i leienei anolau oe. Te
umani nui no rolo i te aua bau i Haapape ra, ua
a fai hia mai ia i rotoi te malete i Papele nei te
lioo raa hia, e a pe ai hoi te rahi o le umara,
rga^wMtile niai nplâjj^farane e 230, o tei tuu
hia' lu i rolo i le rima o le l mite. Te na reira
'toa ra hoi lo Papaoa, le a lai mai ra i le maa i
rolo i te matel.e i le mau mahana'toa, i lamau
maile hoi ratou i le na reira ra, eita ia la ralou
umara e pe, mai lera i Haapape ra le huru : 140
farane i tuu hia mai nei e to lei reira malaeinaa.
E 50 hoi farane i afai hia mai nei e to Pueu, lei
roaa mai no rolo i ta ratou aua haa.
I leienei ra, a faaitoito maile i le faaapu raa
i le fenua, a]tae alu ai hoi i te anotauua; a lanu
faahou i le niait aua liait, e vaiho ra hoi i tetahi
paeau o le aua ei lanu raa i le ufi, no te mea, o
le maa ia i haù i le maitai, eila hoi tei reira e pe
\ave mai te umara nei te huru ; e lia ra i le vai
mailai nop raa i rolo i le fare.
E vahi lia'loa ra hoi ia parau e, o le mau ma
laeinaa tahi hoe noaiho a ratou aua ra, e pee atoa ia i te haapao /au a to Papara, to Paea e lo
No le mont Itaapii raa.
I rolo i le Vka uo te tapati i ntairi aenei, ua
faaite hia ' lu ia le rahi raa o le moni i tuu hia
mai e te mau haava i rolo i le afala no te haa pii
raa, i leienei ra te faaile hia 1lu nei ma te poup*m, e ua huru’hope roa mai nei te ntoni a lo
iMoorea, ta lo Pirionuu hoi, e ta Teoropaa. Ua
liaapao papu ralou i te lure, i le afai raa mai i
la ralou moni, e le luu raa i rolQ i le rima o tu
ee : leie ra le ioa o laua na malaeinaa cenetima.
farnue. ra :
Papeete. . .
73 00
Taunoa .
*7 00
Papeloai . .
45 00
31 00
Tea ha roa . .
Teavaro. . . .* 51) 00
Haapiti . . .
20 00
46 50
Alareailu . .
Haumi . . .
28 00
Maatea . . .
33 00
Moruu .
19 00
Yarari .
. . U 00
0 Alimaha anae ra lei ore i hapono mai i la
ralou moni ; e mahere paha le polie ra te haava.
1 leienei ra, ia haere le mau haava malaeinaa
e lii haere i ta ralou moni toroa i Taravao, i Hitiaa, e aore ra i Papeuriri, i na auvaha o te Ta
vana ra ; e hopoi aloa mai ia ratou i le moni
haa pi i raa e liai, e le ioa o te mau lamarii aloa.
E na reira maile a e mailai ai, tei te oromelua
ra hoi le papai i te ioa o le mau tamarii.
PARA U HH NO TAHITI NEI.
1 le matuhiti i mairi aenei, le huru roo hia
lia noa hia ra ïa le feia lere, i te moemoe, i lo
»
\ '
hoo taoa i pi! alho, ei faaul;» liaere i laua
raton fiHilriT. raa mai i rolo i le ava i Papeete fciîl
inauan.ca
lona vahi.i lona valii. ei faaelaela
m*i. l a faarue laue rra liia lioi le ava, ;jila roa e faahou raa rai
i
lo
mau fare papai, o loi pe
pyhi; maori ra, o le i
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853