SPAA_ Vea No Tahiti_18531006_43.pdf
- extracted text
-
Jk
’A
0 *%
imam iun,\T ^ ijiU 10 » . e «re te Ta..jtum ele.haava.D9e.ihitmtifo i te hoeh(»ho« oteicnei tied. 'ftVifa i mai in e
.3 faraneinrna avaeeturu.
F-i-nm inaiia Tepito le ne
uf i parau i Papeete.
V. A ! IA \ A G.\() A TOI* A 1853.
§
§m
mini.
Ei haaparare raa i le parau rii api e faulua hia'i lo
te ma
enua i rulu i te llau I'amani; e neia i te mau mahana in.ilia los.
s n e .i
O 'e Oia hoo;taua. e te mau
tniila e ha'apnn i t< taut
ran taoa. r lia ia u iiniri
atiM liia (a raloti mau prran t'aaile i ruin i re ■ >>:
r#<i, ia itiifiiti mai r.»uu
1 farani: ini te teiii hoe.
piinau mai ia Tepilu le neiieijiurau.
I’AEAIJ PARAU NO TE HAT
ro.i, ua hoona roa ’Ma ia lo'moni i pau i (e lioo
raa, e !e lalai raa i laua palii ra.
1muri at* i taua na pahi ra; talai hia ihora in
NO TE A SENA 1 FAUEU IE .
line,
pahi rahi farani o -Bambini te ioa, o lei u!;t
E tan mahana maoro aenei lei rrrairi, e sore
mai
i
lia eeao It 0 mai Tàrifonia mai; ua hepnà e parau rii i faaile n a hia lu, no le asena rahi
hepn
roa
hoi ralou i te rahi o le rio. I toVo ra
ra i Fareule. E vahi.lmri: au ore aloa ra hoi té
hoi
i.iia
lpiiti epili nei, o!i roa beta oia i te ta
haambtfraa i lei reira olfpa rahi fuahiahia, no to
tai
hia;
te
laoa hoi i nia'iho i taua pahi ra. .ua
nie» : np.le itoilp rahi o le mau plppa e npve hia
Va i retira', tti rahi o le mau fare e laalja ojoi.hia tuu liia ia i rolo i te mau fare hniipuUi raa laoa
ra, mai te ohipa a le tahulahu ra le huru ; te rahi :a le than, e le mini eeao*hoi lia faànoho aloa
0 te mau pahi e tatai hia nei i reira ; e no le ra-i jhia ia i rolo i.ie man fa.e te hau. No rex a ae
In aloa hoi o te mau ravea e itni hia ra i te tau-i nei lana .pahi ra : ua faaile papu niai fa te raalira i Iona faahiahia, e te mauruuCu i lehio raa
luru raa lu i le mau pahi larepa, le ilea papu!
i
le neheuehe e le-otoi. o telhviau toi pa vtoa i
roa hiâ nei e, iei reira mau â te tumu p tp Tahiti;
/-ave hia i reira. I! 6526 farane i pau i te lalai
nei maitai raa, e le ruperupe raa, a mûri alu. EÎ raa i lei reira ohipa,.
ore roa hoi matou e haameremere noa'e i te pa
Aore Û te pahi ra o Dumont d'Urville i oti i
rau raa e : o Fareule te asena i hau roa i te ra
le lalai liia ; e ore ra e rahi rea te moni e pau i
hi e te maitai, i to te mau fenua'loa i rolo i le lei reira ohipa.
*
Moaoa Patitifa nei.
0 tetahi atu a hoi pahi, o Orpheus le ioa, ua
I rolo noa iho hoi i na a'ae e maha i mairi hoo hia ia i na mahana i main aenei, no na fa
aenei, a vau aenei ia lau pahi rarahi, i roohia i rane 16,200. E mahere aloa hoi lei reira i le ta
te hepuhepo, i lalai hia i rolo i laua asena ra ; tai hia, e i te faalere faahou hfc) i tua, o le hinu
ua opania roa hia te riu o laua na pahi ra, e ua ra hoi i faautà liia mai e taua palii ra, le vui noa
reva ratou i lo ratou tere.
nei A ia i ula ^nei, te liai hia nei hoi lelioe pahi
O le pahi rahi ra hoi a Mercedes Monies, oi [•api ei faauta i taua hinu ra i Marile.
»
tonio roa ia i lua , i rolo noa iho ra hoi i te avae
Raverahi alu a hoi te pahi i talai liia, e ua
fit hoe nei, ua huri Ilia oia, ua lotamu hia, e ne- reva nae le mau’raatira ma te mauruuru rahi i
henehe roa aéra ; e le rahi o lana moni i pau, i to lalou nei fenua.
te tarahu raa i lei reira ' toara mau ohipa raraIlea papu hia tura no rolo i leie atoa nei mau
hi, e 2,610 noa iho ia farane.
parau rii, le faufaa rahi e laatupu hia nei e te
O te pahi ra hoi o Alabama, uato roa hia ia i Hau Tamaru o Farani, i niaiho i teienei mau fe
nia i le vahi lataijraa ; ua tifai hia te mau vahi i nua.
pe, ua o lamu hia le mau vahi falafata, e ua taTe faaile aloa hia lu nei hoi vetahi mau pa
piri hia hoi tehoe maa taere api ; e 676 farane rau no tetahi atu a ravea eîaufaa rahi hia'i lei—
anae ra, tei aufau hia mai no toi reira ohipa.
nei mau fenua. Te manao hia nei hoi e, e riro
liwnanao hia na hoi e, e mahere na pahi ra mau a na nanai pahiauahi marite, e te heretane,
rahi ra o Emily Taylor e o Ellen Brooks, i te i te lapae mai i Tahiti nei. Te faaile hia mai nei
hoo pale hia, no te mea e, ua pe roa, hoo mau hoi e, ua opua papu to marile, e e lapae to ra
hia ' tura hoi o Ellen Z?rooks no na farane 2500. tou mau pahi ionei; e ua faaau hoi te hau farani
1 teienei ra hoi, ua talai hia taua na pahi atoa e e te mau falu o te nanai pafyi auahi heretane, e
piti ra, e ua maitai roa. E 5706 noa iho farane i 0 faariro mau a ia Tahiti nei, ei fenua lapae raa
pau i te tatai raa ia Emily Taylor ;e ia hope no to ratcu mau pahi. No te mea ra hoi e, aita
mai na mahana e piti ahuru ma ono, i te tatai laua feia ra i ite maitai i te faufaa e roaa ia ra
noa raa i tei reira pahi, faauta faahou alura oia tou i teienei fenua, i faaile hia Tu ai te mau pa
i lana hinu rahi, e ono atoa taualini paero, e i rau rii i mua nei, tei itea papu hia e te taala
na mahana i mua nei, e reva'i oia i lana vahi i 1toa.
opua ra. Area ra tetahi iho pahi, tatai atoa hia
'tura ia e te falu api, e e 4317 noa iho farane i
No haamana noa hia aenei te lure no te aufau
aufau hia e ana no laua ohipa ra. Ua faariro hia raa i te moni no te haapii raa, lei faatia hia e te
oia i teienei, ei pahi haaputu raa taoa. e e ma apoo raa irili raa lure no teienei matahiti. O na
here i le rahi te moni e roaa mai no te tarahu i mataeinaa ra hoi, « moli i Haapape haereroa ( i
te mau taoa e vaiho hia i reira ; e e ore e roroa
*
e Paea, ua aufau mai ia i leienei lau moni i fuahia mai i mûri nei ; oia hoi *
il è
far.ine.
ccnctima.
ra i mua nei, e aufau mai ia lo haava i te hopea
o na avae aloa e toru, i le moni mau i haapao
hia no le mau lamarii aloa i•rolo i taua haapii
rua ra ; te tamarii laniaroa, e le tamarii tamahi: ne aloa hoi. E papai aloa hoi le oromeluao te
haapii raai lona ioa i raro ae i laua parau ra.
80
70
Jlaapape . . . .
50.
69
Papaoa . . . .
50
97
F a a a ............................
95
Punaauia . . . .
00
50
93
P a e a ...........................
Fa mairi roa le mataeinaa ra o Papeele i muri, e no reira i faaile hia 'lu ai i leienei, ei ao
raa rii alu ia ralou. Area ra lahi paeau malaeinaa aila ‘ toa ia la ralou moni i lia i le aufauraa
mai ; la lo Papaoa, le loe nei ia lehoe paeau ralii, ua huru lalala le vaehaa lia ; o le haava anei
teihapa, e o le mau melua anei, tei ore i aufau
mai i le moni mau i lilau hia lu e le lure? Te
parau maira lioi le irava 6, o le lure e ; o le
mau melua e paloi, e aore i aufau mai i le moni
no te haapii raa i la ralou mau tamarii, e haava
hia ia, ee faaulua héa. Earara ia ralou! Te ao
hia'lu nei hoi ralou i leienei, o ralou e le mau
haava { loa hoi i haîipao hia, e e lilau haere i
taua moni ra.
Te haere hia nei ma te maru i leienei : area
Te mau pahi i lapae mai, mai le mahana 29 mai
a no selema.
Tira piti farani o Aorai, tapena Taylor, mai
Tarifonia mai.
Tira piti beretana o Owen, tapena Bell, mai
Vaihi mai.
Te mau pahi i reva.
Manua farani o Sarcelle, tomana Feré, ua
reva i Matuila.
Tira loru faranio Damblat, tapena Blanchard,
ua reva i Panipe.
Te ee no le Tavana : BRÏÛT.
r
f
(
(
t
Fait partie de Te Vea no Tahiti - 1853